Tema bračkih bunja poslužila je uglednom povjesničaru umjetnosti dr. Dušku Kečkemetu za širi osvrt na ovaj oblik suhozidne gradnje kod nas. U seriji tekstova objavljenih 2005. godine u Slobodnoj Dalmaciji autor se dotiče imena, porijekla i svrhe ovih upečatljivih građevina, povlačaći paralele, prije svega sa istarskim kažunima.
TRADICIJSKA GRADNJA BRAČKIH “BUNJA”
(1) Osebujan pečat u krajoliku
Poljske kućice od suhozida, bunje, slične su gomilama i ogradnim zidovima da se među njima jedva raspoznaju. One zavrjeđuju pažnju kao nedjeljivi dio toga prirodnog okoliša. Ali, i kao vrlo zanimljive primitivne građevine – jedinstvene u povijesti arhitekture ne samo u nas nego i u svijetu
(2) Kućice starije od povijesti
Zbog najprimitivnijega načina gradnje, bez posebnog alata i obrađivanoga građevnog materijala, može se zaključiti da je bunja bila prva nastamba pretpovijesnog čovjeka kada je izišao iz špilje – i to u krševitim predjelima – koji su obilovali kamenom, a oskudijevali drvom
(3) Suhozid, kružni tlocrt i kupola
Gradnja manjih kružnih građevina sa pseudokupolom rasprostranjena je velikim dijelom Europe, zapadne Azije i sjeverne Afrike, od najstarijih vremena. Grobnice kružne osnove nalazimo u grčkoj antici, ali su zacijelo još egipatskog porijekla. Primitivni oblik bunje nalazimo i u ledenim igluima Eskima
(4) Mali i jednostavni monumenti
Ima nečeg elementarnog, pa i simboličnog, u malenoj osebujnoj građevini bunje. Kolikogod dimenzijama malena, a tehnikom gradnje jednostavna, ipak je jedan od osnovnih spomenika građevinarstva kojim bi morale početi sve povijesti arhitekture
(5) Genijalno čovjekovo dostignuće
Bračke bunje građene su u drugoj polovici XIX st. i u početku XX st., kada je potražnja za našim vinom bila golema. Širenjem filoksere u vrijeme i nakon Prvog svjetskog rata, zapuštanjem vinograda i iseljavanjem otočana u Ameriku, prestala je i potreba gradnje bračkih bunja
(6) Malo otočana zna graditi bunje
Danas malo koji stariji otočanin znade pravilno sagraditi tradicionalnu bunju. U poljima, ako im ustreba, grade kućice od cementnih bloketa, najčešće prekrivenih salonitnim pločama – što se nikako ne uklapa u slikoviti okoliš, kako se tradicionalne kamene bunje uklapaju
(7) Bunje treba znanstveno obrađivati
Da bi se sačuvale prirodne i tradicionalne vrednote, potrebno ih je upoznati i vrednovati kao doprinos kulturnom području života i baštine na kojoj počiva naša suvremenost, pogotovo ako je ta baština bogata i osebujna, kao u našim krajevima, naročito na otocima poput Brača
Prijave/applications: XVII. međunarodni suhozidni kongres / International Congress on dry stone
ENGLISH here: INFO SHEET + APPLICATION
FRANÇAIS ici : INFO SHEET + FORMULAIRE INSCRIPTION
Already registered participants do not need to register again. Već prijavljeni sudionici se ne moraju ponovno prijaviti.
Foto: Kućerica izgrađena krajem 2020., pokraj lokve koja će se obnoviti tijekom Kongresa (Pločice) – foto: Suhozidna baština Konavala
Dragi kolege, prijatelji, suhozidni entuzijasti,
Udruga DRAGODID i međunarodna mreža S.P.S. za interdisciplinarno istraživanje suhozidne baštine najavljuju XVII. međunarodni suhozidni kongres s radionicom koji će se održati od 27. rujna do 3. listopada 2021. u Hrvatskoj. Domaćin je naša najjužnija općina – Općina Konavle.
Svi zainteresirani mogu sudjelovati kao sudionici radionice, slušatelji, izlagači i/ili izlagači plakata. Rok za registriranje kao izlagač i/ili izlagač plakata je do 28. veljače 2021. Rok za registriranje kao slušatelj ili sudionik radionice je do 30. lipnja 2021.
*** Prijavnica, informacije o kotizaciji i ostali detalji nalaze se ovdje: INFO SHEET + PRIJAVNICA ***
Organizatori prate stanje s pandemijom koronavirusa u Europi i u provedbi Kongresa će djelovati prema preporukama stručnjaka.
Zahvaljujući učenicima i studentima, mladim profesionalcima, uključenom lokalnom stanovništvu te lokalnoj i državnoj podršci, konavosko suhozidno naslijeđe se detaljno istražuje, dokumentira i promovira. Radionice, aktivnosti s djecom, festivali, istraživanje suhozidnih tehnika s majstorima, umjetnicima i građanima održavaju naslijeđe živim i dinamičnim.
Vidimo se u Konavlima!
ENGLISH here: INFO SHEET + APPLICATION FRANÇAIS ici : INFO SHEET + FORMULAIRE INSCRIPTION Already registered participants do not need to register again. Već prijavljeni sudionici se ne moraju ponovno prijaviti. Foto: Kućerica izgrađena krajem 2020., pokraj lokve koja će se obnoviti tijekom Kongresa (Pločice) – foto: Suhozidna baština Konavala Dragi kolege, prijatelji, suhozidni entuzijasti, […]
Read More »