Izvještaj: suhozidni kongres na Kefaloniji

konf01

sps drugi

Tekst i foto: Filip Šrajer

Grad Argostoli na najvećem grčkom jonskom otoku Kefaloniji ovog je rujna bio domaćin 15. međunarodnog suhozidnog kongresa SPS-a (Société scientifique internationale pour l’étude pluridisciplinaire de la Pierre Sèche) i radnog sastanka vezanog za izradu nominacijskog dokumenta za uvrštenje umijeća gradnje suhozida na UNESCO popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.


konf02Foto: Ambijent grada Argostoli – glavnog grada Kefalonije. Apartmanska arhitektura ne razlikuje se puno od naše, a u slikovitijim lukama na otoku vlada ista gužva nautičara kao i kod nas, samo umjesto talijanskih, njemačkih i austrijskih, prevladavaju francuske i britanske zastave

Kongresi SPS-a se od 1987. održavaju u otprilike bijenalnom ritmu, svaki put u drugoj zemlji (do sada po četiri puta u Španjolskoj i Italiji, tri puta u Grčkoj, te po jednom u Francuskoj, Italiji, Švicarskoj i Velikoj Britaniji). Sam SPS je iznenađujuće mala organizacija, bez zaposlenih i sa svega nekoliko tisuća eura godišnjeg proračuna, koliko skupi iz članarina i kotizacija. Njihova tajna je očito u pogođenoj temi oko koje se uspio mobilizirati međunarodni krug stručnjaka, koji su istodobno povezani s jakim suhozidnim i baštinskim organizacijama u svojim zemljama, kao što su DSWA, ABPS, SVSTM , Fundació El Solà, SUS  i drugima. Istodobno, uvijek se nađe po netko zainteresiran da bude domaćin kongresa radi afirmacije vlastitih baštinskih tema, i taj onda zapravo preuzme svu logistiku i kongres bude organiziran u partnerstvu SPS-a i domaćina.

konf01
Foto: Ambijent kongresa – Knjižnica Korgialenio

Ove je godine organizacija domaćin bila IKI (Zaklada Kefalonije i Itake) , odnosno njen karizmatični dopredsjednik profesor Elias Beriatos, urbanist i prostorni planer, uz potporu grčkog Ministarstva kulture i lokalnih vlasti. Kongres se održao u inspirativnom ambijentu Knjižnice Korgialenios (gradske knjižnice podignute privatnom ostavštinom), a trajao je dva dana, s programom od skoro 30 dvadesetminutnih izlaganja, koja su se temom kretala od znanstvenih i stručnih obrada pojedinih lokaliteta (kao npr. suhozidne baštine grčke regije Zagori) ili tema (egejski terasirani krajobrazi, nepravo svođene sakralne građevine), do prikaza obnove pojedinih lokaliteta o čemu su pričali sami zidari, odnosno građevinski majstori.

konf07
Lijevo: Elias Beriatos (u sredini), a pokraj njega Ada Acovitsióti-Hameau (GR-FR) i Michelangelo Dragone (IT), voditelji SPS-a,
desno: Ada Acovitsióti-Hameau predstavlja članice grčko-ciparskog tima iz stručnog tijela kongresa (Ioulia Papaeftychiou, Antonia Theodosiou, Maro Apostolou, Anastasia Pitta)

konf03
Kolaž “screen-shotova” s predavanja: prvi red – egejske terase (T. Pétanidou), drugi red lijevo – obnova podzida ceste u Francuskoj (T. Bourceau – lijevo), desno – suhozidi Novog Zelanda (R. Tufnell), treći red lijevo – “Profano, sveto i suhozid” (P. Hameau), desno – suhozidne građevine Kefalonije (G. Thomas)

Dio smo predavanja održanih drugi dan kongresa morali propustiti, jer je u prostorima obližnjeg kazališta održan radni sastanak međunarodne inicijative za uvrštenje gradnje u suho na UNESCO listu,  na kojemu smo davali komentare na zajednički tekst kojega su koordinatorice prijave, Stavroula (Villy) Fotopoulou, direktorica grčkih Muzeja moderne kulturne baštine i Angel Nikolaou Konnari sa Ciparskog sveučilišta, sastavile od tekstova koje smo im iz svih uključenih zemalja (abecedno: Bugarska, Cipar, Francuska, Grčka, Hrvatska, Italija, Slovenija, Španjolska, Švicarska) poslali u lipnju, nakon čega smo dogovarali program rada za dalje. Za koordinatora audiovizualnih materijala izabran je Španjolac Joan Reguant, koji je taj posao radio i za potrebe zajedničke prijave mediteranske prehrane na listu prije dvije godine.  Sastanku nisu prisustvavali predstavnici Bugarske, jer imaju neke probleme oko njihove nacionalne zaštite,  a zbog nekog nepredviđenog događaja slučajno i Francuske – što gotovo nismo ni osjetili, jer je kongres bio izrazito frankofon i pun Francuza od kojih su neki došli i iz vlastitog interesa, reklo bi se – turistički. Nakon sastanka, u kongresnoj je dvorani održan okrugli stol na kojemu smo skupu ukratko predstavili stanje zaštite suhozida i ostalih nematerijalnih kulturnih dobara u svojim zemljama, te odgovarali na pitanja o ciljevima i očekivanim rezultatima upisa na UNESCO listu; u ime Hrvatske na skupu su sudjelovali autor članka (arhitekt) i Marko Pejić (etnolog) iz udruge Dragodid.

konf04
Foto: sastanak i nakon njega okrugli stol vezan za prijavu suhozida na UNESCO listu

konf06
Živa diskusija: koordinatorica Villy Fotopoulou i švicarska predstavnica Julia Dao (na slici se vide i švicarski suhozidni profesionalac Urs Lippert i slovenska konzervatorica Eda Belingar iz Nove Gorice)

Treći dan proveli smo na cjelodnevnoj turi po kulturnom i prirodnim baštinskim atrakcijama Kefalonije (venecijanska tvrđava, veliki samostan, geološki fenomen ponora i izvora morske vode, suhozidne terase na sjevernom dijelu otoka, seoce Fiskardo, plaža Myrtos…). Otok je po mnogočemu (krajolik, građevine, glazba) puno sličniji Dalmaciji, nego onome kako se obično zamišlja (i reklamira) Grčka, što je rezultat venecijanskog naslijeđa, odnosno pripadnosti istom kulturnom kontekstu istočne obale jadransko-jonskog bazena. Izlet je bio prigoda i za rezimiranje dojmova, dodatno upoznavanje i razmjenu kontakata i iskustava sa kolegama. Sljedeći suhozidni kongres SPS-a bit će na Menorci, gdje je trenutno najaktualnija suhozidna tema kampanja da se fenomenalni suhozidni suhozidni krajolik Punta Nati očuva od izgradnje planirane solarne elektrane.

konf05
Foto: prizori s izleta

Sljedeći formalni korak aktivnosti “za UNESCO” je ispunjavanje drugog dijela prijavnice koji se tiče opisa dosadašnjih i budućih mjera zaštite, te navođenja zainteresiranih zajednica i pojedinaca praktikanata, bez čije privole, odnosno podrške, “element” uopće ne može ući na listu. Ugodan, ali ne i lak posao bit će izbor po 5 fotografija i 5 minuta video materijala po zemlji sudionici (s naglaskom na zidanju i zidarima, ne na krajolicima!), od čega će se onda odabrati konačnih “zajedničkih” 10 fotografija i složiti 10 minuta videa. Sve bi trebalo biti zapakirano za službenu ratifikaciju po zemljama negdje u siječnju, da bi se onda u ožujku stiglo na redovni godišnji poziv za podnošenje nominacija.

Djelomično kroz materijale poslane za UNESCO prijavnicu, djelomično kroz predavanja i razgovore sa strane, polako se ocrtava domet zaštite i valorizacije suhozidne gradnje po pojedinim zemljama. Negdje kroz poljoprivredne poticaje, negdje kroz profesionalna udruženja, negdje kroz aktivizam, negdje kroz istraživanja. Primjerice, u Italiji za kulturni krajolik, pa tako i uvrštenje suhozida na UNESCO listu, formacijski nije nadležno Ministarstvo kulture, već Ministarstvo poljoprivrede – pa je tako i njihova nacionalna predstavnica dolazi iz tog ministarstva. Ili, Švicarska je na sastanku bila zabrinuta oko tvrdnje u UNESCO prijavnici da su “nositelji tog umijeća prvenstveno ruralne zajednice” – jer su u Švicarskoj to profesionalci, zaštita okoliša i civilni sektor (primjerice tamo se na taj način može odslužiti civilni vojni rok)! Iz Francuske smo vidjeli primjer gdje je popravak podzida jedne ceste dobila suhozidne firma, između ostalog i jer je bila jeftinija od beton-varijanti koje su nudili drugi! Cipar izgleda daje i do 50 EUR poljoprivrednih poticaja za metar kvadratni suhozida na poljoprivrednoj površini, pod uvjetom da lokacija uđe u registar kulturnih dobara! Jedno istraživanje na Cipru dalo je podatak da uređene suhozidne terase zadržavaju 13 puta više vlage od porušenih… I tako dalje, a ova UNESCO inicijativa je prilika da se ta razna iskustva evidentiraju i sistematiziraju, te eventualno nešto i primijeni kod nas.

 

 

Share and Enjoy:
  • Facebook
  • Twitter
  • del.icio.us
  • Print
  • Tumblr

2 Comments

  1. Posted September 19, 2016 at 17:18 | Permalink

    Čestitam na postignutom i predlažem da za slijedeće takvo okupljanje (nakon Menorce) ponudite Hrvatsku, što bi Dragodid (pretpostavljam) mogao organizirati uz pomoć dragovoljaca i uz potporu Ministarstva kulture.

  2. Filip Šrajer
    Posted September 19, 2016 at 20:41 | Permalink

    Hvala Tihana! Ako nekoga zanima neko konkretno predavanje, mogu ukratku ovdje reći dojam i kratak sadržaj … inače čekamo da nam iz organizacije pošalju službene fotke i sažetke, pa će biti još informacija koje ćemo proslijediti ovdje.
    Ideja o organizaciji suhozidnog kongresa u Hrvatskoj 2020. i nama je pala na pamet, a i neki drugi su izravno ili neizravno tako nešto predložili. Međutim nismo htjeli izlijetati s kandidaturom prije negoli malo ispitamo gdje i kako.

Post a Comment

Your email is never published nor shared. Required fields are marked *

*
*

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

 atts
0

Najava: Radionica gradnje suhozida i pristava na Visu

Najava: Radionica gradnje suhozida i pristava na Visu

Udruga Pomalo iz Komiže organizira radionicu održivog razvoja otoka Visa iz područja zaštite i očuvanja kulturnih dobara pod nazivom: Radionica gradnje suhozida i pristava.

5d03aa4b0ecc0616226058

Tehnika gradnje suhozida predstavlja nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske, a odnedavna je uvrštena i na UNESCO-vu listu nematerijalne baštine čovječanstva. Cilj radionice je dvodnevno osposobljavanje polaznika radionice za obnovu i zaštitu suhozida i pristava.

Radionice će se održati na Blažici, 10-tak minuta od centra Komiže, 29. i 30. 06. 2019., u trajanju od 8 do 14 sati. Sudjelovanje na radionicama je besplatno. Sudionici radionice dužni su ponijeti radne rukavice i vodu za piće. Voditelj radionice je Igor Mataić, dipl. ing. rudarstva i dr. građevinskih znanosti.

Za prijavu na radionicu molimo obratiti se na e-mail: udrugapomalo@gmail.com ili na broj telefona: 091 602 5007

Izvor: ngo-pomalo.org

Najava: Radionica gradnje suhozida i pristava na Visu Udruga Pomalo iz Komiže organizira radionicu održivog razvoja otoka Visa iz područja zaštite i očuvanja kulturnih dobara pod nazivom: Radionica gradnje suhozida i pristava. Tehnika gradnje suhozida predstavlja nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske, a odnedavna je uvrštena i na UNESCO-vu listu nematerijalne baštine čovječanstva. Cilj radionice je […]

Read More »

 atts
0

Najava: obnova suhozida na arheološkom lokalitetu u Konavlima

Najava: obnova suhozida na arheološkom lokalitetu u Konavlima

Od 22. do 25. lipnja 2019. na Varinom brdu u Konavlima održat će se edukativna radionica obnove suhozida koji omeđuje crkvu sv. Barbare i groblje sa stećcima. Pozvani su svi zainteresirani!

Screenshot_1
Foto: Muzeji i galerije Konavala, facebook

O programu radionice

Program uključuje obnovu suhozida koji omeđuje crkvenu parcelu na arheološkom lokalitetu Dubravka i edukaciju građana o važnosti kulturne baštine – stećaka kao nepokretne arheološke baštine te nematerijalne baštine umijeća suhozidne gradnje. Program financira Ministarstvo kulture, a partneri su udruga DRAGODID, Muzeji i galerije Konavala te O.Š. Gruda.

Obnovu suhozida će voditi lokalni suhozidni meštar, Ivo Antunović Mina, iskusni nositelj umijeća suhozidne gradnje, te Anita Trojanović i Mislav Tovarac (udruga DRAGODID). Pozvani su svi koji žele naučiti ovu vrijednu vještinu i pomoći u obnovi značajnog arheološkog lokaliteta.

Na lokalitetu ćemo graditi svakog dana od 6 do 11 sati ujutro, uz stanke za odmor. Svim sudionicima će biti osigurane rukavice i osvježenje (voda i sendvič), stoga je poželjna najava dolaska unaprijed na: info@dragodid.org ili 099 723 1916.

U promotivne i edukativne svrhe, uz suradnju Muzeja i galerije Konavala te O.Š. Gruda, u svibnju su organizirana predavanja za preko sto školaraca od 3. do 8. razreda. Najesen će se održati i promotivna pokazna radionica za školarce na lokalitetu.

O kulturnom dobru

Srednjovjekovno groblje sa stećcima i crkvom sv. Barbare smješteno je sjeverno od sela Dubravka u Konavlima na lokalitetu Varino brdo. Crkvena parcela ograđena je suhozidom s dva ulaza, a u blizini južnog se nalazi prapovijesna kamena gomila promjera cca 16 m. Groblje je sačuvano gotovo in situ s grobovima smještenim na terasastima padinama orijentacije većinom sjeveroistok – jugozapad. Groblje sa stećcima i crkvom sv. Barbare jedno je od najvrjednijih izvorno sačuvanih srednjovjekovnih sakralnih cjelina na širem dubrovačkom području. Jedna je od dvije hrvatske nekropole upisane u UNESCO popis svjetske baštine, uz one iz BiH, Srbije i Crne Gore.

Najava: obnova suhozida na arheološkom lokalitetu u Konavlima Od 22. do 25. lipnja 2019. na Varinom brdu u Konavlima održat će se edukativna radionica obnove suhozida koji omeđuje crkvu sv. Barbare i groblje sa stećcima. Pozvani su svi zainteresirani! Foto: Muzeji i galerije Konavala, facebook O programu radionice Program uključuje obnovu suhozida koji omeđuje crkvenu […]

Read More »

 atts
0

Otvorene prijave za razmjenu mladih u Francuskoj!

Otvaramo prijave za Erasmus+ razmjenu mladih koja će se održati na zapadu Francuske od 5. do 18. kolovoza 2019. Pozivamo sve zainteresirane da pošalju svoju prijavu do 14. lipnja 2019. do 23.59 sati.

BeFunky-collage

Lokacija i tema
Razmjena uključuje obnovu kamenog mlina iz 18. stoljeća na obali rijeke Argentor. Mlin Villognon od 2010. tijekom godine obnavlja udruga Club Marpen, ujedno i domaćini razmjene, u okviru graditeljskih volonterskih kampova koje organiziraju s baštinskom mrežom REMPART, s kojima je Dragodid partner na ovom Erasmus+ projektu.

Na lokaciji se nalaze mlin, most, štala s kamenom peći i manja kuća s golubinjacima. Detaljni plan obnove će biti dostupan odabranim sudionicima, a uključivat će gradnju kamenom i oblikovanje kamena.

Tko može sudjelovati?
Šest odgovornih ljudi koji dijele zajednički interes za tradicijskim tehnikama gradnje i koji se dobro služe engleskim jezikom u govoru i pismu. Petero mladih (18-30 godina) i jedan voditelj ili voditeljica skupine (punoljetna osoba, bez gornje dobne granice). Voditelj/ica skupine mora biti organizirana osoba koja je spremna biti zaduženi za to da se ne kasni na avione, vlakove, da se poštuje raspored koji su organizatori predvidjeli i da skupina funkcionira skladno.
Na razmjeni će sudjelovati srodne udruge iz Francuske, UK i Njemačke.

Financiranje razmjene
Put do i od lokacije svaki sudionik sam sebi pokriva, a po povratku dobije refundaciju u iznosu od max. 275 eura po sudioniku (otprilike do mjesec dana nakon povratka). Najvjerojatnije je da će se ići avionom, tako da sudionici moraju računati na nešto raniju kupnju aviokarata.
Na lokaciji su omogućeni zajednički besplatni smještaj i tri obroka dnevno.
Svaki sudionik ima obvezu unaprijed platiti 30 EUR-a mreži REMPART za sudjelovanje na razmjeni.

Kako se prijaviti?
Ako smo vas zainteresirali, prijave šaljite do 14. lipnja 2019. do 23.59 sati na adresu info@dragodid.org
Prijava mora sadržavati: ime i prezime, datum i godina rođenja, kontakt mobitel, e-mail adresa, zanimanje. Podatke ćemo koristiti isključivo za konačan odabir i kontaktiranje sudionika u vezi razmjene.
Uz osnovne podatke šaljite nam i nešto kroz što ćemo vas najbolje ukratko upoznati. Prikaz onoga čime se inače bavite, koji su vam interesi i što vas je motiviralo za radionicu, na način koji vam najbolje leži – tekst, fotografije, crtež, ili bilo koju drugu formu. Cijenit ćemo duhovitost, sažetost i kreativnost u prijavi. Kod selekcije sudionika će nam upravo kvaliteta vaših prijava biti od pomoći, a konačan odabir izvršit ćemo do 18. lipnja.

Veselimo se prijavama!

Otvaramo prijave za Erasmus+ razmjenu mladih koja će se održati na zapadu Francuske od 5. do 18. kolovoza 2019. Pozivamo sve zainteresirane da pošalju svoju prijavu do 14. lipnja 2019. do 23.59 sati. Lokacija i tema Razmjena uključuje obnovu kamenog mlina iz 18. stoljeća na obali rijeke Argentor. Mlin Villognon od 2010. tijekom godine obnavlja […]

Read More »

 atts
0

Ponosni smo dobitnici nagrade Tripun Bokanić 2019!

Ponosni smo na osvojenu nagradu Tripun Bokanić 2019. kojom se vrednuju iznimna ostvarenja i postignuća na području oblikovanja u kamenu, u kategoriji ”najuspješniji edukacijski, kustoski, publicistički, kritički, znanstveno-istraživački i teorijski rad”.

Dijelimo je sa svim našim suradnicima, volonterima, članovima i čestitamo ostalim dobitnicima!

60386591_2944588515581578_713036387284156416_n
Foto: STIPE STONE (Facebook stranica)

Screenshot_1

Nagrada Tripun Bokanić pokrenuta je početkom ove godine u suradnji Klesarske škole Pučišća i Oris Kuće arhitekture. Nagradom se vrednuju iznimna ostvarenja i postignuća na području oblikovanja u kamenu ostvarena u 2017. i 2018. godini.

O dobitnicima iz svih kategorija s više detalja pročitajte u objavi oris.hr, a mi izdvajamo:
Na natječaj je pristiglo 46 prijava, a radove je vrednovao ocjenjivački sud u čijem su sastavu bili akademik Nikola Bašić, dipl.ing.arh., prof. Nenad Fabijanić, dipl.ing.arh., akademik Dinko Kovačić, dipl.ing.arh te Zdravko Matijašić, majstor klesar i umirovljeni savjetnik u klesarskoj radionici Klesarske škole Pučišća. Ocjenjivački sud dodijelio je pet nagrada u pet kategorija, a dodijeljena su i dva posebna priznanja.

Posebno priznanje dodijeljeno je splitskom arhitektu Antunu Šatari za cjeloživotni doprinos arhitektonskom stvaralaštvu.

U kategoriji Najuspješnije arhitektonsko ostvarenje nagrada je dodijeljena radu Višestambena zgrada Dević u Sutivanu na Braču arhitekta Vinka Peračića.

Nagradu u kategoriji Najuspješniji restauratorski zahvat dobila je Rekonstrukcija atrija Kneževa dvora u Dubrovniku autora Željka Pekovića i Blaža Gotovca.

Nagrada u kategoriji Najuspješnije oblikovanje uporabnog predmeta ili pojedinačnog arhitektonskog ili dekorativnog elementa dodijeljena je Sanji Leicher i Eduardu Dukiću za rad pod nazivom Ready-made puž.

U kategoriji Najuspješniji edukacijski, kustoski, publicistički, kritički, znanstveno-istraživački i teorijski rad nagradu je dobila Udruga Dragodid za cjelokupno djelovanje.

Nagrada za Najuspješnije oblikovanje suvenira u kamenu dodijeljena je Dini Jakšić Pavasović za Modularni svijećnjak Reflexio.

Posebno priznanje za doprinos radu klesarske škole dodijeljeno je Tončiju Vlahoviću, dugogodišnjem ravnatelju škole.

Izložba prijavljenih radova, postavljena 17. svibnja 2019. u Narodnoj knjižnici Hrvatski skup u Pučišćima na Braču, ostat će otvorena cijelo ljeto, a krajem godine dolazi i u Oris Kuću arhitekture u Zagrebu.

Ponosni smo na osvojenu nagradu Tripun Bokanić 2019. kojom se vrednuju iznimna ostvarenja i postignuća na području oblikovanja u kamenu, u kategoriji ”najuspješniji edukacijski, kustoski, publicistički, kritički, znanstveno-istraživački i teorijski rad”. Dijelimo je sa svim našim suradnicima, volonterima, članovima i čestitamo ostalim dobitnicima! Foto: STIPE STONE (Facebook stranica) Nagrada Tripun Bokanić pokrenuta je početkom ove […]

Read More »

 atts
0

Zaključci 23. Simpozija kamenara

Klesarska škola na svojoj Facebook stranici tekstom i fotografijama izvještava o održanom 23. Simpoziju kamenara u Pučišćima. Prenosimo u cijelosti.

54213631_358727321409785_6878811877447565312_o

Copyright: Zdravka Damjanović

Djelomično skupivši sve dojmove, misli i emocije koji se u nama kao organizatorima Simpozija kamenara održanog prije deset dana još uvijek nisu slegli, donosimo vam cjeloviti izvještaj ravnateljice Tamare Plastić koja je posebno emotivno i s potpunim pravom pristupila pisanju ovog teksta kao nečemu na što su ona i njen cijeli kolektiv izuzetno ponosni. Ispričavamo se zbog odgode objavljivanja teksta, ali nadamo se da ćete razumjeti kako nam je bilo od iznimne važnosti detaljno pristupiti predavanju svakog izuzetnog sudionika Simpozija, kao što su to svakako i zaslužili. Uz opširni pregled cijelog programa, u prilogu se nalaze i fotografije naše učenice Brabare Tomić.

“Od 16. do 18. svibnja 2019. u Pučišćima je održan međunarodni 23. Simpozij kamenara s tematikom branja, obrade, ugradbe i restauracije kamena.

Tjedan dana nakon završetka događanja cijeli se kolektiv, kao Trnoružica u začaranom dvorcu, probudio u nevjerici koliko je već dana prošlo od toga važnoga događanja na kojem radimo od listopada 2018. godine.
Zbog toga, evo, i objava o održavanju malo kasni. Za nas u školi, organizacija i osmišljavanje sadržaja i slijed tema koje smo željeli prezentirati krenuli su iz Klesarske škole. Ipak, s vremenom su se mobilizirala cijela Pučišća, pučiški klesari, ugostitelji, Umjetnička akademija u Splitu, ORIS kuća arhitekata u Zagrebu te akademici i naši poznati arhitekti: Dinko Kovačić, Nenad Fabjanić i Nikola Bašić. Duh zajedništva te ležerna i prijateljska atmosfera osnovno su obilježje i najveći benefit ovog Simpozija.
Teme Simpozija bile su: klesari kao temelj Klesarske škole i održanja tradicionalnog zanata, očuvanje kamena kao prirodnog, plemenitog materijala isplativog za gradnju te poticanje mladih arhitekata, građevinara, kipara i restauratora na korištenje kamena kako bi se očuvala tradicija i revitaliziralo tržište kamena.

Događanje je započelo u četvrtak, 16. svibnja, dolaskom 40-ak gospodarstvenih savjetnika pri veleposlanstvima Indije, Indonezije, Italije, Japana, Katara, Španjolske, Belgije, SAD-a, Litve, Češke, Španjolske i drugih zemalja. Uvaženi gosti obišli su radionicu Klesarske škole, a nakon toga, uz tradicionalne pučiške kolače, hrustule i rafioje, prezentirani su im potencijali bračkoga kamenarstva: od kamenoloma na otoku, vrsta kamena koji se iz njih vade, klesarskih radionica za ručnu i strojnu obradu do radionica u kojima se odrađuju najzahtjevniji restauratorski zahvati.
Poslijepodne su počeli dolaziti gosti iz daleka, iz Italije, Slovenije, Srbije, Nizozemske, Njemačke, Velike Britanije i drugih zemalja.
U večernjim satima zasjedalo je vijeće udruženja FEMP AISBL, Fédération européenne pour les Métiers du Patrimoine bâti/European Federation for Architectural Heritage Skills, članice europske alijanse za kulturnu i graditeljsku baštinu, čija je članica i članica predsjedništva Klesarska škola. Osim stanja u sektoru, održanja i obnavljanja graditeljske baštine i nezaobilazne teme oko obnove katedrale Notre-dame u Parizu, razmatrali su se i daljnje aktivnosti za poboljšanje stanja na području strukovnog obrazovanja za graditeljsku baštinu.
U pozadini cijelog događanja odvio se i veliki posao oko postavljanja izložbe pristiglih radova na natječaj za novoustanovljenu nagradu „Tripun Bokanić“ prema velikom renesansnom klesaru i graditelju, rodom iz Pučišća. Natječaj je proveden u suradnji s ORIS kućom arhitekture iz Zagreba. Mladi arhitekti Frano Zovko i Ana Bedenko, zajedno sa svojim mentorom arhitektom Tihomirom Brankovićem, odradili su izuzetan posao postavljanja izložbe šezdesetak pristiglih radova.

61383880_391299411485909_4565400315519565824_o
U petak ujutro u 8:30 sati sve je bilo spremno za veliko otvaranje i prigodno obilježavanje velike obljetnice 110. godišnjice utemeljenja Klesarske škole. Klapa „Split“ uvela nas je u program interpretacijom himne nakon čega su uslijedili pozdravne riječi ravnateljice škole Tamare Plastić, načelnika Općine Pučišća Marina Kaštelana te pročelnika za školstvo Splitsko-dalmatinske županije Tomislava Đonlića.
Sudionicima su predstavljeni umirovljeni meštri klesari koji su svojim radom unaprijedili praktičnu i stručno teorijsku nastavu u školi, nastavnici koji danas rade u školi, a nosioci su ručne obrade kamena kao zaštićenog nematerijalnog kulturnog dobra, te klesari iz Austrije i Mađarske, kandidati za stjecanje europske diplome magistra klesarstva.
Izuzetna interpretacija klape „Split“, „Dalmacijo“, duboko se dojmila svih prisutnih, a s posebnim su je zanimanjem odslušali naši strani gosti.
Nakon kratke pauze započela su stručna predavanja Simpozija. Sve eminentni predstavnici i dinamični govornici koji su zainteresirali publiku te je dvorana za predavanje bila cijelo vrijeme puna, a kroz cijeli program vodila nas je pričom i najavama naša nastavnica hrvatskog jezika Josipa Martinić.
Zbog velikog broja stranih sudionika bile su instalirane i kabine za prijevod, a naši su prevoditelji dobili posebne komplimente, posebno od sudionika iz Velike Britanije.
Predavanja su prigodno započela izlaganjem dr. Stefanie Barsoni koja je prisutne upoznala s ciljevima i aktivnostima koje provodi FEMP udruženje, kako pri EU komisiji i parlamentu tako i u institucijama zemalja članica EU, s ciljem osnaživanja tradicionalnih zanata posebno klesarskog, a jedan od važnih ciljeva jest obnavljanje graditeljske baštine diljem EU.
Inženjer i ovlašteni arhitekt Damir Foretić prikazao nam je ključne momente, izazove i rješenja u 30 godina obnavljanja Zagrebačke katedrale. Do izražaja su došli nacrti i rješenja koje pučiški meštri klesari hvale i dive se njihovoj stručnosti i pedantnosti, a temeljem tih nacrta, svi se slažu, jednostavno se i uspješno radi. Naglasio je važnost suradnje s klesarskom radionicom Ivice Nižetića i Petra Rajčevića koji sve te godine, a i dandanas rade na zahtjevnim radovima obnove gdje dolaze do izražaja njihova virtuoznost, a i ona njihovih mladih zaposlenika, što je za održavanje vrhunskog klesarstva u Pučišćima jako važno. Obnavljanje graditeljske baštine važan je posao kako za očuvanje nasljeđa, tako i za učenje i usavršavanje zanata.

61018210_391299688152548_809901965826850816_o
Kakvi majstori trebaju biti i koje kvalifikacije moraju imati da bi uopće mogli konkurirati i sudjelovati na poslovima obnove graditeljske baštine objasnio nam je u svom zanimljivom i elokventnom izlaganju arhitekt dr.sc. Dražen Arbutina. Njegovo predavanje bilo je interesantno svima, a posebno klesarima zainteresiranima za uključivanje u poslove restauracije. Dr. Arbutina ponudio je i daljnju pomoć pri pokretanju postupka ishođenja licenci.
Zakonska regulativa ne definira samo restauratorski dio poslova te se u ovom dijelu predavanja bilo važno osvrnuti i u novosti u zakonima vezanima za rudarstvo, odnosno vađenje arhitektonsko-građevnog kamena. Za ovaj dio specijaliziran je dr.sc. Dragan Krasić, predstavnik Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, načelnik Sektora za rudarstvo. Dakle, osoba koja je za ovaj dio posla najmjerodavnija u RH.
Također, iz istog ministarstva, voditelj službe u sektoru za rudarstvo, dr.sc. Dragan Vidić, upoznao nas je s novim tehnologijama eksploatacije arhitektonsko-građevnog kamena. Korisno je i lijepo što je kroz predavanje provlačio i usporedbu s počecima i dosada korištenim tehnologijama. Vidljivo je kroz te usporedbe koliko je zahtjevan rad u kamenolomima bio i kolike su olakšice donijele nove tehnologije.
Polusatnu pauzu na svibanjskom suncu u idiličnim Pučišćima, uz tradicionalne pučiške kolače na trgu i osvježenja u obližnjim kafićima, što ovdje spominjem jer sam strahovala da najveći dio posjetitelja neće moći odoljeti te će ostati uživati na suncu. Svi su se, ipak, vratili u dvoranu za predavanja. To mi je bila daljnja potvrda da je Simpozij zanimljiv te da su teme koje sam „rekamavala“ devet mjeseci, a i vrhunski predavači, atraktivni sudionicima simpozija.
Predstavili su nam se i mladi umjetnici, kipari, restauratori s Umjetničke akademije u Splitu.
Naši su posebni gosti jer su, uz svog mentora, klesara i akademskog kipara Đanija Martinića, osmislili izgled nagrade za poseban doprinos u korištenju kamena i radu s kamenom, „Tripun Bokanić“. Izgled nagrade koji je osvojio svih rad je studentice 2. godine, Ružice Rimac.
Nakon pauze, novi blok predavanja započeo je gostom iz Slovenije, mr. sc. Matjažom Žigonom, šefom organizacije najvećeg svjetskog sajma kamena koji se svake godine u rujnu održava u Veroni u Italiji, predstavnikom za regiju Alpe-Adria i Tursku. Gospodin Žigon upoznao nas je sa tradicijom sajma Verona, novostima i najavom za ovogodišnji sajam koji će se održati od 25. do 28. rujna.
Iz Italije nam je došao inženjer Paolo Marone, senior ekspert u eksploataciji kamena u Međunarodnom institutu za mramor te savjetnik za industriju u jednoj od vodećih talijanskih tvrtki „Marmomachine“ i savjetnik za Verona sajam. Slobodno možemo reći kako je ona broj jedan u talijanskoj industriji kamena. Uzmemo li u obzir značaj talijanske industrije kamena u svjetskim razmjerima, onda možemo reći da je spomenuti predavač i jedan od vodećih stručnjaka na svjetskoj razini. Gospodin Marone predstavio nam se temom o korištenju kamena u vanjskim prostorima te sinergiji arhitekata, inžinjera i tvrtki za obradu i preradu kamena kako bi kamen udovoljio svim zahtjevima vremena i kako bi mu se osigurala dugovječnost.
Napomenimo da je dugovječnost kamena ona koja je očuvala dostignuća ljudske civilizacije i graditeljstva te je njegova važna karakteristika koju moramo očuvati u modernom svijetu punom izazova.

61381344_391300254819158_2540348747561304064_o
Gospoda Žigon i Marone pozvali su nas iz Klesarske škole da budemo njihovi gosti na ovogodišnjem sajmu u Veroni i petodnevnoj radionici o upotrebi kamena na koju smo se vrlo rado odazvali. Razmjena znanja važna nam je i kao školi i kao čuvarici znanja i vještina u održavanju hrvatske i europske graditeljske baštine.
Dr. sc. Katja Marasović s Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu održala nam je predavanje o upotrebi uvoznog antičkog kamena u gradnji Dioklecijanove palače. Osim trgovine i transporta uvoznih materijala, transfer znanja i vještina bio je važan još u antici. Ručna obrada kamena rimskom tehnologijom tako je i došla do Pučišća. Mi je i do danas čuvamo u našoj školi.
Dr. Marasović dovela je sa sobom i grupu mladih arhitektica i arhitekata što nam je od izuzetne važnosti. Želja nam je bila u njima probuditi interes za kamen i korištenje kamena. Njihov doprinos i rad bit će ključni za upotrebu kamena na našim prostorima u narednim godinama.
Dr. sc. Radosav Bužančić, predstavnik Ministarstva kulture, zadržao nas je u Dioklecijanovoj palači i prezentirao nam radove na obnovi Kapele sv. Staša. Ovo nam je predavanje otvorilo percepciju zahtjevnih radova na obnavljanju, od pripreme i dokumentiranja do samog izvođenja. Dr. Bužančić uvijek nas provede i kroz dio povijesti vezanog za objekt o kojemu priča pa je tako bilo i ovog puta. U njegovim predavanjima objekt nije nikada samo građevina ili spomenik nego djelo ljudskih ruku utopljeno u povijesni i socijalni trenutak i period u kojem je nastajalo.
Mr. sc Tamara Plastić, ravnateljica Klesarske škole, u svojem je predavanju pokazala kako rezultati eksperimenata koje je provodila za potrebe doktorske disertacije potvrđuju empirijske rezultate promatranja antičkih graditelja i arhitekata o potrebi akomodacije vapnenaca prije njihove ugradnje kako bi dugoročno održali svoje karakteristike i estetiku. Rad je posebno posvećen bračkom kamenu s ciljem provođenja postupaka koji će korisnicima i kupcima garantirati dugoročnost ugrađenog kamena.
Posljednje izlaganje ovog bloka koje nas je vratilo u moderni svijet i tržišne utakmice održao je inženjer Davor Ćuk. Dugogodišnjim iskustvom stečenim radom za najjače talijanske tvrtke u sektoru industrije kamena jedan je od najkompetentnijih za upoznavanje svih prisutnih s trenutnim trendovima na svjetskom tržištu kamena. Budući da je Simpozij okupio veliki broj gospodarstvenika iz Republike Hrvatske i gostujućih zemalja, ovo je bila itekako interesantna i korisna tema.

Za cijelo vrijeme odvijanja predavanja komisija za dodjelu nagrada „Tripun Bokanić“ neumorno je pregledavala 60-ak radova pristiglih na natječaj.
Komisija u sastavu: Dinko Kovačić, Nenad Fabjanić, Nikola Bašić i Zdravko Matijašić, ljudi koji su obilježili jednu epohu, čijim se djelima svi divimo i volimo ih, u kojima živimo i radimo, sastali su se na našem Simpoziju. To je za nas u školi i za mene osobno, kao osobu i ravnateljicu škole, povijesni trenutak. Ovim putem želim im zahvaliti jer su se vrlo rado odazvali pozivu za sudjelovanje. Posao koji su odradili bio je i vremenski i tehnički i komunikacijski zahtijevan.
Nakon velikog posla, ali ipak samo dijela, jer nas je čekao i popodnevni blok izlaganja, u restoranu Klesarske škole organiziran je ručak za sudionike. Uz sve pohvale našem kuharu, ručak je prošao u izuzetno ležernoj atmosferi. Mnogobrojni prijateljski i poslovni susreti i kontakti uz smijeh i žamor oživjeli su naš inače mirni restoran. Zbog velikog broja posjetitelja nismo mogli primiti svih, ali je 50-ak svojih poslovnih suradnika i prijatelja ugostio naš klesar Stipe Vrandečić.
U popodnevnim satima održava se nastavak sastanka predsjedništva FEMP asocijacije započet dan prije u višenamjenskoj dvorani Klesarske škole, a predavanja se nastavljaju u dvorani Hrvatskog skupa.
Prisutnima je gospodin Milijano Marinović prezentirao novi online portal na sedam jezika koji je predviđen za razmjenu informacija o proizvodima, stanju na tržištu, ponuda i potražnja u sektoru industrije kamena i općenito rudarstvu. Aplikacija je izuzetno korisna kao komunikacijski kanal za unaprjeđenje stanja u sektoru.
Siniša Martinić Cezar, restaurator-konzervator, i Jakov Babarović, inženjer građevinarstva, nekad učenici, a danas nastavnici u Klesarskoj školi, prezentirali su EU projekte u kojima je škola trenutno aktivna. To su projekti SafePlace za siguran način rada na ugradnji kamena posebno za radnike koji ne govore jezik zemlje u kojoj rade, a čega je danas u EU jako puno, te projekt BIMstone koji promovira najnaprednije informacijske tehnologije u upotrebi kamena u gradnji. Partneri na ovim projektima vodeća su udruženja i institucije iz sektora kamenarstva iz Njemačke, Italije, Španjolske i Rumunjske.

Tijekom Simpozija održana je i sjednica Strukovne grupacije proizvodnje arhitektonsko-građevnog kamena Županijske komore Split pod vodstvom predsjednika Velibora Jukića, a na kojoj je predstavnica HGK gđa. Anamarija Puzić održala prezentaciju o stanju u sektoru te posebno obavijestila članove da je Iran zainteresiran za suradnju sa hrvatskim sektorom kamena. Iran je zemlja velike tradicije i tradicije upotrebe kamena te je ova vijest razumljivo izazvala velik interes.
U međuvremenu se skupu nakratko pridružio i župan Splitsko-dalmatinske županije, gospodin Blaženko Boban. Pozdravio je prisutne uz žaljenje što se ne može duže zadržati radi drugih preuzetih obveza. Gospodin Župan ipak je našao vremena za posjet maketi bazilike sv. Petra izloženog u crkvici Gospe na Botku, a koju je izradio sada već široko poznat Josip Radić, te radionici Klesarske škole.
Arhitektica i predsjednica upravnog odbora naše danas najuspješnije i najveće tvrtke u industriji kamena, Kamen iz Pazina, gđa. Aleksandra Krebel Konstrenčić, održala je izuzetno predavanje na temu „Kreativnost-ključ uspjeha“. Izlaganje je odraz njezinog osobnog pečata vođenja uspješne tvrtke i originalnosti upotrebe kamena i nenametljivog nametanja tržištu novih trendova i pravila.
Drago mi je što su njezinom predavanju prisustvovali mladi arhitekti jer smatram da je prezentirani način vođenja tvrtke, temeljen na stručnosti i kreativnosti, budućnosti i stvarno ključ uspjeha. Novi naraštaji trebaju učiti od uspješnih.
Okruglom stolu na temu gospodarstva prisustvovao je veliki broj sudionika. Razmatrane su aktualne teme na tržištu, tržištu rada, budućim klesarima, izazovima pred kojima se nalazi Klesarska škola te mnogobrojnim upitima iz zemalja EU za mogućnost dovođenja stranih učenika u našu školu.

61026325_391299901485860_818548808735522816_o
Kao kruna svega, navečer je svečano otvorena izložba radova „Tripun Bokanić“. Dvorana je bila prepuna, a atmosfera veličanstvena. O rezultatima natječaja već je izvjestio ORIS pa donosimo tekst njihove objave: Objavljujemo rezultate natječaja za Nagradu Tripun Bokanić Klesarske škole Pučišća 2019. Ovdje moramo dodati da je nagradu za najboljeg učenika, što je nama u školi posebno vrijedna i draga nagrada, dobio učenik Ivan Biočina iz Postira koji je na dodjelu došao u pratnji ponosnih roditelja, a otac koji je vrhunski klesar posebno je bio razdragan i sretan radi ove nagrade. Želimo našemu Ivanu uspjeha i u daljnjem učenju i radu.

Večerom uz muziku i plesni par potrajala je do kasnih večernjih sati, a mjesno veselje na glavnom trgu do kasnih jutarnjih sati.
Zadnji dan druženja protekao je u obilasku radionice Ivice Nižetića u kojoj smo imali priliku vidjeti cijelu „plantažu“ cvijeća i ornamenata spremnih za ugradnju na Zagrebačku katedralu. Posjetili smo crkvicu Sv. Ivana u Dračevici, galeriju Jakšić u Donjem Humcu u kojem je upriličen i svečani ručak u restoranu Kopačina za sve sudionike uz dobru atmosferu i pjesmu.  Zahvaljujem svima koji su radili na organizaciji Simpozija, našim gostima, poslovnim partnerima i prijateljima, učenicima, nastavnicima, dizajnerima, arhitektima, kiparima, klesarima i mještanima Pučišća i svima onima što su ovaj simpozij učinili izuzetno uspješnim.

(Tamara Plastić)

Klesarska škola na svojoj Facebook stranici tekstom i fotografijama izvještava o održanom 23. Simpoziju kamenara u Pučišćima. Prenosimo u cijelosti. Copyright: Zdravka Damjanović Djelomično skupivši sve dojmove, misli i emocije koji se u nama kao organizatorima Simpozija kamenara održanog prije deset dana još uvijek nisu slegli, donosimo vam cjeloviti izvještaj ravnateljice Tamare Plastić koja je […]

Read More »