Fantovi dvori

Ekskluziva! Jadran Kale prošli je tjedan u Ministarstvo kulture poslao prijedlog registracije suhozidnog kompleksa u blizini Tisnog. Kompleks je građen kao mala tvrđava, što je zapravo i bio, i sadrži tri bunje. Donosimo cjeloviti tekst prijedloga registracije. Kale ga povijesno-geografskom metodom datira u polovicu 17. stoljeća, i to je dosta uvjerljiva ali i hrabro precizna datacija za ovu vrstu građevina (vidi Prijedlog).

Trebat će ga dosta očistiti i dijelove rekonstruirati da ga se doživi kako treba, a Kale predlaže da ga se osvijetli, pa bi se noću vidio sa ceste kad se dolazi prema Tisnom i otoku Murteru. U prilogu galerija fotki – Jadran Kale vodi društvo iz Dragodida u obilazak Fantovih dvora 29. ožujka 2014., predvečer nakon radionice u Murteru.

Pogledaj na karti Suhozid.hr: http://suhozid.geof.unizg.hr/?zoom=15&lat=5433431.00347&lon=1746550.5984&layers=0BTTTT

FŠ, foto: FB i FŠ

MINISTARSTVO KULTURE

Uprava za zaštitu kulturne baštine

Jadran Kale, travanj 2014.

Poštovane gospođe i gospodo,

Ravnajući se 4. člankom Zakona o zaštiti i očuvanju kulturne baštine, građevinu za koju sam utvrdio svojstva kulturnog dobra prijavljujem za upis u Registar kulturnih dobara.

Identifikacija: Fantovi dvori, suhozidni kompleks u selu Ivinj, Općina Tisno, geografske koordinate 43,7907 stupnjeva sjeverne geografske širine i 15,6847 stupnjeva istočne geografske dužine, na sjevernom rubu predjela Laz k predjelu Zaselje u polju Ivinj-Draga. Pred kompleksom je spomenik njegovom sekundarnom korištenju u 2. sv. ratu kao „logoru prvoboraca“, koji je postavljen 1949. godine.

Opis: Fantovi dvori su suhozidom obzidano zbježište i poljodjelska stražarnica veličine 20 x 24 metra. Dulja stranica kompleksa leži usporedno rubu krškog polja i kasnijm putu. Zid je na najvišem mjestu visok 3,2 metra. Zidovi su većinom zarušeni. U unutrašnjosti Fantovih dvora su tri lažno svođene građevine, od kojih se sjeverna zarušava. Ostatak suhozidnih oblika u Fantovim dvorima uključuje pragove, stepenice, puškarnicu, zidove s tragovima žbuke i bez njih te nasutu zaravan.

Datacija: Fantovi dvori se mogu datirati u tridesetogodišnji vremenski okvir od početka ponovnog obrađivanja Ivinj-Drage od seljaka iz Tisnog (koji su se iz Ivinja u Tisno povukli u 1. pol. XVI. st.) do širenja kontinentalnog posjeda Tišnjana dalje u Dazlini i Dubravi sa sigurnijim uvjetima kultiviranja Ivinj-Drage, dakle od četrdesetih do sedamdesetih godina XVII. stoljeća.

Ovo je prva suhozidna građevina datirana u vrijeme prije agrarne reforme u XIX. st., izuzimajući arheološke datacije prethistorijskih gradina. Jedina dosadašnja datacija starije lažno svođene građevine (registrirano kulturno dobro Šuplja gromila u Bilicama kod Šibenika) je postignuta uz pomoć analogije.

Zbog toga izdvajam iduća uporišta za datiranje:

–          Fantovi dvori se nalaze na mjestu gdje je staza kojom su Tišnjani pristupali svojem najvećem polju, počevši od uvala Komanjica i Neseljak s privezištima i skladištima za prekrcaj feudalnih davanja, izlazila u krško polje (k. č. 9992 i 9993). Ova staza povezuje mjesta iskrcavanja i najudaljenije dijelove polja. U pružanju obilazi njive ali koso siječe današnju asfaltnu cestu Tisno-Tribunj (u prvoj katastarskoj izmjeri to je „državna poštanska cesta“) i s njom paralelni put iz Ivinja u Zaselje i dalje za Poplat i Kaljužine prema Tribunju. Dakle, staza povijesno prethodi ovim putevima iz XIX. st. Područje dodira krša s poljem se zove „Laz“, što je tipični toponim kakav naglašava ulaz i prolaz odn. kontakt s gospodarenom površinom.

–          Fantovi dvori se nalaze iznad najvećih zemljišnih čestica u Zaselju (k. č. 5703/2 i dalje). Najplodnija zemljišta su mogla biti najsitnije razdjeljivana, no ovakav položaj ipak prije podsjeća na smještenost najvećih građevina ove vrste: najviša lažno svođena građevina u Dalmaciji (Domaćinova bunja na Srimi) nalazi se u kutu najveće zemljišne čestice u okolici, kao odgovarajući gospodarski servis. Ovo objašnjava prisutnost prostrane ravne plohe za sušenje plodina, na način kako je to naglašeno i u preventivno registriranom kompleksu tri trima na predjelu Rake kod Jelse. Nastanak kompleksa vezan je za obrađivanje polja, nad kojim je služila kao stražarnica (pudarica).

–          Češći položaj pudarica, naročito u komunalnom korištenju zemljišta od vremena francuske uprave, je na sjevernim podbriježjima iznad obradivih zemljišta (na prisojnim stranama). Osojni položaj Fantovih dvora može se povezati s pružanjem sigurnosti u nemirnim vremenima kad je opasnost dolazila sa sjeverne strane polja. Takvu opasnost možemo povezati sa XVII. stoljećem.

–          Dio zidova je sačuvan u izvornoj visini, očitoj po završnom sloju krupnih poklopnika, no rasuti dio u najvećem dijelu nedostaje. Kompleks se počeo rasipati u vrijeme kad su se tek trebale izgraditi susjedne kuće i gospodarske zgrade, kojima je dijelom poslužio kao kamenolom, a koje su u međuvremenu i same napuštene i raspadajuće (uz k. č. 5539 i dalje). Ovi su procesi stoljetni.

–          Građevine u samom kompleksu nisu nastale u isto vrijeme. U zapadnoj bunji (un. vis. 2,9 m, prostorija 2,3 x 3,2 m) se vidi kako je zid integriran u bedemsku zidinu, dok su sjeverna bunja (sačuvana un. vis. 2,3 m, zarušavajuća) i istočna bunja (un. vis. 2,6 m, prostorija 1,5 x 1,8 m) bedemu naknadno nadograđene. Različita starina se prepoznaje i u profilu građevine, jer je zapadna bunja elementarnijeg kalotnog oblika a ostale dvije imaju uobičajeniju „krunu“ (prsten i kapu).

–          U grudobranu pred ulazom u istočnu bunju je otvor kroz koji se nadzire ograđeni prilaz u unutrašnjosti kompleksa, poput puškarnice. Ovakva pojedinost u suhozidnom graditeljstvu kod nas do sada nije zabilježena i svjedoči o bedemskoj i zbježišnoj namjeni kompleksa. Također, na samom ulazu u kompleks je kameni prag kakav onemogućava potkapanje vrata. Vrata su na tom mjestu bila zabravljivana, što pokazuje utor u kamenu. Ostatci šarki postoje i iznutra kod puškarnice. U bunji i kod ulaza u kompleks zidovi su dijelom omazani vezivom, što je bilo tipično za ovakve građevine u namjenama stražarnica i sezonskih nastambi.

Iz ovih razloga ukupnu se građevinu može datirati u vrijeme koje počinje udaljavanjem Turaka iz Ivinj-Drage s ponovnom dohvatnošću polja za kultiviranje (početkom Kandijskog rata 1645. godine) a završava pristupačnošću još daljih polja i udaljavanjem opasnosti (mirovnim sporazumom 1671. kad Turci dozvoljavaju ostanak težaka na kultiviranim zemljištima, te ponovnim mletačkim zauzimanjem Nove stečevine 1684. godine).

Obuhvat: osim samog kompleksa (Fantovi dvori su zavedeni kao „zidine“ 332/1, 2, 3, 4 i 5) radi prezentacije je potrebno zaštititi i pojas između puta i građevine (k. č. 5548 i 5546, sve u K. o. Tisno).

Plan upravljanja: Fantovim dvorima vremenom vrijedi obnoviti zidove u punim visinama, očistiti divlju vegetaciju a održavanim pojasom prema putu otvoriti ga za pogled iz Ivinj-Drage i sa ceste za Murter. Tako uočljiv kompleks bi se lako razabrao sve od odvojka Turističke ceste za Tisno. Kao vernakularnu fortifikaciju, poput starijih gradina kod nas ili nuragha sa Sardinije, stoga bi vrijedilo i na odgovarajući način osvijetliti.

Fantovi dvori predstavljaju zahvat pučke arhitekture kakav svjedoči o historijskom krajoliku u širini od otoka Murtera do Dazline, Dubrave i Velima, prekomorski refugij u povijesnoj naraciji povezuje s crtama razgraničenja, čarki i sukoba iz vremena Kandijskog rata te s izvorištima plodova za život i feudalnim poretkom odnosa i obveza. U tom se smislu ovaj kompleks može urediti za prezentacijske svrhe i povijesne naracijein situ. Kad se jednom uredi, njegovo će robustno graditeljstvo moći podnijeti zahtjeve nenadziranog posjetiteljskog korištenja. Vlasnički interes će se moći podstaknuti udjelom od koristi u povećanom atrakcijskom potencijalu, npr. izravno kroz udio u prodanim razglednicama, suvenirima ili brošurama na temu Fantovih dvora. Vlasniku također ostaje na raspolaganju isključivo pravo ovako izgrađenog brenda imanja.

Podrobna etnološka analiza Fantovih dvora objavljena je u časopisu Ethnologica Dalmatica.

Uvrštavanje Fantovih dvora u Registar kulturnih dobara će vlasnicima i lokalnoj samoupravi olakšati popravljanje kulturnog dobra i njegovo osposobljavanje za nove namjene.

Share and Enjoy:
  • Facebook
  • Twitter
  • del.icio.us
  • Print
  • Tumblr

Post a Comment

Your email is never published nor shared. Required fields are marked *

*
*

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

 atts
0

Prijave/applications: XVII. međunarodni suhozidni kongres / International Congress on dry stone

ENGLISH here: INFO SHEET + APPLICATION
FRANÇAIS ici : INFO SHEET + FORMULAIRE INSCRIPTION

Already registered participants do not need to register again. Već prijavljeni sudionici se ne moraju ponovno prijaviti.

140088977_3966835260001331_5583169900965011118_o
Foto: Kućerica izgrađena krajem 2020., pokraj lokve koja će se obnoviti tijekom Kongresa (Pločice) – foto: Suhozidna baština Konavala

Dragi kolege, prijatelji, suhozidni entuzijasti,

Udruga DRAGODID i međunarodna mreža S.P.S. za interdisciplinarno istraživanje suhozidne baštine najavljuju XVII. međunarodni suhozidni kongres s radionicom koji će se održati od 27. rujna do 3. listopada 2021. u Hrvatskoj. Domaćin je naša najjužnija općina – Općina Konavle.

Svi zainteresirani mogu sudjelovati kao sudionici radionice, slušatelji, izlagači i/ili izlagači plakata. Rok za registriranje kao izlagač i/ili izlagač plakata je do 28. veljače 2021. Rok za registriranje kao slušatelj ili sudionik radionice je do 30. lipnja 2021.

*** Prijavnica, informacije o kotizaciji i ostali detalji nalaze se ovdje: INFO SHEET + PRIJAVNICA ***

Organizatori prate stanje s pandemijom koronavirusa u Europi i u provedbi Kongresa će djelovati prema preporukama stručnjaka.

Zahvaljujući učenicima i studentima, mladim profesionalcima, uključenom lokalnom stanovništvu te lokalnoj i državnoj podršci, konavosko suhozidno naslijeđe se detaljno istražuje, dokumentira i promovira. Radionice, aktivnosti s djecom, festivali, istraživanje suhozidnih tehnika s majstorima, umjetnicima i građanima održavaju naslijeđe živim i dinamičnim.

Vidimo se u Konavlima!

ENGLISH here: INFO SHEET + APPLICATION FRANÇAIS ici : INFO SHEET + FORMULAIRE INSCRIPTION Already registered participants do not need to register again. Već prijavljeni sudionici se ne moraju ponovno prijaviti. Foto: Kućerica izgrađena krajem 2020., pokraj lokve koja će se obnoviti tijekom Kongresa (Pločice) – foto: Suhozidna baština Konavala Dragi kolege, prijatelji, suhozidni entuzijasti, […]

Read More »

 atts
0

Godišnji izvještaj udruge 4 grada Dragodid za 2020.

Autorica: Marta Krištofić

Ova godina nam je svima bila izazovna. Drago nam je da smo uz sve prepreke i manje izmjene ipak uspjeli provesti bogatu suhozidarsku sezonu. Interes ljudi za očuvanjem kulturne baštine raste, a to što se naše aktivnosti provode na otvorenom i u prirodi dodatno je privuklo zanimanje javnosti.

1

Sezonu smo otvorili majstorskom radionicom suhozidne gradnje na riječkom kampusu. U sklopu EPK 2020 izveo se suhozidan natpis “I’m not a robot” po zamisli umjetnika Darka Fritza. Radionica je okupila stotinjak volontera iz čitave države, a posjetila su ju i 2 razreda riječkih osnovnih škola.

2

Mnoge radionice (riječki kampus, Waldorfska škola, HORA…) uključile su one najmlađe, djecu i mlade školskog uzrasta, podižući svijest o tradiciji od najranije dobi. U parku skulptura Dubrova pridružila su nam se i djeca s intelektualnim teškoćama i svojim entuzijazmom pokazala kako je sve moguće.

Igrom prilika, godinu smo iskoristili za proširivanje znanja između članova udruge. Na Petrebišćima XI. bavili smo se malo zahtjevnijim zahvatima čime smo osigurali i pripremili teren za buduće javne radionice. Tijekom radionice snimljen je film o Dragodidu koji će biti dio trajnog postava u centru za posjetitelje Poklon u parku prirode Učka. Dok smo kroz dvije radionice na Kotoru izveli smo rekonstrukciju stubišta gromače i prezidali zahtjevan podzid na ulazu u naselje.

3

4

 

Suhozidarske tehnike obogatili smo i drugim zanatima. U Godinju smo sudjelovali na žetvi raži i izradi snopova za slamnati krov. Kada su se snopovi posušili, vratili smo se i na mlaćenje slame, završnu obradu prije ugradnje. Sudjelovali smo i na međunarodnoj razmjeni obnove dvorca Calmont d’Olt gdje nas je osim zidanja bedema vapnenom žbukom dočekala i radionica finog klesanja kamenih blokova. Erasmus+ projekti nisu ni ove godine razočarali pa smo se, osim spomenute razmjene, vratili i na trening za voditelje volonterskih kampova. Seminar na istu temu održan je preko internet konferencije nekoliko tjedana kasnije.

56

 

Događaj koji je trebao obilježiti ovu godinu definitivno je Međunarodni kongres suhozidne gradnje u Konavlima. Organizacijski odbor ga je ipak odlučio odgoditi radi ograničenja putovanja i okupljanja pa ćemo se ovom temom baviti na jesen 2021. godine.

Slijedi kalendar provedenih radionica i edukacija, kroz koje smo i ove godine uspješno približili umijeće suhozidanja i njene vrijednosti lokalnoj zajednici, ali i šire.

 

VELJAČA

24.02.-01.03. U Rijeci smo u sklopu projekta Europska prijestolnica kulture vodili majstorsku radionicu kroz koju se realizirao suhozidan natpis “I’m not a robot”. Izvještaj

28.02.-29.02.2020. Voditelji suhozidnih mentora zadarske županije gdje smo obnovili suhozidnu terasu u blizini planinarskog doma u NP Paklenica. Izvještaj

 

LIPANJ

16.06.-19.06. Na Kotoru smo, na poziv Muzeja grada Crikvenice, rekonstruirali gromaču s prolazom i stubištem. Popravili smo i dijelove suhozida na okolnim gomilama pa i zid u blizini lokve koji je od prošlogodišnje radionice dijelom devastiran. Izvještaj

19.06.-21.06. U suradnji s udrugom Mediteranski kiparski simpozij smo u parku kamenih skulptura Dubrova kroz 3-dnevnu radionicu obnovili duge poteze suhozida. Osim prijavljenih volontera pridružili su nam se i članovi društva za istraživanje i potporu te članovi udruge osoba s intelektualnim teškoćama “Srce Rijeka”. Izvještaj

23.06.-26.06. Amaterska kulturna udruga Žirje kroz projekt (Za)zeleni otok uz sudjelovanje udruga Dragodid i Hyla vodila je akciju obnove lokve. Zajedno s volonterima smo sanirali tri veće izvale na vanjskom prstenu podzida koji okružuju lokvu, a ukupno smo rekonstruirali oko 26 m2 lica suhozida. Izvještaj

27.06.-28.06. Oko lokve u Gaćelezima vodili smo obnovu suhozida neposredno uz rub lokve koji je bio posebno zahtjevan zbog veoma uskog prostora za rad. Obnovu su organizirali LAG More 249 i udruga Lokva – Gaćelezi. Izvještaj

 

SRPANJ

17.07.  U Veliki godin smo se zaputili na dojavu Centra za kulturu i baštinu grada Vrgorca. Pod mentorstvom obitelji Pavlinović i Rajka Lendića učili smo žeti raž i izrađivati snopove za slamnati krov. Izvještaj

24.07. Udruga Pjover nas je već tradicionalno pozvala na 12. festival lavande na kojem smo vodili radionicu obnove gomila na terasama lavande na hvarskom Velom grablju.

27.07.-29.07. U sklopu projekta Natura Drniš (Grad Drniš i Motonautika-Luke d.o.o.) vodili smo radionicu gradnje suhozida s lokalnim volonterima. Izvještaj

 

KOLOVOZ

01.08.-09.08. Zahvaljujući JU Park Prirode Učka, Ministarstvu kulture i Općini Mošćenička Draga i ove smo godine organizirali radionicu na Petrebišćima. Bila je zatvorenog tipa te su naši članovi obavili pripremne radove za buduće volonterske kampove. Također je održana edukacija u sklopu Interreg projekta “Kaštelir” i snimljen film o Dragodidu koji će se prikazivati u centru za posjetitelje Poklon u parku prirode Učka.

15.08.-16.08. Kroz projekt SOS Silba Off Season organiziranom od strane ekološke platforme S.E.A. Silba Enviroment Art, zaputili smo se na Silbu. Tamo smo vodili radionicu izrade duplice za uzgoj kapara, a Natashino imanje smo obogatili i za još jednu kaparetu. Izvještaj

18.08.-30.08. U organizaciji baštinske mreže Union Rempart sudjelovali smo na Erasmus+ projektu u Espalionu. Radionica je obuhvaćala obnovu srednjovjekovnog dvorca Calmon’t d’Olt gdje smo učili zidati vapnenom žbukom i fino klesati kamene blokove. Izvještaj

28.08.-31.08. Na poziv waldorfske škole u Rijeci smo uz pomoć profesora, roditelja i pokojeg polaznika škole presložili granične zidove između terena radi njihove dotrajalosti i zapuštenosti. Dvostruki zid na ulaznoj strani u teren također je presložen i podignut na svoju originalnu visinu. Izvještaj

29.08. Vratili smo se u Veliki Godinj radi druge etape edukacije o obradi slame za krov. Izvještaj

 

RUJAN

12.09.-14.09. Ponovno u Kotoru, ovoga puta u sklopu projekta Rijeka 2020. sudjelovali smo u programu “Kotor zove!”. U sklopu programa obnovili smo podzid na prilaznom putu naselja i presložili kamenje u zidu na izlasku iz naselja. Izvještaj

19.09. LAG More 349 i grad Šibenik organizirali su 4. prvenstvu u izgradnji suhozida na poluotoku Srima kod Šibenika. Ove godine je cilj bio u 2.5 sata izgraditi što kvalitetniju klupu od suhozida. Sudjelovalo je 10 ekipa, a naslov prvaka obranila je ekipa Golinjevo iz Trilja. Izvještaj

 

LISTOPAD

01.10.-03.10. Održali smo trodnevnu edukativnu radionicu u Starogradskom polju za učenike Agroturističke srednje škole iz Jelse na Hvaru i njihove profesore u organizaciji J.U. Agencije za upravljanje Starogradskim poljem.

05.10.-11.10. Uputili smo se natrag u Calmont d’Olt, ovoga puta na Erasmus+ trening za voditelje volonterskih kampova koji organizira Rempart. Izvještaj

26.10.-01.11. Na poziv neformalne ekipe Suhozidna baština Konavala i općine Konavle smo sudjelovali u izgradnji kućerice, od temelja do krova. Press

29.10. Sudjelovali smo na online seminaru za voditelje volonterskih kampova u organizaciji Remparta.

 

STUDENI

06.11. Na poziv udruge Permakultura Dalmacija održali smo online predavanje “Suhozidna baština istočne obale Jadrana -tradicija na putu održivosti”. Kroz predavanje otvoreno za sve predstavili smo bogatstvo suhozidne baštine istočnog Jadrana, kulturno-povijesni aspekt gradnje suhozida i problematiku zaštite ove vještine.

07.11. U suradnji s poljoprivrednom zadrugom Dolčina održana je sada već tradicionalna radionica obnove Praputnjanskih podzida. Izvještaj

12.-13.11. Projektu “Revitalizacija kulturno-povijesne baštine zaseoka Kotišina” doprinijeli smo predavanjem o suhozidima i malom radionicom obnove zida terase. Radionica je održana za ustanove i tvrtke s područja Makarske.

25.11. Održali smo predavanje “O suhozidnoj baštini i vještini gradnje”  u sklopu programa “Kulturna i prirodna baština Hrvatske” u Knjižnici S. S. Kranjčevića.

26.-28.11. U osnovnoj školi Vladimira Nazora u Crikvenici smo u suradnji s MGC održali radionicu obnove suhozida u školskom dvorištu i masliniku. Izvještaj

 

Autorica: Marta Krištofić Ova godina nam je svima bila izazovna. Drago nam je da smo uz sve prepreke i manje izmjene ipak uspjeli provesti bogatu suhozidarsku sezonu. Interes ljudi za očuvanjem kulturne baštine raste, a to što se naše aktivnosti provode na otvorenom i u prirodi dodatno je privuklo zanimanje javnosti. Sezonu smo otvorili majstorskom […]

Read More »

 atts
0

Izvještaj: “Kotor u dvorištu“, OŠ Vladimira Nazora, Crikvenica

Tekst: Oleg Miklić
Foto: Romina Tominić, Oleg Miklić

U suradnji s Muzejom Grada Crikvenice i Osnovnom školom Vladimira Nazora, a pod pokroviteljstvom Primorsko-goranske županije, održana je druga radionica „Kotor u dvorištu“. Kotor je staro naselje na brdu u zaleđu Crikvenice, na kojem kao udruga aktivno sudjelujemo dugi niz godina u obnovi suhozidnje gradnje. Ova radionica teži približiti to iskustvo u dvorište osnovne škole i podijeliti ga s učenicima, a pritom funkcionalno urediti dvorište škole. Srdačno smo dočekani od Tee iz Muzeja, Olge i Martine iz škole, kojima i ovom prilikom zahvaljujemo na poklonima ručno izrađenih od osnovnoškolaca. Zahvaljujemo i tvrtki Izgradnja d.o.o. koja je donirala kamen od kojeg smo se odlučili nastaviti na prošlogodišnju radionicu i nadodati jednu prekinutu koncentričnu polukružnu suhozidnu klupicu na jednu već postojeću.

0102

Prvi dan je brzo protekao u sortiranju gomile kamenja, čišćenjem radnog prostora i iskopu temelja.

0304050607

Drugi dan smo krenuli sa ziđanjem klupica. Na dva školska sata su nam se priključili i učenici 7.b razreda kojima smo na većoj poluizgrađenoj klupici pokazali osnove slaganja kamena u lice zida i važnost skupljanja i polaganja čkalje. Učenici su brzo savladali osnovno gradivo, pa su započeli graditi i malu klupicu. Moramo pohvaliti 7.b za trud i zalaganje i čestitati im za njihov prvi suhozid – klupicu. Kad se male ruke slože!

0809

U nastavku dana završili smo i ziđanje velike klupice.

1011

Treći dan smo završili sa ziđanjem male klupice i uredili smo okolni teren čišćenjem viška kamena.

12131415

Rezultat ove radionice je višenamjenski prostor u školskome dvorištu, npr. za održavanje škole na otvorenom, ali i klupica na kojoj djeca mogu odmoriti i pojesti marendu.

Nastavak dugogodišnje suradnje sa Muzejom Grada Crikvenice se nastavlja, a sa Osnovnom Školom Zvonka Cara nadajmo se tek počinje.

Tekst: Oleg Miklić Foto: Romina Tominić, Oleg Miklić U suradnji s Muzejom Grada Crikvenice i Osnovnom školom Vladimira Nazora, a pod pokroviteljstvom Primorsko-goranske županije, održana je druga radionica „Kotor u dvorištu“. Kotor je staro naselje na brdu u zaleđu Crikvenice, na kojem kao udruga aktivno sudjelujemo dugi niz godina u obnovi suhozidnje gradnje. Ova radionica […]

Read More »

 atts
0

Najava predavanja: O suhozidnoj baštini i vještini gradnje

U zagrebačkoj knjižnici Silvija Strahimira Kranjčevića u srijedu, 25. 11. 2020. u 18 sati dr. sc. Filip Šrajer održat će predavanje “O suhozidnoj baštini i vještini gradnje”.

Knjižnica S. S. Kranjčevića, podržana od Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba, pokrenula je 2008. godine program “Kulturna i prirodna baština Hrvatske” kojim predstavlja i promiče hrvatsku kulturnu i prirodnu baštinu (ovogodišnji program). Realizacijom raznovrsnih programskih akcija (predavanja, radionice, izložbe, glazbena i druga događanja), nastoji se upotpuniti kulturna ponuda područja na kojemu knjižnica djeluje. Događanja su, tijekom nekoliko godina koliko se program kontinuirano odvija, podijeljena u dva ciklusa, a obuhvaćaju niz različitih tema i sadržaja: hrvatski narodni običaji, stari tradicijski obrti, narodna i etno glazba, hrvatski nacionalni parkovi, urbana sociologija, ekologija itd.
 pozivnica jesen 20-page-001
U programu su, između ostalih, sudjelovali: Dunja Knebl, Nebojša Stijačić, Dario Marušić, Srećko Božičević, Dražen Perica, Ognjen Čaldarović, Daniel Miščin, Rene Bakalović, a ostvarena je i višestruka suradnja s većim brojem ustanova: Etnografskim muzejom u Zagrebu, Domom za starije i nemoćne osobe Park, Voskarskim i medičarskim obrtom Blažeković iz Osijeka, Hrvatskom turističkom zajednicom te vrtićima i školama s područja Peščenice.

U zagrebačkoj knjižnici Silvija Strahimira Kranjčevića u srijedu, 25. 11. 2020. u 18 sati dr. sc. Filip Šrajer održat će predavanje “O suhozidnoj baštini i vještini gradnje”. Knjižnica S. S. Kranjčevića, podržana od Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba, pokrenula je 2008. godine program “Kulturna i prirodna baština Hrvatske” kojim predstavlja i […]

Read More »

 atts
0

Praputnjarska takala 9

Autor: Mario Zaccaria

Fotografije: Mario Zaccaria

Ove smo godine u suradnji sa Poljoprivrdnom zadrugom Dolčina održali radionicu najkasnije ikad ali nas je poslužilo lijepo toplo sunčano vrijeme. Odaziv volontera je bio više nego velik, a i mnogi su znatiželjnici došli poviriti situaciju kako bi ovjekovječili današnju akciju.

20201107_084847Kava i čakula pred sam početak, upoznavanje sa sudionicima i voditeljima o povijesti takala i o Dragodidu. Podijeljeni smo u 2 grupe, jedna pod palicom Dragodida, a druga pod mentorstvom iskusnog barba Vjeke.

 

20201107_091008 20201107_090958

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Takala su izgrađena na živoj stijeni u kosini što je razlog zašto su se desila dva identična urušenja. Temeljni kamen je s vremenom počeo klizati po živcu i poveo sa sobom blokove koji su bili na njemu uzročivši tipičnu crvenu “ranu” u obliku slova V.

20201107_093036

 

 

Prije svega bilo je nužno razgrnuti, probrati o odvojiti škalju od velikih blokova koji su poslužili za ponovu obnovu lica zida.

 

20201107_105443   20201107_120025

 

Tek nakon toga krenuli smo slaganjem lica. Najveći blokovi iskorišteni su na dnu kao temelji, a s vremenom kako nam je falivalo materijala nastupali su sve manji kameni do vrha. Nismo se štedjeli na skupljanju škalje.

20201107_125137

 

Točno u podne domaćini su nas uslužili sa uvijek dobrom maneštrom od fažola i kolačima iz bakarskog kraja kao baškot.

20201107_151740         20201107_142403

 

20201107_151740 20201107_151747

 

Relativno smo brzo bili gotovi s obzirom da je površina urušenja bila mala, a nas puno tako da smo imali više vremena za nastavak druženja uz kolače i dobru kapljicu. Josipa Miloš je rekla da će za 10.jubilarnu radionicu spraviti tortu, a to joj nećemo zaboraviti :)

 

Autor: Mario Zaccaria Fotografije: Mario Zaccaria Ove smo godine u suradnji sa Poljoprivrdnom zadrugom Dolčina održali radionicu najkasnije ikad ali nas je poslužilo lijepo toplo sunčano vrijeme. Odaziv volontera je bio više nego velik, a i mnogi su znatiželjnici došli poviriti situaciju kako bi ovjekovječili današnju akciju. Kava i čakula pred sam početak, upoznavanje sa […]

Read More »