Jadranski suhozidi: Brač- bračke bunje

Tema bračkih bunja poslužila je uglednom povjesničaru umjetnosti dr. Dušku Kečkemetu za širi osvrt na ovaj oblik suhozidne gradnje kod nas. U seriji tekstova objavljenih 2005. godine u Slobodnoj Dalmaciji autor se dotiče imena, porijekla i svrhe ovih upečatljivih građevina, povlačaći paralele, prije svega sa istarskim kažunima.

Tema bračkih bunja poslužila je uglednom povjesničaru umjetnosti dr. Dušku Kečkemetu za širi osvrt na ovaj oblik suhozidne gradnje kod nas. U seriji tekstova objavljenih 2005. godine u Slobodnoj Dalmaciji autor se dotiče imena, porijekla i svrhe ovih upečatljivih građevina, povlačaći paralele, prije svega sa istarskim kažunima.

TRADICIJSKA GRADNJA BRAČKIH “BUNJA”


(1) Osebujan pečat u krajoliku

Poljske kućice od suhozida, bunje, slične su gomilama i ogradnim zidovima da se među njima jedva raspoznaju. One zavrjeđuju pažnju kao nedjeljivi dio toga prirodnog okoliša. Ali, i kao vrlo zanimljive primitivne građevine – jedinstvene u povijesti arhitekture ne samo u nas nego i u svijetu

(2) Kućice starije od povijesti

Zbog najprimitivnijega načina gradnje, bez posebnog alata i obrađivanoga građevnog materijala, može se zaključiti da je bunja bila prva nastamba pretpovijesnog čovjeka kada je izišao iz špilje – i to u krševitim predjelima – koji su obilovali kamenom, a oskudijevali drvom

(3) Suhozid, kružni tlocrt i kupola

Gradnja manjih kružnih građevina sa pseudokupolom rasprostranjena je velikim dijelom Europe, zapadne Azije i sjeverne Afrike, od najstarijih vremena. Grobnice kružne osnove nalazimo u grčkoj antici, ali su zacijelo još egipatskog porijekla. Primitivni oblik bunje nalazimo i u ledenim igluima Eskima

(4) Mali i jednostavni monumenti

Ima nečeg elementarnog, pa i simboličnog, u malenoj osebujnoj građevini bunje. Kolikogod dimenzijama malena, a tehnikom gradnje jednostavna, ipak je jedan od osnovnih spomenika građevinarstva kojim bi morale početi sve povijesti arhitekture

(5) Genijalno čovjekovo dostignuće

Bračke bunje građene su u drugoj polovici XIX st. i u početku XX st., kada je potražnja za našim vinom bila golema. Širenjem filoksere u vrijeme i nakon Prvog svjetskog rata, zapuštanjem vinograda i iseljavanjem otočana u Ameriku, prestala je i potreba gradnje bračkih bunja

(6) Malo otočana zna graditi bunje

Danas malo koji stariji otočanin znade pravilno sagraditi tradicionalnu bunju. U poljima, ako im ustreba, grade kućice od cementnih bloketa, najčešće prekrivenih salonitnim pločama – što se nikako ne uklapa u slikoviti okoliš, kako se tradicionalne kamene bunje uklapaju

(7) Bunje treba znanstveno obrađivati

Da bi se sačuvale prirodne i tradicionalne vrednote, potrebno ih je upoznati i vrednovati kao doprinos kulturnom području života i baštine na kojoj počiva naša suvremenost, pogotovo ako je ta baština bogata i osebujna, kao u našim krajevima, naročito na otocima poput Brača

Komentiraj

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

hrHR