Izvještaj: Žirje – obnova suhozida i uređenje lokve

Tekst: Filip Šrajer
Foto: Alen Čikada, Danijela Grubišić, Jere Bilan, Sanja M Vukman, Filip Šrajer

Prošloga je tjedna, od 23.-26.6., održana radionica uređenja lokve na Žirju koja je obuhvatila obnovu obodnih suhozida, čišćenje dijela vegetacije i uređenje odmorišta – sadnju triju voćki i postavljanje dvije klupice.

Stanje prije početka radova:

Filip - IMG_0001

Akciju je vodila Amaterska kulturna udruga Žirje kroz projekt (Za)zeleni otok uz sudjelovanje udruga Dragodid i Hyla. Potonja je osigurala i dio sredstava, dok je dio išao iz državnog proračuna za razvoj otoka.

Riječima organizatora, Jere Bilana:

Uređen je zmorašnji zid. Rasuo se bio na 3 mjesta. Stine iz suhozida su izvađene i položene na zemlju. Srušeni dio zida je očišćen to temelja i onda su stine ponovno slagane i vraćane u suhozid. Korištene su isključivo stine koje su izvađene iz zida. To naglašavam jer se nije diralo u ničije zidove. To je rađeno utorak 23. 6. popodne, u srijedu 24. 6. ujutro i popodne, u četvrtak 25. 6. ujutro i popodne i u petak 26. 6. ujutro. Od 7 do 11 i od 16 do 20. Postavljene su dvije klupe i posađena murva i dva šipka. Preostaje posao košenja trske u Loki, posebno uz suhozid, koliko god se može pristupiti suhozidu zbog vode koja se nalazi u Loki. Pored toga, postavit će se edukacijska (interpretacijska) ploča s bitnim podacima i fotografijama vezanim uz Loku. Po riječima stručnjaka za lokve Alena Čikade, Loku je potrebno održavati košenjem trske (lat. phragmites australis) tri puta godišnje. Ona se razmnožava klasanjem (one metlice na vrhu) i korijenom. Važno ju je pokositi prije klasanja. Bilo bi dobro i čistiti je od mulja, koliko je to moguće. Inače, u ostalim lokvama po Dalmatinskom kršu, ljudi su na dno stavili vodonepropusni sloj gline kako bi spriječili otjecanje vode s dna kroz propusni vapnenac.

Cikada - 105973425_270316680724689_120130603576785477_n

Što se suhozida tiče, sanirane su tri veće izvale na drugom, vanjskom, prstenu podzida koji okružuju lokvu, ukupno rekonstruirano oko 26 m2 lica suhozida prosječne visine oko 1,5 m.

Cikada - 106287321_880499445772298_741057246376739188_n

Lokva se nalazi na najnižem dijelu relativno prostranog Žirajskog polja i za vrijeme većih kiša znala je plaviti i šire područje. Obzidani dio nepravilnog je, približno ovalnog oblika promjera 30-ak metara, dok je spomenuti vanjski prsten koji ju dijeli od okolnih obradivih površina (danas uglavnom zaraslih) promjera 50-ak metara. Iz nje su vodu koristili ljudi i stoka, svaki sa svoje strane.

104110923_10220722446424828_9212188103307989208_n

Okolna vegetacija i mekano tlo bili su uzrok izvalama – zid je na svim mjestima koja su iziskivala popravak bilo potrebno iskopati u potpunosti jer su temeljni kamenovi bili zarotirani prema van i do 30 stupnjeva. Taj je prljavi posao uzeo i najviše vremena, dok je sama gradnja bila prilično ugodna zbog kvalitetnog kamena (korišten je samo kamen iz originalnog zida).

Danijela - 98276394_695769157910338_8725145983999871351_n

U radu je sudjelovalo desetak ljudi s najrazličitijih strana: s otoka Žirja i Brača, iz Šibenika, Zadra, Siska, Žminja i Zagreba i Reimsa u Francuskoj, a treba spomenuti i moralnu podršku domaćih u obliku fritula i drugih delicija. Jedno prijepodne posjetila nas je i televizijska ekipa.

Jere - 105970844_270153020718946_132364985723136235_n

Sanja - 106071818_4011490155559461_1669386970928941167_n

Bepa Jurat, njena pjesma o Loki i fritule. Foto: Sanja M Vukman

104942247_2691438974460294_4371842727367681835_n

Inače, lokva je u posljednjih petnaestak godina dvaput ispumpana i očišćena, ali trska ju je trenutno potpuno blokirala te je trimerom pokošen samo pojas uz unutarnji prsten. Planira se nastavak projekta, uz čišćenje kompletne lokve od vegetacije, obnovu unutarnjeg suhozidnog prstena i postavljanje poučnih tabli.

Danijela - 106489600_3124303454343894_740877175997854320_n

Danijela - 106332778_592181111299743_511512446493233322_n

Pročitajte članak u Ekovjesniku: https://www.ekovjesnik.hr/clanak/3053/zirje-projekt-zazeleni-otok

Share and Enjoy:
  • Facebook
  • Twitter
  • del.icio.us
  • Print
  • Tumblr

Post a Comment

Your email is never published nor shared. Required fields are marked *

*
*

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

 atts
0

Obnova mrgara Na Ljubimeru 2022. – izvještaj

Tekst: Filip Šrajer
Foto: Sanjin Ilić & Društvo Sinjali Baška

Usprkos jakoj – pravoj senjskoj – buri, na Ljubimeru povrh Baške u subotu i nedjelju 5. i 6.11. s uspjehom je održana druga ovogodišnja radionica obnove mrgara, u organizaciji Društva Sinjali Baška i Turističke zajednice Općine Baška te s voditeljima udruge Dragodid.


Mrgari Na Ljubimeru prije obnove, s Baškom u pozadini.

Najfotogeničnije građevine hrvatske suhozidne baštine, višeprostorni torovi za razvrstavanje ovaca: mrgari, koji iz zraka izgledaju poput cvjetova, rasuti su po kamenitim komunadama (zajedničkim pašnjacima) Baške, Jurandvora i Batomlja na južnom dijelu otoka Krka i obližnjem Prviću. Na njihovu čaroliju upozorio je još krajem 1980-ih akademik Branko Fučić koji ih je vidio na zračnim fotografijama Petra Trinajstića, a krajem 1990-ih je dr. Berislav Horvatić detaljno istražio i opisao.

Trknsm2Jurandvorski pastiri trkaju ovce Na Starih mrgari u listopadu 1997. foto: Berislav Horvatić

Nažalost, nekadašnja ekonomija komunada, na kojima su domaći ovčari ljeti držali svoja stada te ih po potrebi utjeravali i razvrstavali (trkali) u mrgarima, nije više vitalna, pa su fotografije koje je Horvatić snimio 1997. godine vjerojatno zadnje na kojima ih vidimo u punoj funkciji. U kolovozu 2004. godine su on i Denis Lešić snimili svih deset mrgara otoka Krka iz zraka (ima ih još pet na Prviću), a cijela galerija još postoji na netu. U proljeće 2007. Udruga Sinjali Baška predvođena neumornom Brankom Polonijo organizirala je obnovu mrgara na Lipici, što je ujedno i posljednja akcija koja je u većem broju okupila profesionalne ovčare.

I od te zadnje akcije proteklo je dosta vremena i mrgari, građeni pretežito od krhkog jednostrukog suhozida unjulice, počeli su ozbiljno podlijegati zubu vremena. Prilikom manifestacije Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture, uža okolica mrgara Na Ljubimeru bile je mjesto umjetničke instalacije, pa je pozornost opet skrenuta i na njih, a fotograf Sanjin Ilić, inače član Društva Sinjali, dronom je i s tla snimio novu seriju fotografija i održao zapaženu izložbu, prvo u Baški u ljeto 2021. a početkom proljeća ove godine i u Zagrebu u Galeriji Arheološkog muzeja u Zagrebu. Tom je prilikom formirana jezgra inicijative za obnovu mrgara koju uz Branku i Sanjina čini i Ivana Topić, direktorica Turističke zajednica Baška, a vanjski su članovi i simpatizeri Sanjin Mihelić, ravnatelj AMZ, Boris Lešić, organizator festivala Crna ovca, dr. Jadran Kale, etnolog i ekspert za suhozidnu baštinu, i potpisnik ovog teksta.

Kroz tu inicijativu, a kao dio programa festivala Crna ovca, u svibnju ove godine održana je prva volonterska radionica obnove mrgara Na Ljubimeru, odabranih zbog blizine Baški (četredesetak minuta prilično strmog uspona na kamenjarsku visoravan) i ljepote ambijenta (spektakularan pogled na otok Prvić i Kvarnerić). O radionici smo pisali ovdje.

Nakon svibanjske radionice pao je dogovor da se tijekom jeseni održi još jedna. Održavanje akciju na unaprijed odabran datum prijetila je pokvariti olujna bura, ali dosta velik odaziv i neizvjesnost boljeg vremena u rezervnom terminu prisilila nas je stisnuti zube i krenuti uzbrdo.

315112962_514452197391550_5900168112990480919_nNekoliko dana nakon što je, za vikend prije Svih svetih, bašćanska plaža bila puna, jedan sasvim drugačiji, zimsko-surferski ugođaj. Naše odredište nalazi se neposredno iza kamenitog sedla na slici gore desno.

315061577_514452557391514_494712035919099557_nUobičajeno kratko predavanje o krajobrazno-ekonomskom kontekstu lokaliteta te o osnovnim tipovima i principu gradnje suhozida nije održano gore na mrgarima već putem u relativnoj zavjetrini borove šumice koja je izrasla na terasama nekadašnjih vinograda.

315142196_514452750724828_3832940158769820324_nStrmi uspon ustvari je dobro došao – za zagrijavanje.

315173367_514453097391460_7648026980034948836_nZa razliku od subote, nedjelja je bila sunčana pa su i fotografije ljepše. Mrgari Na Ljubimeru nalaze se neposredno iza hrpta, u malom uleknuću padine koje pruža koliko-toliku zaštitu od bure (vidi prvu sliku). Njihova sala kapaciteta je 800 ovaca (za opis termina i principa korištenja vidi spomenuti Horvatićev tekst). Mrgarima se pristupa preko, odnosno pokraj omanje lokve, a oko njih natiskalo se par privatnih, suhozidom omeđenih i djelomično terasiranih dolaca, u kojima su se uzgajale neke kulture – u konjunkturi vjerojatno loza, a nakon što je lozu “odnijelo”, bilo što, što su vlasnici procijenili korisnim: žitarice, grahorice i slično.

Suhozidne pregrade mrgara građene su uglavnom tehnikom jednostrukog suhozida (unjulice), ali ima i dvostrukih (duplice). Zapravo najčešći je oblik zid, kojemu je u podložju duplica, a prema vrhu se stanjuje u unjulicu. Na radionici se, kao i u svibnju, uklanjala ostruga i kupina, popravljali izvaljeni dijelovi zida, uključujući i škulje, odnosno laze. Radionicu su vodili Filip Šrajer i Filip Bubalo iz Dragodida, a volontera je bilo 15-ak, svih dobi i sa svih strana, od domaćih do gostiju s kontinenta, Primorja, Istre i Dalmacije – sve do Konavala!

315004871_514453054058131_6394520031760163646_n

315005195_514453414058095_3800461032480434055_n

315100865_514453284058108_1219458278424705283_n

315048376_514452940724809_6213837961721958739_n315083396_514452697391500_14613063243228262_nU subotu navečer, usprkos umoru od vjetra i kamena, bilo je živo na predavanjima Branke Polonijo o mrgarima i akcijama njihove obnove, i Filipa Šrajera o tehnikama gradnje i obnove suhozida, a Filip Bubalo pokazao je i nedavno montiran filmić o hrvatskoj suhozidnoj ruti. U prvom planu su majice s logom koji je izradio Denis Lešić.

315053310_514451714058265_3269475012786378380_nZadovoljna ekipa u fantastičnom ambijentu nakon radionice. Čak je i bura tijekom radionice malo pala. Još fotografija pogledajte na Facebook objavi Društva Sinjali. Vidimo se opet!

Tekst: Filip Šrajer Foto: Sanjin Ilić & Društvo Sinjali Baška Usprkos jakoj – pravoj senjskoj – buri, na Ljubimeru povrh Baške u subotu i nedjelju 5. i 6.11. s uspjehom je održana druga ovogodišnja radionica obnove mrgara, u organizaciji Društva Sinjali Baška i Turističke zajednice Općine Baška te s voditeljima udruge Dragodid. Mrgari Na Ljubimeru prije […]

Read More »

 atts
0

Najava: Obnova suhozida u selu Lisac

Najavljujemo vikend radionicu obnove suhozida u selu Lisac koja će se održati 5. i 6. studenoga 2022.
Prijave i informacije: Tamara Sremec 098/464-755

10469867_10205003636756482_2547235502782130075_n

Kratko o Liscu i njegovim suhozidima

Lisac je malo, staro naselje smješteno sjeverozapadno od Klane, na samoj granici sa Slovenijom. Lisac se smjestio na nadmorskoj visini od oko 700 m, podno Liščića i Grmade.
Najstariji za sada dostupan pisani dokument u kojem se mjesto spominje je darovnica kojom je imanje (selište) Lisac Augustinskom samostanu iz Rijeke darovao kapetan Metteo Rayan, a potječe iz 1435. godine.
Mjesto je okruženo pašnjacima, brdima i šumom i oduvijek je život u mjestu povezan sa prirodom. U blizini mjesta nalaze se nebrojeni suhozidi koji su povijesti služili ograđivanju vrtova namijenjenih uzgoju hrane i ispaši domaćih životinja.

Radionicu obnove suhozida organiziramo kako bismo se podsjetili na pomalo zaboravljenu vještinu gradnje suhozida i kako bismo osvijestili bogatstvo tradicije kraja u kojem živimo.

Što je predmet obnove?

Tijekom radionice obnovit će se suhozid koji je vidljiv s glavne ceste koja prolazi kroz mjesto a po obnovi uz njega će se postaviti info-ploča s informacijama o povijesti suhozida ovog kraja i dekorativna rasvjeta. Na taj način jedan zid koji dijeli dvije parcele postat će mjesto povezivanja – tradicije i budućnosti; stanovnika i gostiju koju danas dolaze u posjet Liscu. Obnovljeni suhozid postat će turistička zanimljivost i podsjetnik svima na bogatu (često nezapisanu) povijest ovog kraja.

Program:

Subota 5.11.2022.

12:30-13:00 okupljanje sudionika ispred Društvenog doma u Liscu https://goo.gl/maps/ekhgJ6gaUgn4fMF79

13:00-16:00 Edukativna šetnja – upoznavanje s tradicijom suhozidne gradnje na području Lisca i demonstracija obnove suhozida

Nedjelja 6.11.2022.

9:30-10:00 okupljanje sudionika – raskršće na ulazu u mjesto Lisac https://goo.gl/maps/yrDNkyefh2qK33Fy9

10:00-15:00 Radna akcija obnove suhozida u Liscu

 

Najavljujemo vikend radionicu obnove suhozida u selu Lisac koja će se održati 5. i 6. studenoga 2022. Prijave i informacije: Tamara Sremec 098/464-755 Kratko o Liscu i njegovim suhozidima Lisac je malo, staro naselje smješteno sjeverozapadno od Klane, na samoj granici sa Slovenijom. Lisac se smjestio na nadmorskoj visini od oko 700 m, podno Liščića […]

Read More »

 atts
0

Najava: Program Suhozidnog susreta 2022.

Udruga Dragodid s domaćinom Gradom Cresom i zahvaljujući podršci lokalnih partnera, organizira Suhozidni susret u Cresu 7.-8. listopada 2022. s ciljem promocije kulturnog dobra umijeća suhozidne gradnje.

Program počinje u petak popodne u Palači Moise kratkim filmom “iz zraka” i okruglim stolom o kvaliteti i pouzdanosti gradnje u suho. U petak posjetitelji mogu čuti i izlaganje o valorizaciji cresko-lošinjskih suhozida i razgledati izložbu fotografija na istu temu.

U subotu vas pozivamo da navijate za svoju ekipu na 5. Prvenstvu Hrvatske u gradnji suhozida!

>PLAKAT

Udruga Dragodid s domaćinom Gradom Cresom i zahvaljujući podršci lokalnih partnera, organizira Suhozidni susret u Cresu 7.-8. listopada 2022. s ciljem promocije kulturnog dobra umijeća suhozidne gradnje. Program počinje u petak popodne u Palači Moise kratkim filmom “iz zraka” i okruglim stolom o kvaliteti i pouzdanosti gradnje u suho. U petak posjetitelji mogu čuti i izlaganje o […]

Read More »

 atts
0

Back to Vrdovo – Dinara Back to Life

Tekst i Foto : Oleg Miklić

U sklopu projekta Dinara Back to Life, u organizaciji BIOM-a i LAG-a Cetinska Krajina, u suradnji sa Planinarskim Društvom Sveti Jakov i nama, udrugom Dragodid, 23. i 24. rujna održana je druga radionica obnove suhozida na Vrdovu na Dinari. Planinarska Kuća Sveti Jakov na 1001 mnv je bila baza radionice, gdje smo se okupili u petak u popodnevnim satima. U najvećem broju došli su učenice i učenici iz Gimnazije Dinka Šimunovića u Sinju. U neposrednoj blizini Planinarske Kuće nalazi se suhozid koji je bio cilj naše akcije.

01
Slika 1 – Uvod

02
Slika 2 – Zid i Kuća

Zid je bio u jako lošem stanju, jer nije korišten preko pola stoljeća, na dijelovima je zarastao u vegetaciju, puno kamena je popadalo, neko je već i prekrila zemlja, a škalja se je isprala. Ali zid je i zanimljiv, jer se sastoji i od jednostrukog zida – unjula i od dvostrukog – duplice, na dijelovima čak i podzida. Krenuli smo sa čišćenjem nestabilnog dijela unjula i njegovom obnovom. Unjulo je „lakši“ i brži za gradnju, pa smo u kratkom vremenu podigli zid na prosječnu visinu od pola metra u dužini od 10ak metara. Nakon toga vratili smo se unatrag po izgrađenom unjulu, da vidimo princip gradnje duplice, dok je manji dio ekipe nastavio slagati unjulo.

03
Slika 3 – Samo Jako

04
Slika 4 – Poskok

Jedna i druga ekipa su napredovale brzo, zid je bio nizak i materijala nije bilo previše. Ali do sumraka uspjeli smo složiti 40ak metar zida! Dvije okomito orijentirane ploče su postavljene kao ulaz/izlaz.

05
Slika 5 – Intro

06
Slika 6 – Outro

Drugi dan je počeo relativno rano, ali kako se sunce dizalo i jače grijalo, dizala se i radna temperatura i iz minute u minutu obnovljeni zid je rastao u dužini. Podijelili smo se u grupice od par ljudi od kojih je prva čistila vegetaciju i rasuti zid, druga temeljila, treća slagala red-dva, te četvrta slagala zadnje redove. Suhozid na traci!

07
Slika 7 – Radno

08
Slika 8 – Udarno

09
Slika 9 – 180 od 360

Nakon dobrog posla, dobra marenda! Sinjski arambaši! Pratite nas za više recepata!

10
Slika 10 – Dobar Tek!

Motivirani odličnom hranom nastavljamo u istom tempu. Sve smo brži i sve bolje radimo, već imamo skoro 100tinjak metar zida iza nas! Nailazimo i na podzid od red, dva, tri, bez puno zastoja rješavamo i par desetaka metara podzida! Dozvoljavamo si i uspješne eksperimente sa klupicom ispod drveta!

11
Slika 11 – Nema pauze

Imamo sve manje vremena za slikanje, ali i manje metara da se spojimo sa ekipom koja je sa druge strane radila unjulicu. Sabili smo redove, ima nas sve više na manjem prostoru i zid još brže napreduje! Traži se kamen viška! Traži se kanta škalje!

12
Slika 12 – Skoro 360

Zadnje zrake sunca su davno prestale grijati, u debelom smo sumraku, ali spojili smo zid! Predobar osjećaj! Ovom prilikom još jednom zahvaljujem i čestitam svim sudionicima radionice, i organizatorima i volonterima, jer je odrađen stvarno dobar posao! Kasnijim mjerenjem preko Google Earth-a izmjereno je 170 metara zida! Umorni i zadovoljni završavamo radionicu na kraćem druženju u Planinarskoj Kući.
Ne pokušavajte ovo kod kuće, samo na Vrdovu!

13
Slika 13 – Biomi

Tekst i Foto : Oleg Miklić U sklopu projekta Dinara Back to Life, u organizaciji BIOM-a i LAG-a Cetinska Krajina, u suradnji sa Planinarskim Društvom Sveti Jakov i nama, udrugom Dragodid, 23. i 24. rujna održana je druga radionica obnove suhozida na Vrdovu na Dinari. Planinarska Kuća Sveti Jakov na 1001 mnv je bila baza […]

Read More »

 atts
0

Najava: Edukativno-volonterski suhozidni kamp Ježević 2022.

Otvorene su prijave za edukativno-volonterski suhozidni kamp Ježević 2022. koji će se održati 12.-16. listopada na Dinari. Pozivamo sve zainteresirane za temu revitalizacije suhozida i vodenih staništa Parka prirode Dinara da prouče program i prijave se! Prednost pri prijavi imat će budući stručnjaci na području zaštite prirodne i kulturne baštine, motivirani za volontiranje na kampu i za korištenje stečenog iskustva i znanja za daljnje studiranje, znanstveni rad ili posao.

Suhozidni_kamp_listopad-A4-1-768x1086

PROGRAM

Program kampa osmislili su i provest će stručnjaci zaštite prirodne i kulturne baštine koji će sudionicima dati uvid u teoriju i praksu obnove suhozidnih objekata u zaštićenim područjima kroz predavanja, radionice i rad na terenu. Radni dio kampa obuhvaća obnovu jedne suhozidne lokve i 40-ak metara suhozida u okolici naselja Ježević u Vrlici. Baza kampa će biti ekološka stanica Vrlika u zaseoku Vučemilovići u kojoj će biti smješteni sudionici i u kojoj će se održati predavanja i radionice. Preliminarni program dostupan je ovdje.

PRIJAVE

Sudjelovanje na kampu je besplatno, sudionicima su pokriveni troškovi hrane, smještaja, i lokalnog prijevoza. Molimo zainteresirane da ispune prijavni obrazac do 4. listopada. Obavijest o odobrenju prijave sudionici će dobiti do 6. listopada. Moguće je i sudjelovanje bez noćenja u stanici Vrlika, molimo da to naglasite u prijavi te navedite koji od dana bi sudjelovali.

Kamp za obnovu suhozida dio je projekta Dinara back to LIFE, koji se provodi s ciljem obnove zaraslih travnjaka područja Dinare. Uz obnovu travnjaka naglasak je na poticanju obnove infrastrukture popust suhozida, lokvi i bunara, koji su s jedne strane značajni kao dio kulturnog naslijeđa, dok su istovremeno važni za razvoj stočarstva, dok su ujedno korisni za prirodu i divlje životinje. Na projektu sudjeluju Hrvatske šume, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, LAG “Cetinska krajina” i Udruga Biom kao vodeći partner. Edukativno volonterski suhozidni kamp održava se u suradnji s udrugom Dragodid, koja će kao čuvar i promotor ove tradicionalne tehnike gradnje sudionicima kampa prenijeti znanje i vještinu kako bi se ova baština i u budućnosti održala.

KONTAKT

info@dragodid.org; 0921652392, Julia Bakota Švencbir, koordinatorica

52390028131_add12816b6_k-1200x800

Otvorene su prijave za edukativno-volonterski suhozidni kamp Ježević 2022. koji će se održati 12.-16. listopada na Dinari. Pozivamo sve zainteresirane za temu revitalizacije suhozida i vodenih staništa Parka prirode Dinara da prouče program i prijave se! Prednost pri prijavi imat će budući stručnjaci na području zaštite prirodne i kulturne baštine, motivirani za volontiranje na kampu […]

Read More »