INICIJATIVA ZA ZAŠTITU SUHOZIDA I SUHOZIDNE GRADNJE

Udruga “Suhozid” iz Kolana je sa partnerima krajem prošle godine pokrenula inicijativu za zaštitu suhozidnog krajolika. Koliko nam je poznato iz medija, do danas ju je podržalo više gradova i općina.
“Ovim putem želim sve lokalne samouprave i udruge za očuvanje kulturne i prirodne baštine pozvati da se priključe ovoj inicijativi jer će Ministarstvo poduprijeti akciju jedino ako odaziv bude masovan, rekao je Ivo Butković, predsjednik udruge ‘Suhozid’ za očuvanje kulturne i prirodne baštine otoka Paga.”, javlja Ipress
Tekst inicijative nalazi se na stranicama udruga “Suhozid”, a ovdje ga prenosimo u cijelosti.

Kolan, 10.11.2009.

Urbroj:   025/09.

MINISTARSTVO KULTURE

REPUBLIKE HRVATSKE

n/r ministru kulture mr.sc. g. Boži Biškupiću

Predmet:  Inicijativa za zaštitu suhozida i suhozidne gradnje

INICIJATIVA ZA ZAŠTITU

SUHOZIDA I SUHOZIDNE GRADNJE


POKRETAČI  INICIJATIVE:

-       Voditeljica nacionalnog programa HAZU: „Kamen suhozidna gradnja i krajobraz  Jadrana“  –   Dr. Aleksandra Faber

-         Grad Novalja, gradonačelnik – Ivan Dabo

-         Općina Kolan, načelnik –  Josip Zubović

-         „Idem i ja“,  centar za zdravo odrastanje, Mali Lošinj, direktorica – Bojana Genov

-         „Suhozid“  udruga za očuvanje kulturne i prirodne baštine otoka Paga, predsjednik  – Ivo Butković


Cijenjeni,

Naše je priobalje s otocima protkano mrežom suhozidnih međa, terasa  i  putova koji su spajali prvobitna naselja, poneka datirajući još iz prapovijesti kako potvrđuju rezultati arheoloških istraživanja. U suhozidu su definirane međe kao vidljiva podjela vlasništva, podizane su terase, ograđeni pašnjaci i pojilišta za stoku, no u suhozidu se gradilo i objekte za stanovanje, torove i skloništa za blago i površine za uzgoj usjeva. Također je, našim precima poznata od davnina,  vrlo bitna uloga gromača u zaštiti tla od erozije.

Tehnika gradnje suhozidom, nije se mnogo mijenjala ni usavršavala, ovisila je o umješnosti pojedinog graditelja seljaka te o vrsti kamena u pojedinim regijama. Uočene su, međutim, razlike u gradnji većih, zahtjevnijih objekata koje su, očito, podizale plemenske zajednice u pojedinim razdobljima, kao što su, na primjer, suhozidne gradnje  prapovijesnih utvrda, takozvane gradine. Kolektivni trud u gradnji uočen je i u tehnici ograđivanja bunara i lokvi ili pak seoskog gumna za vršenje žita.

U nas, na hrvatskom Jadranu, silazeći s magistralnih putova na lokalne priključke, još uvijek ulazimo u  područja  izvornog poljoprivrednog ili pastirskog krajobraza koji odiše Mediteranom, sa suhozidom kao prepoznatljivim elementom krajolika. Vrijednost tog dijela naše kulturne baštine poodavno je prepoznala i struka u nas. Među hrvatskim stručnjacima koji u svom opusu ističu vrijednost suhozidnog krajobraza nalazimo pok. akademika Branka Fučića,  pok. akademika Andru Mohorovičića, /od 1960./, dr. Aleksandru Faber /od 1968./, akademika Marina Zaninovića /od 1976./, akademika Borisa Magaša, akademika Igora Fiskovića, pok. prof. Radovana Ivančevića /od 1998./, zatim Tihanu Stepinec Fabijanić, a u novije vrijeme  prof. Jadrana Kalea,  gđu. Lepu Petri prof.,  g. Svena Kulušića ing.arh., mr. Sanju Buble,  dr.sc. Berislava Horvatića,  Ivu Šprljana, ing.arh.,  gđu. Svjetlanu Đerek, prof., Branko Orbanić, ing.arh., g. Aco Zrnić, prof. i dr.

Poduzimanjem zakonskih mjera koje predlažemo odgovorili bismo sugestijama i zahtjevima koje već dulje vrijeme traži struka, a ujedno bismo udovoljili intencijama, koje su prihvaćene i  potpisane i s naše strane, u okviru međunarodnog projekta REPS, u deklaraciji u Mallorci 2004. g. te u zaključnoj deklaraciji na Korzici 2007. Suradnju na projektu REPS vodili su za Hrvatsku dr. Aleksandra Faber i akademik Boris Magaš, preko Hrvatske Akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu.

Sukladno svemu navedenom, slobodni smo iznijeti neke SMJERNICE kojih bi se svakako trebalo držati pri izradi novih ili dopuni postojećih zakonskih propisa, odnosno Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara RH:

  1. Iako će budući naraštaji, sukladno svojim materijalnim mogućnostima i razini kulturne svijesti, zasigurno znati vrednovati i hrvatsku suhozidnu kulturnu baštinu i dolično je čuvati, u ovome je trenutku važno da se ti spomenici ZAŠTITE OD RAZARANJA.
  2. Pri  dopuni postojećeg ili izradi novog Zakona  valjalo bi razraditi kategorije u koje spadaju:

a –     SUHOZIDI MEĐAŠI PAŠNJAKA, OGRADICA, PUTOVA – To su najučestaliji objekti gradnje u suhozidu; oni bi mogli imati fleksibilnije uvjete zaštite, s obzirom da su bili podložni promjenama i u prošlosti, ali bi valjalo voditi računa da se kamen ne otuđuje, ne melje i ne namjenjuje u druge svrhe, nego da se uvijek ponovno ugradi u novoj liniji suhozida neke međe, ogradice, pašnjaka, puta i sl.  Usputne kapelice i znamenja sastavni su dio putova.

b –     OBJEKTI UZ MORE, – Molove, muliće i mandrače, te ribarske kolibe valja zaštititi u skladu sa odredbama pomorskog dobra.

c –     MLINOVI I MOSTOVI  – Veliku pažnju valja posvetiti u suho zidanim mlinovima i mostovima. Još postoje iznimno vrijedni primjeri te arhitekture na Zrmanji, Cetini, Jadru i drugim manjim rječicama.

d –     STAMBENI OBJEKTI, STAJE i OBORI za blago, GUMNA, BUNARI I LOKVE, TORKULARI za preradu ulja i vina, zatim BUNJE I SKLONIŠTA u poljima. Ti su objekti danas velikim dijelom zapušteni i padaju pod skrb zemljišnoknjižnih vlasnika. Ubuduće bi, prema novim zakonskim propisima,  svaka radnja na tim objektima pala pod nadležnost službe zaštite kulturnih dobara, koja bi izdavala individualna odobrenja za sanaciju, ili adaptaciju nakon prethodne stručne obrade od strane konzervatorske službe. Najstrože bi se moralo zabraniti samoinicijativno rušenje tih objekata u suhozidu te otuđivanje kamene građe.

e –     Posebnu pažnju zavrjeđuju  MIRILA, spomen obilježja pokojnima   na  Velebitu.

Temeljem svega navedenog  na sastanku u organizaciji dr. Aleksandre Faber, Općine Kolan, Grada Novalje i udruge „Suhozid“, održanom 21.08.2009. godine u Kolanu na otoku Pagu, odlučili smo pokrenuti  INICIJATIVU ZA ZAŠTITU SUHOZIDA I SUHOZIDNE GRADNJE  NA PROSTORU REPUBLIKE HRVATSKE.

Slijedom te odluke predlažemo  Ministarstvu kulture RH  da žurno i bez odlaganja pripremi  i Hrvatskom saboru da na usvajanje Zakon o zaštiti suhozida i suhozidne gradnje kao materijalnog kulturnog dobra, ili da se u postojeći Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara ugradi zakonske propise i tako dade pravni okvir cjelovitoj zaštiti i očuvanju toga snažnog iskaza ljudskog truda, ustrajnosti i identiteta.

Voditeljica nacionalnog programa HAZU: „Kamen suhozidna gradnja i krajobraz  Jadrana“:  dr. Aleksandra Faber
Grad Novalja, gradonačelnik: Ivan Dabo
Općina Kolan, načelnik: Josip Zubović
„Idem i ja“,  centar za zdravo odrastanje, Mali Lošinj, direktorica: Bojana Genov
„Suhozid“  Udruga za očuvanje kulturne i prirodne baštine otoka Paga, predsjednik: Ivo Butković

U privitku dostavljamo:

I)         DODATNO OBRAZLOŽENJE PRIJEDLOGA

II)       Potpora županija, gradova, općina i udruga koji su se pridružili  INICIJATIVI ZA ZAŠTITU SUHOZIDA I SUHOZIDNE GRADNJE NA PROSTORU REPUBLIKE HRVATSKE

I)       DODATNO OBRAZLOŽENJE PRIJEDLOGA

Uza sve već navedene razloge koji govore u prilog donošenja posebnog zakona ili dopune postojećeg zakona o zaštiti suhozida i suhozidne gradnje, postoje drugi.

Prvo, time bi se  odalo  primjereno priznanje svim graditeljima koji su gradnjom suhozida podigli pravi spomenik ljudskoj upornosti i borbi za opstanak na rodnoj, nerijetko veoma škrtoj, ali na svoj način bogatoj i dragoj grudi.  Oni su  je kao svoju prirodnu baštinu naraštajima oplemenjivali.

Drugo, zaštitilo bi se dokument o mudrome pristupu okolišu sa strane nebrojenih naraštaja. Ništa u suhozidima nije nasilno ni bahato; sve je čista sraslost prirode i čovjeka.

Treće, u stočarenju koje se nastavlja postoji tendencija da se suhozide nadomješta kojekakvim ogradama od žice, plastike i sl. Zakon bi pripomogao njihovu očuvanju i nastavljanju tradicije njihova građenja.

Četvrto, suhozidi i danas, u prostranstvima na kojima prevladava kamen, smilje, kadulja i makija, izazivaju pozornost posjetitelja i treba ih sustavno iskoristiti u turističkoj i  obrazovnoj ponudi.

Ukratko, suhozid zauzima vrijedno mjesto u lepezi hrvatskih  krajobraza i spada među bitne sastavnice hrvatskog Mediterana, „Mediterana kakav je nekada bio“, pa smo uvjereni da ga treba zaštiti i posebnim zakonskim propisima. Uvjereni smo da je to pravi put da podignemo svijest ljudi o njegovoj vrijednosti, naglasimo njegovu obrazovnu, estetsku i gospodarsku vrijednost. Ne smijemo dopustiti njegovo daljnje uništavanje, nego ga valja sačuvati od propadanja kao dio vlastitoga kulturnog identiteta.

Ujedinjeni zahtjevom svih navedenih, nama srodnih priobalnih i otočkih udruga te lokalnih samouprava otoka, priobalja i unutrašnjosti, predlažemo Ministarstvu kulture RH da najhitnije i ozbiljno razmotri naše traženje i poduzme mjere u vezi zakonske zaštite suhozida i suhozidne gradnje.

II)    POTPORA  županija, gradova, općina i udruga INICIJATIVI ZA ZAŠTITU SUHOZIDA I SUHOZIDNE GRADNJE NA PROSTORU REPUBLIKE HRVATSKE. Prijedlog o žurnom donošenju Zakona o zaštiti suhozida i suhozidne gradnje  kao materijalnog kulturnog dobra ili dopune postojećeg zakona.

  1. ŽUPANIJE
  1. GRADOVI

1)     Novalja

2)     Mali Lošinj

  1. OPĆINE

1)     Kolan

2)     Galovac

  1. UDRUGE

1)     Suhozid – Kolan i  Mandre

2)     Idem i ja – Mali Lošinj….

Na kraju prikupljanja potpora svih županija, lokalnih samouprava i udruga ovdje će biti popis svih, a pismena očitovanja će se u posebnoj mapi predati ministru, kao glas i zahtjev javnosti.

Share and Enjoy:
  • Facebook
  • Twitter
  • del.icio.us
  • Print
  • Tumblr

Post a Comment

Your email is never published nor shared. Required fields are marked *

*
*

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

 atts
0

Nacrt natječaja za provedba tipa operacije 4.4.1. »Neproduktivna ulaganja povezana s očuvanjem okoliša«

96215159_10158056319024870_8746563571019677696_o

Foto: Ana Burić

 

Nacrt natječaja za provedba tipa operacije 4.4.1. »Neproduktivna ulaganja povezana s očuvanjem okoliša«

Prije nekoliko dana završilo je e-savjetovanje za nacrt natječaja za provedba tipa operacije 4.4.1. »Neproduktivna ulaganja povezana s očuvanjem okoliša«. E-savjetovanje otvoreno je 12.5, a završilo je 17.5. U nacrtu natječaju spominju se potpore za radove koji uključuju suhozide i vještinu suhozidine gradnje, konkretno:

– ULAGANJE U GRAĐENJE TERASASTIH PARCELA

– ULAGANJE U GRAĐENJE (VANJSKIH) SUHOZIDA

– ULAGANJE U OBNOVU ZAPUŠTENIH LOKVI ZA NAPAJANJE STOKE

Više informacija možete pronaći na sljedećim linkovima s e-savjetovanja (Nacrt natječaja 4.1.1., Prilozi natječaja)

Ako ste potencijalni korisnik, svakako navrijeme provjerite uvjete natječaja i spremni dočekajte njegovo otvaranje.

Nadamo se da će ovakve potpore doprinijeti obnovi suhozidne baštine kao i očuvanju vještine suhozidne gradnje kao nematerijalne kulturne baštine.

Foto: Ana Burić   Nacrt natječaja za provedba tipa operacije 4.4.1. »Neproduktivna ulaganja povezana s očuvanjem okoliša« Prije nekoliko dana završilo je e-savjetovanje za nacrt natječaja za provedba tipa operacije 4.4.1. »Neproduktivna ulaganja povezana s očuvanjem okoliša«. E-savjetovanje otvoreno je 12.5, a završilo je 17.5. U nacrtu natječaju spominju se potpore za radove koji uključuju suhozide […]

Read More »

 atts
0

Bunja Jurkovica – Žirije – Papirnata maketa

Kartonsku maketu s izložbe “Prijatelj suhozida”, fotografija vodičkog fotografa i umirovljenog arhitekta Boška Fržopa, po njegovom je nacrtu priredio Boško Čelar. Listovi nas korak po korak vode sklapanju elementarnog oblika bunje, u rijetkoj izvedbi pravilne krnje piramide kojoj je ovdje početkom 20. stoljeća pribjegla obitelj majstorskih graditelja u suhozidu Alić Tarakalo. Njena solidna izgradnja očita je unutrašnjim pogledom na krovište ovog kamenog poljskog skloništa.

Više možete saznati na linku, gdje možete i preuzeti materijal u PDF obliku.

Slika 1. Bunja Jurkovica (Preuzeto sa web stranice: Muzej grada Šibenika)

IF

 

Slika 2. Unutrašnjost Bunje Jurkovica (Preuzeto sa web stranice: Muzej grada Šibenika)

IF

Kartonsku maketu s izložbe “Prijatelj suhozida”, fotografija vodičkog fotografa i umirovljenog arhitekta Boška Fržopa, po njegovom je nacrtu priredio Boško Čelar. Listovi nas korak po korak vode sklapanju elementarnog oblika bunje, u rijetkoj izvedbi pravilne krnje piramide kojoj je ovdje početkom 20. stoljeća pribjegla obitelj majstorskih graditelja u suhozidu Alić Tarakalo. Njena solidna izgradnja očita […]

Read More »

 atts
0

!!! XVII. International Congress on dry stone – OBAVIJEST / NOTICE / LA NOTICE !!!

Janik (suhozidni pčelinjak) u Konavlima, Fotografija - Suhozidna baština Konavala
Fotografija: Janik (suhozidni pčelinjak) u Konavlima; suhozidna baština Konavala

___________________________________________________________________________________________

Dragi čitatelji,

globalno izbijanje koronavirusa potaknulo nas je da vas obavijestimo o narednim koracima organizacije i održavanja XVII. međunarodnog suhozidnog kongresa.

Budući da je vrijeme održavanja Kongresa planirano tek za šest mjeseci (radionica od 28. rujna do 1. listopada, Kongres od 2. do 4. listopada), Organizacijski odbor, oprezno ali optimistično, nastavlja s pripremama i prihvaćanjem prijava sudionika, u nadi da će globalna pandemija prestati do jeseni, a normalan život, putovanja i rad nastaviti u normalnim okolnostima.

Ovdje možete pronaći više informacija o Kongresu i kako se prijaviti (rok: 30. lipnja):

http://www.dragodid.org/prijaveapplications-xvii-medunarodni-suhozidni-kongres-international-congress-on-dry-stone/

Pomno pratimo situaciju i pripremamo detaljan program. Iako je naš fizički kontakt onemogućen, tu smo za sve vaše prijedloge i upite.

Veselimo se vašim aplikacijama, ostajte informirani i sigurni,

Organizacijski odbor Kongresa

___________________________________________________________________________________________

Dear readers,

global coronavirus outbreak prompted us to inform you about next steps in XVII. International Congress on dry stone organisation.

Since Congress is happening in six months time (workshop September 28th-October 1st, congress October 2nd-4th), the Organisation Committee agrees with cautious optimism to continue our work with preparation and accepting applications. Hopefully, global pandemic ceases by autumn and normal life, travel and work continues.

Here you can find more information about the Congress and how to apply (deadline: June 30th):

http://www.dragodid.org/prijaveapplications-xvii-medunarodni-suhozidni-kongres-international-congress-on-dry-stone/

We are closely monitoring the situation and preparing a detailed program.

Our physical contact halted, but we are here for your suggestions and questions.
Looking forward to your applications,
stay informed and safe,

Congress Organisation Committee

___________________________________________________________________________________________

Chers amis de la pierre sèche,

La situation face à la pandémie du coronavirus Covid 19 nous incite à vous tenir informé des prochaines étapes de l’organisation du XVIIème Congrès international pour la pierre sèche.

Comme celui-ci aura lieu dans 6 mois (chantier participatif du 28 septembre au 1er octobre, puis congrès du 2 au 4 octobre), en restant prudent mais néanmoins optimisme, le Comité d’organisation a pris l’option de poursuivre sa préparation. Espérons que cette pandémie cesse à l’automne et que la vie, les voyages et le travail reprennent normalement leur cours.

En conséquence,  l’appel à communications, dont la date avait été préalablement fixée au 29 février 2020, est repoussée au 30 juin 2020. Vous trouverez plus d’informations sur :

http://www.dragodid.org/prijaveapplications-xvii-medunarodni-suhozidni-kongres-international-congress-on-dry-stone/

Tout contact physique est interrompu, mais nous restons en lien, attentifs à vos suggestions et questions.

Au plaisir de vous rencontrer à Konavle !
Restez connecté et en sécurité,

Le Comité d’organisation du Congrès

 

 

 

 

Fotografija: Janik (suhozidni pčelinjak) u Konavlima; suhozidna baština Konavala ___________________________________________________________________________________________ Dragi čitatelji, globalno izbijanje koronavirusa potaknulo nas je da vas obavijestimo o narednim koracima organizacije i održavanja XVII. međunarodnog suhozidnog kongresa. Budući da je vrijeme održavanja Kongresa planirano tek za šest mjeseci (radionica od 28. rujna do 1. listopada, Kongres od 2. do 4. listopada), […]

Read More »

 atts
0

Volonter po prirodi – otvorene prijave za volonterski program suhozidar/ka!

Volonterski program će se održati u razdoblju od 30. ožujka – 4. travnja 2020. na prostoru Modrava, nekada najvećeg maslinika istočne jadranske obale, u okolici lučice Prosika. Volonteri će raditi na obnovi pješačkih puteva omeđenih suhozidima. Više o samoj akciji možete saznati na linku.

volonter-po-prirodi-otvorene-prijave-za-volonterski-program-suhozidarka-2-08-660x330

Volonterski program će se održati u razdoblju od 30. ožujka – 4. travnja 2020. na prostoru Modrava, nekada najvećeg maslinika istočne jadranske obale, u okolici lučice Prosika. Volonteri će raditi na obnovi pješačkih puteva omeđenih suhozidima. Više o samoj akciji možete saznati na linku.

Read More »

 atts
0

Izvještaj: Radionica “Suhozidni mentori Zadarske županije”

Mjesto i vrijeme: NP Paklenica,  28. i 29. veljače 2020

Tekst i slike: Miran Križanić

Udruga Dragodid u suradnji s domaćinom Planinarskim društvom Paklenica organizirala je dvodnevnu suhozidnu radionicu za 20 volontera s jednim suhozidnim mentorom.

Mentor na ovoj radionici bio je Nikola Tesla iz Starigrada – stalni član planinarskog društva, aktivni suhozidar i sudionik radnih akcija obnova planinarskih skloništa.

Radionica je prvenstveno bila zamišljena kao suhozidna edukacija za članove planinarskog društva i ostalih zainteresiranih planinara koji su stalni posjetioci planina i pl. puteva te kao takvi često sudjeluju u uređenju staza i skloništa.

Akcija se odvila kod planinarskog doma Paklenica. U sklopu radionice obnovljena je i terenu prilagođena suhozidna terasa u neposrednoj blizini doma. Podzid terase vrta je 10-ak metara dug, a visina mu varira. Korišteno je već zatečeno kamenje iz neposrednog okoliša, specifičnog za kanjon Paklenice i krške oblike koji u blizini vodotoka prevladavaju uslijed intenzivnog rada vode.

sdr dav dav dav IMG_20200229_150919

Mjesto i vrijeme: NP Paklenica,  28. i 29. veljače 2020 Tekst i slike: Miran Križanić Udruga Dragodid u suradnji s domaćinom Planinarskim društvom Paklenica organizirala je dvodnevnu suhozidnu radionicu za 20 volontera s jednim suhozidnim mentorom. Mentor na ovoj radionici bio je Nikola Tesla iz Starigrada – stalni član planinarskog društva, aktivni suhozidar i sudionik […]

Read More »