Izvještaj: Žirje – obnova suhozida i uređenje lokve
Tekst: Filip Šrajer
Foto: Alen Čikada, Danijela Grubišić, Jere Bilan, Sanja M Vukman, Filip Šrajer
Prošloga je tjedna, od 23.-26.6., održana radionica uređenja lokve na Žirju koja je obuhvatila obnovu obodnih suhozida, čišćenje dijela vegetacije i uređenje odmorišta – sadnju triju voćki i postavljanje dvije klupice.
Stanje prije početka radova:
Akciju je vodila Amaterska kulturna udruga Žirje kroz projekt (Za)zeleni otok uz sudjelovanje udruga Dragodid i Hyla. Potonja je osigurala i dio sredstava, dok je dio išao iz državnog proračuna za razvoj otoka.
Riječima organizatora, Jere Bilana:
Uređen je zmorašnji zid. Rasuo se bio na 3 mjesta. Stine iz suhozida su izvađene i položene na zemlju. Srušeni dio zida je očišćen to temelja i onda su stine ponovno slagane i vraćane u suhozid. Korištene su isključivo stine koje su izvađene iz zida. To naglašavam jer se nije diralo u ničije zidove. To je rađeno utorak 23. 6. popodne, u srijedu 24. 6. ujutro i popodne, u četvrtak 25. 6. ujutro i popodne i u petak 26. 6. ujutro. Od 7 do 11 i od 16 do 20. Postavljene su dvije klupe i posađena murva i dva šipka. Preostaje posao košenja trske u Loki, posebno uz suhozid, koliko god se može pristupiti suhozidu zbog vode koja se nalazi u Loki. Pored toga, postavit će se edukacijska (interpretacijska) ploča s bitnim podacima i fotografijama vezanim uz Loku. Po riječima stručnjaka za lokve Alena Čikade, Loku je potrebno održavati košenjem trske (lat. phragmites australis) tri puta godišnje. Ona se razmnožava klasanjem (one metlice na vrhu) i korijenom. Važno ju je pokositi prije klasanja. Bilo bi dobro i čistiti je od mulja, koliko je to moguće. Inače, u ostalim lokvama po Dalmatinskom kršu, ljudi su na dno stavili vodonepropusni sloj gline kako bi spriječili otjecanje vode s dna kroz propusni vapnenac.
Što se suhozida tiče, sanirane su tri veće izvale na drugom, vanjskom, prstenu podzida koji okružuju lokvu, ukupno rekonstruirano oko 26 m2 lica suhozida prosječne visine oko 1,5 m.
Lokva se nalazi na najnižem dijelu relativno prostranog Žirajskog polja i za vrijeme većih kiša znala je plaviti i šire područje. Obzidani dio nepravilnog je, približno ovalnog oblika promjera 30-ak metara, dok je spomenuti vanjski prsten koji ju dijeli od okolnih obradivih površina (danas uglavnom zaraslih) promjera 50-ak metara. Iz nje su vodu koristili ljudi i stoka, svaki sa svoje strane.
Okolna vegetacija i mekano tlo bili su uzrok izvalama – zid je na svim mjestima koja su iziskivala popravak bilo potrebno iskopati u potpunosti jer su temeljni kamenovi bili zarotirani prema van i do 30 stupnjeva. Taj je prljavi posao uzeo i najviše vremena, dok je sama gradnja bila prilično ugodna zbog kvalitetnog kamena (korišten je samo kamen iz originalnog zida).
U radu je sudjelovalo desetak ljudi s najrazličitijih strana: s otoka Žirja i Brača, iz Šibenika, Zadra, Siska, Žminja i Zagreba i Reimsa u Francuskoj, a treba spomenuti i moralnu podršku domaćih u obliku fritula i drugih delicija. Jedno prijepodne posjetila nas je i televizijska ekipa.
Bepa Jurat, njena pjesma o Loki i fritule. Foto: Sanja M Vukman
Inače, lokva je u posljednjih petnaestak godina dvaput ispumpana i očišćena, ali trska ju je trenutno potpuno blokirala te je trimerom pokošen samo pojas uz unutarnji prsten. Planira se nastavak projekta, uz čišćenje kompletne lokve od vegetacije, obnovu unutarnjeg suhozidnog prstena i postavljanje poučnih tabli.
Pročitajte članak u Ekovjesniku: https://www.ekovjesnik.hr/clanak/3053/zirje-projekt-zazeleni-otok