Od Dalmacije do Provanse, sve je isto, dijele nas tek velike nijanse – 1.dio

12

“Suhozidnu” reportažu iz Francuske objavit ćemo u dva dijela. U ovom postu pročitajte uvod i izvještaj prva dva dana puta.

Tekst: M. Križanić i F. Bubalo / Foto: Dragodid & Argonauta

Krajem ožujka (22.-27.03.2015) naša mala delegacija bila je dio grupe na studijskom putovanju u Provansi u sklopu aktivnosti IPA projekta “Oživljavanje lokalnih tradicijskih praksi održivog korištenja prirodnih resursa otoka Murtera i njegove prirodne regije“. Naši partneri a sada već i dobri poznanici i prijatelji sa otoka Murtera već tradicionalno organiziraju dobre suhozidne radionice sa uvijek natprosječno velikim odazivom volontera. Sjetimo se primjerice radionica na Colentumu ili Kalebiću.

2

Navikli smo zidati zajedno ali ovaj put zadatak nam je bio nešto drukčiji, trebalo je upregnuti vijuge umjesto mišića te istražiti kako Francuzi upravljaju svojim resursima po modelu “ekomuzeja”. Kao što mu i sam naziv kaže, ovaj projekt bavi se cijelom murterskom prirodnom regijom, a upravo model ekomuzeja je taj koji obuhvaća cijeli kraj, vrijednosti lokalne zajednice i njeno ispreplitanje s prirodom kao cjelinu koja se štiti, vrednuje, interpretira. Na taj način pojam muzeja “izlazi” iz klasičnog okvira zgrade i vitrina i širi se na cijelo područje i stvarni život.

Jug Francuske u ovom kontekstu odabran je iz razloga što ima mediteranske karakteristike, pa kao što je naš dragi vodič Jacques Decuignieres – Žak rekao na samom početku našeg petodnevnog putovanja, ponekad se Francuzi s juga osjećaju bliži nama ili pak Talijanima, Slovencima, Španjolcima, koji s njima dijelimo klimu i kulturni krug, nego svojim sunarodnjacima sa sjevera Francuske. Takve razlike nisu nam strane niti u našoj maloj zemlji, pa nije teško razumjeti Francuze.
4

Ipak, kako ćemo vidjeti, Francuzi imaju puno bolje razvijenu praksu kontinuiranog upravljanja baštinom, ekomuzejima, lokalnom zajednicom i gospodarstvom od nas, pa nam ne preostaje drugo nego da pomoću naučenog pokušamo premostiti taj vremenski jaz od desetak i više godina i implementirati metode kod kuće.

Nas je naravno najviše zanimao suhozid, pa krenimo redom:

23.03.2015.

Posjetili smo regionalni park prirode Mont d´Ardeche. Ovdje je naglasak na kestenima, marunima koji su tradicionalno baza poljoprivredne ekonomije. Odmah na početku primjećujemo prisutnost brendiranja i povezivanja više različitih priča u jedan scenarij – u slučaju ove regije, primjerice, prerada kestena, vinarstvo i proizvodnja plemenitog (dozrelog) sira. Ujutro smo bili u muzeju kestena (Musée de la Châtaigneraie), već u podne smo posjetili interaktivni pogon i muzej zriobe sira, a na povratku smo svratili u vinariju. Vidimo da proizvođači i općine surađuju – promoviraju jedni druge, nude vino uz sir, a na svim policama može se naći sirup od kestena, tjestenina od kestena i cijeli spektar drugih proizvoda.

6

Nama vrlo zanimljiv podatak (kojeg smo nažalost vidjeli samo na fotografijama) je taj da se kesteni uzgajaju na suhozidnim terasama, kao kod nas loza!  Danas se nastoji očuvati taj tradicionalni način uzgoja, pa se ljudi vraćaju na zemlju i u sklopu parka prirode rade i plasiraju svoje proizvode od kestena na tržište. Na fotografiji možemo vidjeti berbu kestena pomoću mreža na suhozidnim terasama. U muzeju kestena izložen je bogat inventar opreme za obradu i pripremu kestena, primjerice zanimljive cipele sa šiljcima, slične onima za penjanje po zaleđenim vodopadima, koje služe gaženju i odvajanju kestena od njegove ovojnice.

8

Budući da se kod nas na modravskim maslinicima zadnjih godina održava niz radionica s ciljem osuvremenjavanja – proširivanja Šenične ceste kako bi bio omogućen pristup automobilima do parcela, postavili smo našim domaćinima pitanje o održavanju puteva i transportu po kesten – terasama. Odgovor je bio – eksperiment, pa tako čak testiraju sustav mini žičara kojima bi se ubrani plod kestena transportirao bez potrebe probijanja dodatnih puteva, a vjerujemo i uz znatno manju potrošnju energije.

Valja spomenuti da je u Francuskoj nešto drukčija situacija sa zaštićenim područjima. Zbog njihove dobro razvijene ekonomije, sudjelovanje u programu Parka je dobrovoljno i zapravo djeluje kao bonus, nadgradnja postojećeg bogatog sustava. Općine recimo imaju izbor o pridruživanju sustavu zaštićenog područja, a biti dio sustava je praktički dio prestiža, po logici “ako može susjedno selo, možemo i mi”. S druge strane, prirodni resursi su ugroženiji i pod većim opterećenjem zbog iste te moćne ekonomije. Kod nas imamo obrnutu situaciju – ekonomija je u lošem stanju, priroda još uvijek skoro pa netaknuta, a zaštićena se područja doživljavaju kao ograničenje i teret, i nešto što zapravo tek treba dignuti cijelu ekonomiju iz nule (ili minusa) a istovremeno očuvati ekosustav. Gdje je u svemu tome naš put razvoja, tek treba osmisliti.

Jedan od načina svakako je i kod nas dominantna grana djelatnosti – turizam, a na primjeru muzeja sira Terra Cabra (kuća koza i kozjeg sira) vidimo kako spoj proizvodnje i turizma odvesti na razinu višu od puke kupnje suvenira: posjetitelji u obilasku sa galerije iznad pogona mogu vidjeti cijeli proces proizvodnje, uz interaktivna objašnjenja, audio zapise, filmove… Sve u svemu, prostor tvornice je maksimalno optimiziran da primi posjetitelje i maksimalno ih uključi u srž procesa, bez da se sami tijek proizvodnje ometa. Kao i marune, koze smo vidjeli samo na filmu, ali i to je bilo dovoljno da dobijemo sliku o cijeloj priči oko uzgoja.

9

24.03.2015.

Drugi dan putovanja proveli smo u posjetu regionalnom parku „Camargue“, velikom močvarnom “bazenu” na ušću Rhone u Sredozemno more. Ovdje je naglasak bio na ovčarstvu i uzgoju za ovo područje karakterističnih crnih bikova, ali i turizmu u klasičnom smislu riječi budući da smo sad već na samoj obali Sredozemlja. Nizinski kraj poznat i po uzgoju riže nije nam pružio puno materijala za proučavnje suhozida, ali u posjetu ekomuzeju ovčarstva „Camargue“  naišli smo na nekoliko zanimljivih detalja.

Francuzi su očito dobri maketari jer su prikazali cijelo jedno malo ljetno selište sa stadom ovaca, mrgarom i kućicom na malom modelu. Svaki kamen je na mjestu! Ovakav prikaz bolji je od bilo kakve fotografije, filma ili virtualnog 3d modela. Možda ovako nešto zaživi i nakon arhitektonskog snimanja naše glavne lokacije – Petrebišća na Učki, a da ne pričamo koliko je primjenjivo u prezentaciji otoka Murtera i njegove regije.

12

Drugi zanimljiv detalj je karakteristična pumpa sumpornjača za borbu protiv filoksere. Njome bi se u direktno u korijen biljke pumpali sumpor i galica. Većina suhozida na našoj obali nastala je, kako znamo, upravo “zahvaljujući” bolesti vinove loze u Europi, koja je u naše krajeve stigla kasnije, pa se kod nas otvorila dobra mogućnost razvoja uzgojem loze i izvozom vina na europsko tržište. Francuzi su tu bili među glavnim kupcima, a protiv pošasti su se na vlastitim nasadima borili  i plavljenjem vinograda jer su otkrili da to usporava širenje gljivice.

14

Valja napomenuti – većina vinograda koje smo u Provansi vidjeli su drukčiji nego kod nas – smješteni su u dolinama, na poljima i zaravnima, sve je prekriveno pravilnim gustim redovima trsova koji su vrlo niski, svega pola metra. Terase su relativno rijetke, a upravo takva dispozicija omogućila im je i namjerno plavljenje pomoću irigacijskog sustava.

15

Odmor na pješčanoj plaži obale mora u gradiću Saintes Maries de la Mer zaokružio je dan u ravnici, a vidjeli smo i kako se tradicijska gradnja može uklopiti u sasvim komercijalni turistički krajolik – bungalovi i kućice sa tradicijskim krovovima od slame na svakom koraku.

16
Zaključak reportaže pročitajte u sljedećem postu.

 

Share and Enjoy:
  • Facebook
  • Twitter
  • del.icio.us
  • Print
  • Tumblr

Post a Comment

Your email is never published nor shared. Required fields are marked *

*
*

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

 atts
0

Najava / announcing: XVII. međunarodni suhozidni kongres / International Congress on dry stone

ENGLISH here: Save the date!
FRENCH here: Bloquez votre agenda!

Dragi kolege, prijatelji, suhozidni entuzijasti,

Udruga DRAGODID i međunarodna mreža S.P.S. za interdisciplinarno istraživanje suhozidne baštine najavljuju XVII. međunarodni suhozidni kongres koji će se održati od 2. do 4. listopada 2020. u Hrvatskoj. Domaćin je naša najjužnija općina – Općina Konavle.

Zabilježite datum!

Dry stone hut 'kućerica' built by volunteers in 2018
Suhozidno sklonište ‘kućerica’, izgradili volonteri 2018. (foto: Suhozidna baština Konavala: http://tiny.cc/Konavle)

Svrha Kongresa je povezati suhozidne praktičare, istraživače, profesionalce i entuzijaste kako bi podijelili znanje i vještine, raspravili aktualnosti i proširili mrežu suradnje između zemalja. Sudjelovati je moguće u ulozi izlagača, slušačai/ili sudionika međunarodne suhozidne radionice.

Program Kongresa:
27. 9. Dolazak sudionika
27. 9. – 1. 10. Međunarodna suhozidna radionica
1. 10. predvečer Dobrodošlica na Kongres!
2. 10. – 3. 10. Kongresna izlaganja + Skupština mreže S.P.S.
4. 10. Tematski posjet suhozidnim lokalitetima Konavala
5. 10. Odlazak sudionika

Tema ovogodišnjeg Kongresa je:
Perspektive umijeća gradnje suhozida: izazovi nakon UNESCO upisa“.

Cilj Kongresa je:
• Predstaviti i raspraviti sadašnje stanje umijeća gradnje suhozida, ispitati pravni i ekonomski okvir i ograničenja na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini
• Predstaviti lokalne, nacionalne i međunarodne strategije za zaštitu i unapređenje umijeća gradnje suhozida u suvremenoj praksi
• Razraditi potencijal suhozida i izazove s kojima se susreće u srodnim industrijama
• Istražiti mogućnosti tehnologija u pogledu istraživanja suhozidne baštine, poput upotrebe GIS softvera za mapiranje, SfM za modeliranje, prostornih baza podataka za međunarodnu suradnju i prepoznavanja AI uzorka za mapiranje i kategorizaciju suhozidnih struktura
• Ispitati ekonomski utjecaj umijeća na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini
• Istražiti stvarnosti i steći uvid u najbolje prakse kao i potencijal gradnje suhozida u suvremenim održivim primjenama u poljoprivredi, uređenju okoliša i izgradnji infrastrukture
• Ispitati umijeće gradnje suhozida kao nematerijalno kulturno dobro u okvirima turizma i kulturnog upravljanja, te osobito na izazove i mogućnosti koje donosi upis na UNESCO-ov popis nematerijalne baštine.

Više informacija ove jeseni. Dobrodošli!

Dry stone pond in one of Konavle villages, 17m in diameter
Suhozidna lokva u jednom od konavoskih sela, promjer 17m (foto: Suhozidna baština Konavala: http://tiny.cc/Konavle)

Pdf verzija ovdje: Zabilježite datum!

ENGLISH here: Save the date! FRENCH here: Bloquez votre agenda! Dragi kolege, prijatelji, suhozidni entuzijasti, Udruga DRAGODID i međunarodna mreža S.P.S. za interdisciplinarno istraživanje suhozidne baštine najavljuju XVII. međunarodni suhozidni kongres koji će se održati od 2. do 4. listopada 2020. u Hrvatskoj. Domaćin je naša najjužnija općina – Općina Konavle. Zabilježite datum! Suhozidno sklonište […]

Read More »

 atts
0

Zabilježite datum: III. Prvenstvo u gradnji suhozida, Gardun

Udruge DRAGODID i Gaius Laberius – Gardun najavljuju III. Prvenstvo Hrvatske u gradnji suhozida, koje će se održati u triljskom naselju, točnije na arheološkom lokalitetu Gardun, ove jeseni!

U petak, 4. listopada 2019. na programu je tematski događaj u stilu okruglog stola, dok će u subotu 5. listopada suhozidne ekipe odmjeriti snage na Prvenstvu. Pozivamo sve zainteresirane graditelje, navijače, gledatelje, znatiželjnike da zaokruže datum na kalendaru, a više informacija slijedi!

Kako je bilo prošle godine: http://www.dragodid.org/2-prvenstvo-u-gradnji-suhozida-4-66-metara-za-pobjedu/

43768533_321436741991232_5995569934837481472_n

Udruge DRAGODID i Gaius Laberius – Gardun najavljuju III. Prvenstvo Hrvatske u gradnji suhozida, koje će se održati u triljskom naselju, točnije na arheološkom lokalitetu Gardun, ove jeseni! U petak, 4. listopada 2019. na programu je tematski događaj u stilu okruglog stola, dok će u subotu 5. listopada suhozidne ekipe odmjeriti snage na Prvenstvu. Pozivamo […]

Read More »

 atts
0

Spašena još jedna bunja!

IMG_8327

Tekst & Foto: F. Bubalo (edit članka: 14.8.2019.)

Zadnja dva mjeseca intezivnih pregovora između predstavnika Udruge Dragodid, vlasnika, investitora (Hrvatske ceste), izvođača radova (PZC),  arheologa, te nadležnog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture, rezultiralo je u spašavanju jedne bračke bunje, mogli bismo reći u sudačkoj nadoknadi. Premda izvornim projektom izgradnje buduće zaobilaznice naselja Ložišća nije predviđeno njeno spašavanje na ovaj način, zajedničkim naporima uspjelo se isposlovati njeno razlaganje, te izgradnja faksimila u budućnosti. Obzirom da je na jednom dijelu bunja bila urušena, na ovaj način omogućena je njena “sanacija“ makar na novoj lokaciji i u nešto izmijenjenom obliku, ali i dalje kao spomenik trudu izvornih graditelja. Ono što valja napomenuti, jest da se otvara prilika da se umijeće gradnje suhozida – u ovom slučaju tehnike nepravog svoda – još jednom prakticira, uz prisutnost lokalnih poznavatelja tradicije i eventualno prenese na neke buduće graditelje.

Autor Elaborata i voditelj izmještanja bunje – Drugi otok, obrt za istaživanje i savjetovanje – u suradnji s tvrkom Mjesto pod suncem d.o.o., izradio je dokumetaciju koja uključuje arhitektonski snimak postojećeg stanja, prostornu analizu i valorizaciju objekta, te prijedlog smjernica izmještanja. Uz opširnu foto i video dokumentaciju izrađen je i 3D model bunje  kako bi faksimil buduće bunje bio što vjerniji izvornom obliku. U suradnji sa tvrtkom PZC iz Splita i lokalnim kooperantima, pristupilo se ručnom razlaganju bunje. Nakon dekonstrukcije prstena bunje i uklanjanja škalje, došlo se do nepravog svoda, te su potom uklonjene kamene ploče te uz pomoć bagera odložene na novu lokaciju na kojoj je planirana izgradnja faksimila bunje. Nakon označavanja važnijih elemanata bunje (ulaza), isti su prenešeni na posebnu gomilu, uz materijal za ”svoltavanje” bunje, te ostali materijal za gradnju baze bunje. Izgradnju faksimila bunje preuzeo je investitor, te se nadamo da će u skoroj budućnosti s stručnim izvođačem, lokalnim meštrima pa i lokalnim ljubiteljima suhozidne baštine, ova bunja osvanuti za buduća pokoljenja.

Koristimo priliku podsjetiti na slične akcije izmještanja ili ”spašavanja”, odnosno očuvanja značajnih suhozidnih objekata:

http://www.dragodid.org/spasene-dvije-konavoske-kucerice/
http://www.dragodid.org/bunja-uz-magistralu/

IMG_2830

DJI_0148

 

IMG_8336

IMG_8343

Tekst & Foto: F. Bubalo (edit članka: 14.8.2019.) Zadnja dva mjeseca intezivnih pregovora između predstavnika Udruge Dragodid, vlasnika, investitora (Hrvatske ceste), izvođača radova (PZC),  arheologa, te nadležnog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture, rezultiralo je u spašavanju jedne bračke bunje, mogli bismo reći u sudačkoj nadoknadi. Premda izvornim projektom izgradnje buduće zaobilaznice naselja Ložišća nije predviđeno njeno […]

Read More »

 atts
0

Europska konvencija o krajoliku usvojila izvješće o važnosti suhozida

Na 10. konferenciji o Europskoj konvenciji Vijeća Europe o krajoliku, održanoj 6.-7. svibnja 2019. u Strasbourgu, usvojen je Memento koji, između ostaloga, naglašava i važnost suhozida za europske krajolike.

Screenshot_1

Uvrštavanju suhozida u ovaj zagovarački važan dokument, doprinijela je francuska stručnjakinja Vijeća Europe Claire Cornu s prezentacijom izvješća ”Suhozid u krajoliku, naslijeđe i inovacija za teritorijalnu održivost”.

Dokument je dostupan za preuzimanje ovdje:  “Dry stone in the landscape, ancestral and innovative for sustainable territories”.pdf

Više informacija i drugi relevantni dokumenti dostupni su ovdje: https://www.coe.int/en/web/landscape/cep-cdcpp-2019

Izvor: Vijeće Europe

Na 10. konferenciji o Europskoj konvenciji Vijeća Europe o krajoliku, održanoj 6.-7. svibnja 2019. u Strasbourgu, usvojen je Memento koji, između ostaloga, naglašava i važnost suhozida za europske krajolike. Uvrštavanju suhozida u ovaj zagovarački važan dokument, doprinijela je francuska stručnjakinja Vijeća Europe Claire Cornu s prezentacijom izvješća ”Suhozid u krajoliku, naslijeđe i inovacija za teritorijalnu […]

Read More »

 atts
0

Najava: Grčka, stručni kamp i radionica kogulavanja

Grčka baštinska organizacija Boulouki organizira dvomjesečni stručni kamp (9.9.- 31.10.) i radionicu kogulavanja u trajanju od 12 dana (16.-27.10.) povijesnog puta koji vodi mostu Plaka, u mjestu Plaka Tzoumerka u regiji Epir. Sudionici iz Hrvatske i ostalih zemalja Balkana imaju mogućnost iskoristiti i punu stipendiju za pokrivanje troškova sudjelovanja na radionici.

Rokovi za prijave su: kamp – 22.8.; radionica – 8.9.

Više informacija u pozivu ovdje: https://boulouki.org/en/?p=3878

KLDx2_ENG

Grčka baštinska organizacija Boulouki organizira dvomjesečni stručni kamp (9.9.- 31.10.) i radionicu kogulavanja u trajanju od 12 dana (16.-27.10.) povijesnog puta koji vodi mostu Plaka, u mjestu Plaka Tzoumerka u regiji Epir. Sudionici iz Hrvatske i ostalih zemalja Balkana imaju mogućnost iskoristiti i punu stipendiju za pokrivanje troškova sudjelovanja na radionici. Rokovi za prijave su: […]

Read More »