Od ove subote je drugo izdanje priručnika Gradimo u kamenu na kioscima! Uvrstili smo korekcije, dodali neke slike, ažurirali događanja i legislativu i ubacili vijest o suhozid.hr sa uputama za sudjelovanje.
Pridružite se otvorenom javnom popisu suhozidne baštine! Fotografije zidova, građevina i krajolika šaljite putem web sučelja, Android aplikacije ili e-mailom!
Župna crkva sa slamnatim krovom sagrađena 1858. u Rošku Polju bila je prva crkva sagrađena u duvanjskom kraju za vrijeme turske vlasti, a njeno zvono bilo je prvo zvono u zapadnoj Hercegovini. Crkva je porušena prilikom gradnje nove crkve 1924. godine.
“To je prostor s 99 štala, od kojih je jedna ljepša od druge. Osim štala, tu su i mošune. Tu su se na okupu našli svi autohtoni građevinski elementi, suhozid i kamen, što ih susrećemo gotovo na čitavom otoku Krku.” (Beata Gotthardi-Pavlovsky, 1970.) Dugo zaboravljenu, zonu “Štalice” kraj Omišlja nedavno je istražio naš konzervator Grga Frangeš.
Kao prilog našoj omiljenoj temi arheologinja Darja Grosman sa Sveučilišta u Ljubljani nam šalje fotografiju mosta napravljenog od srednjevjekovnih stećaka. Most se nalazi negdje u Cetinskoj krajini, otvaramo lov na geolokaciju!
Mostovi su nam fascinacija, jer ih malo ima, a i zbog očitih razloga. Ovo je most u području ispod izvora Krčića.
Polusatni film o gromačama u produkciji Centra za zdravo odrastanje “Idem i ja” snimljen na području Cresa i Lošinja. Govori arheologinja Aleksandra Faber, lokalni pastiri, graditelji, te učenici uključeni u projekt obnove gromača.
Spektakularno otvorenje sezone!…Fotograf Boris Kragić i komunalno poduzeće Hvarski vodovod izdali su kalendar, nema golog mesa al ima suhog zida i to jedan mjesec bolji od drugog…. Ajde da se netko sjetio. Sretna Nova godina!
Gostovanje na Fakultetu u Splitu kao povod za razmišljanje o ulozi i mjestu suhozida danas. I malo fotki suhozida iz Splita i okolice…
Ivan Dugandžić iz udruge Hrvatsko društvo čuvara baštine šalje nam .pdf brošuru o građevinama za sakupljanje vode u Rašanjskom polju kod Širokog Brijega u Hercegovini. Web premijera!
Tvrtka I2 i Arhitektonski fakultet u Sveučilišta u Ljubljani objavili su petu i ujedno zaključnu knjigu iz regionalno koncipirane serije monografija profesora Boruta Juvaneca, pod nazivom “ARHITEKTURA SLOVENIJE 5 Vernakularna arhitektura, Kraški svet”. Knjiga je dvojezična, SLO-ENG.
Od ukupno deset nagrada i priznanja 47. zagrebačkog salona arhitekture, tri su osvojili suhozidi!!! Veliku nagradu Salona osvojio je Nikola Bašić za križeve na Kornatu, a posebna priznanja osvojili su Andlar i Aničić za istraživanje jadranskih kulturnih krajobraza i Dragodid za suhozidne radionice.
Vruće i uzbudljivo! Šolta je u prošlosti bila centar proizvodnje vapna u Dalmaciji. Posvuda se znalo što znači “šoltanski način” gradnje japjenice, a na samoj Šolti takve japjenice su se gradile i palile po razrađenom planu u kojem je sudjelovala cijela zajednica. Ove godine izišla je nova monografija Šolte gdje je sve nacrtano, opisano i fotografirano(!), a ljubaznošću urednika Zorana Radmana, objavljujemo cijelo poglavlje!
Nakon uspješne prezentacije udruge Dragodid na Best in Heritage u Dubrovniku, rado smo se odazvali pozivu nevladine organizacije EXPEDITIO iz Kotora, kako bi napravili nešto konkretnije, rekli bi u Crnoj Gori suvozid.
Pokrpana “rupa” u priručniku! Berislav Horvatić šalje fotografije graditeljskog remek-djela Kudinog mosta, koji sa 12 suhozidnih lukova od sedre prelazi preko rijeke Krupe.
Dvostruka Grčka lokva kod sela Golubić sjeverno od kanjona Krupe. Tekst i foto: Berislav Horvatić
Slobodna Dalmacija izdala nam je priručnik o suhozidnoj baštini i vještini gradnje. Za sada objavljujemo sadržaj, impresum i zahvale, a kako bismo slijedeća izdanja učinili što boljima, ovdje ga možemo zajedno prokomentirati.
Udruga Težački dom, zajedno sa Muzejom Grada Šibenika i Gradom Vodicama organizira radionice popravka suhozida i bunja na Srimi. Radionice će biti otvorene za javnost a održavat će na istaknutim srimskim suhozidnim lokalitetima tijekom četiri svibanjske subote.
Nakon konzervatorskog elaborata za naselje Humac kod Jelse (Buble, Gamulin, Gjeldum, Radovani, 2006.), objavljujemo link na konzervatorski elaborat za selo Velo Grablje (2012.) iznad Hvara, autora Latice Tomašić, Sandre Jakopec, Mirele Ćordaš i Nikše Božića (APE d.o.o. Zagreb).
Predstavljamo zanimljivu i bogatu galeriju fotografija suhozidnih građevina okolice Staroga Grada na Hvaru, autora Mladena Plančića. Osim trima, u galeriji se mogu vidjeti i kamene kućice sa krovištima na dvije vode, teze – spremišta s krovom na jednu vodu, zatim gustirne, kamenice, lokve, kapelice, nešto arheologije i panorama ovog izuzetno vrijednog i slojevitog krajolika. Svaka od 374 fotografija ima naziv, katkad duhovit, često instruktivan za budućeg istraživača jer sadrži i toponim.
Sergio Gnesda šalje prikaz knjige o hiškama/casitama na tršćanskom Krasu oko talijansko-slovenske granice. Knjigu su napisali Ellio Polli i Dario Gasparo. Knjiga je na talijanskom, a Sergiov prikaz je na francuskom.
Članak Miće Gamulina “Četiri antičke limitacijske mreže Farskoga polja na otoku Hvaru” objavljen u znanstvenom časopisu Prostor. Rad donosi rezultate istraživanja koja su pokazala da je poznata dominantna limitacijska mreža Fara najvjerojatnije tek treća u nizu od četiri podjele kojih se tragovi prepoznaju u Farskom polju.
Prva polovica veljače 2012. pamtit će se po jakoj zimi i snijegu koji je zatrpao Dalmaciju. Kale šalje fotografiju bunje uz komentar da ih je bilo i sa potpuno zatrpanim ulazom.
Sergio Gnesda je poslao par slika s Krasa da vidimo kako izgledaju slovenske Hiške.
Polusatni prilog TV Istre o ruralnoj arhitekturi Istre. Branko Orbanić, arhitekt, graditelj i aktivist nadahnuto i osobno priča o detaljima i problemima istarske arhitekture. Razgovarala Ana Pisak
U sklopu svog dnevnog konzervatorskog posla naš član udruge posjetio je Puntu Luna kako bi sudjelovao u reviziji zaštite ovoga prostora. Evo par sakupljenih dojmova…
Vijesti s terena: kolega Rene Lisac mailom javlja o 10 metarskim podzidima na istoj cesti o kojoj smo pisali dva posta niže
(Foto: Marja Kuljiš) U subotu 24.09.2011. sudjelovali smo na radionici obnove bunje u Prosiki, ribarskoj lučici na Vranskom jezeru. U organizaciji JU Park prirode Vransko jezero i dr. Jadrana Kale okupilo se trideset ljudi voljnih i željnih učiniti neki novi napredak u očuvanju suhozidne kulturne baštine. Na radionici su sudjelovale udruge Suhozid iz Kolana, Argonauta, [...]
Da bi povećali iskoristivost strmog krškog terena, podgorski težaci su u suhozidnim podzidima ostavljali rupe iz kojih je rasla loza! Vještinu graditelja, ali i kvalitetu suhozida kao konstruktivnog rješenja dokazuje činjenica da su ti namjerno oslabljeni zidovi izdržali veliki potres 1962., jedan od najjačih zabilježenih u Hrvatskoj.
Na brdu iznad Jelse postoji fenomenalno selo koje je još 1976. upisano u Registar spomenika kulture. Pogledajte kvalitetnu konzervatorsku podlogu koju su izradile Sanja Buble, Anita Gamulin, Dinka Katarina Gjeldum i Ivana Radovani, dvije arhitektice i dvije etnologinje iz Konzervatorskog odjela u Splitu. Humac je u zadnje vrijeme djelomično obnavljan, i to navodno vrlo dobro, što je dokaz da dobri konzervatorski elaborati itekako imaju smisla jer predstavljaju jasnu uputu, i za planere i za graditelje. Web premijera!!!
1. Kada bi se hrvatski suhozidi sada naručili, koštali bi šest godišnjih proračuna RH.
2. Najčuveniji krajolici nastali su uslijed širih ekonomskih mogućnosti i zbog sudjelovanja u širim političkim asocijacijama.
(…)
Tekst prenosimo iz web-bilježnice Jadrana Kale, a autor fotografija mrgara je Denis Lešić
Par slika sa terena by F.B..
Na poziv dr. Kirigina, Udruga Dragodid sudjelovala je u izradi jednog jednostrukog i jednog dvostrukog suhozida, kako bi se lokalitet zaštitio od mogućih devastacija, a čiji su najizloženiji slojevi pokriveni mrežom i kamenjem. U doglednoj budućnosti zamišljena je i radionica obnove krovište objekta koji bi služio kao pokazna zgrada. Uz dr. Kirigina, na iskapanjima su sudjelovali i arheolozi dr. Petar D. Popović, Asja Zec, Nikša Vujnović, Barbara Olujić i Ivana Protulipac.
Tekst i snimke: F. B.
Skica o kažunima i suhozidanju. The sketch on kažuni and dry stone walling.
Autori Martina Ivanuš, Rene Lisac i Dalibor Šušnjić ove su godine obradili područje Srednjeg Velebita od prijevoja Veliki Alan do Oštarijskih vrata. Studiju je naručio Park prirode Velebit.
Web premijera izložbe održane 2006. godine u Veloj Luci. Izložba sadrži opširan katalog nepravo svođenih suhozidnih zakloništa s područja otoka Korčule: karte, koordinate, fotografije i skice mjerenja.
Komarda na lokalitetu Stare Frušćeli u zaleđu mjesta Punat na otoku Krku, sagrađena u drugoj polovini 19. stoljeća. Najveća, najljepša i najbolje očuvana od svih. Graditelj Anton Mrakovčić Andre, arhitektonski snimak Olenka Puškaš i Berislav Horvatić 1998.
Iz suhozidnih arhiva izronio je i arhitektonski snimak mošune na Krku. Mjerio, crtao i fotografirao Borut Juvanec, tekst Berislav Horvatić.
Link na galeriju fotografija Berislava Horvatića – link to the photo gallery by Berislav Horvatić
Tekstove o suhozidnim fenomenima zapadnog dijela otoka Korčule prenosimo iz časopisa “Luško libro”, godišnjaka Društva Vela Luka. Web premijera 7 članaka!
kratak izvještaj sa slikama šalje jedan od organizatora radionice prof.dr.Borut Juvanec
Subotnjom radnom akcijom u organiciji Općine Tribunj (15 ljudi, 4 sata rada) obnovljena razrušena bunja.
Vinogradi na predjelu Takala nad Bakarcem su prvi hrvatski zaštićeni kulturni krajolik, po terenskom istraživanju 1971. [...] Tekst i foto: Jadran Kale
Baščanski mrgari (“muzišta”) na Starošćini su primjer suhozidnih ograda nastalih uslijed periodičnih potreba brojanja ovaca na kolektivnim [...] Tekst: Jadran Kale, foto: Berislav Horvatić / Denis Lešić
Bunja na predjelu Jasenovica, iznad sela Zlarin. U perspektivi se vide južni dijelovi Šibenika [...] Tekst i foto: Jadran Kale
U zaselku Gornja Banda na otoku Drveniku pored Trogira netaknutim je ostao sklop s dvojnom gusternom, dva gumna, krušnom peći i kućama [...] Tekst i foto: Jadran Kale
Tri kažuna nedaleko crkve sv. Foške u zaselku Batvači kod Vodnjana su najveći sklop ovakvih građevina u Istri [...] Tekst i foto: Jadran Kale
Okolica Luna na otoku Pagu je područje najvećeg genetskog diverziteta maslina kod nas [...] Tekst i foto: Jadran Kale
Rašina bunja u predjelu Okit kod Vodica je najistančanija hrvatska građevina nastala primjenom građevne tehnike nepravog svođenja[...] Tekst i foto: Jadran Kale
'Mediteranska kamena kuća – tehnike gradnje i obnove / korištenje u skladu s okolišem'
«Posavska tradicijska drvena kuća – priručnik za obnovu» – dostupno na stranicama Ministarstva kulture
«Ruralno graditeljstvo u Podravini – Tradicijska arhitektura vinogradarskih klijeti» (Zebec)
«ZMAG»-ovi priručnici za download
"suhozid" Chnl
DRAGODID @ TheBestinHeritage 2012-VIDEO
Izložba Dragodid 2001.-2011.
Video reportaža Dragodid 2010 (FADE-IN)
Učili smo od profesionalaca kako se gradi suhozid
Zečevo – misteriozne suhozidne kuće
Naš novi suradnik Vinko Klarić šalje nam sa terena reportažu o kućama u mjestu Zečevo kod Rogoznice, koje su građene neobično dobro obrađenim kamenim blokovima.