Dragodid u Drašnicama

Tekst i foto: Filip Bubalo

Ne tako davno, podbiokovsko misto Drašnice sa svojih oko tisuću stanovnika živjelo je svojim katkad zaista teškom životom, no u nekakvom nepisanom zajedništvu u borbi sa kršom koji ga je okruživao sa svih strana. Obradive zemlje bilo je premalo, usta što traže hranu previše, situacija ništa bolja ili gora nego u većini mjesta lociranih iznad današnje magistralne ceste, čiji začeci katkad vuku svoje korijene od neolitika, preko Ilira i Rimljana (ostaci tumula i rimskih vila), preko Hrvata, ali i Morlaka kako je stanovnike dalmatinske zagore Alberto Fortis prozvao dok je u 18. st. prolazio Dalmacijom u osvit jednog novog doba.

Tradicijski način života, a naročito arhitektura preživjeli su stoljeća sve do nesretnog 20. st., a u slučaju Drašnica točno se zna i vrijeme početka kraja. Bilo je to 1962. godine kada je veliki potres potjerao ljude na more, te od nekadašnjih malih ribarskih potleušica (uključujući i suhozidne mandraće) metastazirao u današnje “nove“ Drašnice sa nekih 300 stalnih stanovnika i posve drugačijom organizacijom i ekonomijom života.

Preostali volti uzmorskih Drašnica

Kao opipljiva, ali  i duhovna veza novog uzmorskog naselja sa onim starim, sada zaraslim i devastiranim, stara je kamenom popločana staza koja skoro sa morske razine vijuga ne samo do izvornih Drašnica, već i prema prijevoju Kline (571 m), gdje nastavlja prema unutrašnjosti Dalmacije i nekadašnjim trgovačkim žilama pomoću kojih je primorje bilo povezano sa zaleđem, s kojim je trgovalo, živjelo ali i ratovalo. O dataciji, upotrebi ove kamene “kucavice” najlakše je špekulirati, no ono što je sigurno, jest znanje i vještina kojim je oblikovana i uklopljena u ovaj krajolik, sa obližnjim podzidima, suhozidima i kanalima kojim se voda slivala s planine.

Detalji sa staze i podzidi s drenažom uz staru cestu prema Podgori

Upravo želeći na neki način revitalizirati ovu zapuštenu stazu, inicijator radionice Krešimir Urlić kao zaposlenik općine Podgora, inače akademski slikar školovan u Veneciji, sa sredstvima općine uz pomoć udruge Dragodid organizirao je prošlog vikenda (12. i 11. listopada) suhozidnu radionicu s ciljem obnove dijela urušenih suhozida uz put.

Prije….

Poslije…

Nikad nećemo saznati, da li je berba maslina, odnosno onoga što je ostalo na stablima, bila pravi razlog slabog odaziva mještana na radionicu, no i uz ono malo ljudi, među kojima arheolog Igor Hrstić, predsjednica LAG-a Brač Dijana Ščepanović te “vinar“ Juraj Glučina, željnih obnove svoje djedovine, uspjelo se s naumom, te je kanal uz put oslobođen materijala, a suhozid uz put je podignut. Da nije mala stvar za prvu suhozidnu radionicu u Drašnicama vidi i s nekoliko stotina metara visokog prijevoja Kline.

Pogled sa prijevoja Kline na obnovljeni dio puta. Desno: Dio Drašnica poznatiji kao Vinice (nekadašnji vinogradi)

Tko ne vjeruje fotografijama, preporučavamo da otputuje do Drašnica, te prođe ovu kamenu stazu, koja bi sada i u ovakvom stanju definitivno bila stanica na nekoj od europskih suhozidnih ruta. Consell de Mallorca (razvojna agencija sa Mallorce) koja vodi ERA (Europski Kulturni Almanah) projekt revitalizacije ruralnih područja Europe, uputila je našoj udruzi prije nekoliko mjeseci poziv za partnerstvo na kreiranju jedne transnacionalne suhozidne rute. No u Hrvatskoj Gospodarskoj Komori, koja po sili zakona vodi projekte kulturnih ruta (Ministarstvo kulture je samo koordinator), odlučili su u potpunosti ignorirati ovakvu ideju koja bi hrvatsku suhozidnu baštinu definitivno potvrdila kao jednu od značajnijih u europskom kulturnom krugu.

Lijevo: uzidani put prema prijevoju Kline. Desno: obzidane pećine u kojima se narod skrivao od turske najezde

Ostaci nekadašnje “carinarnice”

Ovako, uz neizvjesnu ekonomsku, političku pa čak i meteorološku sliku Hrvatske, sasvim je izvjesno prognozirati kakva budućnost čeka ove iznimne podsjetnike da ljudi nekada jednostavno nisu imali izbora, ali da su sve radili s mjerom i u skladu s prostorom koji ga je okruživao. Danas, uz silne mogućnosi izbora, mi biramo ono najgore – zaborav. Pitanje je da li uopće zaslužujemo biti baštinici jednog takvog truda?

Share and Enjoy:
  • Facebook
  • Twitter
  • del.icio.us
  • Print
  • Tumblr

Post a Comment

Your email is never published nor shared. Required fields are marked *

*
*

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

 atts
0

Najava / announcing: XVII. međunarodni suhozidni kongres / International Congress on dry stone

ENGLISH here: Save the date!
FRENCH here: Bloquez votre agenda!

Dragi kolege, prijatelji, suhozidni entuzijasti,

Udruga DRAGODID i međunarodna mreža S.P.S. za interdisciplinarno istraživanje suhozidne baštine najavljuju XVII. međunarodni suhozidni kongres koji će se održati od 2. do 4. listopada 2020. u Hrvatskoj. Domaćin je naša najjužnija općina – Općina Konavle.

Zabilježite datum!

Dry stone hut 'kućerica' built by volunteers in 2018
Suhozidno sklonište ‘kućerica’, izgradili volonteri 2018. (foto: Suhozidna baština Konavala: http://tiny.cc/Konavle)

Svrha Kongresa je povezati suhozidne praktičare, istraživače, profesionalce i entuzijaste kako bi podijelili znanje i vještine, raspravili aktualnosti i proširili mrežu suradnje između zemalja. Sudjelovati je moguće u ulozi izlagača, slušačai/ili sudionika međunarodne suhozidne radionice.

Program Kongresa:
27. 9. Dolazak sudionika
27. 9. – 1. 10. Međunarodna suhozidna radionica
1. 10. predvečer Dobrodošlica na Kongres!
2. 10. – 3. 10. Kongresna izlaganja + Skupština mreže S.P.S.
4. 10. Tematski posjet suhozidnim lokalitetima Konavala
5. 10. Odlazak sudionika

Tema ovogodišnjeg Kongresa je:
Perspektive umijeća gradnje suhozida: izazovi nakon UNESCO upisa“.

Cilj Kongresa je:
• Predstaviti i raspraviti sadašnje stanje umijeća gradnje suhozida, ispitati pravni i ekonomski okvir i ograničenja na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini
• Predstaviti lokalne, nacionalne i međunarodne strategije za zaštitu i unapređenje umijeća gradnje suhozida u suvremenoj praksi
• Razraditi potencijal suhozida i izazove s kojima se susreće u srodnim industrijama
• Istražiti mogućnosti tehnologija u pogledu istraživanja suhozidne baštine, poput upotrebe GIS softvera za mapiranje, SfM za modeliranje, prostornih baza podataka za međunarodnu suradnju i prepoznavanja AI uzorka za mapiranje i kategorizaciju suhozidnih struktura
• Ispitati ekonomski utjecaj umijeća na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini
• Istražiti stvarnosti i steći uvid u najbolje prakse kao i potencijal gradnje suhozida u suvremenim održivim primjenama u poljoprivredi, uređenju okoliša i izgradnji infrastrukture
• Ispitati umijeće gradnje suhozida kao nematerijalno kulturno dobro u okvirima turizma i kulturnog upravljanja, te osobito na izazove i mogućnosti koje donosi upis na UNESCO-ov popis nematerijalne baštine.

Više informacija ove jeseni. Dobrodošli!

Dry stone pond in one of Konavle villages, 17m in diameter
Suhozidna lokva u jednom od konavoskih sela, promjer 17m (foto: Suhozidna baština Konavala: http://tiny.cc/Konavle)

Pdf verzija ovdje: Zabilježite datum!

ENGLISH here: Save the date! FRENCH here: Bloquez votre agenda! Dragi kolege, prijatelji, suhozidni entuzijasti, Udruga DRAGODID i međunarodna mreža S.P.S. za interdisciplinarno istraživanje suhozidne baštine najavljuju XVII. međunarodni suhozidni kongres koji će se održati od 2. do 4. listopada 2020. u Hrvatskoj. Domaćin je naša najjužnija općina – Općina Konavle. Zabilježite datum! Suhozidno sklonište […]

Read More »

 atts
0

Zabilježite datum: III. Prvenstvo u gradnji suhozida, Gardun

Udruge DRAGODID i Gaius Laberius – Gardun najavljuju III. Prvenstvo Hrvatske u gradnji suhozida, koje će se održati u triljskom naselju, točnije na arheološkom lokalitetu Gardun, ove jeseni!

U petak, 4. listopada 2019. na programu je tematski događaj u stilu okruglog stola, dok će u subotu 5. listopada suhozidne ekipe odmjeriti snage na Prvenstvu. Pozivamo sve zainteresirane graditelje, navijače, gledatelje, znatiželjnike da zaokruže datum na kalendaru, a više informacija slijedi!

Kako je bilo prošle godine: http://www.dragodid.org/2-prvenstvo-u-gradnji-suhozida-4-66-metara-za-pobjedu/

43768533_321436741991232_5995569934837481472_n

Udruge DRAGODID i Gaius Laberius – Gardun najavljuju III. Prvenstvo Hrvatske u gradnji suhozida, koje će se održati u triljskom naselju, točnije na arheološkom lokalitetu Gardun, ove jeseni! U petak, 4. listopada 2019. na programu je tematski događaj u stilu okruglog stola, dok će u subotu 5. listopada suhozidne ekipe odmjeriti snage na Prvenstvu. Pozivamo […]

Read More »

 atts
0

Spašena još jedna bunja!

IMG_8327

Tekst & Foto: F. Bubalo (edit članka: 14.8.2019.)

Zadnja dva mjeseca intezivnih pregovora između predstavnika Udruge Dragodid, vlasnika, investitora (Hrvatske ceste), izvođača radova (PZC),  arheologa, te nadležnog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture, rezultiralo je u spašavanju jedne bračke bunje, mogli bismo reći u sudačkoj nadoknadi. Premda izvornim projektom izgradnje buduće zaobilaznice naselja Ložišća nije predviđeno njeno spašavanje na ovaj način, zajedničkim naporima uspjelo se isposlovati njeno razlaganje, te izgradnja faksimila u budućnosti. Obzirom da je na jednom dijelu bunja bila urušena, na ovaj način omogućena je njena “sanacija“ makar na novoj lokaciji i u nešto izmijenjenom obliku, ali i dalje kao spomenik trudu izvornih graditelja. Ono što valja napomenuti, jest da se otvara prilika da se umijeće gradnje suhozida – u ovom slučaju tehnike nepravog svoda – još jednom prakticira, uz prisutnost lokalnih poznavatelja tradicije i eventualno prenese na neke buduće graditelje.

Autor Elaborata i voditelj izmještanja bunje – Drugi otok, obrt za istaživanje i savjetovanje – u suradnji s tvrkom Mjesto pod suncem d.o.o., izradio je dokumetaciju koja uključuje arhitektonski snimak postojećeg stanja, prostornu analizu i valorizaciju objekta, te prijedlog smjernica izmještanja. Uz opširnu foto i video dokumentaciju izrađen je i 3D model bunje  kako bi faksimil buduće bunje bio što vjerniji izvornom obliku. U suradnji sa tvrtkom PZC iz Splita i lokalnim kooperantima, pristupilo se ručnom razlaganju bunje. Nakon dekonstrukcije prstena bunje i uklanjanja škalje, došlo se do nepravog svoda, te su potom uklonjene kamene ploče te uz pomoć bagera odložene na novu lokaciju na kojoj je planirana izgradnja faksimila bunje. Nakon označavanja važnijih elemanata bunje (ulaza), isti su prenešeni na posebnu gomilu, uz materijal za ”svoltavanje” bunje, te ostali materijal za gradnju baze bunje. Izgradnju faksimila bunje preuzeo je investitor, te se nadamo da će u skoroj budućnosti s stručnim izvođačem, lokalnim meštrima pa i lokalnim ljubiteljima suhozidne baštine, ova bunja osvanuti za buduća pokoljenja.

Koristimo priliku podsjetiti na slične akcije izmještanja ili ”spašavanja”, odnosno očuvanja značajnih suhozidnih objekata:

http://www.dragodid.org/spasene-dvije-konavoske-kucerice/
http://www.dragodid.org/bunja-uz-magistralu/

IMG_2830

DJI_0148

 

IMG_8336

IMG_8343

Tekst & Foto: F. Bubalo (edit članka: 14.8.2019.) Zadnja dva mjeseca intezivnih pregovora između predstavnika Udruge Dragodid, vlasnika, investitora (Hrvatske ceste), izvođača radova (PZC),  arheologa, te nadležnog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture, rezultiralo je u spašavanju jedne bračke bunje, mogli bismo reći u sudačkoj nadoknadi. Premda izvornim projektom izgradnje buduće zaobilaznice naselja Ložišća nije predviđeno njeno […]

Read More »

 atts
0

Europska konvencija o krajoliku usvojila izvješće o važnosti suhozida

Na 10. konferenciji o Europskoj konvenciji Vijeća Europe o krajoliku, održanoj 6.-7. svibnja 2019. u Strasbourgu, usvojen je Memento koji, između ostaloga, naglašava i važnost suhozida za europske krajolike.

Screenshot_1

Uvrštavanju suhozida u ovaj zagovarački važan dokument, doprinijela je francuska stručnjakinja Vijeća Europe Claire Cornu s prezentacijom izvješća ”Suhozid u krajoliku, naslijeđe i inovacija za teritorijalnu održivost”.

Dokument je dostupan za preuzimanje ovdje:  “Dry stone in the landscape, ancestral and innovative for sustainable territories”.pdf

Više informacija i drugi relevantni dokumenti dostupni su ovdje: https://www.coe.int/en/web/landscape/cep-cdcpp-2019

Izvor: Vijeće Europe

Na 10. konferenciji o Europskoj konvenciji Vijeća Europe o krajoliku, održanoj 6.-7. svibnja 2019. u Strasbourgu, usvojen je Memento koji, između ostaloga, naglašava i važnost suhozida za europske krajolike. Uvrštavanju suhozida u ovaj zagovarački važan dokument, doprinijela je francuska stručnjakinja Vijeća Europe Claire Cornu s prezentacijom izvješća ”Suhozid u krajoliku, naslijeđe i inovacija za teritorijalnu […]

Read More »

 atts
0

Najava: Grčka, stručni kamp i radionica kogulavanja

Grčka baštinska organizacija Boulouki organizira dvomjesečni stručni kamp (9.9.- 31.10.) i radionicu kogulavanja u trajanju od 12 dana (16.-27.10.) povijesnog puta koji vodi mostu Plaka, u mjestu Plaka Tzoumerka u regiji Epir. Sudionici iz Hrvatske i ostalih zemalja Balkana imaju mogućnost iskoristiti i punu stipendiju za pokrivanje troškova sudjelovanja na radionici.

Rokovi za prijave su: kamp – 22.8.; radionica – 8.9.

Više informacija u pozivu ovdje: https://boulouki.org/en/?p=3878

KLDx2_ENG

Grčka baštinska organizacija Boulouki organizira dvomjesečni stručni kamp (9.9.- 31.10.) i radionicu kogulavanja u trajanju od 12 dana (16.-27.10.) povijesnog puta koji vodi mostu Plaka, u mjestu Plaka Tzoumerka u regiji Epir. Sudionici iz Hrvatske i ostalih zemalja Balkana imaju mogućnost iskoristiti i punu stipendiju za pokrivanje troškova sudjelovanja na radionici. Rokovi za prijave su: […]

Read More »