INICIJATIVA ZA ZAŠTITU SUHOZIDA I SUHOZIDNE GRADNJE

Udruga “Suhozid” iz Kolana je sa partnerima krajem prošle godine pokrenula inicijativu za zaštitu suhozidnog krajolika. Koliko nam je poznato iz medija, do danas ju je podržalo više gradova i općina.
“Ovim putem želim sve lokalne samouprave i udruge za očuvanje kulturne i prirodne baštine pozvati da se priključe ovoj inicijativi jer će Ministarstvo poduprijeti akciju jedino ako odaziv bude masovan, rekao je Ivo Butković, predsjednik udruge ‘Suhozid’ za očuvanje kulturne i prirodne baštine otoka Paga.”, javlja Ipress
Tekst inicijative nalazi se na stranicama udruga “Suhozid”, a ovdje ga prenosimo u cijelosti.

Kolan, 10.11.2009.

Urbroj:   025/09.

MINISTARSTVO KULTURE

REPUBLIKE HRVATSKE

n/r ministru kulture mr.sc. g. Boži Biškupiću

Predmet:  Inicijativa za zaštitu suhozida i suhozidne gradnje

INICIJATIVA ZA ZAŠTITU

SUHOZIDA I SUHOZIDNE GRADNJE


POKRETAČI  INICIJATIVE:

-       Voditeljica nacionalnog programa HAZU: „Kamen suhozidna gradnja i krajobraz  Jadrana“  –   Dr. Aleksandra Faber

-         Grad Novalja, gradonačelnik – Ivan Dabo

-         Općina Kolan, načelnik –  Josip Zubović

-         „Idem i ja“,  centar za zdravo odrastanje, Mali Lošinj, direktorica – Bojana Genov

-         „Suhozid“  udruga za očuvanje kulturne i prirodne baštine otoka Paga, predsjednik  – Ivo Butković


Cijenjeni,

Naše je priobalje s otocima protkano mrežom suhozidnih međa, terasa  i  putova koji su spajali prvobitna naselja, poneka datirajući još iz prapovijesti kako potvrđuju rezultati arheoloških istraživanja. U suhozidu su definirane međe kao vidljiva podjela vlasništva, podizane su terase, ograđeni pašnjaci i pojilišta za stoku, no u suhozidu se gradilo i objekte za stanovanje, torove i skloništa za blago i površine za uzgoj usjeva. Također je, našim precima poznata od davnina,  vrlo bitna uloga gromača u zaštiti tla od erozije.

Tehnika gradnje suhozidom, nije se mnogo mijenjala ni usavršavala, ovisila je o umješnosti pojedinog graditelja seljaka te o vrsti kamena u pojedinim regijama. Uočene su, međutim, razlike u gradnji većih, zahtjevnijih objekata koje su, očito, podizale plemenske zajednice u pojedinim razdobljima, kao što su, na primjer, suhozidne gradnje  prapovijesnih utvrda, takozvane gradine. Kolektivni trud u gradnji uočen je i u tehnici ograđivanja bunara i lokvi ili pak seoskog gumna za vršenje žita.

U nas, na hrvatskom Jadranu, silazeći s magistralnih putova na lokalne priključke, još uvijek ulazimo u  područja  izvornog poljoprivrednog ili pastirskog krajobraza koji odiše Mediteranom, sa suhozidom kao prepoznatljivim elementom krajolika. Vrijednost tog dijela naše kulturne baštine poodavno je prepoznala i struka u nas. Među hrvatskim stručnjacima koji u svom opusu ističu vrijednost suhozidnog krajobraza nalazimo pok. akademika Branka Fučića,  pok. akademika Andru Mohorovičića, /od 1960./, dr. Aleksandru Faber /od 1968./, akademika Marina Zaninovića /od 1976./, akademika Borisa Magaša, akademika Igora Fiskovića, pok. prof. Radovana Ivančevića /od 1998./, zatim Tihanu Stepinec Fabijanić, a u novije vrijeme  prof. Jadrana Kalea,  gđu. Lepu Petri prof.,  g. Svena Kulušića ing.arh., mr. Sanju Buble,  dr.sc. Berislava Horvatića,  Ivu Šprljana, ing.arh.,  gđu. Svjetlanu Đerek, prof., Branko Orbanić, ing.arh., g. Aco Zrnić, prof. i dr.

Poduzimanjem zakonskih mjera koje predlažemo odgovorili bismo sugestijama i zahtjevima koje već dulje vrijeme traži struka, a ujedno bismo udovoljili intencijama, koje su prihvaćene i  potpisane i s naše strane, u okviru međunarodnog projekta REPS, u deklaraciji u Mallorci 2004. g. te u zaključnoj deklaraciji na Korzici 2007. Suradnju na projektu REPS vodili su za Hrvatsku dr. Aleksandra Faber i akademik Boris Magaš, preko Hrvatske Akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu.

Sukladno svemu navedenom, slobodni smo iznijeti neke SMJERNICE kojih bi se svakako trebalo držati pri izradi novih ili dopuni postojećih zakonskih propisa, odnosno Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara RH:

  1. Iako će budući naraštaji, sukladno svojim materijalnim mogućnostima i razini kulturne svijesti, zasigurno znati vrednovati i hrvatsku suhozidnu kulturnu baštinu i dolično je čuvati, u ovome je trenutku važno da se ti spomenici ZAŠTITE OD RAZARANJA.
  2. Pri  dopuni postojećeg ili izradi novog Zakona  valjalo bi razraditi kategorije u koje spadaju:

a –     SUHOZIDI MEĐAŠI PAŠNJAKA, OGRADICA, PUTOVA – To su najučestaliji objekti gradnje u suhozidu; oni bi mogli imati fleksibilnije uvjete zaštite, s obzirom da su bili podložni promjenama i u prošlosti, ali bi valjalo voditi računa da se kamen ne otuđuje, ne melje i ne namjenjuje u druge svrhe, nego da se uvijek ponovno ugradi u novoj liniji suhozida neke međe, ogradice, pašnjaka, puta i sl.  Usputne kapelice i znamenja sastavni su dio putova.

b –     OBJEKTI UZ MORE, – Molove, muliće i mandrače, te ribarske kolibe valja zaštititi u skladu sa odredbama pomorskog dobra.

c –     MLINOVI I MOSTOVI  – Veliku pažnju valja posvetiti u suho zidanim mlinovima i mostovima. Još postoje iznimno vrijedni primjeri te arhitekture na Zrmanji, Cetini, Jadru i drugim manjim rječicama.

d –     STAMBENI OBJEKTI, STAJE i OBORI za blago, GUMNA, BUNARI I LOKVE, TORKULARI za preradu ulja i vina, zatim BUNJE I SKLONIŠTA u poljima. Ti su objekti danas velikim dijelom zapušteni i padaju pod skrb zemljišnoknjižnih vlasnika. Ubuduće bi, prema novim zakonskim propisima,  svaka radnja na tim objektima pala pod nadležnost službe zaštite kulturnih dobara, koja bi izdavala individualna odobrenja za sanaciju, ili adaptaciju nakon prethodne stručne obrade od strane konzervatorske službe. Najstrože bi se moralo zabraniti samoinicijativno rušenje tih objekata u suhozidu te otuđivanje kamene građe.

e –     Posebnu pažnju zavrjeđuju  MIRILA, spomen obilježja pokojnima   na  Velebitu.

Temeljem svega navedenog  na sastanku u organizaciji dr. Aleksandre Faber, Općine Kolan, Grada Novalje i udruge „Suhozid“, održanom 21.08.2009. godine u Kolanu na otoku Pagu, odlučili smo pokrenuti  INICIJATIVU ZA ZAŠTITU SUHOZIDA I SUHOZIDNE GRADNJE  NA PROSTORU REPUBLIKE HRVATSKE.

Slijedom te odluke predlažemo  Ministarstvu kulture RH  da žurno i bez odlaganja pripremi  i Hrvatskom saboru da na usvajanje Zakon o zaštiti suhozida i suhozidne gradnje kao materijalnog kulturnog dobra, ili da se u postojeći Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara ugradi zakonske propise i tako dade pravni okvir cjelovitoj zaštiti i očuvanju toga snažnog iskaza ljudskog truda, ustrajnosti i identiteta.

Voditeljica nacionalnog programa HAZU: „Kamen suhozidna gradnja i krajobraz  Jadrana“:  dr. Aleksandra Faber
Grad Novalja, gradonačelnik: Ivan Dabo
Općina Kolan, načelnik: Josip Zubović
„Idem i ja“,  centar za zdravo odrastanje, Mali Lošinj, direktorica: Bojana Genov
„Suhozid“  Udruga za očuvanje kulturne i prirodne baštine otoka Paga, predsjednik: Ivo Butković

U privitku dostavljamo:

I)         DODATNO OBRAZLOŽENJE PRIJEDLOGA

II)       Potpora županija, gradova, općina i udruga koji su se pridružili  INICIJATIVI ZA ZAŠTITU SUHOZIDA I SUHOZIDNE GRADNJE NA PROSTORU REPUBLIKE HRVATSKE

I)       DODATNO OBRAZLOŽENJE PRIJEDLOGA

Uza sve već navedene razloge koji govore u prilog donošenja posebnog zakona ili dopune postojećeg zakona o zaštiti suhozida i suhozidne gradnje, postoje drugi.

Prvo, time bi se  odalo  primjereno priznanje svim graditeljima koji su gradnjom suhozida podigli pravi spomenik ljudskoj upornosti i borbi za opstanak na rodnoj, nerijetko veoma škrtoj, ali na svoj način bogatoj i dragoj grudi.  Oni su  je kao svoju prirodnu baštinu naraštajima oplemenjivali.

Drugo, zaštitilo bi se dokument o mudrome pristupu okolišu sa strane nebrojenih naraštaja. Ništa u suhozidima nije nasilno ni bahato; sve je čista sraslost prirode i čovjeka.

Treće, u stočarenju koje se nastavlja postoji tendencija da se suhozide nadomješta kojekakvim ogradama od žice, plastike i sl. Zakon bi pripomogao njihovu očuvanju i nastavljanju tradicije njihova građenja.

Četvrto, suhozidi i danas, u prostranstvima na kojima prevladava kamen, smilje, kadulja i makija, izazivaju pozornost posjetitelja i treba ih sustavno iskoristiti u turističkoj i  obrazovnoj ponudi.

Ukratko, suhozid zauzima vrijedno mjesto u lepezi hrvatskih  krajobraza i spada među bitne sastavnice hrvatskog Mediterana, „Mediterana kakav je nekada bio“, pa smo uvjereni da ga treba zaštiti i posebnim zakonskim propisima. Uvjereni smo da je to pravi put da podignemo svijest ljudi o njegovoj vrijednosti, naglasimo njegovu obrazovnu, estetsku i gospodarsku vrijednost. Ne smijemo dopustiti njegovo daljnje uništavanje, nego ga valja sačuvati od propadanja kao dio vlastitoga kulturnog identiteta.

Ujedinjeni zahtjevom svih navedenih, nama srodnih priobalnih i otočkih udruga te lokalnih samouprava otoka, priobalja i unutrašnjosti, predlažemo Ministarstvu kulture RH da najhitnije i ozbiljno razmotri naše traženje i poduzme mjere u vezi zakonske zaštite suhozida i suhozidne gradnje.

II)    POTPORA  županija, gradova, općina i udruga INICIJATIVI ZA ZAŠTITU SUHOZIDA I SUHOZIDNE GRADNJE NA PROSTORU REPUBLIKE HRVATSKE. Prijedlog o žurnom donošenju Zakona o zaštiti suhozida i suhozidne gradnje  kao materijalnog kulturnog dobra ili dopune postojećeg zakona.

  1. ŽUPANIJE
  1. GRADOVI

1)     Novalja

2)     Mali Lošinj

  1. OPĆINE

1)     Kolan

2)     Galovac

  1. UDRUGE

1)     Suhozid – Kolan i  Mandre

2)     Idem i ja – Mali Lošinj….

Na kraju prikupljanja potpora svih županija, lokalnih samouprava i udruga ovdje će biti popis svih, a pismena očitovanja će se u posebnoj mapi predati ministru, kao glas i zahtjev javnosti.

Share and Enjoy:
  • Facebook
  • Twitter
  • del.icio.us
  • Print
  • Tumblr

Post a Comment

Your email is never published nor shared. Required fields are marked *

*
*

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

 atts
0

Intervju: Kulturni biseri Hrvatske

BeFunky-collage
‘Kulturni biseri Hrvatske’ serijal je Hrvatskog katoličkog radija koji kroz 17 emisija predstavlja baštinu Hrvatske koja se nalazi na UNESCO-vim popisima nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

”Suhozid – kameni spomenik žuljevitih dlanova” naziv je emisije povećene ovoj vrijednoj vještini, a poslušati je možete ovdje:

Prenosimo i dio transkripta intervjua s predsjednicom udruge: Suhozid – kameni spomenik žuljevitih dlanova

‘Kulturni biseri Hrvatske’ serijal je Hrvatskog katoličkog radija koji kroz 17 emisija predstavlja baštinu Hrvatske koja se nalazi na UNESCO-vim popisima nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. ”Suhozid – kameni spomenik žuljevitih dlanova” naziv je emisije povećene ovoj vrijednoj vještini, a poslušati je možete ovdje: Prenosimo i dio transkripta intervjua s predsjednicom udruge: Suhozid – kameni spomenik […]

Read More »

 atts
0

Krš kao brend! Reportaža s manifestacije “Naš krš” i prvenstva Crne Gore u gradnji suvomeđe

Tekst i fotografije: Planinarski klub „Subra“ & Agencija za razvoj i zaštitu Orjena doo Herceg Novi

Prvenstvo CG, ekipa Ilić
Ekipa “Ilić” na natjecateljskom poligonu

Tokom vikenda održana je manifestacija “Naš krš“, koja je još  jednom ukazala kroz aspekt prirodnih ljepota karsta, ali i kroz  specifični kulturni pejzaž ponikao na simbiozi čovjeka i kraške prirode, na potrebu za njihovo revalorizaciju i pažljivo čuvanje.

Protekla dva dana, Orjensko sedlo (1600 m) bilo je centar programa posvećenog kršu i očuvanju tradicije života na njemu. Prvog dana planinari iz Herceg Novog i Podgorice („Subra“, „Gorica“ i individualci), izveliki su kružnu turu kroz centralni dio masiva, obilazeći njegove najviše ali i najkrševitije tačke, upoznajući se sa teškoćama prelaska ovakve vrste terena, a ujedno i sa skrivenom ljepotom Orjena. I pored značajne doze nepristupačnosti, Vučji zub (1805 m) i Veliki kabao (1894 m), bili su kroz vjekove značajne vojne granične tačke, kao i ustanička gnijezda. Do njih vode planinarske, pastirske, pa čak i stare švercerske staze.

Uspon na Vučji zub
Uspon na Vučji zub

Drugi dan bio je rezervisan za IV Prvenstvo Crne Gore u gradnji suvomeđe, događaj kojim se želi očuvati i oživjeti drevno umijeće gradnje u kamenu u tehnici na suvo, bez vezivnog materijala. Prenos ovog umijeća sa koljena na koljeno zaslužan je za naše prilagođavanje životu na kršu, odnosno, prilagođavanje krša našim potrebama. Ono što je nekad bila nužnost opstanka, danas je kulturna vrijednost, kako u aspektu nematerijalne, tako i u aspektu materijalne baštine. Takođe umijeće zidanja i kulturni pejzaž kao njegov produkt, sve su značajniji segmenti turističke ponude koja je davno prešla granicu sunca, plaže i mora. Važno  je da iz godine u godinu među domaćim stanovništvom raste svijest o značaju očuvanja ove tradicionalne vještine, između ostalog i kroz ova kulturološko-sportsko-rekreativna takmičenja.

Ekipa Ilić
Ekipa “Ilić”

Ekipa Podgorica na moru
Ekipa “Druga šansa”

Ekipa Druga šansa
Ekipa “Podgorica na moru”

Ove, baš kao i protekle godine, najuspješnija je bila ekipa „Ilić“ iz Bijele, koja je ustvari porodični tim sastavljen od čak tri generacije, objedinjen ljubavlju gradnje u kamenu. Drugo mjesto zauzela je mješovita hercegnovsko-trebinjska ekipa „Druga šansa“, dok je treće mjesto pripalo još jednoj miješanoj, podgoričko-hercegnovskoj ekipi, prigodno nazvanoj „Podgorica na moru“. Kapiteni ekipa, Jovan Ilić, Dejan Pavlović i Predrag Vujović, dobili su diplome, kao i rukom rađene gastro-suvenire, dar hercegnovskog NVU „Ruke“, dok je najboljoj ekipi pripao i prelazni pehar, kamena „Orjenska buža“ rad umjetnika i planinara, Dejana Veriga.

Pobjedničke ekipe zajedno
Pobjedničke ekipe zajedno

Odmor ispred planinarskog doma
Odmor ispred planinarskog doma

Organizaciju događaja su pomogli: Turistička organizacija Herceg Novi, Ministarstvo sporta, Planinarski savez Crne Gore i Opština Herceg Novi, dok su organizatori bili PK „Subra“ (planinarska tura i smještaj), odnosno Agencija za razvoj i zaštitu Orjena (Prvenstvo CG).

Herceg Novi, 01. 07. 2019.

 

Tekst i fotografije: Planinarski klub „Subra“ & Agencija za razvoj i zaštitu Orjena doo Herceg Novi Ekipa “Ilić” na natjecateljskom poligonu Tokom vikenda održana je manifestacija “Naš krš“, koja je još  jednom ukazala kroz aspekt prirodnih ljepota karsta, ali i kroz  specifični kulturni pejzaž ponikao na simbiozi čovjeka i kraške prirode, na potrebu za njihovo revalorizaciju i […]

Read More »

 atts
0

Dragodid se vraća kući

Tekst: Mislav Tovarac
Foto: Anton Divić, Nina Lišnić

Početkom prošlog mjeseca održana je višednevna radna akcija u selu Dragodid na Visu za nekoliko volontera. Mjesto koje je našoj udruzi dalo ime i gdje su prije više od 15 godina počele naše suhozidne aktivnosti specifično je po mnogo toga. Nalazi se sat vremena hoda od Komiže, dosta dobro skriveno sa ceste, te da nema magaraca i koza njegove jedine povremene stanovnice Nedjeljke Burić koji odaju da se tamo nalazi nešto više, bilo bi ga veoma lagano promašiti. Selo nema struje ni tekuće vode, uobičajena pojava za mala kamena mjesta kakvih ima na stotine na istočnoj obali Jadrana. Boravak u takvoj sredini interesantan je jer pruža uvid u način života koji je na našoj obali postojao sve do nedavno – uz minimum komfora i prilagođen teškim geografskim uvjetima.

Dragodid je kao i većina malih ruralnih mjesta po Jadranu naglo napušten sredinom prošlog stoljeća, no radi relativne blizine Komiži i povremenih stanovnika nije doživio sudbinu mnogih sebi sličnih mjesta – tihu smrt u zagrljaju šume. Danas je često posjećen, primarno zbog turizma, nekad i radi suhozida.

Naš boravak tamo prošao je u tradicionalnoj maniri. Obroci, kava i čaj kuhali su se na vanjskom otvorenom ognjištu, voda dovlačila iz gustirne, i gradilo se u suho.

slika 1
U sklopu naše višednevne akcije popravili smo nekoliko urušenja u selu, improvizirali novu štalu za koze i dobro se zabavili. Bivša urušenja nalaze se na kozama često korištenoj ruti livada – kuća, a zašto su nastala postane jasno svakome tko se u blizini tora kada se koze uvode ili puštaju van.

slika 2
slika 3
slika 4
Nakon naše intervencije, suhozidna ograda vraćena je na mjesto i znanstvenom metodom je potvrđeno da po novome podnosi opterećenje od minimalno tri koze i dva kozlića.

slika 5
slika 6
slika 7
S druge strane sela, na mjestu gdje je niknula nova štala pruža se fantastičan pogled na more tako da koze sada uz novu ogradu u stalnom boravištu imaju i ljetnikovac nepunih 10 minuta trčkaranja nizbrdo.

slika 8 slika 9 slika 10

Zahvaljujemo gradu Komiži na donaciji sredstava koja su nam omogućila ovu akciju, vinariji Senjanović na donaciji koja nas je krepila tokom akcije i Nedjeljki Burić na smještaju, društvu i vječitom duhu i atmosferi.

slika 11 slika 12
slika 13 slika 14

 

Tekst: Mislav Tovarac Foto: Anton Divić, Nina Lišnić Početkom prošlog mjeseca održana je višednevna radna akcija u selu Dragodid na Visu za nekoliko volontera. Mjesto koje je našoj udruzi dalo ime i gdje su prije više od 15 godina počele naše suhozidne aktivnosti specifično je po mnogo toga. Nalazi se sat vremena hoda od Komiže, […]

Read More »

 atts
0

Vremeplov: (G)radionica gromača, Kotor (Crikvenica), 17. i 18. svibnja 2019.

Tekst: Romina Tominić
Foto: R.T., Tea Rosić, Mislav Tovarac, Ante Senjanović

60420458_2097220553722348_3042573446874660864_n

17. i 18.05. održali smo tradicionalnu (g)radionicu gromača na najstarijem i najskrovitijem kutku Crikvenice, na Kotoru. Muzej Grada Crikvenice uz naše stručno vodstvo te uz potporu Ministarstva kulture i Grada Crikvenice organizira ovu radionicu već sedmu godinu zaredom.

Na (g)radionicama prenosimo znanje i tehniku gradnje “u suho”, a iskustvo koje pritom prenosimo nezamijenjivo je – istražujući kamen mi razmišljamo rukama, a gradeći zajedno, mic po mic, spašavamo selo od zuba vremena.

60303001_2721659754550971_5887102807814701056_n

S obzirom da je Kotor od svakodnevnih crikveničkih kretanja izoliran pola sata dugom pješačkom stazom, ne čudi kako su sve čari njegove primorske arhitekture ostale gotovo netaknute.

Trag čovjeka i njegovo višestoljetno nastojanje kultiviranja krajolika vidljivo je u svakom kutku Kotora i njegove okolice s kojom čini zaštićenu kulturno-povijesnu graditeljsku cjelinu velike arheološke i etnografske vrijednosti. Riječ je o staroj jezgri iz koje je niknula Crikvenica.

IMG_3737

Ove smo godine bili u nešto manjem broju no to nas nije spriječilo da obnovimo čak 3 podzida, 1 suhozid i dio stubišta na predjelu Placa. U radovima održavanja Kotora pomogli su i zaposlenici Eko Murvice koji su pokosili putove oko sela, a radionici se odazvalo i domaće stanovništvo.

60708166_2097220600389010_8365576701731667968_n

Rastavili smo 3 gromače i već isti dan obnovili dvije do pola i jednu manju do kraja.

1. gromača:

IMG_3692

IMG_5984

IMG_5994

IMG_3795

2. gromača

IMG_20190517_105501

IMG_3789IMG_5982

Drugog smo dana razmjenili svoja znanja sa još novih lica.

60408515_2723471681036445_8003981476641112064_n

Zajedno smo obnovili zidić, jednu srednje zahtjevnu i jednu zaista zahtjevnu gromaču radi koje moramo pohvaliti Antu koji je predvodio taj poduhvat.

IMG_20190517_180940

Povremenoj kiši nismo dozvolili da nas smeta! -ali navela nas je na razmišljanje: gradimo li zaista u suhoj, ili ipak, u mokroj tehnici? :D

Kako god bilo, definitivno gradimo u entuzijazmu. Stoga smo ostali i treći dan kako bi rješili još jedan problem.

20190519_3077

Na zamolbu kustosice Muzeja Grada Crikvenice Tee Rosić odlučili smo sanirati stubište u samom centru Kotora. Naime, sa dotičnog stubišta ispala su dva kamena radi kojih bi uskoro popadala cijela konstrukcija.

60700686_2100598656717871_1956318248542666752_n

Trebalo je počistiti zemlju sa stepenica, izbiti ogromni korijen, pronaći prave veličine kamenih blokova i ugraditi ih. Vještinom i brzinom iznenadili smo sami sebe, a ubrzo i turiste koji su se u to vrijeme našli u našem okruženju.

IMG_3937

Kada smo okončali s radovima obišli smo selo i odredili iduću lokaciju (g)radionice koja se sprema na jesen kada ćemo se opet družiti u zidarskim rukavicama!

Vidimo se!

Tekst: Romina Tominić Foto: R.T., Tea Rosić, Mislav Tovarac, Ante Senjanović 17. i 18.05. održali smo tradicionalnu (g)radionicu gromača na najstarijem i najskrovitijem kutku Crikvenice, na Kotoru. Muzej Grada Crikvenice uz naše stručno vodstvo te uz potporu Ministarstva kulture i Grada Crikvenice organizira ovu radionicu već sedmu godinu zaredom. Na (g)radionicama prenosimo znanje i tehniku gradnje […]

Read More »

 atts
0

MIMO trih škalic od Skrbčić do Picika

Tekst “Kroz 10 škalic od Skrbčić do Picika” Berislava Horvatića, objavljen u travanjskom broju časopisa “Krčki val” i ekskluzivno ovdje na Dragodidu, u lipanjskome je broju dobio nastavak. I ovoga puta su nam autor i izdavač Denis Lešić (inače koautori vrlo zanimljive knjige “Tajne otoka Krka”) omogućili (pret)premijernu web-ekskluzivu.

I dalje je riječ o zanimljivom suhozidnom detalju – škalici, uskome prolazu kroz gromaču – ali sada nešto manje iz dokumentarističke perspektive, a nešto više iz perspektive razmatranja konflikta turizma i baštine.

Naime, kao kontrast krasnoj i očuvanoj stazi kroz 10 škalica, ovdje autor opisuje označenu biciklističku stazu na čijoj su trasi tri škalice morale biti djelomično devastirane radi omogućavanja prolaza – više ne KROZ, nego MIMO njih. Na ovu je stazu autora upozorio domaći čitatelj Nenad Kosić, a u međuvremenu je (u prošlom broju) svojim razmišljanjem reagirao i Rado Žic Mikulin. Osim suhozidne zanimljivosti i aktualnog pitanja može li “turizam biti sit i gromača cijela”, u cijeloj ovoj priči zanimljiva je i činjenica da je članak o suhozidnoj baštini potaknuo domaće na reagiranje i volontiranu informaciju. Pogođena tema i angažirana publika pokazuju se kao dobitna kombinacija za otkrivanje suhozidnih fenomena, standardno slabo pokrivenih pisanim izvorima…

Pročitajte sami: MIMO trih škalic od Skrbčić do Picika, Krčki val 78, lipanj 2019, pp. 2-4.

 

zatvarajovce

 

Tekst “Kroz 10 škalic od Skrbčić do Picika” Berislava Horvatića, objavljen u travanjskom broju časopisa “Krčki val” i ekskluzivno ovdje na Dragodidu, u lipanjskome je broju dobio nastavak. I ovoga puta su nam autor i izdavač Denis Lešić (inače koautori vrlo zanimljive knjige “Tajne otoka Krka”) omogućili (pret)premijernu web-ekskluzivu. I dalje je riječ o zanimljivom […]

Read More »