Mala remek-djela na Velikom Kornatu

Slobodna Dalmacija, 06.01.2012.

IVE ŠIKIĆ BAŽOKIĆ, GRADITELJ LIPIH ZIDOVA SATKANIH NA OTOCIMA

Mala remek-djela na Velikom Kornatu

 

Zatekla sam ga u Vruljama na Velikom Kornatu negdje na razmeđu jeseni i zime. Gradio je kameni zid uokolo tamošnje kuće Javne ustanove Nacionalni park Kornati: visok u prosjeku metar i dvadeset, širok čak 65 centimetara, a kad bude dovršen, bit će ga stotinu i pet metara.

Murterski dramski amater

Javna ustanova NP Kornati je murterskog meštra Ivu Šikića Bažokića, toga najslikanijeg, a i najslikovitijeg lika svih regata tradicionalnih brodova koliko god ih ima na srednjem Jadranu – njegov crni leut “Bažokić” ima najslikovitiju posadu, a ne samo vlasnika i timunjera – angažirala upravo za podizanje kamenih zidova oko nekih objekata i uređaja u parku. Ive je, inače, meštar sto zanata: šta okom vidi, rukom napravi.

Uz to je i jedan od najpoznatijih murterskih dramskih amatera! Po struci bravar,brodski mehaničar, godinama se bavio bravarijom. “A onda je učinija nesritni rat, nije bilo posla u bravariji, ja otiša u rat, a vrata radione ostala otvorena pa kome je šta tribalo, uzeja je. Posli rata san počeja raditi u kamenu… ljudima se svidilo i sad najviše radim to”, kazuje Ive, koji je u Murteru i Kornatima uzidao puno i eksterijera i interijera.

Njegovo ziđe prava su mala remek-djela, s čudesnim slogovima, s istakama, nišama za pitar ili ključ, hurijadama (ponistrica s dvije šipke kao rešetke i koso položenom donjom klupčicom) i humarima (fumarima, ali kako je svako f u Murteru h, onda je i fumar – humar…), pa i zidanim kućnim špaherima, angažiraju ga, kaže, pretežno ljudi “šta znadu šta oću”:– Ja sam meštar pipav, znam saziđati i razvaliti i opet ziđati iznova, ali takav sam i ne bi se minja. ‘Vo su stvari ke se ne radu za dan, ‘vi zidi ziđaju se da traju sto godin! Ja znan posložit kamen, a to je najvažnije. Još neki dečki ovo radu, ali ovako, baš samo u kamenu, tako radim samo ja. Nije lagan ti posal, ali meni je dobar jer nemam nikoga vrh sebe. Pa ja polako…

Kad je radio nekome zid, upravo u Kornatima, jedan je kamen prevalio deset puta preko ruku… Gleda ga Zagrepčanin pa kaže: “Kaj buš ga više stavil?… meni si dosadil!” “A ja ga neću stavit dok ja ne vidim da je dobro. Meni nije teško”, kaže Ive.

Ive kamen ovdje u Kornatima obrađuje sve s malim čekićima, veliki alat ima kod kuće. Kaže, to je pretežno površinski kamen koji nađe uokolo, ne smije se puno dirati jer se lomi i puca, a onaj što je samo dvadeset centimetara u zemlji tvrd je ka banica! No, u Kornatima koristi samo ono što se nalazi uokolo tako da ne stvara rane u prostoru.Uprava Nacionalnog parka angažirala ga je da podigne zidove i oko mjesta na kojima se nalaze kontejneri za smeće po koje dolazi specijalni brod Javne ustanove. Ive je smetišta pretvorio u prelijepa mala dvorišta, uz koja se sada s vanjske strane dade i sjediti na klupicama, u zidovima su male niše, neke i s pitarima, a našao je i uzidao čak i kamenje s rupom da ljudi mogu privezati brod kad donesu škovace.

– Bacu škovace, sedu na klupu i sve govoru “zer gut! zer gut!”.

Ima jako lipih zidova satkanih u Kurnatima – kaziva Ive.

– To ti je sve bilo – kakvi je čovik bija. Isto ka šta je i brod isti ka gospodar. Od lipog, klesanog kamena građeni su palaci u Dubrovniku, ma dosta je i do Zlarina otić. Mi to nismo imali.Naši ljudi su i kuće u Murteru, i u Modravama i u Kurnatima gradili tako kako su gradili, skromno – govori Ive Šikić, koji na tom planu sve više postaje kornatski kućni majstor. Zato ga je, napokon, angažirala i Javna ustanova NP Kornati. Pitam Ivu bi li se vrijedilo angažirati oko sanacije onih čuvenih i poznatih kornatskih zidova koji su dijelili obiteljske posjede i pašnjake.

– Kad sam počeo raditi u Nacionalnom parku, mislio sam da bi i to mogao biti jedan zadatak – vratiti zidove bar dokle oko seže. Ali, za to radit, tribaju dva-tri čovika s jedne, i dva-tri čovika s druge strane, teško je svaki čas prilaziti s jedne na drugu stranu.

Dosta je tih zidova palo, dio su srušile ovce, ali dio i ljudi koji znaju bit i gori neg ovce. Bija je na Kurnatima neki survival, neka ekipa je išla pokazati kako se može preživit u Kurnatima. Išli su pješke s kraja na kraj Kurnata i prid sobon vajali (povaljivali, op.p.) zidove… oni su ih dosta porušili.

JORDANKA GRUBAČ
SNIMIO: NIKŠA STIPANIČEV / CROPIX

Male kurnatske kuće

Ja iman u glavi našu staru kuću na Smokici, pa kuću naših rođaka, to su bile kućice “šest za četri”, znam di je bija stol, kredenca, komin u sredini i svako nas je jutro budija dim. Baba je kuvala čaj, a špakera – nije bilo.

U tim je kućama u zidu bilo rupa i niša za držat bocu, a kad bi ko ima skanciju, tote su stale malo finije delikatese, ko je ima. Sad su i u Kurnate prodrle viseće kredence. Ja san sebi uzida kuhinjicu u Kurnate, u Smokici, a Mile Nenin mi je učinija vrata. Spreman se i popravit bunju šta je na toj strani Smokice.

Devetnaest tipova kornatskih zidova

Murterin i znanstvenik Sven Kulušić u svom je radu “Trag predaka u kamenu: suhozidi i ograde – obilježja gradnje ‘usuho’ na jadranskom prostoru Hrvatske” ustanovio da postoji 19 pronađenih karakterističnih tipova “usuho” građenih zidova te da su na Kornatima zastupljene gotovo sve vrste.

Neki kažu da su zidovi Ive Šikića Bažokića previše lijepi i uredni za Kornate. No, često je tako: mora se poznavati ruka meštra! Možda će Ivini zidovi postati devetnaesta kornatska vrsta.

Share and Enjoy:
  • Facebook
  • Twitter
  • del.icio.us
  • Print
  • Tumblr

One Comment

  1. Ivio Truto
    Posted January 24, 2012 at 19:19 | Permalink

    Neka mi ziens požive i da ga zdravje posluži da još puno zidih digne!!!

Post a Comment

Your email is never published nor shared. Required fields are marked *

*
*

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

 atts
0

Najava: Krajolici budućnosti 2019.

Udruga Praputnjak – kulturni krajolik 29. do 31. kolovoza na Praputnjaku organizira događaj Krajolici budućnosti, a poziv prenosimo u cijelosti.

69263417_1462393537233294_1547042182022561792_o
Facebook događaj

Dragi susjedi, prijatelji i suradnici,
čast nam je i ove godine pozvati vas na program KRAJOLIKA budućnosti koji će se održati od

Uz pogovore o kulturnom krajoliku, prirodi, baštini i hrani, u toploj prijateljskoj atmosferi, upoznat ćemo se sa stručnjacima i praputnjarskim udrugrama. Zajedno ćemo sagledati vrijednosti prošlih vremena, izazove današnjice i planove za budućnost!

Program započinjemo u dvorištu Područne škole Praputnjak, a zatvaramo ga u subotu ispred Doma kulture Praputnjak!

Vidimo se!

PROGRAM DRUŽENJA, svaku večer od 20:00 sati:

29.08. – UNESCO i nematerijalna kulturna baština
(druženje uz predavanja u dvorištu ispred Područne škole Praputnjak, Praputnjak 101)

Umjeće suhozidne gradnje – nematerijalna baština čovječanstva
Grga Frangeš, dipl. etnolog / muzeolog iz Udruge 4 grada Dragodid

Kulturna i prirodna baština – osnova za regeneneraciju teritorija
Ivona Miloš, dipl. dizajner i predsjednica Udruge Praputnjak – kulturni krajolik

Uloga promocije baštinskih priča u očuvanju kulturne i prirodne baštine
Silvija Jacić, novinarka i PR stručnjakinja, specijalist za promociju interpretirane baštine, Promo&press, Zagreb

30.08. – U šetnji KRAJOLIKOM
(druženje uz predavanja u dvorištu ispred Područne
škole Praputnjak, Praputnjak 101)

U mreži putova
Tea Rosić, arheolog i kustos Muzeja Grada Crikvenice, Crikvenica
i Stjepan Špalj, povjesničar, vanjski suradnik Muzeja

Život zidina – pogled iz ptičje perspektive
Iva Šoštarić, mag. biol. mol., Udruga BIOM, Zagreb

31.08. – “Nikad sam, vavek dobro kumpanjan!”
(predavanje, druženje, igre i zabava ispred Doma kulture Praputnjak, Praputnjak 158 A)

Boje i mirisi u hrani, predavanje
Tomislav Pavlešić, dipl. ing. agr. /enolog, Sveučilište u Rijeci, Odjel za biotehnologiju

predstavljanje Praputnjarskih udruga i OPG-ova – uz gastronomske specijalitete, zabavu uz balote i muziku

Sudjeluju: Težakinje i težaki z Praputnjaka, Udruga penzionera Bakar – podružnica Praputnjak, Lovačko društvo „Tuhobić“, Mesopustari Praputnjak, Dječji pjevački zbor Praputnjarski slavići, KDU Praputnjak, PZ Dolčina, Mali muzej RATI, Udruga inovatora “ŠTERIKA” Praputnjak, Mjesni odbor Praputnjak, Udruga PRAPUTNJAK – kulturni krajolik i gosti!

Program su i ove godine podržali Grad Bakar, Primorsko-goranska županija i neizostavni Rijeka 2020, EPK.

Izvor: Praputnjak – kulturni krajolik

Udruga Praputnjak – kulturni krajolik 29. do 31. kolovoza na Praputnjaku organizira događaj Krajolici budućnosti, a poziv prenosimo u cijelosti. Facebook događaj Dragi susjedi, prijatelji i suradnici, čast nam je i ove godine pozvati vas na program KRAJOLIKA budućnosti koji će se održati od Uz pogovore o kulturnom krajoliku, prirodi, baštini i hrani, u toploj […]

Read More »

 atts
0

Najava / announcing: XVII. međunarodni suhozidni kongres / International Congress on dry stone

ENGLISH here: Save the date!
FRENCH here: Bloquez votre agenda!

Dragi kolege, prijatelji, suhozidni entuzijasti,

Udruga DRAGODID i međunarodna mreža S.P.S. za interdisciplinarno istraživanje suhozidne baštine najavljuju XVII. međunarodni suhozidni kongres koji će se održati od 2. do 4. listopada 2020. u Hrvatskoj. Domaćin je naša najjužnija općina – Općina Konavle.

Zabilježite datum!

Dry stone hut 'kućerica' built by volunteers in 2018
Suhozidno sklonište ‘kućerica’, izgradili volonteri 2018. (foto: Suhozidna baština Konavala: http://tiny.cc/Konavle)

Svrha Kongresa je povezati suhozidne praktičare, istraživače, profesionalce i entuzijaste kako bi podijelili znanje i vještine, raspravili aktualnosti i proširili mrežu suradnje između zemalja. Sudjelovati je moguće u ulozi izlagača, slušačai/ili sudionika međunarodne suhozidne radionice.

Program Kongresa:
27. 9. Dolazak sudionika
27. 9. – 1. 10. Međunarodna suhozidna radionica
1. 10. predvečer Dobrodošlica na Kongres!
2. 10. – 3. 10. Kongresna izlaganja + Skupština mreže S.P.S.
4. 10. Tematski posjet suhozidnim lokalitetima Konavala
5. 10. Odlazak sudionika

Tema ovogodišnjeg Kongresa je:
Perspektive umijeća gradnje suhozida: izazovi nakon UNESCO upisa“.

Cilj Kongresa je:
• Predstaviti i raspraviti sadašnje stanje umijeća gradnje suhozida, ispitati pravni i ekonomski okvir i ograničenja na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini
• Predstaviti lokalne, nacionalne i međunarodne strategije za zaštitu i unapređenje umijeća gradnje suhozida u suvremenoj praksi
• Razraditi potencijal suhozida i izazove s kojima se susreće u srodnim industrijama
• Istražiti mogućnosti tehnologija u pogledu istraživanja suhozidne baštine, poput upotrebe GIS softvera za mapiranje, SfM za modeliranje, prostornih baza podataka za međunarodnu suradnju i prepoznavanja AI uzorka za mapiranje i kategorizaciju suhozidnih struktura
• Ispitati ekonomski utjecaj umijeća na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini
• Istražiti stvarnosti i steći uvid u najbolje prakse kao i potencijal gradnje suhozida u suvremenim održivim primjenama u poljoprivredi, uređenju okoliša i izgradnji infrastrukture
• Ispitati umijeće gradnje suhozida kao nematerijalno kulturno dobro u okvirima turizma i kulturnog upravljanja, te osobito na izazove i mogućnosti koje donosi upis na UNESCO-ov popis nematerijalne baštine.

Više informacija ove jeseni. Dobrodošli!

Dry stone pond in one of Konavle villages, 17m in diameter
Suhozidna lokva u jednom od konavoskih sela, promjer 17m (foto: Suhozidna baština Konavala: http://tiny.cc/Konavle)

Pdf verzija ovdje: Zabilježite datum!

ENGLISH here: Save the date! FRENCH here: Bloquez votre agenda! Dragi kolege, prijatelji, suhozidni entuzijasti, Udruga DRAGODID i međunarodna mreža S.P.S. za interdisciplinarno istraživanje suhozidne baštine najavljuju XVII. međunarodni suhozidni kongres koji će se održati od 2. do 4. listopada 2020. u Hrvatskoj. Domaćin je naša najjužnija općina – Općina Konavle. Zabilježite datum! Suhozidno sklonište […]

Read More »

 atts
0

Zabilježite datum: III. Prvenstvo u gradnji suhozida, Gardun

Udruge DRAGODID i Gaius Laberius – Gardun najavljuju III. Prvenstvo Hrvatske u gradnji suhozida, koje će se održati u triljskom naselju, točnije na arheološkom lokalitetu Gardun, ove jeseni!

U petak, 4. listopada 2019. na programu je tematski događaj u stilu okruglog stola, dok će u subotu 5. listopada suhozidne ekipe odmjeriti snage na Prvenstvu. Pozivamo sve zainteresirane graditelje, navijače, gledatelje, znatiželjnike da zaokruže datum na kalendaru, a više informacija slijedi!

Kako je bilo prošle godine: http://www.dragodid.org/2-prvenstvo-u-gradnji-suhozida-4-66-metara-za-pobjedu/

43768533_321436741991232_5995569934837481472_n

Udruge DRAGODID i Gaius Laberius – Gardun najavljuju III. Prvenstvo Hrvatske u gradnji suhozida, koje će se održati u triljskom naselju, točnije na arheološkom lokalitetu Gardun, ove jeseni! U petak, 4. listopada 2019. na programu je tematski događaj u stilu okruglog stola, dok će u subotu 5. listopada suhozidne ekipe odmjeriti snage na Prvenstvu. Pozivamo […]

Read More »

 atts
0

Spašena još jedna bunja!

IMG_8327

Tekst & Foto: F. Bubalo (edit članka: 14.8.2019.)

Zadnja dva mjeseca intezivnih pregovora između predstavnika Udruge Dragodid, vlasnika, investitora (Hrvatske ceste), izvođača radova (PZC),  arheologa, te nadležnog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture, rezultiralo je u spašavanju jedne bračke bunje, mogli bismo reći u sudačkoj nadoknadi. Premda izvornim projektom izgradnje buduće zaobilaznice naselja Ložišća nije predviđeno njeno spašavanje na ovaj način, zajedničkim naporima uspjelo se isposlovati njeno razlaganje, te izgradnja faksimila u budućnosti. Obzirom da je na jednom dijelu bunja bila urušena, na ovaj način omogućena je njena “sanacija“ makar na novoj lokaciji i u nešto izmijenjenom obliku, ali i dalje kao spomenik trudu izvornih graditelja. Ono što valja napomenuti, jest da se otvara prilika da se umijeće gradnje suhozida – u ovom slučaju tehnike nepravog svoda – još jednom prakticira, uz prisutnost lokalnih poznavatelja tradicije i eventualno prenese na neke buduće graditelje.

Autor Elaborata i voditelj izmještanja bunje – Drugi otok, obrt za istaživanje i savjetovanje – u suradnji s tvrkom Mjesto pod suncem d.o.o., izradio je dokumetaciju koja uključuje arhitektonski snimak postojećeg stanja, prostornu analizu i valorizaciju objekta, te prijedlog smjernica izmještanja. Uz opširnu foto i video dokumentaciju izrađen je i 3D model bunje  kako bi faksimil buduće bunje bio što vjerniji izvornom obliku. U suradnji sa tvrtkom PZC iz Splita i lokalnim kooperantima, pristupilo se ručnom razlaganju bunje. Nakon dekonstrukcije prstena bunje i uklanjanja škalje, došlo se do nepravog svoda, te su potom uklonjene kamene ploče te uz pomoć bagera odložene na novu lokaciju na kojoj je planirana izgradnja faksimila bunje. Nakon označavanja važnijih elemanata bunje (ulaza), isti su prenešeni na posebnu gomilu, uz materijal za ”svoltavanje” bunje, te ostali materijal za gradnju baze bunje. Izgradnju faksimila bunje preuzeo je investitor, te se nadamo da će u skoroj budućnosti s stručnim izvođačem, lokalnim meštrima pa i lokalnim ljubiteljima suhozidne baštine, ova bunja osvanuti za buduća pokoljenja.

Koristimo priliku podsjetiti na slične akcije izmještanja ili ”spašavanja”, odnosno očuvanja značajnih suhozidnih objekata:

http://www.dragodid.org/spasene-dvije-konavoske-kucerice/
http://www.dragodid.org/bunja-uz-magistralu/

IMG_2830

DJI_0148

 

IMG_8336

IMG_8343

Tekst & Foto: F. Bubalo (edit članka: 14.8.2019.) Zadnja dva mjeseca intezivnih pregovora između predstavnika Udruge Dragodid, vlasnika, investitora (Hrvatske ceste), izvođača radova (PZC),  arheologa, te nadležnog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture, rezultiralo je u spašavanju jedne bračke bunje, mogli bismo reći u sudačkoj nadoknadi. Premda izvornim projektom izgradnje buduće zaobilaznice naselja Ložišća nije predviđeno njeno […]

Read More »

 atts
0

Europska konvencija o krajoliku usvojila izvješće o važnosti suhozida

Na 10. konferenciji o Europskoj konvenciji Vijeća Europe o krajoliku, održanoj 6.-7. svibnja 2019. u Strasbourgu, usvojen je Memento koji, između ostaloga, naglašava i važnost suhozida za europske krajolike.

Screenshot_1

Uvrštavanju suhozida u ovaj zagovarački važan dokument, doprinijela je francuska stručnjakinja Vijeća Europe Claire Cornu s prezentacijom izvješća ”Suhozid u krajoliku, naslijeđe i inovacija za teritorijalnu održivost”.

Dokument je dostupan za preuzimanje ovdje:  “Dry stone in the landscape, ancestral and innovative for sustainable territories”.pdf

Više informacija i drugi relevantni dokumenti dostupni su ovdje: https://www.coe.int/en/web/landscape/cep-cdcpp-2019

Izvor: Vijeće Europe

Na 10. konferenciji o Europskoj konvenciji Vijeća Europe o krajoliku, održanoj 6.-7. svibnja 2019. u Strasbourgu, usvojen je Memento koji, između ostaloga, naglašava i važnost suhozida za europske krajolike. Uvrštavanju suhozida u ovaj zagovarački važan dokument, doprinijela je francuska stručnjakinja Vijeća Europe Claire Cornu s prezentacijom izvješća ”Suhozid u krajoliku, naslijeđe i inovacija za teritorijalnu […]

Read More »