Tema bračkih bunja poslužila je uglednom povjesničaru umjetnosti dr. Dušku Kečkemetu za širi osvrt na ovaj oblik suhozidne gradnje kod nas. U seriji tekstova objavljenih 2005. godine u Slobodnoj Dalmaciji autor se dotiče imena, porijekla i svrhe ovih upečatljivih građevina, povlačaći paralele, prije svega sa istarskim kažunima.
TRADICIJSKA GRADNJA BRAČKIH “BUNJA”
(1) Osebujan pečat u krajoliku
Poljske kućice od suhozida, bunje, slične su gomilama i ogradnim zidovima da se među njima jedva raspoznaju. One zavrjeđuju pažnju kao nedjeljivi dio toga prirodnog okoliša. Ali, i kao vrlo zanimljive primitivne građevine – jedinstvene u povijesti arhitekture ne samo u nas nego i u svijetu
(2) Kućice starije od povijesti
Zbog najprimitivnijega načina gradnje, bez posebnog alata i obrađivanoga građevnog materijala, može se zaključiti da je bunja bila prva nastamba pretpovijesnog čovjeka kada je izišao iz špilje – i to u krševitim predjelima – koji su obilovali kamenom, a oskudijevali drvom
(3) Suhozid, kružni tlocrt i kupola
Gradnja manjih kružnih građevina sa pseudokupolom rasprostranjena je velikim dijelom Europe, zapadne Azije i sjeverne Afrike, od najstarijih vremena. Grobnice kružne osnove nalazimo u grčkoj antici, ali su zacijelo još egipatskog porijekla. Primitivni oblik bunje nalazimo i u ledenim igluima Eskima
(4) Mali i jednostavni monumenti
Ima nečeg elementarnog, pa i simboličnog, u malenoj osebujnoj građevini bunje. Kolikogod dimenzijama malena, a tehnikom gradnje jednostavna, ipak je jedan od osnovnih spomenika građevinarstva kojim bi morale početi sve povijesti arhitekture
(5) Genijalno čovjekovo dostignuće
Bračke bunje građene su u drugoj polovici XIX st. i u početku XX st., kada je potražnja za našim vinom bila golema. Širenjem filoksere u vrijeme i nakon Prvog svjetskog rata, zapuštanjem vinograda i iseljavanjem otočana u Ameriku, prestala je i potreba gradnje bračkih bunja
(6) Malo otočana zna graditi bunje
Danas malo koji stariji otočanin znade pravilno sagraditi tradicionalnu bunju. U poljima, ako im ustreba, grade kućice od cementnih bloketa, najčešće prekrivenih salonitnim pločama – što se nikako ne uklapa u slikoviti okoliš, kako se tradicionalne kamene bunje uklapaju
(7) Bunje treba znanstveno obrađivati
Da bi se sačuvale prirodne i tradicionalne vrednote, potrebno ih je upoznati i vrednovati kao doprinos kulturnom području života i baštine na kojoj počiva naša suvremenost, pogotovo ako je ta baština bogata i osebujna, kao u našim krajevima, naročito na otocima poput Brača
Radionica obnove suhozida u Drveniku
Tekst: Dora Raič
Foto: Ana Jadrijević, Dora Raič
Pod obroncima Biokova, u Drveniku, od 13. do 15. svibnja održala se radionica obnove suhozida u suradnji s Turističkom Zajednicom Drvenik. Cilj radionice bio je obnova planinarske i pješačke Staze Alberta Fortisa.
Za početak pregledali smo prvih 50ak metara staze kako bi definirali točne pozicije za obnovu. U najvećem dijelu riječ je o podzidu maslinika, koji se kreće od nekih 0,5 m pa do skoro 2 m visine. S obzirom na nešto manji broj sudionika prvoga dana radionice, u petak, odlučili smo za zagrijavanje urediti sami početak staze. Na odabranoj lokaciji podzid je bio skoro u potpunosti urušen te se po običaju krenulo od rašćišćavanja vegetacije i razasutog materijala. Za završetak zone obnove odredili smo dio podzida na kojem je stepenasto bilo ugrađeno nekoliko povećeg kamenja, za koje smo zaključili da su postavljeni kako bi se lakše popelo do maslinika.
Do kraja radnog dijela dana, uspješno je uređen početni dio staze i obnovljeno oko 6 m podzida.
Narednog dana, ekipa je dobila pojačanje te smo se odlučili prihvatiti obnove najizazovnijeg dijela podzida. Riječ je o skoro 2 m visokom dijelu podzida, na kojem su bile 3 velike provale. S obzirom na visinu podzida, s provalama je proklizala i velika količina zemlje te je prije gradnje bilo potrebno ukloniti.
Zajedničkim snagama, naizgled veliki zalogaj brzo je savladan. Teren je raščišćen, materijal za gradnju sortiran te se započelo s formiranjem novog lica.
Prije nastavka radova, a nakon marende u odličnom društvu, počastili smo se partijom balota na ponajljepšem zogu na našoj obali.
Napunjenih baterija, vratili smo se u radnu atmosferu. Pohvale sudionicima koji su bili zainteresirani, motivirani i vrlo brzo pohvatali principe građenja te smo u nekoliko preostalih sati drugog dana radionice podigli veći dio podzida.
Zadnjeg radnog dana, u nedjelju kroz jutro, podiglo se nekoliko završnih redova podzida te je time uspješno obnovljena i druga lokacija u sklopu ove radionice.
Zahvaljujemo našim domaćinima na izuzetno ugodnom gostovanju te se nadamo ponovnoj suradnji i još kojoj radionici u ovom suhozidno bogatom mjestu.
Tekst: Dora Raič Foto: Ana Jadrijević, Dora Raič Pod obroncima Biokova, u Drveniku, od 13. do 15. svibnja održala se radionica obnove suhozida u suradnji s Turističkom Zajednicom Drvenik. Cilj radionice bio je obnova planinarske i pješačke Staze Alberta Fortisa. Za početak pregledali smo prvih 50ak metara staze kako bi definirali točne pozicije za obnovu. […]
Read More »