Intervju: Brdo prošlosti, oaza budućnosti

Kasnili su rezultati, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, raspisivanje javne nabave, ali konačno – prvi rezultati projekta ‘’Marjan 2020. Brdo prošlosti, oaza budućnosti’’ su vidljivi. Sredstva za financiranje osigurao je Grad Split iz Europskog fonda za regionalni razvoj za promicanje održivog razvoja prirodne baštine.

Između ostaloga, krenuli su radovi u Botaničkom vrtu koji je još od sedamdesetih prepušten zarastanju i propadanju. Proces obnove podijeljen je među nekoliko izvođača pa se tako očekuje sanacija i obnova postojećih građevina i suhozida, preuređenje poljske kućice u suvenirnicu, izgradnja staza, sjenica i uređenje krajobraza, izvedba „botaničkih skala“ te nabavka i sadnja biljaka.

Razgovarali smo s Lukom Runjićem, vlasnikom građevinske tvrtke koja je zadužena za obnovu suhozida u marjanskom Botaničkom vrtu, odnosno onih u njegovom zapadnom dijelu.

Luka, dobar dan. Radovi ne pitaju za vremenske prilike. Kako ste prebrodili ovih nekoliko toplinskih valova, jeste li bili više u uredu pod klimom ili u hladu Botaničkog vrta?

Dobar dan! U botaničkom vrtu je zadnjih dana pakleno vruće isto kao i drugdje tako da je hlad slaba utjeha, a i namjestilo se da taman radimo na dijelu koji je slabo pokriven sjenom stabala pa je situacija još teža. Ekipa se nastoji prilagoditi uvjetima na razne načine, npr. dogovorili smo pomaknuti početak radnog vremena na 5h ujutro, a završavamo do 13-14h kad je najgora vrućina. Također nastojimo birati redoslijed poslova na način da one koji su popodne u suncu odradimo odmah ujutro i sl. No nekad to jednostavno nije moguće i tada postaje jako teško, znoj curi u potocima i nevjerojatno brzo se umarate. Suosjećamo sa svima koji su prisiljeni u ovom periodu raditi fizičke poslove na otvorenom, bilo u građevinarstvu, poljoprivredi, javnom prijevozu i sl. Ja osobno sam, moram priznati, zadnjih dana više u uredu mada nastojim biti prisutan što više na gradilištu. Kad nisam u radnom odijelu i cipelama onda se zaletim do Bauhausa po opremu ako što nedostaje, spremam gablec pa odnesem momcima ili rješavam papirologiju koja je neizbježna u procesu gradnje.

IMG-20210721-WA0002

Obnavljate podzide visoke metar osamdeset, široke metar. Koliko njih morate obnoviti i do kojeg roka? Znate li tko ih je izgradio pedesetih? U kakvim su sada problemima, ruši li ih korijenje, vrijeme, posjetitelji?

Trenutno smo pogodili posao obnove dva podzida duljine cca po 48m, a rok završetka je ugovorom bio dogovoren od dva mjeseca. Započeli smo posao s trojicom radnika pod mojom paskom, a u međuvremenu smo se pojačali s još šest ljudi. Međutim unatoč tolikoj radnoj snazi ipak kaskamo za terminskim planom i očekujemo završetak radova nekih dva tjedna iza roka. Razloga je više, a budući da neki od njih uključuju i to što nije na vrijeme osigurana potrebnu mehanizaciju za rad, neće biti većih posljedica po nas.

O gradnji postojećih zidova pedesetih znamo vrlo malo, priča se da su ih gradili zatvorenici bivšeg režima vjerojatno uz vodstvo obučenih majstora. S obzirom u kakvom su stanju sada priča čak i drži vodu jer smo odmah po dolasku i otvaranju prve dionice zida uočili neke nelogičnosti u gradnji koje su vjerojatno bile uzrok kasnijim oštećenjima. Da je poslove obavljala kvalificirana radna snaga ne vjerujem da bi došli u situaciju da ih treba izgraditi praktički ispočetka. Na primjer, jedna od stvari koja nam je odmah zapela za oko je korištenje manjih kamenja u temeljima i to još nagnutih prema van! U nekim situacijama se doslovce nismo mogli načuditi rasporedu kamenja jer bi veće komade često nalazili u gornjoj polovici zida, umjesto obratno.

Također, dosta kamenja je isklesano plitko i postavljeno s licem po visini umjesto po dužini. Sve to nabrojano u kombinaciji s djelovanjem vode, slijeganja zasipa od glinovitog materijala i postepenim rastom raslinja uzrokovalo je značajna oštećenja, a na mjestima i veća rušenja i odrone. S obzirom na to koliko je vremena prošlo otkad je vrt zapušten ne vjerujem da su posjetitelji odigrali veću ulogu, ali je zato njihova sigurnost bila bitan faktor pri projektiranju obnovljenih podzida.

Opišite nam proces obnove jednog podzida: rušite li svaki do temelja, gradite li unutarnje skriveno lice zida ili samo vanjsko, kako se nosite s lomljivim kamenom, na kakve izazove nailazite dok slijedite princip ‘’obnoviti kako je bilo prije’’ itd.?

Proces ide ovako: obavezno rušimo sve do temelja iz već spomenutih razloga, a zatim pristupamo iskopu i uklanjanju viška zemlje iz zasipa dok ne zadovoljimo tražene dimenzije iz statičkog proračuna. Nakon toga izrađujemo drvene okvire, razvlačimo zidarski konac svakih 0,5 m visine i zidanje otpočinje. Najveća kamenja stavljamo u prva tri reda, a zatim ona manja iznad njih. Sva kamenja se priklesavaju da bi ih prilagodili traženom nagibu zida i općenito vrsti veza koja dolikuje građevini u jednom javnom prostoru. Iz tog razloga biranje i ugradnja kamena traje značajno dulje nego inače kod gradnje, primjerice, nekog podzida u masliniku. Mi se volimo pohvaliti da ovakav vez nije nitko imao priliku slagati još od vremena kad je kamen bio praktički jedini građevni materijal, a uzor su nam stari Iliri i njihove gradine :)

Naime, uslijed sve raširenije primjene betona u prošlom stoljeću suhozid kao vrsta gradnje polako je izumirao, a zamijenjen je bržim i jednostavnijim načinima gradnje. Danas popularni ciklopski vez nije ništa drugo nego klesani lijepljeni kamen u cementnom mortu armiran u stražnjoj zoni zida. Nama je cilj bio postići sličan izgled i finoću ali bez upotrebe veziva i smatram da smo u tome  uvelike uspjeli.

IMG-20210714-WA0019
IMG-20210714-WA0001
IMG-20210714-WA0012
IMG-20210714-WA0008
IMG-20210714-WA0025
IMG-20210714-WA0020
IMG-20210714-WA0009

Nažalost, materijal za gradnju nije kvalitetan i jako je teško s njim raditi. Radi se o laporovitom uslojenom kamenu izloženom već 70 godina atmosferilijima koji puca sve samo ne onako kako ste vi zamislili. Iz tog razloga smo morali dobaviti značajne količine novog kamena za zidanje, a dobar dio starog kamena je završio kao ispuna u stražnjem dijelu zida i pri gradnji skrivenog lica.

Pozitivna strana u cijeloj priči je što je zasip od kojeg su formirane terase u prošlosti sada već u cijelosti konsolidiran kao tlo i ne očekujemo značajnija djelovanja i pritiske na zid. Kod iskopa se to može vidjeti po tome što ga je moguće praktički izvesti vertikalno točno po liniji stražnjeg lica bez odrona i urušavanja. S te strane smo u relativno boljoj poziciji nego prvi graditelji, a i mlađi smo i ljepši ha-ha.

Tko provodi stručni i konzervatorski nadzor i što je to točno kod obnove suhozida pod njihovim povećalom?

Stručni nadzor provodi kolegica iz tvrtke Meritum inženjering d.o.o., a konzervatorski nadzor kolege iz Konzervatorskog odjela u Splitu pri Ministarstvu kulture i medija. Pod povećalom su im način i kvaliteta gradnje, naravno. Pazi se da zidovi budu izvedeni tehnikama koje su se izvorno koristile, a i da se poštuju sva pravila zanata koja su i tada vrijedila. U tome im pomaže i Filip Bubalo (Dragodid) na čiju smo preporuku i dospjeli ovdje :)

Kako ste se povezali sa suhozidnim graditeljima s kojima izvodite obnovu u Vrtu? Što ste novo o tehnici gradnje i obnove suhozida od njih naučili? Otkrijte nam koji trik. Što biste o gradnji suhozidnih struktura još htjeli naučiti, a niste imali priliku?

Ekipa s kojom radim su trojica braće iz Runovića kraj Imotskog, a najstarijeg Antu znam već dugo jer smo generacija i imali smo neke zajedničke prijatelje. Od njih sam naučio dosta, pogotovo o klesanju kamena. Oni su dosad puno više prakse imali u tom području jer su izvodili ciklopske zidove s betonom, a ja sam se s tim slabo susretao. Zidanje koje sam ja naučio kod svojih je klasično zidanje suhozida gdje vrijedi pravilo “svaki kamen ima svoje mjesto”, što znači da nema vraćanja kamenja jednom kad ga uzmeš. Ondje gdje se traži finiji vez bome ima itekako, a mi smo se našli upravo u takvoj situaciji.

Problem je što se oblaganje na koje su oni navikli radi s manjim kamenjima i ona se ne slažu nego lijepe. Ukratko, ubrzo smo shvatili da je pred nama izazov s kojim se još nismo susreli niti jedan od nas, ali kombinacija znanja i vještina koje smo imali dovela je do toga da ne samo da uspješno radimo fini vez suhozida s većim kamenjima, već i da zid kako napredujemo postaje izgledom sve bolji. Konstantno smo pomicali granice prihvatljivog pa su ponekad znale i izbiti svađe kad netko konačno nakon puno truda namjesti kamen, a “vijeće” sastavljeno od ostala tri člana mu ga ne prihvati. Ma živi cirkus… Nekad smo se i sami pitali je li nam se isplati toliko gledati u detalje ali smo ustrajali i nije nam žao.

A što se tiče gradnje drugih suhozidnih struktura tu nemam puno iskustva ali priliku ću dobiti možda upravo na Marjanu jer u sklopu projekta kreće i obnova kamene kućice na zapadnom ulazu u vrt.

Sami ste naučili graditi suhozide od oca i dide u Labinu dalmatinskom. U međuvremenu ste surađivali s graditeljima suhozida iz različitih krajeva zemlje i susjedstva. Jeste li primijetili neke specifičnosti u tehnici i pristupu gradnji vezane uz lokalitete? Imaju li suhozidi Botaničkog vrta neke svoje posebnosti?

Točno. Tko god ima ikakve veze sa Zagorom ili otocima neizbježno dođe u doticaj sa suhozidima. Vrlo rano naučio sam ih popravljati i postepeno razvijao vještinu koja se kroz kontakte s drugim graditeljima dodatno unapređivala. Specifičnosti u gradnji vezane su uglavnom za vrstu kamena s kojom graditelji iz nekog područja raspolažu. Moji Šoltani na primjer imaju u obilju ravnog pločastog kamena s kojim je lako zidati bez puno obrade kamena. Neki drugi krajevi tipa Labin dalmatinski i sl. imaju više nepravilnog krupnog kamena, takozvanih babulja koji su teži za ugradnju. Brzina gradnje na kraju se svede na isto jer se s pločastim kamenom lakše zida ali su slojevi tanki pa opet to usporava rad.

Osim vrste materijala bitnu ulogu igra i vremenski period gradnje gdje se gotovo u pravilu pokazuje da su stariji zidovi mahom i veće kvalitete. To se dobro vidi po selima u zagori kod, recimo, nadogradnje starih prizemnih objekata gdje je očita razlika u vještini zidanja među generacijama. A ono gdje taj fenomen najviše dolazi do izražaja su ilirske gradine koje kao megalitske građevine prednjače daleko ispred svih kultura po kvaliteti.

Suhozidi botaničkog vrta su posebni iz jednostavnog razloga jer su dio sklopa pod zaštitom ministarstva kulture i kao takvi jedan od rijetkih primjera iz moderne prakse koje treba obnoviti koristeći izvorne tehnike i u isto vrijeme postići funkcionalnost i stabilnost koje pred njih stavljaju važeći standardi. Moja želja je otpočetka bila da što više ljudi iz udruge uključimo u projekt ili kao suradnike ili barem posjetitelje jer smatram da je ovo jedinstvena prilika za usavršiti svoje znanje. Klesani suhozid nije nešto s čime se susrećemo baš svaki dan i baš zato smo uložili puno truda i pažnje, pa makar i na svoju štetu, kako bi ponovno oživjeli duh “škarpelina” i prezentirali zaboravljenu vještinu u najboljem svjetlu.

Je li moguće živjeti od gradnje suhozida u 2021. u Hrvatskoj? Koji su idući suhozidni projekti firme?

Itekako je moguće živjeti od gradnje suhozida i to upravo i radimo, a Marjan je idealna prilika za reklamu. Od početka našeg sudjelovanja na projektu već smo imali razne upite za nastavak suradnje i nove angažmane, a redovito naš rad prate i mediji. Idući projekti vezani su prvo za nove objekte u botaničkom vrtu, a zatim za mjere ruralnog razvoja gdje je u tijeku obrada rezultata natječaja iz 2020. godine za gradnju novih suhozida. Za sad ide sve po planu, a gdje će nas put odvesti ostaje za vidjeti. Mislim da je pred nama, a i pred suhozidnom vještinom općenito svijetla budućnost!

IMG-20210714-WA0003

Share and Enjoy:
  • Facebook
  • Twitter
  • del.icio.us
  • Print
  • Tumblr

Post a Comment

Your email is never published nor shared. Required fields are marked *

*
*

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

 atts
0

Radionica obnove suhozida u Drveniku

Tekst: Dora Raič
Foto: Ana Jadrijević, Dora Raič

20220514_154706
Pod obroncima Biokova, u Drveniku, od 13. do 15. svibnja održala se radionica obnove suhozida u suradnji s Turističkom Zajednicom Drvenik. Cilj radionice bio je obnova planinarske i pješačke Staze Alberta Fortisa.

Za početak pregledali smo prvih 50ak metara staze kako bi definirali točne pozicije za obnovu. U najvećem dijelu riječ je o podzidu maslinika, koji se kreće od nekih 0,5 m pa do skoro 2 m visine. S obzirom na nešto manji broj sudionika prvoga dana radionice, u petak, odlučili smo za zagrijavanje urediti sami početak staze. Na odabranoj lokaciji podzid je bio skoro u potpunosti urušen te se po običaju krenulo od rašćišćavanja vegetacije i razasutog materijala. Za završetak zone obnove odredili smo dio podzida na kojem je stepenasto bilo ugrađeno nekoliko povećeg kamenja, za koje smo zaključili da su postavljeni kako bi se lakše popelo do maslinika.

20220513_092949 20220513_093032
20220513_100033 20220513_100104
Do kraja radnog dijela dana, uspješno je uređen početni dio staze i obnovljeno oko 6 m podzida.

20220513_154856
Narednog dana, ekipa je dobila pojačanje te smo se odlučili prihvatiti obnove najizazovnijeg dijela podzida. Riječ je o skoro 2 m visokom dijelu podzida, na kojem su bile 3 velike provale. S obzirom na visinu podzida, s provalama je proklizala i velika količina zemlje te je prije gradnje bilo potrebno ukloniti.

20220514_091630 20220514_093832
Zajedničkim snagama, naizgled veliki zalogaj brzo je savladan. Teren je raščišćen, materijal za gradnju sortiran te se započelo s formiranjem novog lica.

20220514_120602
Prije nastavka radova, a nakon marende u odličnom društvu, počastili smo se partijom balota na ponajljepšem zogu na našoj obali.

20220513_120648 20220514_132753
Napunjenih baterija, vratili smo se u radnu atmosferu. Pohvale sudionicima koji su bili zainteresirani, motivirani i vrlo brzo pohvatali principe građenja te smo u nekoliko preostalih sati drugog dana radionice podigli veći dio podzida.

20220514_151502 20220514_151523 20220514_151612 20220514_164630
Zadnjeg radnog dana, u nedjelju kroz jutro, podiglo se nekoliko završnih redova podzida te je time uspješno obnovljena i druga lokacija u sklopu ove radionice.

20220515_111919
Zahvaljujemo našim domaćinima na izuzetno ugodnom gostovanju te se nadamo ponovnoj suradnji i još kojoj radionici u ovom suhozidno bogatom mjestu.

Tekst: Dora Raič Foto: Ana Jadrijević, Dora Raič Pod obroncima Biokova, u Drveniku, od 13. do 15. svibnja održala se radionica obnove suhozida u suradnji s Turističkom Zajednicom Drvenik. Cilj radionice bio je obnova planinarske i pješačke Staze Alberta Fortisa. Za početak pregledali smo prvih 50ak metara staze kako bi definirali točne pozicije za obnovu. […]

Read More »

 atts
0

Suhozidna radionica uređenja puta, Praputnjak – Program „Pomalo i po kraju“

Suhozidna radionica uređenja puta, Praputnjak, Program „Pomalo i po kraju“
Subota i nedjelja, 7. – 8. svibnja, 2022.
Udruga Praputnjak – kulturni krajolik i 4 Grada Dragodid

Tekst: Tanja Kremenić, Ivona Miloš
Fotografije: Andrea Čeko, Ivona Miloš, Oleg Miklić, Tanja Kremenić

Slika 1Članovi Udruge Praputnjak – kulturni krajolik i 4 Grada Dragodid su za vikend 7. i 8. svibnja 2022. obnavljali podzide podno mjesta Praputnjak.

Praputnjak je naseljeno mjesto od 200-tinjak kuća i 500-tinjak stanovnika, upravno u sastavu Grada Bakra. Iako se teritorijalno proteže od obale mora u Bakarskom zaljevu pa sve do Gornjeg Jelenja, mjesto Praputnjak čine kuće gotovo u potpunosti smještene duž jedne prometnice, na obroncima ponad plodne kraške doline Dolčine. Velik je broj poljskih putova (progona) koji vode krajolikom Praputnjaka pa tako i onih koji vode u Dolčinu, od kojih se u prošlosti često koristio upravo put duž kojeg se radi na obnovi okolnog suhoziđa (gromača). Cilj mještana je u konačnici imati očišćen, obnovljen i označen put koji bi omogućio i stanovnicima i posjetiteljima Praputnjaka i okolice siguran pristup Dolčini i jednu ugodnu brdsku stazu.

Obnavljalo se i uređivalo pet segmenata podzida koji stabilizira put i terase iznad puta. Nekad su se uz put nalazili stari zaseoci Praputnjaka, danas je predio napušten i kompletno zarastao u šumu.

Slika 2. Zatečeno stanje i početak radova
Slika 2. Zatečeno stanje i početak radova

Posao nije bio malen. Prvo je trebalo do temelja porušiti i obnoviti dvije veće provale duž podzida puta, visokog cca. 2,5 metara. Tijekom obnove izgrađena su još dva manja potporna zida radi dodatne stabilizacije.

Slika 3. Podzid i provale
Slika 3. Podzid i provale

Slika 4. Odron #1
Slika 4. Odron 1

Slika 5. Odron #2
Slika 5. Odron 2

Slika 6. Kraj prvog dana
Slika 6. Kraj prvog dana

Istovremeno se obnavljao i sam put – čistila se vegetacija, uređivale su se niske duplice na marginama puta, i jedna malo viša duplica koja je stabilizirala provalu iznad puta. Zadnji segment na kojem se radilo jest gomila (grohot) koja služi kao dodatni potporanj putu. Zatečena je u svojoj amorfnoj formi, zatrpana organskim materijalom. Vraćena joj je forma, ugrađene su joj i kameni skalini pomoću kojih je sada moguć pristup parceli.

Slika 7. Uređenje puta
Slika 7. Uređenje puta

Slika 8. Uređenje puta
Slika 8. Uređenje puta

Slika 9. S lijeva na desno. Izgrađena duplica, rub puta i potporna gomila (grohot)
Slika 9. S lijeva na desno. Izgrađena duplica, rub puta i potporna gomila (grohot)

Kao i na radionicama u prezidima vinograda Takala, dočekali su nas i s nama radili barba Vjeko – Zrinko Mičetić (lokalni nositelj nematerijalnog kulturnog dobra – vještine zidanja u suho) te vrijedne voditeljice Ivona i Josipa Miloš. Skroman odaziv drugih sudionika nije spriječio izvršenje predviđenog obima posla. Preostalo je još uloviti se u koštac sa nekoliko metara dugom porušenom gromačom koja drži prezidu iznad puta, pothvat koji se nadamo dovršiti na idućoj radionici!

Radionice su dio programa Pomalo i po kraju, u organizaciji Udruge Praputnjak – kulturni krajolik, a koje financijski podržavaju Ministarstvo kulture i medija RH, Primorsko-goranska županija i Grad Bakar.

Slika 10. Zid finale
Slika 10. Zid finale

Slika 11. Posao za iduću radionicu - uređenje potpornog zida iznad puta
Slika 11. Posao za iduću radionicu – uređenje potpornog zida iznad puta

Suhozidna radionica uređenja puta, Praputnjak, Program „Pomalo i po kraju“ Subota i nedjelja, 7. – 8. svibnja, 2022. Udruga Praputnjak – kulturni krajolik i 4 Grada Dragodid Tekst: Tanja Kremenić, Ivona Miloš Fotografije: Andrea Čeko, Ivona Miloš, Oleg Miklić, Tanja Kremenić Članovi Udruge Praputnjak – kulturni krajolik i 4 Grada Dragodid su za vikend 7. […]

Read More »

 atts
0

Najava: Velika akcija obnove mrgara u Baški

Pridruži se akciji obnove mrgara u Baški, Krk! Akciju organiziraju udruga Sinjali i TZ Općine Baška, a mi vodimo.

Mrgari su najljepši primjer stare suhozidne tehnike slaganja kamena na kamen, bez ikakvog vezivnog materijala. Imaju oblik velikih kamenih cvjetova, a služe za razvrstavanje ovaca različitih vlasnika na zajedničkim terenima, kamenitim visoravnima iznad bašćanske doline.

Na području općine Baška ostalo je 15 mrgara, a u neke od njih može se okupiti i  do 1500 ovaca. Danas se, nažalost, sve manje koriste, pa i ubrzano propadaju. Sunce, vjetar, kiša i sol urušavaju krhke kamene strukture, pastira je sve manje te ih nema tko obnavljati. Mrgari su jedinstveni i rijetki, osim na otoku Krku, poznati su još samo u Velikoj Britaniji u Walesu, na Islandu te u Švicarskoj, u Alpama, kanton Wallis.

unnamed

Uoči festivala Crna ovca, 18. i 19. svibnja, organizirane su besplatne edukacijske radionice suhozidne gradnje na lokaciji Ljubimer, a sudjelovanje je moguće jedan ili oba dana. Polazak je u 8 sati, iz Zaroka (na kraju Vele plaže). Sudionici, volonteri moraju imati čvrstu obuću i radnu odjeću, pokrivalo za glavu i vodu, dok će im se na terenu osigurati rukavice i marenda.
Prijave na radionice primaju se najkasnije do utorka, 17. svibnja 2022. na: +385 91 185 6533 ili branka@polo.hr (Branka Polonijo, Društvo Sinjali).

unnamed (1)

Velika akcija obnove mrgara na lokaciji Ljubimer, kao dio festivala Crna ovca, bit će održana 21. svibnja, a prijave se primaju najkasnije do četvrtka, 19. svibnja 2022., na: +385 91 185 6533 ili branka@polo.hr (Branka Polonijo, Društvo Sinjali).

Facebook događaj 18.-19.5.  /  Facebook događaj 21.5.

Pridruži se akciji obnove mrgara u Baški, Krk! Akciju organiziraju udruga Sinjali i TZ Općine Baška, a mi vodimo. Mrgari su najljepši primjer stare suhozidne tehnike slaganja kamena na kamen, bez ikakvog vezivnog materijala. Imaju oblik velikih kamenih cvjetova, a služe za razvrstavanje ovaca različitih vlasnika na zajedničkim terenima, kamenitim visoravnima iznad bašćanske doline. Na području […]

Read More »

 atts
0

Još nekoliko slobodnih mjesta za razmjenu mladih u Francuskoj!

Imamo još nekoliko slobodnih mjesta za Erasmus+ razmjenu mladih koja će se održati na istoku Francuske od 18.6. do 1.7.2022. Pozivamo sve zainteresirane da pošalju svoju prijavu čim prije!

REMPART1-min-1-1024x576

Lokacija i tema
Razmjena uključuje obnovu dvorca Gombervaux u istoimenom mjestu blizu Nancyja, kojih 275 kn istočno od Pariza. Dvorac kroz godišnje volonterske kampove obnavlja naša partnerska mreža REMPART (Fra) s kojima je Dragodid partner u ovom Erasmus+ projektu, uz lokalnu organizaciju Gombervaux.

Posao uključuje obnovu više porušenih dijelova od početka pa će volonteri planirati, crtati, oblikovati kamen, izrađivati vezivo od vapna, obnavljati bedeme i sl.

Tko može sudjelovati?
Dragodid će okupiti tim od pet ljudi, a ovim pozivom tražimo njih troje (18-30 godina) koji dijele zajednički interes za tradicijskim tehnikama gradnje i koji se dobro služe engleskim jezikom u govoru i pismu. Na razmjeni će sudjelovati srodne udruge iz Francuske i Grčke.

Gombervaux-1 5ede9353347bb_2_38

Financiranje razmjene
Put do i od lokacije svaki sudionik sam sebi pokriva, a po povratku dobije refundaciju u iznosu od max. 275 eura po sudioniku (otprilike do mjesec dana nakon povratka). Najvjerojatnije je da će se ići avionom, tako da sudionici moraju računati na nešto raniju kupnju aviokarata.
Smještaj je u kampu (šator), a osigurana su tri obroka dnevno.
Svaki sudionik ima obvezu unaprijed platiti 30 EUR-a mreži REMPART za sudjelovanje na razmjeni.

Kako se prijaviti?
Ako smo vas zainteresirali, prijave šaljite čim prije, a najkasnije do 14.4. na adresu info@dragodid.org
Prijava mora sadržavati: ime i prezime, datum i godina rođenja, kontakt mobitel, e-mail adresa, zanimanje. Podatke ćemo koristiti isključivo za konačan odabir i kontaktiranje sudionika u vezi razmjene.
Uz osnovne podatke šaljite nam i nešto kroz što ćemo vas najbolje ukratko upoznati. Prikaz onoga čime se inače bavite, koji su vam interesi i što vas je motiviralo za radionicu, na način koji vam najbolje leži – tekst, fotografije, crtež, ili bilo koju drugu formu. Cijenit ćemo duhovitost, sažetost i kreativnost u prijavi. Veselimo se prijavama!

Screenshot_5

 

Imamo još nekoliko slobodnih mjesta za Erasmus+ razmjenu mladih koja će se održati na istoku Francuske od 18.6. do 1.7.2022. Pozivamo sve zainteresirane da pošalju svoju prijavu čim prije! Lokacija i tema Razmjena uključuje obnovu dvorca Gombervaux u istoimenom mjestu blizu Nancyja, kojih 275 kn istočno od Pariza. Dvorac kroz godišnje volonterske kampove obnavlja naša partnerska […]

Read More »

 atts
0

Obnova suhozida na Kamenjaku

Tekst: Dora Raič
Foto: Dora Raič, Tanja Kremenić, Javna ustanova Kamenjak

20220319_164557

Na krajnjem jugu istarskog poluotoka, u sklopu značajnog krajobraza Donji Kamenjak i Medulinski arhipelag, a u suradnji s Javnom ustanovom Kamenjak, održana je petodnevna suhozidna radionica (16.03. – 20.03.2022.).

Ono što je trebala biti radionica obnove, već prvoga dana se praktički pretvorila u radionicu izgradnje suhozida. Zatečeno stanje bilo je dosta loše, a ostaci nekadašnjeg zida bili su urušeni te u potpunosti obrasli vegetacijom.

20220316_085426 20220316_085025
S obzirom da je riječ o vrlo dugoj trasi suhozida – duplice (cca 100 m u njegovom najdužem dijelu te po cca 30 m s bočnih strana), nakon pregleda i početnih pokušaja ručnog raščišćavanja, vrlo brzo je zaključeno kako se radovi neće moći nastaviti bez pomoći bagera. U njegovom isčekivanju, detektirali smo jedan mali dio zida koji je imao zdrav temelj te od njega počeli s akcijom.

Prvi radni dan – srijedu, obilježio je nešto sporiji tempo, što zbog pripreme terena i rada bagera, što zbog uvođenja naših partnera i sudionika u sam proces gradnje suhozida. Kako je stražnji dio suhozida pozicioniran uz denivelaciju terena, mjestimično je bilo potrebno i podići manje podzide kako bi se stabilizirala podloga za daljnju gradnju.

20220317_113221 20220316_162620 20220316_115856 20220317_113237
No, već sljedećeg dana dočekao nas je pripremljen teren i već pomalo uigrana ekipa pa smo mogli ozbiljnije prionuti poslu. U naredna dva dana odradio se iznimno velik dio radova i do kraja radnog dijela petka podiglo se ukupno oko 55 m suhozida, a razmjerno tome rasla je i volja i motivacija sudionika.

20220317_113658 20220317_161258 20220318_145703
Četvrti radni dan – subota, bila je najposjećeniji dan radionice te se zajedničkim snagama došlo do uspješnih rezultata i dugačkih oko 70 m suhozida sa četiri planski pozicionirana prolaza.

20220319_104657 20220319_104754 20220319_164842 20220319_165114
Zadnjeg dana radionice radilo se još kroz jutarnje sate i podiglo oko 10 m suhozida. Iako je predviđeni opseg posla bio velik, imali smo pomoć sa svih strana – najviše od organizatora i kroz rad i kroz podršku, a zatim i od lokalaca, vrtićke djece, školaraca, penzionerki, lovaca, vatrogasaca…

20220320_115031 IMG-20220320-WA0003 276136251_4403201406448703_954011383040202348_n
Uz zadovoljstvo postignutim i u pozitivnom okruženju priveli smo ovu radionicu kraju te zaključili kako je ovo samo prva u nizu. S obzirom na postojeće planove i želje, ne sumnjamo u daljnju uspješnu suradnju i još mnogo obnovljenih suhozidnih struktura na području ovog predivnog lokaliteta.

Tekst: Dora Raič Foto: Dora Raič, Tanja Kremenić, Javna ustanova Kamenjak Na krajnjem jugu istarskog poluotoka, u sklopu značajnog krajobraza Donji Kamenjak i Medulinski arhipelag, a u suradnji s Javnom ustanovom Kamenjak, održana je petodnevna suhozidna radionica (16.03. – 20.03.2022.). Ono što je trebala biti radionica obnove, već prvoga dana se praktički pretvorila u radionicu […]

Read More »