Mala remek-djela na Velikom Kornatu

Slobodna Dalmacija, 06.01.2012.

IVE ŠIKIĆ BAŽOKIĆ, GRADITELJ LIPIH ZIDOVA SATKANIH NA OTOCIMA

Mala remek-djela na Velikom Kornatu

 

Zatekla sam ga u Vruljama na Velikom Kornatu negdje na razmeđu jeseni i zime. Gradio je kameni zid uokolo tamošnje kuće Javne ustanove Nacionalni park Kornati: visok u prosjeku metar i dvadeset, širok čak 65 centimetara, a kad bude dovršen, bit će ga stotinu i pet metara.

Murterski dramski amater

Javna ustanova NP Kornati je murterskog meštra Ivu Šikića Bažokića, toga najslikanijeg, a i najslikovitijeg lika svih regata tradicionalnih brodova koliko god ih ima na srednjem Jadranu – njegov crni leut “Bažokić” ima najslikovitiju posadu, a ne samo vlasnika i timunjera – angažirala upravo za podizanje kamenih zidova oko nekih objekata i uređaja u parku. Ive je, inače, meštar sto zanata: šta okom vidi, rukom napravi.

Uz to je i jedan od najpoznatijih murterskih dramskih amatera! Po struci bravar,brodski mehaničar, godinama se bavio bravarijom. “A onda je učinija nesritni rat, nije bilo posla u bravariji, ja otiša u rat, a vrata radione ostala otvorena pa kome je šta tribalo, uzeja je. Posli rata san počeja raditi u kamenu… ljudima se svidilo i sad najviše radim to”, kazuje Ive, koji je u Murteru i Kornatima uzidao puno i eksterijera i interijera.

Njegovo ziđe prava su mala remek-djela, s čudesnim slogovima, s istakama, nišama za pitar ili ključ, hurijadama (ponistrica s dvije šipke kao rešetke i koso položenom donjom klupčicom) i humarima (fumarima, ali kako je svako f u Murteru h, onda je i fumar – humar…), pa i zidanim kućnim špaherima, angažiraju ga, kaže, pretežno ljudi “šta znadu šta oću”:– Ja sam meštar pipav, znam saziđati i razvaliti i opet ziđati iznova, ali takav sam i ne bi se minja. ‘Vo su stvari ke se ne radu za dan, ‘vi zidi ziđaju se da traju sto godin! Ja znan posložit kamen, a to je najvažnije. Još neki dečki ovo radu, ali ovako, baš samo u kamenu, tako radim samo ja. Nije lagan ti posal, ali meni je dobar jer nemam nikoga vrh sebe. Pa ja polako…

Kad je radio nekome zid, upravo u Kornatima, jedan je kamen prevalio deset puta preko ruku… Gleda ga Zagrepčanin pa kaže: “Kaj buš ga više stavil?… meni si dosadil!” “A ja ga neću stavit dok ja ne vidim da je dobro. Meni nije teško”, kaže Ive.

Ive kamen ovdje u Kornatima obrađuje sve s malim čekićima, veliki alat ima kod kuće. Kaže, to je pretežno površinski kamen koji nađe uokolo, ne smije se puno dirati jer se lomi i puca, a onaj što je samo dvadeset centimetara u zemlji tvrd je ka banica! No, u Kornatima koristi samo ono što se nalazi uokolo tako da ne stvara rane u prostoru.Uprava Nacionalnog parka angažirala ga je da podigne zidove i oko mjesta na kojima se nalaze kontejneri za smeće po koje dolazi specijalni brod Javne ustanove. Ive je smetišta pretvorio u prelijepa mala dvorišta, uz koja se sada s vanjske strane dade i sjediti na klupicama, u zidovima su male niše, neke i s pitarima, a našao je i uzidao čak i kamenje s rupom da ljudi mogu privezati brod kad donesu škovace.

– Bacu škovace, sedu na klupu i sve govoru “zer gut! zer gut!”.

Ima jako lipih zidova satkanih u Kurnatima – kaziva Ive.

– To ti je sve bilo – kakvi je čovik bija. Isto ka šta je i brod isti ka gospodar. Od lipog, klesanog kamena građeni su palaci u Dubrovniku, ma dosta je i do Zlarina otić. Mi to nismo imali.Naši ljudi su i kuće u Murteru, i u Modravama i u Kurnatima gradili tako kako su gradili, skromno – govori Ive Šikić, koji na tom planu sve više postaje kornatski kućni majstor. Zato ga je, napokon, angažirala i Javna ustanova NP Kornati. Pitam Ivu bi li se vrijedilo angažirati oko sanacije onih čuvenih i poznatih kornatskih zidova koji su dijelili obiteljske posjede i pašnjake.

– Kad sam počeo raditi u Nacionalnom parku, mislio sam da bi i to mogao biti jedan zadatak – vratiti zidove bar dokle oko seže. Ali, za to radit, tribaju dva-tri čovika s jedne, i dva-tri čovika s druge strane, teško je svaki čas prilaziti s jedne na drugu stranu.

Dosta je tih zidova palo, dio su srušile ovce, ali dio i ljudi koji znaju bit i gori neg ovce. Bija je na Kurnatima neki survival, neka ekipa je išla pokazati kako se može preživit u Kurnatima. Išli su pješke s kraja na kraj Kurnata i prid sobon vajali (povaljivali, op.p.) zidove… oni su ih dosta porušili.

JORDANKA GRUBAČ
SNIMIO: NIKŠA STIPANIČEV / CROPIX

Male kurnatske kuće

Ja iman u glavi našu staru kuću na Smokici, pa kuću naših rođaka, to su bile kućice “šest za četri”, znam di je bija stol, kredenca, komin u sredini i svako nas je jutro budija dim. Baba je kuvala čaj, a špakera – nije bilo.

U tim je kućama u zidu bilo rupa i niša za držat bocu, a kad bi ko ima skanciju, tote su stale malo finije delikatese, ko je ima. Sad su i u Kurnate prodrle viseće kredence. Ja san sebi uzida kuhinjicu u Kurnate, u Smokici, a Mile Nenin mi je učinija vrata. Spreman se i popravit bunju šta je na toj strani Smokice.

Devetnaest tipova kornatskih zidova

Murterin i znanstvenik Sven Kulušić u svom je radu “Trag predaka u kamenu: suhozidi i ograde – obilježja gradnje ‘usuho’ na jadranskom prostoru Hrvatske” ustanovio da postoji 19 pronađenih karakterističnih tipova “usuho” građenih zidova te da su na Kornatima zastupljene gotovo sve vrste.

Neki kažu da su zidovi Ive Šikića Bažokića previše lijepi i uredni za Kornate. No, često je tako: mora se poznavati ruka meštra! Možda će Ivini zidovi postati devetnaesta kornatska vrsta.

Share and Enjoy:
  • Facebook
  • Twitter
  • del.icio.us
  • Print
  • Tumblr

One Comment

  1. Ivio Truto
    Posted January 24, 2012 at 19:19 | Permalink

    Neka mi ziens požive i da ga zdravje posluži da još puno zidih digne!!!

Post a Comment

Your email is never published nor shared. Required fields are marked *

*
*

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

 atts
0

Traže se volonteri suhozidne razmjene u Komiži!

Nastavljamo s programom razmjena ”Suhozidni mentori” kojemu je cilj omogućiti jednostavan prijenos umijeća suhozidne gradnje od onih koji njime vladaju prema onima koji žele naučiti. Traže se sudionici – prijave otvorene do ove srijede, 31. listopada!!

44098166_2414687078581575_3162831135298289664_o
Terase na komiškom predjelu Blažica s fotografije izgradio je Igor Mataić iz udruge Pomalo, doktor građevinskih znanosti, na imanju Happy lemon i uz pomoć Tonćija Darlića. Svoje suhozidno znanje i vještinu će podijeliti s nekoliko volontera.

Razmjena će trajati od četiri do šest dana, u studenome 2018. Volonterima će mentor osigurati prijenos osnova umijeća gradnje suhozida, te hranu (tri obroka dnevno) i smještaj. Volonterima je pokriven povratni trošak puta do lokacije razmjene.

Što volonter radi za vrijeme razmjene?
– gradi nove podzide (pet-sedam sati dnevno)
– dokumentira razmjenu i umijeće mentora fotografijama, tekstom i videom, te po završetku razmjene sastavlja kratki osvrt koji će se objaviti na dragodid.org

Kako se prijaviti?
Ukoliko ste zainteresirani za sudjelovanje, molimo vas da na info@dragodid.org do 31.10. pošaljete sljedeće:

Ime i prezime
Godina rođenja
E-adresa i kontakt broj
Mjesto odakle putujete na razmjenu
Zanimanje ili fakultet koji pohađate
Prijedlog datuma razmjene (4-6 dana u studenome 2018.)
Kratki motivacijski tekst (do 10 rečenica) u kojemu opisujete zbog čega biste htjeli sudjelovati u razmjeni.

Udruga Dragodid će vaše podatke koristiti isključivo za kontaktiranje vezano za rezultate odabira volontera o kojima ćemo vas obavijestiti do 1. studenoga 2018.

Prijavite se i ne propustite priliku provesti nekoliko sunčanih viških dana, učeći ovu vrijednu vještinu zaštićenu kao nematerijalno kulturno dobro Hrvatske! Ovaj program financira Splitsko-dalmatinska županija.

Nastavljamo s programom razmjena ”Suhozidni mentori” kojemu je cilj omogućiti jednostavan prijenos umijeća suhozidne gradnje od onih koji njime vladaju prema onima koji žele naučiti. Traže se sudionici – prijave otvorene do ove srijede, 31. listopada!! Terase na komiškom predjelu Blažica s fotografije izgradio je Igor Mataić iz udruge Pomalo, doktor građevinskih znanosti, na imanju […]

Read More »

 atts
0

Konavle 2020.-odabran domaćin međunarodnog suhozidnog kongresa!

S velikim zadovoljstvom i ponosom najavljemo kako će se 17. međunarodni suhozidni kongres S.P.S.-a (Société scientifique internationale pour l’étude pluridisciplinaire de la Pierre Sèche) održati 2020. godine u Konavlima!

jasenice3
Foto: Suhozidna baština Konavala

Vijest je svježa – domaćin idućeg Kongresa odabran je jutros s 22 glasa od mogućih 28, na sjednici Skupštine S.P.S.-a u španjolskom gradu Ciutadella de Menorca na kojoj je naš član Filip Bubalo predstavio kandidaturu Hrvatske i Dragodida.

44940899_1185683414913364_4893057314627518464_o
Foto: SPS

Više o kongresima može se pročitati u izvještaju s onog održanog 2016. u Grčkoj: http://www.dragodid.org/izvjestaj-suhozidni-kongres-u-kefaloniji/

Pratite nas i do viđenja u Konavlima!

S velikim zadovoljstvom i ponosom najavljemo kako će se 17. međunarodni suhozidni kongres S.P.S.-a (Société scientifique internationale pour l’étude pluridisciplinaire de la Pierre Sèche) održati 2020. godine u Konavlima! Foto: Suhozidna baština Konavala Vijest je svježa – domaćin idućeg Kongresa odabran je jutros s 22 glasa od mogućih 28, na sjednici Skupštine S.P.S.-a u španjolskom […]

Read More »

 atts
0

Najava: Bosi po kamenju – 20 godina šibenske i hrvatske zaštite suhozida

Bosi po kamenju: dvadeset godina šibenske i hrvatske zaštite suhozida
Utorak, 30. X. 2018. u 19h, atrij Muzeja Grada Šibenika

post-Raso

U utorak, 30. X. 2018., navršit će se 20 godina od rješenja preventivne zaštite Rašine bunje, prve službene zaštite jedne suhozidne građevine u ovom dijelu Europe. Od tog vremena su u Registru kulturnih dobara RH četiri ovakve građevine i sve su u šibenskoj okolici.

Prigodom ove obljetnice i šibenskih iskustava s ovim fragmentom kulturne baštine pokušat ćemo ih staviti u okvir širih promjena s baštinom i pretpostaviti kojim putem će napredovati društvena skrb o njoj.

Predavač je autor obrazloženja za upise ovih kulturnih dobara, etnolog Jadran Kale (docent Odjela za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru i kustos Etnografskog odjela Muzeja Grada Šibenika).

Više na mreži:
http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=216432

Bosi po kamenju: dvadeset godina šibenske i hrvatske zaštite suhozida Utorak, 30. X. 2018. u 19h, atrij Muzeja Grada Šibenika U utorak, 30. X. 2018., navršit će se 20 godina od rješenja preventivne zaštite Rašine bunje, prve službene zaštite jedne suhozidne građevine u ovom dijelu Europe. Od tog vremena su u Registru kulturnih dobara RH […]

Read More »

 atts
0

Najava: Suhozidni kongres na Menorci

16. međunarodni suhozidni kongres udruženja SPS (Société scientifique internationale pour l’étude pluridisciplinaire de la Pierre Sèche) održat će se 26.-28. listopada 2018. u španjolskom gradu Ciutadella de Menorca.

Cilj događaja je razmjena iskustava i znanja o suhozidnoj gradnji te predstavljanje rezultata istraživanja i terenskog rada o ovoj temi. Kao uvod u Kongres održana je i praktična radionica obnove suhozidne ”barake”, kako je zovu Španjolci:

Screenshot_2
”Barraca” prije obnove

Program Kongresa i radionice dostupni su ovdje: http://pierreseche-international.org/nextcongress.html O tome kako nam je bilo moći ćete pročitati u izvještaju kada se vratimo s Baleara!

16. međunarodni suhozidni kongres udruženja SPS (Société scientifique internationale pour l’étude pluridisciplinaire de la Pierre Sèche) održat će se 26.-28. listopada 2018. u španjolskom gradu Ciutadella de Menorca. Cilj događaja je razmjena iskustava i znanja o suhozidnoj gradnji te predstavljanje rezultata istraživanja i terenskog rada o ovoj temi. Kao uvod u Kongres održana je i […]

Read More »

 atts
0

Press: Kulturni krajolik Srime

Dijelimo članak dr.sc. Jadrana Kale ”Srima – krajolik nastanka starog grada Šibenika, u rukama novog grada – Vodica” objavljen u dvomjesečniku Šibenik 2012.

(klikom na fotografiju preuzimate članak)

Screenshot_1

 

Dijelimo članak dr.sc. Jadrana Kale ”Srima – krajolik nastanka starog grada Šibenika, u rukama novog grada – Vodica” objavljen u dvomjesečniku Šibenik 2012. (klikom na fotografiju preuzimate članak)  

Read More »