INICIJATIVA ZA ZAŠTITU SUHOZIDA I SUHOZIDNE GRADNJE

Udruga “Suhozid” iz Kolana je sa partnerima krajem prošle godine pokrenula inicijativu za zaštitu suhozidnog krajolika. Koliko nam je poznato iz medija, do danas ju je podržalo više gradova i općina.
“Ovim putem želim sve lokalne samouprave i udruge za očuvanje kulturne i prirodne baštine pozvati da se priključe ovoj inicijativi jer će Ministarstvo poduprijeti akciju jedino ako odaziv bude masovan, rekao je Ivo Butković, predsjednik udruge ‘Suhozid’ za očuvanje kulturne i prirodne baštine otoka Paga.”, javlja Ipress
Tekst inicijative nalazi se na stranicama udruga “Suhozid”, a ovdje ga prenosimo u cijelosti.

Kolan, 10.11.2009.

Urbroj:   025/09.

MINISTARSTVO KULTURE

REPUBLIKE HRVATSKE

n/r ministru kulture mr.sc. g. Boži Biškupiću

Predmet:  Inicijativa za zaštitu suhozida i suhozidne gradnje

INICIJATIVA ZA ZAŠTITU

SUHOZIDA I SUHOZIDNE GRADNJE


POKRETAČI  INICIJATIVE:

-       Voditeljica nacionalnog programa HAZU: „Kamen suhozidna gradnja i krajobraz  Jadrana“  –   Dr. Aleksandra Faber

-         Grad Novalja, gradonačelnik – Ivan Dabo

-         Općina Kolan, načelnik –  Josip Zubović

-         „Idem i ja“,  centar za zdravo odrastanje, Mali Lošinj, direktorica – Bojana Genov

-         „Suhozid“  udruga za očuvanje kulturne i prirodne baštine otoka Paga, predsjednik  – Ivo Butković


Cijenjeni,

Naše je priobalje s otocima protkano mrežom suhozidnih međa, terasa  i  putova koji su spajali prvobitna naselja, poneka datirajući još iz prapovijesti kako potvrđuju rezultati arheoloških istraživanja. U suhozidu su definirane međe kao vidljiva podjela vlasništva, podizane su terase, ograđeni pašnjaci i pojilišta za stoku, no u suhozidu se gradilo i objekte za stanovanje, torove i skloništa za blago i površine za uzgoj usjeva. Također je, našim precima poznata od davnina,  vrlo bitna uloga gromača u zaštiti tla od erozije.

Tehnika gradnje suhozidom, nije se mnogo mijenjala ni usavršavala, ovisila je o umješnosti pojedinog graditelja seljaka te o vrsti kamena u pojedinim regijama. Uočene su, međutim, razlike u gradnji većih, zahtjevnijih objekata koje su, očito, podizale plemenske zajednice u pojedinim razdobljima, kao što su, na primjer, suhozidne gradnje  prapovijesnih utvrda, takozvane gradine. Kolektivni trud u gradnji uočen je i u tehnici ograđivanja bunara i lokvi ili pak seoskog gumna za vršenje žita.

U nas, na hrvatskom Jadranu, silazeći s magistralnih putova na lokalne priključke, još uvijek ulazimo u  područja  izvornog poljoprivrednog ili pastirskog krajobraza koji odiše Mediteranom, sa suhozidom kao prepoznatljivim elementom krajolika. Vrijednost tog dijela naše kulturne baštine poodavno je prepoznala i struka u nas. Među hrvatskim stručnjacima koji u svom opusu ističu vrijednost suhozidnog krajobraza nalazimo pok. akademika Branka Fučića,  pok. akademika Andru Mohorovičića, /od 1960./, dr. Aleksandru Faber /od 1968./, akademika Marina Zaninovića /od 1976./, akademika Borisa Magaša, akademika Igora Fiskovića, pok. prof. Radovana Ivančevića /od 1998./, zatim Tihanu Stepinec Fabijanić, a u novije vrijeme  prof. Jadrana Kalea,  gđu. Lepu Petri prof.,  g. Svena Kulušića ing.arh., mr. Sanju Buble,  dr.sc. Berislava Horvatića,  Ivu Šprljana, ing.arh.,  gđu. Svjetlanu Đerek, prof., Branko Orbanić, ing.arh., g. Aco Zrnić, prof. i dr.

Poduzimanjem zakonskih mjera koje predlažemo odgovorili bismo sugestijama i zahtjevima koje već dulje vrijeme traži struka, a ujedno bismo udovoljili intencijama, koje su prihvaćene i  potpisane i s naše strane, u okviru međunarodnog projekta REPS, u deklaraciji u Mallorci 2004. g. te u zaključnoj deklaraciji na Korzici 2007. Suradnju na projektu REPS vodili su za Hrvatsku dr. Aleksandra Faber i akademik Boris Magaš, preko Hrvatske Akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu.

Sukladno svemu navedenom, slobodni smo iznijeti neke SMJERNICE kojih bi se svakako trebalo držati pri izradi novih ili dopuni postojećih zakonskih propisa, odnosno Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara RH:

  1. Iako će budući naraštaji, sukladno svojim materijalnim mogućnostima i razini kulturne svijesti, zasigurno znati vrednovati i hrvatsku suhozidnu kulturnu baštinu i dolično je čuvati, u ovome je trenutku važno da se ti spomenici ZAŠTITE OD RAZARANJA.
  2. Pri  dopuni postojećeg ili izradi novog Zakona  valjalo bi razraditi kategorije u koje spadaju:

a –     SUHOZIDI MEĐAŠI PAŠNJAKA, OGRADICA, PUTOVA – To su najučestaliji objekti gradnje u suhozidu; oni bi mogli imati fleksibilnije uvjete zaštite, s obzirom da su bili podložni promjenama i u prošlosti, ali bi valjalo voditi računa da se kamen ne otuđuje, ne melje i ne namjenjuje u druge svrhe, nego da se uvijek ponovno ugradi u novoj liniji suhozida neke međe, ogradice, pašnjaka, puta i sl.  Usputne kapelice i znamenja sastavni su dio putova.

b –     OBJEKTI UZ MORE, – Molove, muliće i mandrače, te ribarske kolibe valja zaštititi u skladu sa odredbama pomorskog dobra.

c –     MLINOVI I MOSTOVI  – Veliku pažnju valja posvetiti u suho zidanim mlinovima i mostovima. Još postoje iznimno vrijedni primjeri te arhitekture na Zrmanji, Cetini, Jadru i drugim manjim rječicama.

d –     STAMBENI OBJEKTI, STAJE i OBORI za blago, GUMNA, BUNARI I LOKVE, TORKULARI za preradu ulja i vina, zatim BUNJE I SKLONIŠTA u poljima. Ti su objekti danas velikim dijelom zapušteni i padaju pod skrb zemljišnoknjižnih vlasnika. Ubuduće bi, prema novim zakonskim propisima,  svaka radnja na tim objektima pala pod nadležnost službe zaštite kulturnih dobara, koja bi izdavala individualna odobrenja za sanaciju, ili adaptaciju nakon prethodne stručne obrade od strane konzervatorske službe. Najstrože bi se moralo zabraniti samoinicijativno rušenje tih objekata u suhozidu te otuđivanje kamene građe.

e –     Posebnu pažnju zavrjeđuju  MIRILA, spomen obilježja pokojnima   na  Velebitu.

Temeljem svega navedenog  na sastanku u organizaciji dr. Aleksandre Faber, Općine Kolan, Grada Novalje i udruge „Suhozid“, održanom 21.08.2009. godine u Kolanu na otoku Pagu, odlučili smo pokrenuti  INICIJATIVU ZA ZAŠTITU SUHOZIDA I SUHOZIDNE GRADNJE  NA PROSTORU REPUBLIKE HRVATSKE.

Slijedom te odluke predlažemo  Ministarstvu kulture RH  da žurno i bez odlaganja pripremi  i Hrvatskom saboru da na usvajanje Zakon o zaštiti suhozida i suhozidne gradnje kao materijalnog kulturnog dobra, ili da se u postojeći Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara ugradi zakonske propise i tako dade pravni okvir cjelovitoj zaštiti i očuvanju toga snažnog iskaza ljudskog truda, ustrajnosti i identiteta.

Voditeljica nacionalnog programa HAZU: „Kamen suhozidna gradnja i krajobraz  Jadrana“:  dr. Aleksandra Faber
Grad Novalja, gradonačelnik: Ivan Dabo
Općina Kolan, načelnik: Josip Zubović
„Idem i ja“,  centar za zdravo odrastanje, Mali Lošinj, direktorica: Bojana Genov
„Suhozid“  Udruga za očuvanje kulturne i prirodne baštine otoka Paga, predsjednik: Ivo Butković

U privitku dostavljamo:

I)         DODATNO OBRAZLOŽENJE PRIJEDLOGA

II)       Potpora županija, gradova, općina i udruga koji su se pridružili  INICIJATIVI ZA ZAŠTITU SUHOZIDA I SUHOZIDNE GRADNJE NA PROSTORU REPUBLIKE HRVATSKE

I)       DODATNO OBRAZLOŽENJE PRIJEDLOGA

Uza sve već navedene razloge koji govore u prilog donošenja posebnog zakona ili dopune postojećeg zakona o zaštiti suhozida i suhozidne gradnje, postoje drugi.

Prvo, time bi se  odalo  primjereno priznanje svim graditeljima koji su gradnjom suhozida podigli pravi spomenik ljudskoj upornosti i borbi za opstanak na rodnoj, nerijetko veoma škrtoj, ali na svoj način bogatoj i dragoj grudi.  Oni su  je kao svoju prirodnu baštinu naraštajima oplemenjivali.

Drugo, zaštitilo bi se dokument o mudrome pristupu okolišu sa strane nebrojenih naraštaja. Ništa u suhozidima nije nasilno ni bahato; sve je čista sraslost prirode i čovjeka.

Treće, u stočarenju koje se nastavlja postoji tendencija da se suhozide nadomješta kojekakvim ogradama od žice, plastike i sl. Zakon bi pripomogao njihovu očuvanju i nastavljanju tradicije njihova građenja.

Četvrto, suhozidi i danas, u prostranstvima na kojima prevladava kamen, smilje, kadulja i makija, izazivaju pozornost posjetitelja i treba ih sustavno iskoristiti u turističkoj i  obrazovnoj ponudi.

Ukratko, suhozid zauzima vrijedno mjesto u lepezi hrvatskih  krajobraza i spada među bitne sastavnice hrvatskog Mediterana, „Mediterana kakav je nekada bio“, pa smo uvjereni da ga treba zaštiti i posebnim zakonskim propisima. Uvjereni smo da je to pravi put da podignemo svijest ljudi o njegovoj vrijednosti, naglasimo njegovu obrazovnu, estetsku i gospodarsku vrijednost. Ne smijemo dopustiti njegovo daljnje uništavanje, nego ga valja sačuvati od propadanja kao dio vlastitoga kulturnog identiteta.

Ujedinjeni zahtjevom svih navedenih, nama srodnih priobalnih i otočkih udruga te lokalnih samouprava otoka, priobalja i unutrašnjosti, predlažemo Ministarstvu kulture RH da najhitnije i ozbiljno razmotri naše traženje i poduzme mjere u vezi zakonske zaštite suhozida i suhozidne gradnje.

II)    POTPORA  županija, gradova, općina i udruga INICIJATIVI ZA ZAŠTITU SUHOZIDA I SUHOZIDNE GRADNJE NA PROSTORU REPUBLIKE HRVATSKE. Prijedlog o žurnom donošenju Zakona o zaštiti suhozida i suhozidne gradnje  kao materijalnog kulturnog dobra ili dopune postojećeg zakona.

  1. ŽUPANIJE
  1. GRADOVI

1)     Novalja

2)     Mali Lošinj

  1. OPĆINE

1)     Kolan

2)     Galovac

  1. UDRUGE

1)     Suhozid – Kolan i  Mandre

2)     Idem i ja – Mali Lošinj….

Na kraju prikupljanja potpora svih županija, lokalnih samouprava i udruga ovdje će biti popis svih, a pismena očitovanja će se u posebnoj mapi predati ministru, kao glas i zahtjev javnosti.

Share and Enjoy:
  • Facebook
  • Twitter
  • del.icio.us
  • Print
  • Tumblr

Post a Comment

Your email is never published nor shared. Required fields are marked *

*
*

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

 atts
0

Najava: Čišćenje zlarinske lokvice

173992006_4078060022260539_656185541697243759_n173429850_4078189205580954_679437646358351786_n

Vikend akcija čišćenja zlarinske lokvice osmišljena u partnerstvu udruge Tatavaka i Turističke Zajednice Zlarin održat će se ove subote, 17.4.2021. Facebbok event
Održava se uoči obnove suhozidne lokve planirane za jedan od idućih vikenda , koji vodimo zajedno s obrtom Kallokva!
Svi zainteresirani mogu se javiti u inbox Facebook stranice udruge Tatavaka, a nalazak je kod DVD-a u 8 sati ujutro.

Akciju su podržali WWF Adria, Šibensko-kninska županija, Mjesni odbor Zlarin i Zeleni grad Šibenik.

Vikend akcija čišćenja zlarinske lokvice osmišljena u partnerstvu udruge Tatavaka i Turističke Zajednice Zlarin održat će se ove subote, 17.4.2021. Facebbok event Održava se uoči obnove suhozidne lokve planirane za jedan od idućih vikenda , koji vodimo zajedno s obrtom Kallokva! Svi zainteresirani mogu se javiti u inbox Facebook stranice udruge Tatavaka, a nalazak je […]

Read More »

 atts
0

Aplikacija Suhozid dostupna za preuzimanje!

U periodu do 1. travnja 2021. skeniranjem priloženih QR kodova ili direktno s poveznica možete instalirati aplikaciju kojom na jednostavan način možete pomoći rastu otvorenog popisa hrvatskih suhozida https://suhozid.giscloud.com/

Poveznice za instalaciju aplikacije:
iOS – https://i.diawi.com/RU5UhF
Android – https://i.diawi.com/CyMrvg

Više o programu Suhozid.hr: http://www.dragodid.org/suhozid-hr/

164826810_4350519658331631_7081150244636186489_o

U periodu do 1. travnja 2021. skeniranjem priloženih QR kodova ili direktno s poveznica možete instalirati aplikaciju kojom na jednostavan način možete pomoći rastu otvorenog popisa hrvatskih suhozida https://suhozid.giscloud.com/ Poveznice za instalaciju aplikacije: iOS – https://i.diawi.com/RU5UhF Android – https://i.diawi.com/CyMrvg Više o programu Suhozid.hr: http://www.dragodid.org/suhozid-hr/

Read More »

 atts
0

Prijave/applications: XVII. međunarodni suhozidni kongres / International Congress on dry stone

ENGLISH here: INFO SHEET + APPLICATION
FRANÇAIS ici : INFO SHEET + FORMULAIRE INSCRIPTION

Already registered participants do not need to register again. Već prijavljeni sudionici se ne moraju ponovno prijaviti.

140088977_3966835260001331_5583169900965011118_o
Foto: Kućerica izgrađena krajem 2020., pokraj lokve koja će se obnoviti tijekom Kongresa (Pločice) – foto: Suhozidna baština Konavala

Dragi kolege, prijatelji, suhozidni entuzijasti,

Udruga DRAGODID i međunarodna mreža S.P.S. za interdisciplinarno istraživanje suhozidne baštine najavljuju XVII. međunarodni suhozidni kongres s radionicom koji će se održati od 27. rujna do 3. listopada 2021. u Hrvatskoj. Domaćin je naša najjužnija općina – Općina Konavle.

Svi zainteresirani mogu sudjelovati kao sudionici radionice, slušatelji, izlagači i/ili izlagači plakata. Rok za registriranje kao izlagač i/ili izlagač plakata je do 28. veljače 2021. Rok za registriranje kao slušatelj ili sudionik radionice je do 30. lipnja 2021.

*** Prijavnica, informacije o kotizaciji i ostali detalji nalaze se ovdje: INFO SHEET + PRIJAVNICA ***

Organizatori prate stanje s pandemijom koronavirusa u Europi i u provedbi Kongresa će djelovati prema preporukama stručnjaka.

Zahvaljujući učenicima i studentima, mladim profesionalcima, uključenom lokalnom stanovništvu te lokalnoj i državnoj podršci, konavosko suhozidno naslijeđe se detaljno istražuje, dokumentira i promovira. Radionice, aktivnosti s djecom, festivali, istraživanje suhozidnih tehnika s majstorima, umjetnicima i građanima održavaju naslijeđe živim i dinamičnim.

Vidimo se u Konavlima!

ENGLISH here: INFO SHEET + APPLICATION FRANÇAIS ici : INFO SHEET + FORMULAIRE INSCRIPTION Already registered participants do not need to register again. Već prijavljeni sudionici se ne moraju ponovno prijaviti. Foto: Kućerica izgrađena krajem 2020., pokraj lokve koja će se obnoviti tijekom Kongresa (Pločice) – foto: Suhozidna baština Konavala Dragi kolege, prijatelji, suhozidni entuzijasti, […]

Read More »

 atts
0

Akcijski i financijski plan za 2021. godinu

Akcijski i financijski plan udruge DRAGODID za 2021. godinu dostupni su ovdje: DRAGODID_2021

119184366_3811197932263809_2253470925374001063_n

Akcijski i financijski plan udruge DRAGODID za 2021. godinu dostupni su ovdje: DRAGODID_2021

Read More »

 atts
0

Godišnji izvještaj udruge 4 grada Dragodid za 2020.

Autorica: Marta Krištofić

Ova godina nam je svima bila izazovna. Drago nam je da smo uz sve prepreke i manje izmjene ipak uspjeli provesti bogatu suhozidarsku sezonu. Interes ljudi za očuvanjem kulturne baštine raste, a to što se naše aktivnosti provode na otvorenom i u prirodi dodatno je privuklo zanimanje javnosti.

1

Sezonu smo otvorili majstorskom radionicom suhozidne gradnje na riječkom kampusu. U sklopu EPK 2020 izveo se suhozidan natpis “I’m not a robot” po zamisli umjetnika Darka Fritza. Radionica je okupila stotinjak volontera iz čitave države, a posjetila su ju i 2 razreda riječkih osnovnih škola.

2

Mnoge radionice (riječki kampus, Waldorfska škola, HORA…) uključile su one najmlađe, djecu i mlade školskog uzrasta, podižući svijest o tradiciji od najranije dobi. U parku skulptura Dubrova pridružila su nam se i djeca s intelektualnim teškoćama i svojim entuzijazmom pokazala kako je sve moguće.

Igrom prilika, godinu smo iskoristili za proširivanje znanja između članova udruge. Na Petrebišćima XI. bavili smo se malo zahtjevnijim zahvatima čime smo osigurali i pripremili teren za buduće javne radionice. Tijekom radionice snimljen je film o Dragodidu koji će biti dio trajnog postava u centru za posjetitelje Poklon u parku prirode Učka. Dok smo kroz dvije radionice na Kotoru izveli smo rekonstrukciju stubišta gromače i prezidali zahtjevan podzid na ulazu u naselje.

3

4

 

Suhozidarske tehnike obogatili smo i drugim zanatima. U Godinju smo sudjelovali na žetvi raži i izradi snopova za slamnati krov. Kada su se snopovi posušili, vratili smo se i na mlaćenje slame, završnu obradu prije ugradnje. Sudjelovali smo i na međunarodnoj razmjeni obnove dvorca Calmont d’Olt gdje nas je osim zidanja bedema vapnenom žbukom dočekala i radionica finog klesanja kamenih blokova. Erasmus+ projekti nisu ni ove godine razočarali pa smo se, osim spomenute razmjene, vratili i na trening za voditelje volonterskih kampova. Seminar na istu temu održan je preko internet konferencije nekoliko tjedana kasnije.

56

 

Događaj koji je trebao obilježiti ovu godinu definitivno je Međunarodni kongres suhozidne gradnje u Konavlima. Organizacijski odbor ga je ipak odlučio odgoditi radi ograničenja putovanja i okupljanja pa ćemo se ovom temom baviti na jesen 2021. godine.

Slijedi kalendar provedenih radionica i edukacija, kroz koje smo i ove godine uspješno približili umijeće suhozidanja i njene vrijednosti lokalnoj zajednici, ali i šire.

 

VELJAČA

24.02.-01.03. U Rijeci smo u sklopu projekta Europska prijestolnica kulture vodili majstorsku radionicu kroz koju se realizirao suhozidan natpis “I’m not a robot”. Izvještaj

28.02.-29.02.2020. Voditelji suhozidnih mentora zadarske županije gdje smo obnovili suhozidnu terasu u blizini planinarskog doma u NP Paklenica. Izvještaj

 

LIPANJ

16.06.-19.06. Na Kotoru smo, na poziv Muzeja grada Crikvenice, rekonstruirali gromaču s prolazom i stubištem. Popravili smo i dijelove suhozida na okolnim gomilama pa i zid u blizini lokve koji je od prošlogodišnje radionice dijelom devastiran. Izvještaj

19.06.-21.06. U suradnji s udrugom Mediteranski kiparski simpozij smo u parku kamenih skulptura Dubrova kroz 3-dnevnu radionicu obnovili duge poteze suhozida. Osim prijavljenih volontera pridružili su nam se i članovi društva za istraživanje i potporu te članovi udruge osoba s intelektualnim teškoćama “Srce Rijeka”. Izvještaj

23.06.-26.06. Amaterska kulturna udruga Žirje kroz projekt (Za)zeleni otok uz sudjelovanje udruga Dragodid i Hyla vodila je akciju obnove lokve. Zajedno s volonterima smo sanirali tri veće izvale na vanjskom prstenu podzida koji okružuju lokvu, a ukupno smo rekonstruirali oko 26 m2 lica suhozida. Izvještaj

27.06.-28.06. Oko lokve u Gaćelezima vodili smo obnovu suhozida neposredno uz rub lokve koji je bio posebno zahtjevan zbog veoma uskog prostora za rad. Obnovu su organizirali LAG More 249 i udruga Lokva – Gaćelezi. Izvještaj

 

SRPANJ

17.07.  U Veliki godin smo se zaputili na dojavu Centra za kulturu i baštinu grada Vrgorca. Pod mentorstvom obitelji Pavlinović i Rajka Lendića učili smo žeti raž i izrađivati snopove za slamnati krov. Izvještaj

24.07. Udruga Pjover nas je već tradicionalno pozvala na 12. festival lavande na kojem smo vodili radionicu obnove gomila na terasama lavande na hvarskom Velom grablju.

27.07.-29.07. U sklopu projekta Natura Drniš (Grad Drniš i Motonautika-Luke d.o.o.) vodili smo radionicu gradnje suhozida s lokalnim volonterima. Izvještaj

 

KOLOVOZ

01.08.-09.08. Zahvaljujući JU Park Prirode Učka, Ministarstvu kulture i Općini Mošćenička Draga i ove smo godine organizirali radionicu na Petrebišćima. Bila je zatvorenog tipa te su naši članovi obavili pripremne radove za buduće volonterske kampove. Također je održana edukacija u sklopu Interreg projekta “Kaštelir” i snimljen film o Dragodidu koji će se prikazivati u centru za posjetitelje Poklon u parku prirode Učka.

15.08.-16.08. Kroz projekt SOS Silba Off Season organiziranom od strane ekološke platforme S.E.A. Silba Enviroment Art, zaputili smo se na Silbu. Tamo smo vodili radionicu izrade duplice za uzgoj kapara, a Natashino imanje smo obogatili i za još jednu kaparetu. Izvještaj

18.08.-30.08. U organizaciji baštinske mreže Union Rempart sudjelovali smo na Erasmus+ projektu u Espalionu. Radionica je obuhvaćala obnovu srednjovjekovnog dvorca Calmon’t d’Olt gdje smo učili zidati vapnenom žbukom i fino klesati kamene blokove. Izvještaj

28.08.-31.08. Na poziv waldorfske škole u Rijeci smo uz pomoć profesora, roditelja i pokojeg polaznika škole presložili granične zidove između terena radi njihove dotrajalosti i zapuštenosti. Dvostruki zid na ulaznoj strani u teren također je presložen i podignut na svoju originalnu visinu. Izvještaj

29.08. Vratili smo se u Veliki Godinj radi druge etape edukacije o obradi slame za krov. Izvještaj

 

RUJAN

12.09.-14.09. Ponovno u Kotoru, ovoga puta u sklopu projekta Rijeka 2020. sudjelovali smo u programu “Kotor zove!”. U sklopu programa obnovili smo podzid na prilaznom putu naselja i presložili kamenje u zidu na izlasku iz naselja. Izvještaj

19.09. LAG More 349 i grad Šibenik organizirali su 4. prvenstvu u izgradnji suhozida na poluotoku Srima kod Šibenika. Ove godine je cilj bio u 2.5 sata izgraditi što kvalitetniju klupu od suhozida. Sudjelovalo je 10 ekipa, a naslov prvaka obranila je ekipa Golinjevo iz Trilja. Izvještaj

 

LISTOPAD

01.10.-03.10. Održali smo trodnevnu edukativnu radionicu u Starogradskom polju za učenike Agroturističke srednje škole iz Jelse na Hvaru i njihove profesore u organizaciji J.U. Agencije za upravljanje Starogradskim poljem.

05.10.-11.10. Uputili smo se natrag u Calmont d’Olt, ovoga puta na Erasmus+ trening za voditelje volonterskih kampova koji organizira Rempart. Izvještaj

26.10.-01.11. Na poziv neformalne ekipe Suhozidna baština Konavala i općine Konavle smo sudjelovali u izgradnji kućerice, od temelja do krova. Press

29.10. Sudjelovali smo na online seminaru za voditelje volonterskih kampova u organizaciji Remparta.

 

STUDENI

06.11. Na poziv udruge Permakultura Dalmacija održali smo online predavanje “Suhozidna baština istočne obale Jadrana -tradicija na putu održivosti”. Kroz predavanje otvoreno za sve predstavili smo bogatstvo suhozidne baštine istočnog Jadrana, kulturno-povijesni aspekt gradnje suhozida i problematiku zaštite ove vještine.

07.11. U suradnji s poljoprivrednom zadrugom Dolčina održana je sada već tradicionalna radionica obnove Praputnjanskih podzida. Izvještaj

12.-13.11. Projektu “Revitalizacija kulturno-povijesne baštine zaseoka Kotišina” doprinijeli smo predavanjem o suhozidima i malom radionicom obnove zida terase. Radionica je održana za ustanove i tvrtke s područja Makarske.

25.11. Održali smo predavanje “O suhozidnoj baštini i vještini gradnje”  u sklopu programa “Kulturna i prirodna baština Hrvatske” u Knjižnici S. S. Kranjčevića.

26.-28.11. U osnovnoj školi Vladimira Nazora u Crikvenici smo u suradnji s MGC održali radionicu obnove suhozida u školskom dvorištu i masliniku. Izvještaj

2020 FIN 4GD

Autorica: Marta Krištofić Ova godina nam je svima bila izazovna. Drago nam je da smo uz sve prepreke i manje izmjene ipak uspjeli provesti bogatu suhozidarsku sezonu. Interes ljudi za očuvanjem kulturne baštine raste, a to što se naše aktivnosti provode na otvorenom i u prirodi dodatno je privuklo zanimanje javnosti. Sezonu smo otvorili majstorskom […]

Read More »