Dragodid u Širokom Brijegu

kula

tekst i foto: Filip Bubalo

Premda je izložba fotografija Blidinjski memento završila kad i kalendarska 2015., neće se sigurno naljutiti naši domaćini – Hrvatsko društvo čuvara baštine iz Širokog Brijega, što evo donosimo reportažu s malim odmakom, jer informacija možda jest malo zakasnila, ali je tematika uvijek, pogotovo u zadnje vrijeme aktualna.

Povod dolaska u Široki Brijeg na izložbu o kućaricama, bio je poziv glavnog i odgovornog za skoro sve šta se tiče tradicijske baštine u ovom kraju – Ivana Dugandžića i ogranka Matice Hrvatske, da Udruga Dragodid prezentira svoja iskustva na polju očuvanja tradicijske arhitekture; usput razmijenimo kontakte, pa i skiciramo još kakav projekt prekogranične suradnje i suhozidima se povežemo, rađe nego (o)graničimo.

Kupinjavica

 

Autor Zdenko Mandić počeo je fotografirati kućarice/slamarice još tamo 1997.g. i polagano je nastala fototeka,  odnosno začetak inventarizacije tradicijske arhitekture unutar Parka prirode Blidinjsko polje.  Kada se usporede s nedavno snimljenim fotografijama istih objekata, dobiva se uvid u dinamiku detorijacije posljednjih primjeraka gospodarsko/stambenih kuća sa slamnatim krovovima na području Hercegovine. Što je za neke sentimentalno putovanje u prošlost, za druge je poziv da se baština zaštiti, a svijest podigne na drugi kat, stoga se na otvaranju izložbe okupilo mnogo ljubitelja tradicije i baštine u Gradskoj knjižnici. Nakon predstavljanja rada naše Udruge, nadahnuta izlaganja imao je autor izložbe Zdenko, koji uz profesionalnu karijeru kao doministar zaštite okoliša, još od djetinjstva planinari Blidinjskim krajolikom, te fotografirajući čuva blidinjske spomenike.

Siroki B -4a

 

Tako je barem na fotografijama uspio sačuvati izvorni izgled dijela slamarica koje su generacijama služile kao stanovi ovdašnjem stanovništvu na lokacijama Podborje, Perke, Poljice, Donji Badnji, Masna Luka, Boričevac…

Nakon njega još jedan od članova društva, Ilija Naletilić emotivno je zaokružio cijelu večer sjećanjima s ognjišta svojih predaka, nakon čega je uslijedio pravi hercegovački domjenak s prštom, pravim sirom i prženicama, i nezamjenjivom domaćom Blatinom. Lako je tako naći zajedniči jezik, pogotovo s ljubiteljima hercegovačkog kamena, od izvornih graditelja, udruge Zvuk kamena, do profesora s Građevinskog fakultetu u Mostaru, koji svi zajedno promoviraju kamen kroz međunarodne simpozije, tiskovine, zbornike, pa ne čudi da je u zadnje dvije godine na GF obranjeno 10 diplomskih radova o kamenu.

Siroki B 4b

Drugog dana,  Ivan Dugadžić potrudio se pokazati sve ono što je iznimno od baštine u ovom kraju, počevši od mlinica na Borku, iznimnog primjera gospodarenja vodom (hidrocentrala) u ovomo kraju, ali nažalost nekim mjestima potpuno neadekvatno restauriranim, ali i dalje kandidatom za obnovu. Natrag prema centru Širokog, stara je zgrada duhanske carinarnice, simbola nekad moćne industrije, a danas poluurušenog zdanja industrijske baštine koje čeka transformaciju u svojevrstan muzej. No, za sve dalje od te ideje prerano je govoriti u prilikama u kojima se trenutno nalazi BiH, a nismo ni mi daleko.

Siroki B (6)

Kada je riječ o Ivanovom rodnom Rasnom, u kojem je ova udruga zapravo i napravila najviše akcija, odmah upada u oči uređenje rimskog izvora Studenca, antičke lokve Krgače, te okolnih suhozida, od kojih su neki u sebi očuvali i pokoji stećak, amblem neodvojiv od povijesti upotrebe i življenja s kamenom u ovom zabačenom dijelu Mediterana. Mnogo je planova i projekata na listi udruge koju agilno vodi Ivan, pa se nadamo i nekoj daljnoj suradnji, jer toliko je toga…!

Siroki B (10)

Na putu prem nazad, kula hercega Stjepana iznad Ljubuškog i pogled prema svim stranama, pogotovo za sunčana dana nešto je što se ne propušta. Tim više što je to napušteno zdanje iz srednjeg vijeka, mrtvi kontrast onom umjetnom, ali sa autohtonim kamenom izgrađenom etno selu Herceg koji se nalazi u industrijskoj zoni.  Treba li reći da kao takvo privlači višestruko više posjetitelja, nego original, koji u svom podnožju ima niz objekata za obnovu, a da o kuli i ne govorimo. No, zato stećaka ima gotovo pa svugdje, bilo da se radi o samo par njih na nekropoli Kupinjavica ili dva ornamentima bogata – koji sjede onako pokraj ceste da putnike po ovim zagubljenim putima podsjećaju na još jednu UNESCO-vu baštinu na ovim prostorima, kako se popularno i svugdje kaže – nedovoljno valoriziranu.

Stecci (2)

Krajolik se neznatno mijenja što se više približavate Hrvatskoj, a uvijek se isplati stranputicom odlutati, makar to značilo proletiti pored izlaza s auto-ceste, pa još malo unutar prema moćnom Biokovu i da shvatite zašto se biser poput Zavojana, rodno mjesto proslavljenog alpiniste Stipe Božića, upravo tako zove. Još bolje ili još nekoliko kilometara u sumrak, sasvim mali zaseok Takalo – središnje selo Donje Župe u kojem se voda, barem nekad cijenila i s kojom se odgovorno gospodarilo, toliko da se klesancima prepakiralo korito, izgradilo mali most, ali i ogradilo pojilo. Iako su me inicijalno privukli podzidani vinogradi, ispod njih se krila još veća  praumjetnost nekadašnjih stanovnika možebitnog rođaka kvarnerskog mjesta Takala (Bakarski prezidi) u vidu uzidane lokve, obložene planinske špine, ali i cijelog jednog minisustava odvodnje kiše za vinovu lozu. Oduševljava zapravo malen prostor zbog kojega je navodnjavanje napravljeno, i stotinjak metara od ceste okružen kamenom i zelenilom, lako se zaboraviti u detaljima. Pa, iako se još uvijek obrađuju vinogradi, na tu negdašnju umiješnost prastanovnika uvijek se nasloni pokoja bačva u koritu da nas podsjeti na recentni utjecaj novije generacije zemljana, i činjenicu da se samo uzima, crpi i ruši, a malo se toga zapravo obnovi i vrati u krajolik.

Pod Bikovlje-1

Share and Enjoy:
  • Facebook
  • Twitter
  • del.icio.us
  • Print
  • Tumblr

Post a Comment

Your email is never published nor shared. Required fields are marked *

*
*

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

 atts
0

Najava / announcing: XVII. međunarodni suhozidni kongres / International Congress on dry stone

ENGLISH here: Save the date!
FRENCH here: Bloquez votre agenda!

Dragi kolege, prijatelji, suhozidni entuzijasti,

Udruga DRAGODID i međunarodna mreža S.P.S. za interdisciplinarno istraživanje suhozidne baštine najavljuju XVII. međunarodni suhozidni kongres koji će se održati od 2. do 4. listopada 2020. u Hrvatskoj. Domaćin je naša najjužnija općina – Općina Konavle.

Zabilježite datum!

Dry stone hut 'kućerica' built by volunteers in 2018
Suhozidno sklonište ‘kućerica’, izgradili volonteri 2018. (foto: Suhozidna baština Konavala: http://tiny.cc/Konavle)

Svrha Kongresa je povezati suhozidne praktičare, istraživače, profesionalce i entuzijaste kako bi podijelili znanje i vještine, raspravili aktualnosti i proširili mrežu suradnje između zemalja. Sudjelovati je moguće u ulozi izlagača, slušačai/ili sudionika međunarodne suhozidne radionice.

Program Kongresa:
27. 9. Dolazak sudionika
27. 9. – 1. 10. Međunarodna suhozidna radionica
1. 10. predvečer Dobrodošlica na Kongres!
2. 10. – 3. 10. Kongresna izlaganja + Skupština mreže S.P.S.
4. 10. Tematski posjet suhozidnim lokalitetima Konavala
5. 10. Odlazak sudionika

Tema ovogodišnjeg Kongresa je:
Perspektive umijeća gradnje suhozida: izazovi nakon UNESCO upisa“.

Cilj Kongresa je:
• Predstaviti i raspraviti sadašnje stanje umijeća gradnje suhozida, ispitati pravni i ekonomski okvir i ograničenja na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini
• Predstaviti lokalne, nacionalne i međunarodne strategije za zaštitu i unapređenje umijeća gradnje suhozida u suvremenoj praksi
• Razraditi potencijal suhozida i izazove s kojima se susreće u srodnim industrijama
• Istražiti mogućnosti tehnologija u pogledu istraživanja suhozidne baštine, poput upotrebe GIS softvera za mapiranje, SfM za modeliranje, prostornih baza podataka za međunarodnu suradnju i prepoznavanja AI uzorka za mapiranje i kategorizaciju suhozidnih struktura
• Ispitati ekonomski utjecaj umijeća na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini
• Istražiti stvarnosti i steći uvid u najbolje prakse kao i potencijal gradnje suhozida u suvremenim održivim primjenama u poljoprivredi, uređenju okoliša i izgradnji infrastrukture
• Ispitati umijeće gradnje suhozida kao nematerijalno kulturno dobro u okvirima turizma i kulturnog upravljanja, te osobito na izazove i mogućnosti koje donosi upis na UNESCO-ov popis nematerijalne baštine.

Više informacija ove jeseni. Dobrodošli!

Dry stone pond in one of Konavle villages, 17m in diameter
Suhozidna lokva u jednom od konavoskih sela, promjer 17m (foto: Suhozidna baština Konavala: http://tiny.cc/Konavle)

Pdf verzija ovdje: Zabilježite datum!

ENGLISH here: Save the date! FRENCH here: Bloquez votre agenda! Dragi kolege, prijatelji, suhozidni entuzijasti, Udruga DRAGODID i međunarodna mreža S.P.S. za interdisciplinarno istraživanje suhozidne baštine najavljuju XVII. međunarodni suhozidni kongres koji će se održati od 2. do 4. listopada 2020. u Hrvatskoj. Domaćin je naša najjužnija općina – Općina Konavle. Zabilježite datum! Suhozidno sklonište […]

Read More »

 atts
0

Zabilježite datum: III. Prvenstvo u gradnji suhozida, Gardun

Udruge DRAGODID i Gaius Laberius – Gardun najavljuju III. Prvenstvo Hrvatske u gradnji suhozida, koje će se održati u triljskom naselju, točnije na arheološkom lokalitetu Gardun, ove jeseni!

U petak, 4. listopada 2019. na programu je tematski događaj u stilu okruglog stola, dok će u subotu 5. listopada suhozidne ekipe odmjeriti snage na Prvenstvu. Pozivamo sve zainteresirane graditelje, navijače, gledatelje, znatiželjnike da zaokruže datum na kalendaru, a više informacija slijedi!

Kako je bilo prošle godine: http://www.dragodid.org/2-prvenstvo-u-gradnji-suhozida-4-66-metara-za-pobjedu/

43768533_321436741991232_5995569934837481472_n

Udruge DRAGODID i Gaius Laberius – Gardun najavljuju III. Prvenstvo Hrvatske u gradnji suhozida, koje će se održati u triljskom naselju, točnije na arheološkom lokalitetu Gardun, ove jeseni! U petak, 4. listopada 2019. na programu je tematski događaj u stilu okruglog stola, dok će u subotu 5. listopada suhozidne ekipe odmjeriti snage na Prvenstvu. Pozivamo […]

Read More »

 atts
0

Spašena još jedna bunja!

IMG_8327

Tekst & Foto: F. Bubalo (edit članka: 14.8.2019.)

Zadnja dva mjeseca intezivnih pregovora između predstavnika Udruge Dragodid, vlasnika, investitora (Hrvatske ceste), izvođača radova (PZC),  arheologa, te nadležnog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture, rezultiralo je u spašavanju jedne bračke bunje, mogli bismo reći u sudačkoj nadoknadi. Premda izvornim projektom izgradnje buduće zaobilaznice naselja Ložišća nije predviđeno njeno spašavanje na ovaj način, zajedničkim naporima uspjelo se isposlovati njeno razlaganje, te izgradnja faksimila u budućnosti. Obzirom da je na jednom dijelu bunja bila urušena, na ovaj način omogućena je njena “sanacija“ makar na novoj lokaciji i u nešto izmijenjenom obliku, ali i dalje kao spomenik trudu izvornih graditelja. Ono što valja napomenuti, jest da se otvara prilika da se umijeće gradnje suhozida – u ovom slučaju tehnike nepravog svoda – još jednom prakticira, uz prisutnost lokalnih poznavatelja tradicije i eventualno prenese na neke buduće graditelje.

Autor Elaborata i voditelj izmještanja bunje – Drugi otok, obrt za istaživanje i savjetovanje – u suradnji s tvrkom Mjesto pod suncem d.o.o., izradio je dokumetaciju koja uključuje arhitektonski snimak postojećeg stanja, prostornu analizu i valorizaciju objekta, te prijedlog smjernica izmještanja. Uz opširnu foto i video dokumentaciju izrađen je i 3D model bunje  kako bi faksimil buduće bunje bio što vjerniji izvornom obliku. U suradnji sa tvrtkom PZC iz Splita i lokalnim kooperantima, pristupilo se ručnom razlaganju bunje. Nakon dekonstrukcije prstena bunje i uklanjanja škalje, došlo se do nepravog svoda, te su potom uklonjene kamene ploče te uz pomoć bagera odložene na novu lokaciju na kojoj je planirana izgradnja faksimila bunje. Nakon označavanja važnijih elemanata bunje (ulaza), isti su prenešeni na posebnu gomilu, uz materijal za ”svoltavanje” bunje, te ostali materijal za gradnju baze bunje. Izgradnju faksimila bunje preuzeo je investitor, te se nadamo da će u skoroj budućnosti s stručnim izvođačem, lokalnim meštrima pa i lokalnim ljubiteljima suhozidne baštine, ova bunja osvanuti za buduća pokoljenja.

Koristimo priliku podsjetiti na slične akcije izmještanja ili ”spašavanja”, odnosno očuvanja značajnih suhozidnih objekata:

http://www.dragodid.org/spasene-dvije-konavoske-kucerice/
http://www.dragodid.org/bunja-uz-magistralu/

IMG_2830

DJI_0148

 

IMG_8336

IMG_8343

Tekst & Foto: F. Bubalo (edit članka: 14.8.2019.) Zadnja dva mjeseca intezivnih pregovora između predstavnika Udruge Dragodid, vlasnika, investitora (Hrvatske ceste), izvođača radova (PZC),  arheologa, te nadležnog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture, rezultiralo je u spašavanju jedne bračke bunje, mogli bismo reći u sudačkoj nadoknadi. Premda izvornim projektom izgradnje buduće zaobilaznice naselja Ložišća nije predviđeno njeno […]

Read More »

 atts
0

Europska konvencija o krajoliku usvojila izvješće o važnosti suhozida

Na 10. konferenciji o Europskoj konvenciji Vijeća Europe o krajoliku, održanoj 6.-7. svibnja 2019. u Strasbourgu, usvojen je Memento koji, između ostaloga, naglašava i važnost suhozida za europske krajolike.

Screenshot_1

Uvrštavanju suhozida u ovaj zagovarački važan dokument, doprinijela je francuska stručnjakinja Vijeća Europe Claire Cornu s prezentacijom izvješća ”Suhozid u krajoliku, naslijeđe i inovacija za teritorijalnu održivost”.

Dokument je dostupan za preuzimanje ovdje:  “Dry stone in the landscape, ancestral and innovative for sustainable territories”.pdf

Više informacija i drugi relevantni dokumenti dostupni su ovdje: https://www.coe.int/en/web/landscape/cep-cdcpp-2019

Izvor: Vijeće Europe

Na 10. konferenciji o Europskoj konvenciji Vijeća Europe o krajoliku, održanoj 6.-7. svibnja 2019. u Strasbourgu, usvojen je Memento koji, između ostaloga, naglašava i važnost suhozida za europske krajolike. Uvrštavanju suhozida u ovaj zagovarački važan dokument, doprinijela je francuska stručnjakinja Vijeća Europe Claire Cornu s prezentacijom izvješća ”Suhozid u krajoliku, naslijeđe i inovacija za teritorijalnu […]

Read More »

 atts
0

Najava: Grčka, stručni kamp i radionica kogulavanja

Grčka baštinska organizacija Boulouki organizira dvomjesečni stručni kamp (9.9.- 31.10.) i radionicu kogulavanja u trajanju od 12 dana (16.-27.10.) povijesnog puta koji vodi mostu Plaka, u mjestu Plaka Tzoumerka u regiji Epir. Sudionici iz Hrvatske i ostalih zemalja Balkana imaju mogućnost iskoristiti i punu stipendiju za pokrivanje troškova sudjelovanja na radionici.

Rokovi za prijave su: kamp – 22.8.; radionica – 8.9.

Više informacija u pozivu ovdje: https://boulouki.org/en/?p=3878

KLDx2_ENG

Grčka baštinska organizacija Boulouki organizira dvomjesečni stručni kamp (9.9.- 31.10.) i radionicu kogulavanja u trajanju od 12 dana (16.-27.10.) povijesnog puta koji vodi mostu Plaka, u mjestu Plaka Tzoumerka u regiji Epir. Sudionici iz Hrvatske i ostalih zemalja Balkana imaju mogućnost iskoristiti i punu stipendiju za pokrivanje troškova sudjelovanja na radionici. Rokovi za prijave su: […]

Read More »