INICIJATIVA ZA ZAŠTITU SUHOZIDA I SUHOZIDNE GRADNJE

Kolan, 10.11.2009.

Urbroj:   025/09.

MINISTARSTVO KULTURE

REPUBLIKE HRVATSKE

n/r ministru kulture mr.sc. g. Boži Biškupiću

Predmet:  Inicijativa za zaštitu suhozida i suhozidne gradnje

INICIJATIVA ZA ZAŠTITU

SUHOZIDA I SUHOZIDNE GRADNJE

POKRETAČI  INICIJATIVE:

-       Voditeljica nacionalnog programa HAZU: „Kamen suhozidna gradnja i krajobraz  Jadrana“  –   Dr. Aleksandra Faber

-         Grad Novalja, gradonačelnik – Ivan Dabo

-         Općina Kolan, načelnik –  Josip Zubović

-         „Idem i ja“,  centar za zdravo odrastanje, Mali Lošinj, direktorica – Bojana Genov

-         „Suhozid“  udruga za očuvanje kulturne i prirodne baštine otoka Paga, predsjednik  – Ivo Butković

Cijenjeni,

Naše je priobalje s otocima protkano mrežom suhozidnih međa, terasa  i  putova koji su spajali prvobitna naselja, poneka datirajući još iz prapovijesti kako potvrđuju rezultati arheoloških istraživanja. U suhozidu su definirane međe kao vidljiva podjela vlasništva, podizane su terase, ograđeni pašnjaci i pojilišta za stoku, no u suhozidu se gradilo i objekte za stanovanje, torove i skloništa za blago i površine za uzgoj usjeva. Također je, našim precima poznata od davnina,  vrlo bitna uloga gromača u zaštiti tla od erozije.

Tehnika gradnje suhozidom, nije se mnogo mijenjala ni usavršavala, ovisila je o umješnosti pojedinog graditelja seljaka te o vrsti kamena u pojedinim regijama. Uočene su, međutim, razlike u gradnji većih, zahtjevnijih objekata koje su, očito, podizale plemenske zajednice u pojedinim razdobljima, kao što su, na primjer, suhozidne gradnje  prapovijesnih utvrda, takozvane gradine. Kolektivni trud u gradnji uočen je i u tehnici ograđivanja bunara i lokvi ili pak seoskog gumna za vršenje žita.

U nas, na hrvatskom Jadranu, silazeći s magistralnih putova na lokalne priključke, još uvijek ulazimo u  područja  izvornog poljoprivrednog ili pastirskog krajobraza koji odiše Mediteranom, sa suhozidom kao prepoznatljivim elementom krajolika. Vrijednost tog dijela naše kulturne baštine poodavno je prepoznala i struka u nas. Među hrvatskim stručnjacima koji u svom opusu ističu vrijednost suhozidnog krajobraza nalazimo pok. akademika Branka Fučića,  pok. akademika Andru Mohorovičića, /od 1960./, dr. Aleksandru Faber /od 1968./, akademika Marina Zaninovića /od 1976./, akademika Borisa Magaša, akademika Igora Fiskovića, pok. prof. Radovana Ivančevića /od 1998./, zatim Tihanu Stepinec Fabijanić, a u novije vrijeme  prof. Jadrana Kalea,  gđu. Lepu Petri prof.,  g. Svena Kulušića ing.arh., mr. Sanju Buble,  dr.sc. Berislava Horvatića,  Ivu Šprljana, ing.arh.,  gđu. Svjetlanu Đerek, prof., Branko Orbanić, ing.arh., g. Aco Zrnić, prof. i dr.

Poduzimanjem zakonskih mjera koje predlažemo odgovorili bismo sugestijama i zahtjevima koje već dulje vrijeme traži struka, a ujedno bismo udovoljili intencijama, koje su prihvaćene i  potpisane i s naše strane, u okviru međunarodnog projekta REPS, u deklaraciji u Mallorci 2004. g. te u zaključnoj deklaraciji na Korzici 2007. Suradnju na projektu REPS vodili su za Hrvatsku dr. Aleksandra Faber i akademik Boris Magaš, preko Hrvatske Akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu.

Sukladno svemu navedenom, slobodni smo iznijeti neke SMJERNICE kojih bi se svakako trebalo držati pri izradi novih ili dopuni postojećih zakonskih propisa, odnosno Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara RH:

1. Iako će budući naraštaji, sukladno svojim materijalnim mogućnostima i razini kulturne svijesti, zasigurno znati vrednovati i hrvatsku suhozidnu kulturnu baštinu i dolično je čuvati, u ovome je trenutku važno da se ti spomenici ZAŠTITE OD RAZARANJA.
2. Pri  dopuni postojećeg ili izradi novog Zakona  valjalo bi razraditi kategorije u koje spadaju:

a –     SUHOZIDI MEĐAŠI PAŠNJAKA, OGRADICA, PUTOVA – To su najučestaliji objekti gradnje u suhozidu; oni bi mogli imati fleksibilnije uvjete zaštite, s obzirom da su bili podložni promjenama i u prošlosti, ali bi valjalo voditi računa da se kamen ne otuđuje, ne melje i ne namjenjuje u druge svrhe, nego da se uvijek ponovno ugradi u novoj liniji suhozida neke međe, ogradice, pašnjaka, puta i sl.  Usputne kapelice i znamenja sastavni su dio putova.

b –     OBJEKTI UZ MORE, – Molove, muliće i mandrače, te ribarske kolibe valja zaštititi u skladu sa odredbama pomorskog dobra.

c –     MLINOVI I MOSTOVI  – Veliku pažnju valja posvetiti u suho zidanim mlinovima i mostovima. Još postoje iznimno vrijedni primjeri te arhitekture na Zrmanji, Cetini, Jadru i drugim manjim rječicama.

d –     STAMBENI OBJEKTI, STAJE i OBORI za blago, GUMNA, BUNARI I LOKVE, TORKULARI za preradu ulja i vina, zatim BUNJE I SKLONIŠTA u poljima. Ti su objekti danas velikim dijelom zapušteni i padaju pod skrb zemljišnoknjižnih vlasnika. Ubuduće bi, prema novim zakonskim propisima,  svaka radnja na tim objektima pala pod nadležnost službe zaštite kulturnih dobara, koja bi izdavala individualna odobrenja za sanaciju, ili adaptaciju nakon prethodne stručne obrade od strane konzervatorske službe. Najstrože bi se moralo zabraniti samoinicijativno rušenje tih objekata u suhozidu te otuđivanje kamene građe.

e –     Posebnu pažnju zavrjeđuju  MIRILA, spomen obilježja pokojnima   na  Velebitu.

Temeljem svega navedenog  na sastanku u organizaciji dr. Aleksandre Faber, Općine Kolan, Grada Novalje i udruge „Suhozid“, održanom 21.08.2009. godine u Kolanu na otoku Pagu, odlučili smo pokrenuti  INICIJATIVU ZA ZAŠTITU SUHOZIDA I SUHOZIDNE GRADNJE  NA PROSTORU REPUBLIKE HRVATSKE.

Slijedom te odluke predlažemo  Ministarstvu kulture RH  da žurno i bez odlaganja pripremi  i Hrvatskom saboru da na usvajanje Zakon o zaštiti suhozida i suhozidne gradnje kao materijalnog kulturnog dobra, ili da se u postojeći Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara ugradi zakonske propise i tako dade pravni okvir cjelovitoj zaštiti i očuvanju toga snažnog iskaza ljudskog truda, ustrajnosti i identiteta.

Voditeljica nacionalnog programa HAZU: „Kamen suhozidna gradnja i krajobraz  Jadrana“:  dr. Aleksandra Faber
Grad Novalja, gradonačelnik: Ivan Dabo
Općina Kolan, načelnik: Josip Zubović
„Idem i ja“,  centar za zdravo odrastanje, Mali Lošinj, direktorica: Bojana Genov
„Suhozid“  Udruga za očuvanje kulturne i prirodne baštine otoka Paga, predsjednik: Ivo Butković

U privitku dostavljamo:

I)         DODATNO OBRAZLOŽENJE PRIJEDLOGA

II)       Potpora županija, gradova, općina i udruga koji su se pridružili  INICIJATIVI ZA ZAŠTITU SUHOZIDA I SUHOZIDNE GRADNJE NA PROSTORU REPUBLIKE HRVATSKE

I)       DODATNO OBRAZLOŽENJE PRIJEDLOGA

Uza sve već navedene razloge koji govore u prilog donošenja posebnog zakona ili dopune postojećeg zakona o zaštiti suhozida i suhozidne gradnje, postoje drugi.

Prvo, time bi se  odalo  primjereno priznanje svim graditeljima koji su gradnjom suhozida podigli pravi spomenik ljudskoj upornosti i borbi za opstanak na rodnoj, nerijetko veoma škrtoj, ali na svoj način bogatoj i dragoj grudi.  Oni su  je kao svoju prirodnu baštinu naraštajima oplemenjivali.

Drugo, zaštitilo bi se dokument o mudrome pristupu okolišu sa strane nebrojenih naraštaja. Ništa u suhozidima nije nasilno ni bahato; sve je čista sraslost prirode i čovjeka.

Treće, u stočarenju koje se nastavlja postoji tendencija da se suhozide nadomješta kojekakvim ogradama od žice, plastike i sl. Zakon bi pripomogao njihovu očuvanju i nastavljanju tradicije njihova građenja.

Četvrto, suhozidi i danas, u prostranstvima na kojima prevladava kamen, smilje, kadulja i makija, izazivaju pozornost posjetitelja i treba ih sustavno iskoristiti u turističkoj i  obrazovnoj ponudi.

Ukratko, suhozid zauzima vrijedno mjesto u lepezi hrvatskih  krajobraza i spada među bitne sastavnice hrvatskog Mediterana, „Mediterana kakav je nekada bio“, pa smo uvjereni da ga treba zaštiti i posebnim zakonskim propisima. Uvjereni smo da je to pravi put da podignemo svijest ljudi o njegovoj vrijednosti, naglasimo njegovu obrazovnu, estetsku i gospodarsku vrijednost. Ne smijemo dopustiti njegovo daljnje uništavanje, nego ga valja sačuvati od propadanja kao dio vlastitoga kulturnog identiteta.

Ujedinjeni zahtjevom svih navedenih, nama srodnih priobalnih i otočkih udruga te lokalnih samouprava otoka, priobalja i unutrašnjosti, predlažemo Ministarstvu kulture RH da najhitnije i ozbiljno razmotri naše traženje i poduzme mjere u vezi zakonske zaštite suhozida i suhozidne gradnje.

II)    POTPORA  županija, gradova, općina i udruga INICIJATIVI ZA ZAŠTITU SUHOZIDA I SUHOZIDNE GRADNJE NA PROSTORU REPUBLIKE HRVATSKE. Prijedlog o žurnom donošenju Zakona o zaštiti suhozida i suhozidne gradnje  kao materijalnog kulturnog dobra ili dopune postojećeg zakona.

1. ŽUPANIJE

1. GRADOVI

1)     Novalja

2)     Mali Lošinj

1. OPĆINE

1)     Kolan

2)     Galovac

1. UDRUGE

1)     Suhozid – Kolan i  Mandre

2)     Idem i ja – Mali Lošinj….

Na kraju prikupljanja potpora svih županija, lokalnih samouprava i udruga ovdje će biti popis svih, a pismena očitovanja će se u posebnoj mapi predati ministru, kao glas i zahtjev javnosti.