Potaknuti sve brojnijim upitima za kontakt suhozidara, pokrećemo rubriku “Burza suhozida!”.
Za početak ćemo u ovom postu objaviti kontakte koje smo prikupili kroz proljetni poziv za registraciju umijeća kao kulturnog dobra, a ideja je da ovo mjesto postane oglasna ploča za ponudu i potražnju suhozidnih angažmana.
Tekst: Filip Šrajer
Foto: Sanjin Ilić & Društvo Sinjali Baška
Usprkos jakoj – pravoj senjskoj – buri, na Ljubimeru povrh Baške u subotu i nedjelju 5. i 6.11. s uspjehom je održana druga ovogodišnja radionica obnove mrgara, u organizaciji Društva Sinjali Baška i Turističke zajednice Općine Baška te s voditeljima udruge Dragodid.
Mrgari Na Ljubimeru prije obnove, s Baškom u pozadini.
Najfotogeničnije građevine hrvatske suhozidne baštine, višeprostorni torovi za razvrstavanje ovaca: mrgari, koji iz zraka izgledaju poput cvjetova, rasuti su po kamenitim komunadama (zajedničkim pašnjacima) Baške, Jurandvora i Batomlja na južnom dijelu otoka Krka i obližnjem Prviću. Na njihovu čaroliju upozorio je još krajem 1980-ih akademik Branko Fučić koji ih je vidio na zračnim fotografijama Petra Trinajstića, a krajem 1990-ih je dr. Berislav Horvatić detaljno istražio i opisao.
Jurandvorski pastiri trkaju ovce Na Starih mrgari u listopadu 1997. foto: Berislav Horvatić
Nažalost, nekadašnja ekonomija komunada, na kojima su domaći ovčari ljeti držali svoja stada te ih po potrebi utjeravali i razvrstavali (trkali) u mrgarima, nije više vitalna, pa su fotografije koje je Horvatić snimio 1997. godine vjerojatno zadnje na kojima ih vidimo u punoj funkciji. U kolovozu 2004. godine su on i Denis Lešić snimili svih deset mrgara otoka Krka iz zraka (ima ih još pet na Prviću), a cijela galerija još postoji na netu. U proljeće 2007. Udruga Sinjali Baška predvođena neumornom Brankom Polonijo organizirala je obnovu mrgara na Lipici, što je ujedno i posljednja akcija koja je u većem broju okupila profesionalne ovčare.
I od te zadnje akcije proteklo je dosta vremena i mrgari, građeni pretežito od krhkog jednostrukog suhozida unjulice, počeli su ozbiljno podlijegati zubu vremena. Prilikom manifestacije Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture, uža okolica mrgara Na Ljubimeru bile je mjesto umjetničke instalacije, pa je pozornost opet skrenuta i na njih, a fotograf Sanjin Ilić, inače član Društva Sinjali, dronom je i s tla snimio novu seriju fotografija i održao zapaženu izložbu, prvo u Baški u ljeto 2021. a početkom proljeća ove godine i u Zagrebu u Galeriji Arheološkog muzeja u Zagrebu. Tom je prilikom formirana jezgra inicijative za obnovu mrgara koju uz Branku i Sanjina čini i Ivana Topić, direktorica Turističke zajednica Baška, a vanjski su članovi i simpatizeri Sanjin Mihelić, ravnatelj AMZ, Boris Lešić, organizator festivala Crna ovca, dr. Jadran Kale, etnolog i ekspert za suhozidnu baštinu, i potpisnik ovog teksta.
Kroz tu inicijativu, a kao dio programa festivala Crna ovca, u svibnju ove godine održana je prva volonterska radionica obnove mrgara Na Ljubimeru, odabranih zbog blizine Baški (četredesetak minuta prilično strmog uspona na kamenjarsku visoravan) i ljepote ambijenta (spektakularan pogled na otok Prvić i Kvarnerić). O radionici smo pisali ovdje.
Nakon svibanjske radionice pao je dogovor da se tijekom jeseni održi još jedna. Održavanje akciju na unaprijed odabran datum prijetila je pokvariti olujna bura, ali dosta velik odaziv i neizvjesnost boljeg vremena u rezervnom terminu prisilila nas je stisnuti zube i krenuti uzbrdo.
Nekoliko dana nakon što je, za vikend prije Svih svetih, bašćanska plaža bila puna, jedan sasvim drugačiji, zimsko-surferski ugođaj. Naše odredište nalazi se neposredno iza kamenitog sedla na slici gore desno.
Uobičajeno kratko predavanje o krajobrazno-ekonomskom kontekstu lokaliteta te o osnovnim tipovima i principu gradnje suhozida nije održano gore na mrgarima već putem u relativnoj zavjetrini borove šumice koja je izrasla na terasama nekadašnjih vinograda.
Strmi uspon ustvari je dobro došao – za zagrijavanje.
Za razliku od subote, nedjelja je bila sunčana pa su i fotografije ljepše. Mrgari Na Ljubimeru nalaze se neposredno iza hrpta, u malom uleknuću padine koje pruža koliko-toliku zaštitu od bure (vidi prvu sliku). Njihova sala kapaciteta je 800 ovaca (za opis termina i principa korištenja vidi spomenuti Horvatićev tekst). Mrgarima se pristupa preko, odnosno pokraj omanje lokve, a oko njih natiskalo se par privatnih, suhozidom omeđenih i djelomično terasiranih dolaca, u kojima su se uzgajale neke kulture – u konjunkturi vjerojatno loza, a nakon što je lozu “odnijelo”, bilo što, što su vlasnici procijenili korisnim: žitarice, grahorice i slično.
Suhozidne pregrade mrgara građene su uglavnom tehnikom jednostrukog suhozida (unjulice), ali ima i dvostrukih (duplice). Zapravo najčešći je oblik zid, kojemu je u podložju duplica, a prema vrhu se stanjuje u unjulicu. Na radionici se, kao i u svibnju, uklanjala ostruga i kupina, popravljali izvaljeni dijelovi zida, uključujući i škulje, odnosno laze. Radionicu su vodili Filip Šrajer i Filip Bubalo iz Dragodida, a volontera je bilo 15-ak, svih dobi i sa svih strana, od domaćih do gostiju s kontinenta, Primorja, Istre i Dalmacije – sve do Konavala!
U subotu navečer, usprkos umoru od vjetra i kamena, bilo je živo na predavanjima Branke Polonijo o mrgarima i akcijama njihove obnove, i Filipa Šrajera o tehnikama gradnje i obnove suhozida, a Filip Bubalo pokazao je i nedavno montiran filmić o hrvatskoj suhozidnoj ruti. U prvom planu su majice s logom koji je izradio Denis Lešić.
Zadovoljna ekipa u fantastičnom ambijentu nakon radionice. Čak je i bura tijekom radionice malo pala. Još fotografija pogledajte na Facebook objavi Društva Sinjali. Vidimo se opet!
Tekst: Filip Šrajer Foto: Sanjin Ilić & Društvo Sinjali Baška Usprkos jakoj – pravoj senjskoj – buri, na Ljubimeru povrh Baške u subotu i nedjelju 5. i 6.11. s uspjehom je održana druga ovogodišnja radionica obnove mrgara, u organizaciji Društva Sinjali Baška i Turističke zajednice Općine Baška te s voditeljima udruge Dragodid. Mrgari Na Ljubimeru prije […]
Najavljujemo vikend radionicu obnove suhozida u selu Lisac koja će se održati 5. i 6. studenoga 2022.
Prijave i informacije: Tamara Sremec 098/464-755
Kratko o Liscu i njegovim suhozidima
Lisac je malo, staro naselje smješteno sjeverozapadno od Klane, na samoj granici sa Slovenijom. Lisac se smjestio na nadmorskoj visini od oko 700 m, podno Liščića i Grmade.
Najstariji za sada dostupan pisani dokument u kojem se mjesto spominje je darovnica kojom je imanje (selište) Lisac Augustinskom samostanu iz Rijeke darovao kapetan Metteo Rayan, a potječe iz 1435. godine.
Mjesto je okruženo pašnjacima, brdima i šumom i oduvijek je život u mjestu povezan sa prirodom. U blizini mjesta nalaze se nebrojeni suhozidi koji su povijesti služili ograđivanju vrtova namijenjenih uzgoju hrane i ispaši domaćih životinja.
Radionicu obnove suhozida organiziramo kako bismo se podsjetili na pomalo zaboravljenu vještinu gradnje suhozida i kako bismo osvijestili bogatstvo tradicije kraja u kojem živimo.
Što je predmet obnove?
Tijekom radionice obnovit će se suhozid koji je vidljiv s glavne ceste koja prolazi kroz mjesto a po obnovi uz njega će se postaviti info-ploča s informacijama o povijesti suhozida ovog kraja i dekorativna rasvjeta. Na taj način jedan zid koji dijeli dvije parcele postat će mjesto povezivanja – tradicije i budućnosti; stanovnika i gostiju koju danas dolaze u posjet Liscu. Obnovljeni suhozid postat će turistička zanimljivost i podsjetnik svima na bogatu (često nezapisanu) povijest ovog kraja.
Program:
Subota 5.11.2022.
12:30-13:00 okupljanje sudionika ispred Društvenog doma u Liscu https://goo.gl/maps/ekhgJ6gaUgn4fMF79
13:00-16:00 Edukativna šetnja – upoznavanje s tradicijom suhozidne gradnje na području Lisca i demonstracija obnove suhozida
Nedjelja 6.11.2022.
9:30-10:00 okupljanje sudionika – raskršće na ulazu u mjesto Lisac https://goo.gl/maps/yrDNkyefh2qK33Fy9
10:00-15:00 Radna akcija obnove suhozida u Liscu
Najavljujemo vikend radionicu obnove suhozida u selu Lisac koja će se održati 5. i 6. studenoga 2022. Prijave i informacije: Tamara Sremec 098/464-755 Kratko o Liscu i njegovim suhozidima Lisac je malo, staro naselje smješteno sjeverozapadno od Klane, na samoj granici sa Slovenijom. Lisac se smjestio na nadmorskoj visini od oko 700 m, podno Liščića […]
Udruga Dragodid s domaćinom Gradom Cresom i zahvaljujući podršci lokalnih partnera, organizira Suhozidni susret u Cresu 7.-8. listopada 2022. s ciljem promocije kulturnog dobra umijeća suhozidne gradnje.
Program počinje u petak popodne u Palači Moise kratkim filmom “iz zraka” i okruglim stolom o kvaliteti i pouzdanosti gradnje u suho. U petak posjetitelji mogu čuti i izlaganje o valorizaciji cresko-lošinjskih suhozida i razgledati izložbu fotografija na istu temu.
U subotu vas pozivamo da navijate za svoju ekipu na 5. Prvenstvu Hrvatske u gradnji suhozida!
>
Udruga Dragodid s domaćinom Gradom Cresom i zahvaljujući podršci lokalnih partnera, organizira Suhozidni susret u Cresu 7.-8. listopada 2022. s ciljem promocije kulturnog dobra umijeća suhozidne gradnje. Program počinje u petak popodne u Palači Moise kratkim filmom “iz zraka” i okruglim stolom o kvaliteti i pouzdanosti gradnje u suho. U petak posjetitelji mogu čuti i izlaganje o […]
Tekst i Foto : Oleg Miklić
U sklopu projekta Dinara Back to Life, u organizaciji BIOM-a i LAG-a Cetinska Krajina, u suradnji sa Planinarskim Društvom Sveti Jakov i nama, udrugom Dragodid, 23. i 24. rujna održana je druga radionica obnove suhozida na Vrdovu na Dinari. Planinarska Kuća Sveti Jakov na 1001 mnv je bila baza radionice, gdje smo se okupili u petak u popodnevnim satima. U najvećem broju došli su učenice i učenici iz Gimnazije Dinka Šimunovića u Sinju. U neposrednoj blizini Planinarske Kuće nalazi se suhozid koji je bio cilj naše akcije.
Slika 1 – Uvod
Slika 2 – Zid i Kuća
Zid je bio u jako lošem stanju, jer nije korišten preko pola stoljeća, na dijelovima je zarastao u vegetaciju, puno kamena je popadalo, neko je već i prekrila zemlja, a škalja se je isprala. Ali zid je i zanimljiv, jer se sastoji i od jednostrukog zida – unjula i od dvostrukog – duplice, na dijelovima čak i podzida. Krenuli smo sa čišćenjem nestabilnog dijela unjula i njegovom obnovom. Unjulo je „lakši“ i brži za gradnju, pa smo u kratkom vremenu podigli zid na prosječnu visinu od pola metra u dužini od 10ak metara. Nakon toga vratili smo se unatrag po izgrađenom unjulu, da vidimo princip gradnje duplice, dok je manji dio ekipe nastavio slagati unjulo.
Slika 3 – Samo Jako
Slika 4 – Poskok
Jedna i druga ekipa su napredovale brzo, zid je bio nizak i materijala nije bilo previše. Ali do sumraka uspjeli smo složiti 40ak metar zida! Dvije okomito orijentirane ploče su postavljene kao ulaz/izlaz.
Slika 5 – Intro
Slika 6 – Outro
Drugi dan je počeo relativno rano, ali kako se sunce dizalo i jače grijalo, dizala se i radna temperatura i iz minute u minutu obnovljeni zid je rastao u dužini. Podijelili smo se u grupice od par ljudi od kojih je prva čistila vegetaciju i rasuti zid, druga temeljila, treća slagala red-dva, te četvrta slagala zadnje redove. Suhozid na traci!
Slika 7 – Radno
Slika 8 – Udarno
Slika 9 – 180 od 360
Nakon dobrog posla, dobra marenda! Sinjski arambaši! Pratite nas za više recepata!
Slika 10 – Dobar Tek!
Motivirani odličnom hranom nastavljamo u istom tempu. Sve smo brži i sve bolje radimo, već imamo skoro 100tinjak metar zida iza nas! Nailazimo i na podzid od red, dva, tri, bez puno zastoja rješavamo i par desetaka metara podzida! Dozvoljavamo si i uspješne eksperimente sa klupicom ispod drveta!
Slika 11 – Nema pauze
Imamo sve manje vremena za slikanje, ali i manje metara da se spojimo sa ekipom koja je sa druge strane radila unjulicu. Sabili smo redove, ima nas sve više na manjem prostoru i zid još brže napreduje! Traži se kamen viška! Traži se kanta škalje!
Slika 12 – Skoro 360
Zadnje zrake sunca su davno prestale grijati, u debelom smo sumraku, ali spojili smo zid! Predobar osjećaj! Ovom prilikom još jednom zahvaljujem i čestitam svim sudionicima radionice, i organizatorima i volonterima, jer je odrađen stvarno dobar posao! Kasnijim mjerenjem preko Google Earth-a izmjereno je 170 metara zida! Umorni i zadovoljni završavamo radionicu na kraćem druženju u Planinarskoj Kući.
Ne pokušavajte ovo kod kuće, samo na Vrdovu!
Slika 13 – Biomi
Tekst i Foto : Oleg Miklić U sklopu projekta Dinara Back to Life, u organizaciji BIOM-a i LAG-a Cetinska Krajina, u suradnji sa Planinarskim Društvom Sveti Jakov i nama, udrugom Dragodid, 23. i 24. rujna održana je druga radionica obnove suhozida na Vrdovu na Dinari. Planinarska Kuća Sveti Jakov na 1001 mnv je bila baza […]
Otvorene su prijave za edukativno-volonterski suhozidni kamp Ježević 2022. koji će se održati 12.-16. listopada na Dinari. Pozivamo sve zainteresirane za temu revitalizacije suhozida i vodenih staništa Parka prirode Dinara da prouče program i prijave se! Prednost pri prijavi imat će budući stručnjaci na području zaštite prirodne i kulturne baštine, motivirani za volontiranje na kampu i za korištenje stečenog iskustva i znanja za daljnje studiranje, znanstveni rad ili posao.
PROGRAM
Program kampa osmislili su i provest će stručnjaci zaštite prirodne i kulturne baštine koji će sudionicima dati uvid u teoriju i praksu obnove suhozidnih objekata u zaštićenim područjima kroz predavanja, radionice i rad na terenu. Radni dio kampa obuhvaća obnovu jedne suhozidne lokve i 40-ak metara suhozida u okolici naselja Ježević u Vrlici. Baza kampa će biti ekološka stanica Vrlika u zaseoku Vučemilovići u kojoj će biti smješteni sudionici i u kojoj će se održati predavanja i radionice. Preliminarni program dostupan je ovdje.
PRIJAVE
Sudjelovanje na kampu je besplatno, sudionicima su pokriveni troškovi hrane, smještaja, i lokalnog prijevoza. Molimo zainteresirane da ispune prijavni obrazac do 4. listopada. Obavijest o odobrenju prijave sudionici će dobiti do 6. listopada. Moguće je i sudjelovanje bez noćenja u stanici Vrlika, molimo da to naglasite u prijavi te navedite koji od dana bi sudjelovali.
Kamp za obnovu suhozida dio je projekta Dinara back to LIFE, koji se provodi s ciljem obnove zaraslih travnjaka područja Dinare. Uz obnovu travnjaka naglasak je na poticanju obnove infrastrukture popust suhozida, lokvi i bunara, koji su s jedne strane značajni kao dio kulturnog naslijeđa, dok su istovremeno važni za razvoj stočarstva, dok su ujedno korisni za prirodu i divlje životinje. Na projektu sudjeluju Hrvatske šume, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, LAG “Cetinska krajina” i Udruga Biom kao vodeći partner. Edukativno volonterski suhozidni kamp održava se u suradnji s udrugom Dragodid, koja će kao čuvar i promotor ove tradicionalne tehnike gradnje sudionicima kampa prenijeti znanje i vještinu kako bi se ova baština i u budućnosti održala.
KONTAKT
info@dragodid.org; 0921652392, Julia Bakota Švencbir, koordinatorica
Otvorene su prijave za edukativno-volonterski suhozidni kamp Ježević 2022. koji će se održati 12.-16. listopada na Dinari. Pozivamo sve zainteresirane za temu revitalizacije suhozida i vodenih staništa Parka prirode Dinara da prouče program i prijave se! Prednost pri prijavi imat će budući stručnjaci na području zaštite prirodne i kulturne baštine, motivirani za volontiranje na kampu […]
4 Comments
Poštovani!
Mene zanima da li mi se može netko javiti za detaljnije informacije o popravcima djelomično porušenih suhozida i kako doći do sredstava potpore za obnovu suhozida?
Ljep pozdrav Jerko Imotski!
jerko.majic2@gmail.com
Dobar dan Jerko, što se obnove tiče, ovisi gdje su i čiji su suhozidi. Za suhozide u vinogradima i na ostalim poljoprivrednim površinama, “pravim” sredstvima potpore za obnovu porušenih suhozida nadamo se tek kroz mjere Ruralnog razvoja, a kad će uslijediti … možda ove godine, ali tek krajem (preduvjet je status poljoprivrednika, odn. upis parcele u ARKOD). Do sada su sredstva za obnovu dolazila od gradova/općina, županija, Ministarstva kulture, te još nekolicine drugih ministarstava, ali skromno i samo za komunalne akcije npr. edukativne radionice, obnovu putova i sl., ili ako je baš neki izniman lokalitet važan za cijelu zajednicu kao npr. Takala u Bakarskom zaljevu… Pozdrav, FŠ
Poštovani ! Imam problem sa srušenim suhozidom kojeg su prije desetak godina srušili djelatnici HEP-a Novalja. Naime kompletan suhozid su srušili i od kamenja napravili temelj za betonski stup, usput su mi uzeli oko 4 kvadrata zemljišta. Što da radim, ovi iz HEP-a iz godine u godinu obećavaju popravit štetu da bi mi jednom prilikom rekli da to nije njihov problem.
Pozdrav; Dobre !
Poštovani,
odgovor na Vaše pitanje zapravo izlazi iz domene zaštite kulturnih dobara. Prava domena tog pitanja je zaštita privatnog vlasništva i tu sigurno imate veće šanse za uspjeh. U tom smislu Vam preporučamo da se oboružate strpljenjem, proučite slične slučajeve npr. http://www.kastela.org/novosti/aktualnosti/10219-hep-ov-betonski-stup-podignut-na-privatnoj-zemlji , prema mogućnost potražite savet odvjetnika i pokušate od HEP-a ishoditi naknadu štete. Sretno!