O kažunima i gradnji kamenom
Naša suhozidarska kolegica Mirna Ratkajec šalje dva svoja neobjavljena istraživanja o teoriji i praksi onoga što je nekad bilo graditeljstvo, a što danas zovemo tradicijskom baštinom. Kao i inače, etnološka perspektiva pokazuje se kao odlična za pristup temi jer je u stanju prepoznati ljudski faktor i povijesne okolnosti u praksi, a ideološki pitur i metodološke nedosljednosti u tekstovima.
Mirna Ratkajec šalje dva svoja do sada neobjavljena istraživanja o teoriji i praksi onoga što je nekad bilo graditeljstvo, a što danas zovemo tradicijskom baštinom.
ISTARSKI KAŽUNI I SLIČNE GRAĐEVINE NA ISTOČNOJ OBALI JADRANA (2008.)
Prvi tekst je o tretmanu nepravo svođenih suhozidnih građevina i pristupu ruralnoj graditeljskoj baštini u nekim našim važnim djelima iz različitih epoha: Cvijićevom “Bunje, čemeri i poljarice” iz 1925., Freudenreichovim “Narod gradi na ogoljelom krasu” (1962.) i “Kako narod gradi” (1972.), te monografiji Luciana Laga i skupine istarskih talijanskih autora iz 1996. “Kažuni: kamena zdanja i krajolici središnje i južne Istre: inventar za povijesno pamćenje”.
ZIDARSTVO I KLESARSTVO CRIKVENICE I VINODOLA – rezultati terenskog istraživanja (2009.)
Drugi tekst je o zidarima Crikvenice i Vinodola, koji su nekad bili poznati na cijelom Kvarneru i šire , te obrazovanju (u Crikvenici je postojala zidarsko-klesarska škola) i životu tih zidara i njihovih obitelji.
Kao i inače, etnološka perspektiva pokazuje se kao odlična za pristup graditeljskoj baštini jer je u stanju prepoznati ljudski faktor i povijesne okolnosti u praksi, a ideološki pitur i metodološke nedosljednosti u tekstovima. Mirna je inače apsolventica etnologije na Sveučilištu u Zagrebu, naša suhozidarska kolegica i prvoborka Petrebišća.
Mirna u razgovoru sa zidarom Brankom Brubnjakom na Petrebišćima 2010.
HR 
EN