Fantovi dvori

Ekskluziva! Jadran Kale prošli je tjedan u Ministarstvo kulture poslao prijedlog registracije suhozidnog kompleksa u blizini Tisnog. Kompleks je građen kao mala tvrđava, što je zapravo i bio, i sadrži tri bunje. Donosimo cjeloviti tekst prijedloga registracije. Kale ga povijesno-geografskom metodom datira u polovicu 17. stoljeća, i to je dosta uvjerljiva ali i hrabro precizna datacija za ovu vrstu građevina (vidi Prijedlog).

Trebat će ga dosta očistiti i dijelove rekonstruirati da ga se doživi kako treba, a Kale predlaže da ga se osvijetli, pa bi se noću vidio sa ceste kad se dolazi prema Tisnom i otoku Murteru. U prilogu galerija fotki – Jadran Kale vodi društvo iz Dragodida u obilazak Fantovih dvora 29. ožujka 2014., predvečer nakon radionice u Murteru.

Pogledaj na karti Suhozid.hr: http://suhozid.geof.unizg.hr/?zoom=15&lat=5433431.00347&lon=1746550.5984&layers=0BTTTT

FŠ, foto: FB i FŠ

MINISTARSTVO KULTURE

Uprava za zaštitu kulturne baštine

Jadran Kale, travanj 2014.

Poštovane gospođe i gospodo,

Ravnajući se 4. člankom Zakona o zaštiti i očuvanju kulturne baštine, građevinu za koju sam utvrdio svojstva kulturnog dobra prijavljujem za upis u Registar kulturnih dobara.

Identifikacija: Fantovi dvori, suhozidni kompleks u selu Ivinj, Općina Tisno, geografske koordinate 43,7907 stupnjeva sjeverne geografske širine i 15,6847 stupnjeva istočne geografske dužine, na sjevernom rubu predjela Laz k predjelu Zaselje u polju Ivinj-Draga. Pred kompleksom je spomenik njegovom sekundarnom korištenju u 2. sv. ratu kao „logoru prvoboraca“, koji je postavljen 1949. godine.

Opis: Fantovi dvori su suhozidom obzidano zbježište i poljodjelska stražarnica veličine 20 x 24 metra. Dulja stranica kompleksa leži usporedno rubu krškog polja i kasnijm putu. Zid je na najvišem mjestu visok 3,2 metra. Zidovi su većinom zarušeni. U unutrašnjosti Fantovih dvora su tri lažno svođene građevine, od kojih se sjeverna zarušava. Ostatak suhozidnih oblika u Fantovim dvorima uključuje pragove, stepenice, puškarnicu, zidove s tragovima žbuke i bez njih te nasutu zaravan.

Datacija: Fantovi dvori se mogu datirati u tridesetogodišnji vremenski okvir od početka ponovnog obrađivanja Ivinj-Drage od seljaka iz Tisnog (koji su se iz Ivinja u Tisno povukli u 1. pol. XVI. st.) do širenja kontinentalnog posjeda Tišnjana dalje u Dazlini i Dubravi sa sigurnijim uvjetima kultiviranja Ivinj-Drage, dakle od četrdesetih do sedamdesetih godina XVII. stoljeća.

Ovo je prva suhozidna građevina datirana u vrijeme prije agrarne reforme u XIX. st., izuzimajući arheološke datacije prethistorijskih gradina. Jedina dosadašnja datacija starije lažno svođene građevine (registrirano kulturno dobro Šuplja gromila u Bilicama kod Šibenika) je postignuta uz pomoć analogije.

Zbog toga izdvajam iduća uporišta za datiranje:

–          Fantovi dvori se nalaze na mjestu gdje je staza kojom su Tišnjani pristupali svojem najvećem polju, počevši od uvala Komanjica i Neseljak s privezištima i skladištima za prekrcaj feudalnih davanja, izlazila u krško polje (k. č. 9992 i 9993). Ova staza povezuje mjesta iskrcavanja i najudaljenije dijelove polja. U pružanju obilazi njive ali koso siječe današnju asfaltnu cestu Tisno-Tribunj (u prvoj katastarskoj izmjeri to je „državna poštanska cesta“) i s njom paralelni put iz Ivinja u Zaselje i dalje za Poplat i Kaljužine prema Tribunju. Dakle, staza povijesno prethodi ovim putevima iz XIX. st. Područje dodira krša s poljem se zove „Laz“, što je tipični toponim kakav naglašava ulaz i prolaz odn. kontakt s gospodarenom površinom.

–          Fantovi dvori se nalaze iznad najvećih zemljišnih čestica u Zaselju (k. č. 5703/2 i dalje). Najplodnija zemljišta su mogla biti najsitnije razdjeljivana, no ovakav položaj ipak prije podsjeća na smještenost najvećih građevina ove vrste: najviša lažno svođena građevina u Dalmaciji (Domaćinova bunja na Srimi) nalazi se u kutu najveće zemljišne čestice u okolici, kao odgovarajući gospodarski servis. Ovo objašnjava prisutnost prostrane ravne plohe za sušenje plodina, na način kako je to naglašeno i u preventivno registriranom kompleksu tri trima na predjelu Rake kod Jelse. Nastanak kompleksa vezan je za obrađivanje polja, nad kojim je služila kao stražarnica (pudarica).

–          Češći položaj pudarica, naročito u komunalnom korištenju zemljišta od vremena francuske uprave, je na sjevernim podbriježjima iznad obradivih zemljišta (na prisojnim stranama). Osojni položaj Fantovih dvora može se povezati s pružanjem sigurnosti u nemirnim vremenima kad je opasnost dolazila sa sjeverne strane polja. Takvu opasnost možemo povezati sa XVII. stoljećem.

–          Dio zidova je sačuvan u izvornoj visini, očitoj po završnom sloju krupnih poklopnika, no rasuti dio u najvećem dijelu nedostaje. Kompleks se počeo rasipati u vrijeme kad su se tek trebale izgraditi susjedne kuće i gospodarske zgrade, kojima je dijelom poslužio kao kamenolom, a koje su u međuvremenu i same napuštene i raspadajuće (uz k. č. 5539 i dalje). Ovi su procesi stoljetni.

–          Građevine u samom kompleksu nisu nastale u isto vrijeme. U zapadnoj bunji (un. vis. 2,9 m, prostorija 2,3 x 3,2 m) se vidi kako je zid integriran u bedemsku zidinu, dok su sjeverna bunja (sačuvana un. vis. 2,3 m, zarušavajuća) i istočna bunja (un. vis. 2,6 m, prostorija 1,5 x 1,8 m) bedemu naknadno nadograđene. Različita starina se prepoznaje i u profilu građevine, jer je zapadna bunja elementarnijeg kalotnog oblika a ostale dvije imaju uobičajeniju „krunu“ (prsten i kapu).

–          U grudobranu pred ulazom u istočnu bunju je otvor kroz koji se nadzire ograđeni prilaz u unutrašnjosti kompleksa, poput puškarnice. Ovakva pojedinost u suhozidnom graditeljstvu kod nas do sada nije zabilježena i svjedoči o bedemskoj i zbježišnoj namjeni kompleksa. Također, na samom ulazu u kompleks je kameni prag kakav onemogućava potkapanje vrata. Vrata su na tom mjestu bila zabravljivana, što pokazuje utor u kamenu. Ostatci šarki postoje i iznutra kod puškarnice. U bunji i kod ulaza u kompleks zidovi su dijelom omazani vezivom, što je bilo tipično za ovakve građevine u namjenama stražarnica i sezonskih nastambi.

Iz ovih razloga ukupnu se građevinu može datirati u vrijeme koje počinje udaljavanjem Turaka iz Ivinj-Drage s ponovnom dohvatnošću polja za kultiviranje (početkom Kandijskog rata 1645. godine) a završava pristupačnošću još daljih polja i udaljavanjem opasnosti (mirovnim sporazumom 1671. kad Turci dozvoljavaju ostanak težaka na kultiviranim zemljištima, te ponovnim mletačkim zauzimanjem Nove stečevine 1684. godine).

Obuhvat: osim samog kompleksa (Fantovi dvori su zavedeni kao „zidine“ 332/1, 2, 3, 4 i 5) radi prezentacije je potrebno zaštititi i pojas između puta i građevine (k. č. 5548 i 5546, sve u K. o. Tisno).

Plan upravljanja: Fantovim dvorima vremenom vrijedi obnoviti zidove u punim visinama, očistiti divlju vegetaciju a održavanim pojasom prema putu otvoriti ga za pogled iz Ivinj-Drage i sa ceste za Murter. Tako uočljiv kompleks bi se lako razabrao sve od odvojka Turističke ceste za Tisno. Kao vernakularnu fortifikaciju, poput starijih gradina kod nas ili nuragha sa Sardinije, stoga bi vrijedilo i na odgovarajući način osvijetliti.

Fantovi dvori predstavljaju zahvat pučke arhitekture kakav svjedoči o historijskom krajoliku u širini od otoka Murtera do Dazline, Dubrave i Velima, prekomorski refugij u povijesnoj naraciji povezuje s crtama razgraničenja, čarki i sukoba iz vremena Kandijskog rata te s izvorištima plodova za život i feudalnim poretkom odnosa i obveza. U tom se smislu ovaj kompleks može urediti za prezentacijske svrhe i povijesne naracijein situ. Kad se jednom uredi, njegovo će robustno graditeljstvo moći podnijeti zahtjeve nenadziranog posjetiteljskog korištenja. Vlasnički interes će se moći podstaknuti udjelom od koristi u povećanom atrakcijskom potencijalu, npr. izravno kroz udio u prodanim razglednicama, suvenirima ili brošurama na temu Fantovih dvora. Vlasniku također ostaje na raspolaganju isključivo pravo ovako izgrađenog brenda imanja.

Podrobna etnološka analiza Fantovih dvora objavljena je u časopisu Ethnologica Dalmatica.

Uvrštavanje Fantovih dvora u Registar kulturnih dobara će vlasnicima i lokalnoj samoupravi olakšati popravljanje kulturnog dobra i njegovo osposobljavanje za nove namjene.

Share and Enjoy:
  • Facebook
  • Twitter
  • del.icio.us
  • Print
  • Tumblr

Post a Comment

Your email is never published nor shared. Required fields are marked *

*
*

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

 atts
0

Najava / announcing: XVII. međunarodni suhozidni kongres / International Congress on dry stone

ENGLISH here: Save the date!
FRENCH here: Bloquez votre agenda!

Dragi kolege, prijatelji, suhozidni entuzijasti,

Udruga DRAGODID i međunarodna mreža S.P.S. za interdisciplinarno istraživanje suhozidne baštine najavljuju XVII. međunarodni suhozidni kongres koji će se održati od 2. do 4. listopada 2020. u Hrvatskoj. Domaćin je naša najjužnija općina – Općina Konavle.

Zabilježite datum!

Dry stone hut 'kućerica' built by volunteers in 2018
Suhozidno sklonište ‘kućerica’, izgradili volonteri 2018. (foto: Suhozidna baština Konavala: http://tiny.cc/Konavle)

Svrha Kongresa je povezati suhozidne praktičare, istraživače, profesionalce i entuzijaste kako bi podijelili znanje i vještine, raspravili aktualnosti i proširili mrežu suradnje između zemalja. Sudjelovati je moguće u ulozi izlagača, slušačai/ili sudionika međunarodne suhozidne radionice.

Program Kongresa:
27. 9. Dolazak sudionika
27. 9. – 1. 10. Međunarodna suhozidna radionica
1. 10. predvečer Dobrodošlica na Kongres!
2. 10. – 3. 10. Kongresna izlaganja + Skupština mreže S.P.S.
4. 10. Tematski posjet suhozidnim lokalitetima Konavala
5. 10. Odlazak sudionika

Tema ovogodišnjeg Kongresa je:
Perspektive umijeća gradnje suhozida: izazovi nakon UNESCO upisa“.

Cilj Kongresa je:
• Predstaviti i raspraviti sadašnje stanje umijeća gradnje suhozida, ispitati pravni i ekonomski okvir i ograničenja na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini
• Predstaviti lokalne, nacionalne i međunarodne strategije za zaštitu i unapređenje umijeća gradnje suhozida u suvremenoj praksi
• Razraditi potencijal suhozida i izazove s kojima se susreće u srodnim industrijama
• Istražiti mogućnosti tehnologija u pogledu istraživanja suhozidne baštine, poput upotrebe GIS softvera za mapiranje, SfM za modeliranje, prostornih baza podataka za međunarodnu suradnju i prepoznavanja AI uzorka za mapiranje i kategorizaciju suhozidnih struktura
• Ispitati ekonomski utjecaj umijeća na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini
• Istražiti stvarnosti i steći uvid u najbolje prakse kao i potencijal gradnje suhozida u suvremenim održivim primjenama u poljoprivredi, uređenju okoliša i izgradnji infrastrukture
• Ispitati umijeće gradnje suhozida kao nematerijalno kulturno dobro u okvirima turizma i kulturnog upravljanja, te osobito na izazove i mogućnosti koje donosi upis na UNESCO-ov popis nematerijalne baštine.

Više informacija ove jeseni. Dobrodošli!

Dry stone pond in one of Konavle villages, 17m in diameter
Suhozidna lokva u jednom od konavoskih sela, promjer 17m (foto: Suhozidna baština Konavala: http://tiny.cc/Konavle)

Pdf verzija ovdje: Zabilježite datum!

ENGLISH here: Save the date! FRENCH here: Bloquez votre agenda! Dragi kolege, prijatelji, suhozidni entuzijasti, Udruga DRAGODID i međunarodna mreža S.P.S. za interdisciplinarno istraživanje suhozidne baštine najavljuju XVII. međunarodni suhozidni kongres koji će se održati od 2. do 4. listopada 2020. u Hrvatskoj. Domaćin je naša najjužnija općina – Općina Konavle. Zabilježite datum! Suhozidno sklonište […]

Read More »

 atts
0

Zabilježite datum: III. Prvenstvo u gradnji suhozida, Gardun

Udruge DRAGODID i Gaius Laberius – Gardun najavljuju III. Prvenstvo Hrvatske u gradnji suhozida, koje će se održati u triljskom naselju, točnije na arheološkom lokalitetu Gardun, ove jeseni!

U petak, 4. listopada 2019. na programu je tematski događaj u stilu okruglog stola, dok će u subotu 5. listopada suhozidne ekipe odmjeriti snage na Prvenstvu. Pozivamo sve zainteresirane graditelje, navijače, gledatelje, znatiželjnike da zaokruže datum na kalendaru, a više informacija slijedi!

Kako je bilo prošle godine: http://www.dragodid.org/2-prvenstvo-u-gradnji-suhozida-4-66-metara-za-pobjedu/

43768533_321436741991232_5995569934837481472_n

Udruge DRAGODID i Gaius Laberius – Gardun najavljuju III. Prvenstvo Hrvatske u gradnji suhozida, koje će se održati u triljskom naselju, točnije na arheološkom lokalitetu Gardun, ove jeseni! U petak, 4. listopada 2019. na programu je tematski događaj u stilu okruglog stola, dok će u subotu 5. listopada suhozidne ekipe odmjeriti snage na Prvenstvu. Pozivamo […]

Read More »

 atts
0

Spašena još jedna bunja!

IMG_8327

Tekst & Foto: F. Bubalo (edit članka: 14.8.2019.)

Zadnja dva mjeseca intezivnih pregovora između predstavnika Udruge Dragodid, vlasnika, investitora (Hrvatske ceste), izvođača radova (PZC),  arheologa, te nadležnog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture, rezultiralo je u spašavanju jedne bračke bunje, mogli bismo reći u sudačkoj nadoknadi. Premda izvornim projektom izgradnje buduće zaobilaznice naselja Ložišća nije predviđeno njeno spašavanje na ovaj način, zajedničkim naporima uspjelo se isposlovati njeno razlaganje, te izgradnja faksimila u budućnosti. Obzirom da je na jednom dijelu bunja bila urušena, na ovaj način omogućena je njena “sanacija“ makar na novoj lokaciji i u nešto izmijenjenom obliku, ali i dalje kao spomenik trudu izvornih graditelja. Ono što valja napomenuti, jest da se otvara prilika da se umijeće gradnje suhozida – u ovom slučaju tehnike nepravog svoda – još jednom prakticira, uz prisutnost lokalnih poznavatelja tradicije i eventualno prenese na neke buduće graditelje.

Autor Elaborata i voditelj izmještanja bunje – Drugi otok, obrt za istaživanje i savjetovanje – u suradnji s tvrkom Mjesto pod suncem d.o.o., izradio je dokumetaciju koja uključuje arhitektonski snimak postojećeg stanja, prostornu analizu i valorizaciju objekta, te prijedlog smjernica izmještanja. Uz opširnu foto i video dokumentaciju izrađen je i 3D model bunje  kako bi faksimil buduće bunje bio što vjerniji izvornom obliku. U suradnji sa tvrtkom PZC iz Splita i lokalnim kooperantima, pristupilo se ručnom razlaganju bunje. Nakon dekonstrukcije prstena bunje i uklanjanja škalje, došlo se do nepravog svoda, te su potom uklonjene kamene ploče te uz pomoć bagera odložene na novu lokaciju na kojoj je planirana izgradnja faksimila bunje. Nakon označavanja važnijih elemanata bunje (ulaza), isti su prenešeni na posebnu gomilu, uz materijal za ”svoltavanje” bunje, te ostali materijal za gradnju baze bunje. Izgradnju faksimila bunje preuzeo je investitor, te se nadamo da će u skoroj budućnosti s stručnim izvođačem, lokalnim meštrima pa i lokalnim ljubiteljima suhozidne baštine, ova bunja osvanuti za buduća pokoljenja.

Koristimo priliku podsjetiti na slične akcije izmještanja ili ”spašavanja”, odnosno očuvanja značajnih suhozidnih objekata:

http://www.dragodid.org/spasene-dvije-konavoske-kucerice/
http://www.dragodid.org/bunja-uz-magistralu/

IMG_2830

DJI_0148

 

IMG_8336

IMG_8343

Tekst & Foto: F. Bubalo (edit članka: 14.8.2019.) Zadnja dva mjeseca intezivnih pregovora između predstavnika Udruge Dragodid, vlasnika, investitora (Hrvatske ceste), izvođača radova (PZC),  arheologa, te nadležnog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture, rezultiralo je u spašavanju jedne bračke bunje, mogli bismo reći u sudačkoj nadoknadi. Premda izvornim projektom izgradnje buduće zaobilaznice naselja Ložišća nije predviđeno njeno […]

Read More »

 atts
0

Europska konvencija o krajoliku usvojila izvješće o važnosti suhozida

Na 10. konferenciji o Europskoj konvenciji Vijeća Europe o krajoliku, održanoj 6.-7. svibnja 2019. u Strasbourgu, usvojen je Memento koji, između ostaloga, naglašava i važnost suhozida za europske krajolike.

Screenshot_1

Uvrštavanju suhozida u ovaj zagovarački važan dokument, doprinijela je francuska stručnjakinja Vijeća Europe Claire Cornu s prezentacijom izvješća ”Suhozid u krajoliku, naslijeđe i inovacija za teritorijalnu održivost”.

Dokument je dostupan za preuzimanje ovdje:  “Dry stone in the landscape, ancestral and innovative for sustainable territories”.pdf

Više informacija i drugi relevantni dokumenti dostupni su ovdje: https://www.coe.int/en/web/landscape/cep-cdcpp-2019

Izvor: Vijeće Europe

Na 10. konferenciji o Europskoj konvenciji Vijeća Europe o krajoliku, održanoj 6.-7. svibnja 2019. u Strasbourgu, usvojen je Memento koji, između ostaloga, naglašava i važnost suhozida za europske krajolike. Uvrštavanju suhozida u ovaj zagovarački važan dokument, doprinijela je francuska stručnjakinja Vijeća Europe Claire Cornu s prezentacijom izvješća ”Suhozid u krajoliku, naslijeđe i inovacija za teritorijalnu […]

Read More »

 atts
0

Najava: Grčka, stručni kamp i radionica kogulavanja

Grčka baštinska organizacija Boulouki organizira dvomjesečni stručni kamp (9.9.- 31.10.) i radionicu kogulavanja u trajanju od 12 dana (16.-27.10.) povijesnog puta koji vodi mostu Plaka, u mjestu Plaka Tzoumerka u regiji Epir. Sudionici iz Hrvatske i ostalih zemalja Balkana imaju mogućnost iskoristiti i punu stipendiju za pokrivanje troškova sudjelovanja na radionici.

Rokovi za prijave su: kamp – 22.8.; radionica – 8.9.

Više informacija u pozivu ovdje: https://boulouki.org/en/?p=3878

KLDx2_ENG

Grčka baštinska organizacija Boulouki organizira dvomjesečni stručni kamp (9.9.- 31.10.) i radionicu kogulavanja u trajanju od 12 dana (16.-27.10.) povijesnog puta koji vodi mostu Plaka, u mjestu Plaka Tzoumerka u regiji Epir. Sudionici iz Hrvatske i ostalih zemalja Balkana imaju mogućnost iskoristiti i punu stipendiju za pokrivanje troškova sudjelovanja na radionici. Rokovi za prijave su: […]

Read More »