Izvještaj: suhozidni kongres na Kefaloniji

konf01

sps drugi

Tekst i foto: Filip Šrajer

Grad Argostoli na najvećem grčkom jonskom otoku Kefaloniji ovog je rujna bio domaćin 15. međunarodnog suhozidnog kongresa SPS-a (Société scientifique internationale pour l’étude pluridisciplinaire de la Pierre Sèche) i radnog sastanka vezanog za izradu nominacijskog dokumenta za uvrštenje umijeća gradnje suhozida na UNESCO popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.


konf02Foto: Ambijent grada Argostoli – glavnog grada Kefalonije. Apartmanska arhitektura ne razlikuje se puno od naše, a u slikovitijim lukama na otoku vlada ista gužva nautičara kao i kod nas, samo umjesto talijanskih, njemačkih i austrijskih, prevladavaju francuske i britanske zastave

Kongresi SPS-a se od 1987. održavaju u otprilike bijenalnom ritmu, svaki put u drugoj zemlji (do sada po četiri puta u Španjolskoj i Italiji, tri puta u Grčkoj, te po jednom u Francuskoj, Italiji, Švicarskoj i Velikoj Britaniji). Sam SPS je iznenađujuće mala organizacija, bez zaposlenih i sa svega nekoliko tisuća eura godišnjeg proračuna, koliko skupi iz članarina i kotizacija. Njihova tajna je očito u pogođenoj temi oko koje se uspio mobilizirati međunarodni krug stručnjaka, koji su istodobno povezani s jakim suhozidnim i baštinskim organizacijama u svojim zemljama, kao što su DSWA, ABPS, SVSTM , Fundació El Solà, SUS  i drugima. Istodobno, uvijek se nađe po netko zainteresiran da bude domaćin kongresa radi afirmacije vlastitih baštinskih tema, i taj onda zapravo preuzme svu logistiku i kongres bude organiziran u partnerstvu SPS-a i domaćina.

konf01
Foto: Ambijent kongresa – Knjižnica Korgialenio

Ove je godine organizacija domaćin bila IKI (Zaklada Kefalonije i Itake) , odnosno njen karizmatični dopredsjednik profesor Elias Beriatos, urbanist i prostorni planer, uz potporu grčkog Ministarstva kulture i lokalnih vlasti. Kongres se održao u inspirativnom ambijentu Knjižnice Korgialenios (gradske knjižnice podignute privatnom ostavštinom), a trajao je dva dana, s programom od skoro 30 dvadesetminutnih izlaganja, koja su se temom kretala od znanstvenih i stručnih obrada pojedinih lokaliteta (kao npr. suhozidne baštine grčke regije Zagori) ili tema (egejski terasirani krajobrazi, nepravo svođene sakralne građevine), do prikaza obnove pojedinih lokaliteta o čemu su pričali sami zidari, odnosno građevinski majstori.

konf07
Lijevo: Elias Beriatos (u sredini), a pokraj njega Ada Acovitsióti-Hameau (GR-FR) i Michelangelo Dragone (IT), voditelji SPS-a,
desno: Ada Acovitsióti-Hameau predstavlja članice grčko-ciparskog tima iz stručnog tijela kongresa (Ioulia Papaeftychiou, Antonia Theodosiou, Maro Apostolou, Anastasia Pitta)

konf03
Kolaž “screen-shotova” s predavanja: prvi red – egejske terase (T. Pétanidou), drugi red lijevo – obnova podzida ceste u Francuskoj (T. Bourceau – lijevo), desno – suhozidi Novog Zelanda (R. Tufnell), treći red lijevo – “Profano, sveto i suhozid” (P. Hameau), desno – suhozidne građevine Kefalonije (G. Thomas)

Dio smo predavanja održanih drugi dan kongresa morali propustiti, jer je u prostorima obližnjeg kazališta održan radni sastanak međunarodne inicijative za uvrštenje gradnje u suho na UNESCO listu,  na kojemu smo davali komentare na zajednički tekst kojega su koordinatorice prijave, Stavroula (Villy) Fotopoulou, direktorica grčkih Muzeja moderne kulturne baštine i Angel Nikolaou Konnari sa Ciparskog sveučilišta, sastavile od tekstova koje smo im iz svih uključenih zemalja (abecedno: Bugarska, Cipar, Francuska, Grčka, Hrvatska, Italija, Slovenija, Španjolska, Švicarska) poslali u lipnju, nakon čega smo dogovarali program rada za dalje. Za koordinatora audiovizualnih materijala izabran je Španjolac Joan Reguant, koji je taj posao radio i za potrebe zajedničke prijave mediteranske prehrane na listu prije dvije godine.  Sastanku nisu prisustvavali predstavnici Bugarske, jer imaju neke probleme oko njihove nacionalne zaštite,  a zbog nekog nepredviđenog događaja slučajno i Francuske – što gotovo nismo ni osjetili, jer je kongres bio izrazito frankofon i pun Francuza od kojih su neki došli i iz vlastitog interesa, reklo bi se – turistički. Nakon sastanka, u kongresnoj je dvorani održan okrugli stol na kojemu smo skupu ukratko predstavili stanje zaštite suhozida i ostalih nematerijalnih kulturnih dobara u svojim zemljama, te odgovarali na pitanja o ciljevima i očekivanim rezultatima upisa na UNESCO listu; u ime Hrvatske na skupu su sudjelovali autor članka (arhitekt) i Marko Pejić (etnolog) iz udruge Dragodid.

konf04
Foto: sastanak i nakon njega okrugli stol vezan za prijavu suhozida na UNESCO listu

konf06
Živa diskusija: koordinatorica Villy Fotopoulou i švicarska predstavnica Julia Dao (na slici se vide i švicarski suhozidni profesionalac Urs Lippert i slovenska konzervatorica Eda Belingar iz Nove Gorice)

Treći dan proveli smo na cjelodnevnoj turi po kulturnom i prirodnim baštinskim atrakcijama Kefalonije (venecijanska tvrđava, veliki samostan, geološki fenomen ponora i izvora morske vode, suhozidne terase na sjevernom dijelu otoka, seoce Fiskardo, plaža Myrtos…). Otok je po mnogočemu (krajolik, građevine, glazba) puno sličniji Dalmaciji, nego onome kako se obično zamišlja (i reklamira) Grčka, što je rezultat venecijanskog naslijeđa, odnosno pripadnosti istom kulturnom kontekstu istočne obale jadransko-jonskog bazena. Izlet je bio prigoda i za rezimiranje dojmova, dodatno upoznavanje i razmjenu kontakata i iskustava sa kolegama. Sljedeći suhozidni kongres SPS-a bit će na Menorci, gdje je trenutno najaktualnija suhozidna tema kampanja da se fenomenalni suhozidni suhozidni krajolik Punta Nati očuva od izgradnje planirane solarne elektrane.

konf05
Foto: prizori s izleta

Sljedeći formalni korak aktivnosti “za UNESCO” je ispunjavanje drugog dijela prijavnice koji se tiče opisa dosadašnjih i budućih mjera zaštite, te navođenja zainteresiranih zajednica i pojedinaca praktikanata, bez čije privole, odnosno podrške, “element” uopće ne može ući na listu. Ugodan, ali ne i lak posao bit će izbor po 5 fotografija i 5 minuta video materijala po zemlji sudionici (s naglaskom na zidanju i zidarima, ne na krajolicima!), od čega će se onda odabrati konačnih “zajedničkih” 10 fotografija i složiti 10 minuta videa. Sve bi trebalo biti zapakirano za službenu ratifikaciju po zemljama negdje u siječnju, da bi se onda u ožujku stiglo na redovni godišnji poziv za podnošenje nominacija.

Djelomično kroz materijale poslane za UNESCO prijavnicu, djelomično kroz predavanja i razgovore sa strane, polako se ocrtava domet zaštite i valorizacije suhozidne gradnje po pojedinim zemljama. Negdje kroz poljoprivredne poticaje, negdje kroz profesionalna udruženja, negdje kroz aktivizam, negdje kroz istraživanja. Primjerice, u Italiji za kulturni krajolik, pa tako i uvrštenje suhozida na UNESCO listu, formacijski nije nadležno Ministarstvo kulture, već Ministarstvo poljoprivrede – pa je tako i njihova nacionalna predstavnica dolazi iz tog ministarstva. Ili, Švicarska je na sastanku bila zabrinuta oko tvrdnje u UNESCO prijavnici da su “nositelji tog umijeća prvenstveno ruralne zajednice” – jer su u Švicarskoj to profesionalci, zaštita okoliša i civilni sektor (primjerice tamo se na taj način može odslužiti civilni vojni rok)! Iz Francuske smo vidjeli primjer gdje je popravak podzida jedne ceste dobila suhozidne firma, između ostalog i jer je bila jeftinija od beton-varijanti koje su nudili drugi! Cipar izgleda daje i do 50 EUR poljoprivrednih poticaja za metar kvadratni suhozida na poljoprivrednoj površini, pod uvjetom da lokacija uđe u registar kulturnih dobara! Jedno istraživanje na Cipru dalo je podatak da uređene suhozidne terase zadržavaju 13 puta više vlage od porušenih… I tako dalje, a ova UNESCO inicijativa je prilika da se ta razna iskustva evidentiraju i sistematiziraju, te eventualno nešto i primijeni kod nas.

 

 

Share and Enjoy:
  • Facebook
  • Twitter
  • del.icio.us
  • Print
  • Tumblr

2 Comments

  1. Posted September 19, 2016 at 17:18 | Permalink

    Čestitam na postignutom i predlažem da za slijedeće takvo okupljanje (nakon Menorce) ponudite Hrvatsku, što bi Dragodid (pretpostavljam) mogao organizirati uz pomoć dragovoljaca i uz potporu Ministarstva kulture.

  2. Filip Šrajer
    Posted September 19, 2016 at 20:41 | Permalink

    Hvala Tihana! Ako nekoga zanima neko konkretno predavanje, mogu ukratku ovdje reći dojam i kratak sadržaj … inače čekamo da nam iz organizacije pošalju službene fotke i sažetke, pa će biti još informacija koje ćemo proslijediti ovdje.
    Ideja o organizaciji suhozidnog kongresa u Hrvatskoj 2020. i nama je pala na pamet, a i neki drugi su izravno ili neizravno tako nešto predložili. Međutim nismo htjeli izlijetati s kandidaturom prije negoli malo ispitamo gdje i kako.

Post a Comment

Your email is never published nor shared. Required fields are marked *

*
*

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

 atts
0

Najava: Kreativna radionica suhozida, Tkon

Dječji vrtić Ćok u petak i subotu, 24.-25.11. organizira kreativnu radionicu suhozida za djecu u Tkonu, na Pašmanu.

IMG_0109
Tkonski vrtić Ćok jedini je eko-vrtić na dalmatinskim otocima. Dugoročni ekološki projekt koji provode sastoji se od promoviranja zdravog života, kulturne baštine i razvrstavanja otpada, te tako kod djece razvijaju vrijedne navike i poglede na svijet (Članak).

Stoga smo se rado odazvali na poziv za vođenje kreativne suhozidne radionice, na koju su pozvani svi zainteresirani roditelji, djeca i oni koji se tako osjećaju :)

Petak, 24.11.
9-11 Kratka prezentacija nakon koje slijedi kreativna radionica crtanja i modeliranja na temu suhozida (Prostorije dječjeg vrtića Ćok)
Od 11 Radionica obnove suhozida, dvostruki i unjulo (Glagoljaška staza prema Ćokovcu)

Subota, 25.11.
Od 9 Radionica obnove suhozida, dvostruki i unjulo (Glagoljaška staza prema Ćokovcu)

Organizatori će svim sudionicima osigurati okrjepu i ponešto rukavica za sigurno zidanje. No, ako imate svoj najdraži par rukavica ili komad alata, ponesite ih. Vidimo se!

23519020_894439547372195_10593276884808755_n

Dječji vrtić Ćok u petak i subotu, 24.-25.11. organizira kreativnu radionicu suhozida za djecu u Tkonu, na Pašmanu. Tkonski vrtić Ćok jedini je eko-vrtić na dalmatinskim otocima. Dugoročni ekološki projekt koji provode sastoji se od promoviranja zdravog života, kulturne baštine i razvrstavanja otpada, te tako kod djece razvijaju vrijedne navike i poglede na svijet (Članak). Stoga […]

Read More »

 atts
0

Najava: Otvorene prijave za GIS radionicu za početnike

Pozivamo sve zainteresirane na besplatnu radionicu GIS-a za početnike koja će se održati u petak, 24. studenoga 2017. s početkom u 15 sati na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu.

Screenshot_2
Foto: suhozid.hr, GIS baza podataka hrvatske suhozidne baštine

Radionica je orijentirana ka arhitektima, urbanistima, krajobraznim arhitektima te svim ostalim projektantskim strukama koje se u svom radu bave prostorom. Namijenjena je studentima i mladim profesionalcima koji žele naučiti osnove korištenja geografskih informacijskih sustava te se upoznati sa širinom njihove moguće primjene.

Sudionici radionice će svladati sljedeće teme:
– Što je to GIS?
– Temeljne razlike između GIS i CAD alata
– Moj prvi QGIS projekt
– Izvori informacija i podloga
– Terensko prikupljanje podataka
– Osnovne prostorno-analitičke operacije
– Kartografska produkcija
– Interoperabilnost sa CAD alatima
– Pregled naprednih primjena

Voditelj radionice je Grga Frangeš, dipl. etnolog i muzeolog s dugogodišnjim iskustvom u razvoju i upravljanju baštinskih GIS baza.

** Prijave su zatvorene zbog velikog interesa! Hvala svima **

Broj mjesta na radionici je ograničen. Sudjelovanje je potrebno najaviti na info@dragodid.org do četvrtka 23.11.2017. Prijava mora sadržavati: ime i prezime, fakultet (ili druga organizacija), godina rođenja, kontakt mobitel, mail adresa.

Vidimo se!

Pozivamo sve zainteresirane na besplatnu radionicu GIS-a za početnike koja će se održati u petak, 24. studenoga 2017. s početkom u 15 sati na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Foto: suhozid.hr, GIS baza podataka hrvatske suhozidne baštine Radionica je orijentirana ka arhitektima, urbanistima, krajobraznim arhitektima te svim ostalim projektantskim strukama koje se u svom radu bave […]

Read More »

 atts
0

Najava: Obnova suhozida Waldorfske škole

18. i 19. studenoga 2017. vodimo radionicu obnove potpornih suhozida u dvorištu Osnovne Waldorfske škole u Rijeci.

23434920_1651776451539661_4587409295370796230_n
Radionica je namijenjena svim zainteresiranima, a prijaviti se možete do popunjenja mjesta na: info@waldorf-rijeka.hr. Škola će sudionicima osigurati radne rukavice, alat i ručak.

Subota, 18.11. početak radionice u 11.30
Nedjelja, 19.11. početak radionice u  9.30

Ciljevi radionice su:
– edukacija sudionika o općim tehnikama i pravilima suhozidne gradnje
– educiranje o važnosti očuvanja gromača (suhozida) i načinu gradnje i obnove
– popravak dijela urušene gromače i prezida u vrtu Osnovne waldorfske škole

Pridružite nam se!

18. i 19. studenoga 2017. vodimo radionicu obnove potpornih suhozida u dvorištu Osnovne Waldorfske škole u Rijeci. Radionica je namijenjena svim zainteresiranima, a prijaviti se možete do popunjenja mjesta na: info@waldorf-rijeka.hr. Škola će sudionicima osigurati radne rukavice, alat i ručak. Subota, 18.11. početak radionice u 11.30 Nedjelja, 19.11. početak radionice u  9.30 Ciljevi radionice su: – edukacija sudionika […]

Read More »

 atts
0

Vremeplov: Olipski suhozidi

Tekst i foto: Mario Zaccaria

Od 9. do 11. kolovoza 2017. udruga Sol u suradnji s Dragodidom održala je trodnevnu radionicu ”Olipski suhozidi”. Tijekom tri dana, sudionici su naučili osnove umijeća suhozidne gradnje, obnoviti porušene suhozide i sagraditi nove. Po završetku su dobili potvrdu o sudjelovanju. Radionica se provodila kao građanska akcija financirana putem Zaklade Kajo Dadić, programa ”Naš doprinos zajednici”.
1
Šarolika ekipa svih uzrasta skupila se već za prvoga dana. Među sudionicima su bili bivših i sadašnjih učenika i profesora Waldorfske škole iz Zagreba i inozemstva, gostiju iz Slovenije, Austrije te domaćeg stanovništva.

2
Zbog ljetne žege i otočne fjake, polaznici su spontano dolazili i odlazili, ali bi svi prionuli s guštom, jednom kad bi usvojili osnovne principe suhozidne tehnike.

Na tri dana „periferija“ olipske lučice postala je jedno frenetično i veselo „gradilište“.

3 4 5 6
U slobodno vrijeme, po dogovoru uz superljubaznog domaćina Denisa Kleve iz udruge Sol, sudionici su obilazili lokalne starine i primjere tehnike lokalne suhozidne gradnje. Najviše su nas dojmili široki suhozidi lokalnog maslinara.

Olib je čudesan otok. Nezasluženo zasjenjen razvikanom Silbom preko puta, pokazao se kao savršen poligon za istraživanje i obnovu. Površine 22 kilometara kvadratnih (upola Rijeke), nastanjen je od prapovijesti čemu u prilog svjedoči toponim u unutrašnjosti otoka, Gradina. Za zaljubljenike u arheologiju, olipska Gradina, elipsoidnog je tlocrta, opasana suhozidnim bedemom. Premrežen labirintom puteljaka i kvadratnih parcela omeđenih masivnim suhozidima. Izračunato je da otok ima oko 400 kilometara puteva, a to znači 800 kilometara suhozida. Savršeno za istraživanje pješke ili biciklom.

Simpatična činjenica je da se lokalno stnaovništvo vozi u malim autima za golf tako da se po makadamu može doći do prekrasnih piješćanih plaža poput Slatinice.

7
Nakon što smo usvojili gradnju duplice prionuli smo u obnovu graničnog unjulo zida koji je bio zahtjevniji, ali time i zabavniji.

10I mladi su fanatično prionuli obnovi. Kada se mlađim uzrastima spomene analogija sa lego kockama ili tetrisom, zanimljivo je promatrati kako instinktivno znaju što raditi nakon nekoliko minuta promatranja.

8Definitivno jedna od onih radionica na koje se valja vratiti dogodine.

Tekst i foto: Mario Zaccaria Od 9. do 11. kolovoza 2017. udruga Sol u suradnji s Dragodidom održala je trodnevnu radionicu ”Olipski suhozidi”. Tijekom tri dana, sudionici su naučili osnove umijeća suhozidne gradnje, obnoviti porušene suhozide i sagraditi nove. Po završetku su dobili potvrdu o sudjelovanju. Radionica se provodila kao građanska akcija financirana putem Zaklade Kajo Dadić, programa […]

Read More »

 atts
0

Najava: Okrugli stol o poljoprivrednim pejzažima

Sutra, 10.11.2017. u Gornjoj Lastvi, Crnoj Gori održat će se okrugli stol „Poljoprivredni pejzaž – vrijednosti, stanje i izazovi“. Pozvani su svi zainteresirani!

Screenshot_1
Cilj okruglog stola je sagledati stanje vezano za tretman poljoprivrednog pejzaža u Crnoj Gori sa stajališta poljoprivrede, kulturne baštine, pejzaža i planiranja i da se pokrene rasprava o izazovima njegove zaštite, planiranja i upravljanja. Sudjelovat će stručnjaci iz Crne Gore, Francuske i Hrvatske. Program je dostupan ovdje.

Okrugli stol će se održati u Domu kulture “Ilija Marković“ u Gornjoj Lastvi od 10 do 14.30 sati. Za sve zainteresirane, osiguran je prijevoz do Gornje Lastve. Kombi kreće u 9.30 ispred Glavne pošte u Tivtu.

Organizatori: EXPEDITIO Centar za održivi prostorni razvoj, Kulturno zavičajno udruženja NAPREDAK Gornja Lastva, Maslinarsko društvo „Boka“ – Boka Kotorska

Okrugli stol se održava u okviru projekta „Obnova tradicionalnog poljoprivrednog pejzaža za održivu poljoprivredu – AGRISCAPE&ME“, a pridonijet će cilju stvaranja platforme relevantnih dionika u područjima poljoprivrede, kulturne baštine, pejzaža i planiranja s ciljem razvoja održive poljoprivrede u Crnoj Gori. Više o projektu ovdje.

Sutra, 10.11.2017. u Gornjoj Lastvi, Crnoj Gori održat će se okrugli stol „Poljoprivredni pejzaž – vrijednosti, stanje i izazovi“. Pozvani su svi zainteresirani! Cilj okruglog stola je sagledati stanje vezano za tretman poljoprivrednog pejzaža u Crnoj Gori sa stajališta poljoprivrede, kulturne baštine, pejzaža i planiranja i da se pokrene rasprava o izazovima njegove zaštite, planiranja i upravljanja. Sudjelovat će stručnjaci […]

Read More »