Aleksandar Freudenreich: Čuvari drevne tehnike

Jeste li znali za vjetrenjače-mlinove u Medulinu, Malom Lošinju, Malinskoj, Olibu, po Braču i Hvaru? A kako premještaju hrastove kuće po Turopolju? Razmišljanja i skice najvećeg proučavatelja i popularizatora narodne građevne baštine, Aleksandra Freudenreicha. Objavljeno u Zborniku za narodni život i običaje Južnih Slavena, 1971.

O predindustrijskoj mehanizaciji kod našeg naroda

fotografija sa http://www.medulin.com.hr/2vjetrenjace.htm

Jeste li znali za vjetrenjače-mlinove u Medulinu, Malom Lošinju, Malinskoj, Olibu, po Braču i Hvaru? A kako premještaju hrastove kuće po Turopolju? Razmišljanja i skice najvećeg proučavatelja i popularizatora narodne građevne baštine, Aleksandra Freudenreicha. Objavljeno u Zborniku za narodni život i običaje Južnih Slavena, 1971.

http://hazu.arhivpro.hr/?showdocument=1&docid=1414&page=348

fotografija sa http://www.flickr.com/photos/13695806@N02/2080706474/in/photostream

4 komentara

  1. u lastovu na onom brdu iznad škole su ostaci neke kružne građevine za koju mi je rečeno da je to bio mlin na vjetar..

  2. Zanima me odakle vam informacija da je na otoku OLIBu postojala vjetrenjaca-mlin na vjetar…
    Inace zivim na otoku ali nikad nisan cuo pricu o tome…
    Zahvaljujem na bil kakvoj informaciji (moze i na mail)…
    Zivili…

  3. vidi http://www.hrvatskoetnoloskodrustvo.hr/admin/fckeditor/File/Skupovi/HEDskup%202010%20SAZECI.pdf (str. 18)

    Zlatko Karač, Alen Žunić
    Tradicijski mlinovi-vjetrenjače u Hrvatskoj
    Arhitektonske odlike i mogućnosti obnove

    Među raznolikim tipovima naših tradicijskih mlinova (žrvnjevi, suvare, vodenice s horizontalnim i vertikalnim podljevnim ili nadljevnim kolom, splavne mlinice…), najslabije sačuvana i gotovo posve neistražena skupina su vjetrenjače – mlinovi pokretani vertikalnim vjetrenim jedrima.
    Najviše ih je bilo u jadranskoj zoni, osobito na otocima bez stalnih vodotoka, no s dovoljno vjetra. Preliminarna inventarizacija pokazala je da je u Hrvatskoj postojalo oko 600 vjetrenjača, pri čemu je samo otok Brač oko 1800. god., prema poreznim popisima, imao čak 125 mlinova (uz nešto ručnih žrvnjeva, pretežito vjetrenjača!). Njihovo propadanje na prijelazu 19./20. st. povezano je s pojavom mehaničkih mlinova (isprva na parni, potom na motorni i električni pogon), pa danas u Hrvatskoj ne postoji više niti jedna vjetrenjača s očuvanim jedrima ili mlinskim mehanizmom.
    Na petnaestak lokaliteta evidentirani su tek arhitektonski ostaci njihovih zidanih kružnih ‚kula‘, uglavnom u ruševnom stanju ili u nekoj sekundarnoj funkciji (stambenoj, sakralnoj, ugostiteljskoj). Najslikovitiji su primjeri u: Medulinu (tzv. Ivanova i Andrejina vjetrenjača iz 1872.), na otocima Silbi, Olibu i Ošljaku (potonja iz 16. st.!), u Sutivanu (vjetrenjača obitelji Ilić iz 19. st.), Bolu (18. st.) i Dračevici na Braču, zatim u Hvaru i luci Starog Grada na otoku Hvaru (19. st.), Malinskoj na Krku (18. st.), na brdu ‚Malin‘ kod Malog Lošinja (1820./21.), na poluotoku Rogoznice (1809.), u Kuli Norinskoj (turska kula preuređena u vjetrenjaču), u Radošiću kod Lećevice, na brdu Sv. Lucije ponad Lastova (19. st.)… a spominju se i na Korčuli, Cresu, Puntu na Krku, Kastvu, Metkoviću, Zadru, na otočiću Bapcu u Pašmanskom kanalu. Na razglednicama su dokumentirane vjetrenjače na ‚rivama‘ Supetra i Postire na Braču.
    Inicijative za obnovu vjetrenjača za sada su pokrenute u Malinskoj i Medulinu.
    Vjetrenjače se spominju i u kontinentalnim područjima Hrvatske (primjerice u Baranji), a vjerojatno su nalikovale vjetrenjačama s konusnom ‚kulom’ kojih je nekolicina još očuvana na bunjevačkim područjima u susjednoj Bačkoj.

Komentiraj

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

hrHR