Petrebišća 2016.

Tekst: Julia Bakota
Foto: Ante Senjanović, Nevena Kereša, Miran Križanić

Prije kojih mjesec dana je završila sedma suhozidna radionica – međunarodni volonterski kamp Petrebišća 2016. Održao se od 30. srpnja do 7. kolovoza u napuštenom ljetnom selištu Petrebišća na Učki.

2016-08-02_15-17-26
Bilo nas je mnogo – uz 22 stalnih, desetak sudionika nam je došlo na dan-dva u radni posjet, a usto još i dodatnih 6 predavača te nekolicina znatiželjnika koji su nas došli pozdraviti i iskoristiti priliku za kampiranje u prekrasnom Parku prirode Učka.

Ove smo godine započeli nešto kasnije nego inače, no Peruna nismo zbunili pa nas je po običaju počastio jednim neradnim kišnim danom. Srećom, samo jednim.

petrebisca-camping-equipmentFoto 1. Kampiranje na naš način

Kako nam je ovo već sedma godina, same pripreme su tekle glatko, a dobili smo i mnoga pojačanja u vidu kamp opreme, programa, suradnje s lokalnim dionicima i sl. Tako je ove godine jedan od važnijih događaja u okviru radionice bio i sastanak s korisnicima Petrebišća o mogućim funkcijama i upotrebi selišta i obnovljenih objekata ubuduće. Na sastanku su, uz nas Dragodiđane, sudjelovali i predstavnici općine Mošćenička draga, Istarskog planinarskog saveza, P.D. Knezgrad, JU PP Učka, udruge Perunova Svetinja, L.D. Perun, Katedre Čakavskog sabora i još poneki za ovaj prostor važni pojedinci. Priliku smo iskoristili za umrežavanje i dogovore oko daljnje suradnje.

sastanakFoto 2. Kada bi se svi sastanci održavali u ovakvom okruženju

Većina je ipak na radionicu stigla kako bi radno iskoristili svoje ljetne praznike, a neki su ih gore iskoristili u cijelosti stoga svaka čast na odlučnosti! Radni dio radionice smo proveli u svladavanju osnova zidanja u suho, branju kamenih ploča iz kamenoloma te usputno obaranje, bijeljenje i skladištenje trupaca. Evo kako nam je bilo i što smo sve napravili (sjajno i puno toga).

Svladavanje osnova zidanja u suho

Sudionika radionice je bilo raznolikih – od onih koji se nikad nisu susreli sa zidanjem u suho, onih koji su pokušali i bili koliko-toliko uspješni do iskusnijih kojima ovo nije bila prva suhozidna radionica. No, svi su vrlo rado prionuli prvom zadatku kojim je i službeno započeo radni dio naše ovogodišnje međunarodne radionice.

O osnovama tehnike zidanja u suho smo puno puta pisali i, ovisno o području, vrsti kamena i mnogim drugim faktorima, isticali razne detalje na koje treba paziti. U knjizi ”Gradimo u kamenu” (treće izdanje) smo popisali sve što smo kroz godine od mnogih suradnika, mentora i prijatelja naučili tako da u poglavlju ”Od prvog zida do majstora” možete pronaći sve što vas o samoj tehnici zanima. Svim navedenim u knjizi se i inače vodimo na našim edukativnim radionicama, pa tako i ovoj.

Na našem suhozidnom poligonu sudionike je dočekao materijal za radni zadatak: hrpa kamena za zidanje, hrpa sitnog kamena ”škalje”, nešto alata – čekići, kante, krampovi, lopate i obična travnata površina. Voditelji su objasnili najvažnije principe i zlatna pravila zidanja i vrlo brzo je krenula akcija.

koncentracija
Foto 3. Koncentracija

Sudionici su imali zadatak od raspoloživog materijala uz savjete voditelja napraviti stabilan dvostruki zid. Nakon uklanjanja sloja trave i poravnavanja površinskog sloja zemlje, složena je baza zida. Odmah nakon, prvi red, drugi red i tako dalje sve dok naš zajednički zid, nekima i prvi, nije poprimio poznat oblik duplice i dosegnuo željenu visinu.

zid4
Foto 4. Zid u nastajanju

face
Foto 5. Provjera stabilnosti

zidic
Foto 6. Kutevi su uvijek zahtjevni

Puni elana, ponosni i nakon nekoliko grupnih fotografija za zasluženo hvalisanje na društvenim mrežama, sudionici su krenuli na drugi zadatak – izgradnju podzida koji će opasati obližnju kamenu gomilu. Uz manje tehničke različitosti, zidanje podzida je išlo još i brže od zidanja dvostrukog zida. Neki su nas došli posjetiti i sudjelovati baš na ovom dijelu jer doma imaju suhozidne terase koje bi rado obnovili pa su došli naučiti kako.

Izgradnja kamene klupe koje će poslužiti kao gledalište na boćalištu je bio treći zadatak koji se protegao čitavim trajanjem radionice i kojemu su se sudionici priključivali prema željama i volji za zidanjem. Kada je posljednji dan dovršena, tražilo se mjesto više. Što zbog udobnosti i hlada a što zbog spektakularnih partija koje su s nje pratile.

detalj
Foto 7. Detalj s kamene klupe

Svi sudionici su po završetku radionice dobili priznanje za svladane osnove suhozidne gradnje.

diplo
Foto 8. Priznanja

Branje kamenih ploča iz kamenoloma

Otkad sam o tehnici ”branja” ili vađenja kamenih ploča iz kamenoloma prije nekoliko godina prvi put čula od iskusnijih kolega, nisam mogla dočekati sama se okušati u njoj. Ima nečeg uzbudljivog u spoznaji da čovjek, malen kakav je, može iz žive stijene sa zaista malo ručnog alata a uz pravilnu tehniku dobiti materijal potreban za pokrivanje krovišta i na taj način zatvoriti konstrukciju jednostavne kućice.

Upravo to ćemo napraviti i mi. Ove smo godine vadili ploče kako bismo ih iduće godine upotrijebili za pokrivanje jedne od kamenih kućica u selu. Pločama smo se bavili 3 i pol radna dana i osigurali smo ih dovoljno za pokrivanje više od polovice krova. Evo kako smo ih vadili.

Kao i kod svakog drugog aspekta suhozidanja, važno je temeljito odraditi pripremne radnje prije nego se krene u konkretno vađenje ploča.

U dogovoru s Parkom prirode Učka, mi smo naumili raditi na već otvorenoj kavi – mjestu na kojemu se kameni blokovi vade iz žive stijene, kamenoloma. Tri godine ranije smo na istom mjestu izvadili dovoljno ploča da pokrijemo krovište jedne kućice.

Prva pripremna radnja podrazumijeva označavanje željene gornje površine kave i čišćenje od trave, niskog raslinja, drvaca, korijenja duboko prodrlog u pukotine kamena i naposlijetku, zemlje. Kada se dobije vidljiva i očišćena površina, može se krenuti na iduću pripremnu radnju – uklanjanje slojeva kamenih blokova neupotrebljivih za dobivanje ploča.

2016-08-02_09-10-42
Foto 9. Ne ide bez čišćenja

Nama koji smo prvi put sudjelovali u ovom zadatku, u početku je bilo teško predvidjeti od čega će se od sve sivoće kamena ispred nas moći izvaditi ravna, velika ploča a od čega ne. Koliko god se usredotočili na prošarane slojeve, sve izgleda donekle jednako. No, s vremenom uočavanje detalja u ravnoći, duljini i horizontalnosti pukotina postane lakše i sa sve većom sigurnošću se može procijeniti od kojeg dijela bloka možemo dobiti veliku ploču a oko kojega se ne treba puno mučiti.

Prvi, površinski slojevi kamenih blokova, oni koje smo gazili čisteći, su najpogođeniji atmosferilijama i stoga su puni nesavršenosti. Kako bismo došli do prvog sloja kamena od kojega možemo dobiti prvu pravu ploču, krenuli smo s odlamanjem prvog velikog bloka, a evo i kako.

Nakon pažljivog promatranja slojeva, označili smo mjesto na kojemu slojnice počinju biti pravilne, horizontalne s tlom i bez nesavršenosti. Uzduž prve takve linije smo prešli udarcima čekićem s plosnatim završetkom nekoliko puta nakon čega je linija postala vidljivija i proširena za nekoliko milimetara. U slojnicu smo na nekoliko mjesta uglavili limene špatule i paralelno ih nabijali udarcima čekićem okomito na lice stijene.

ylc_9645
Foto 10. Početak odvajanja neupotrebljivog gornjeg bloka

Koliko god se na prvi pogled činilo uzaludnim koristiti kratke snažne udarce i sitan alat za odlamanje ogromnog kamenog bloka, nakon nekoliko minuta slojnica se dovoljno proširila da u nju stanu drveni klinovi deblji od špatule. Za ovaj smo posao koristili parketarske drvene klinove različitih širina koji su se pokazali sasvim dostojnima zadatka. Ključ uspjeha je postaviti klinove uzduž cijele slojnice i udarcima čekićem kontrolirati njeno ravnomjerno širenje. Nakon što klinovi uglavljeni u slojnicu počnu ispadati zbog njenog širenja, treba ih zamijeniti debljima i na taj način osigurati postepeno odvajanje bloka kako ne bi došlo do prijevremenog pucanja. Kada se blok dovoljno odvojio, željeznom polugom smo ga rasklimali i prijenosnom dizalicom za kamen potpuno odvojili od ostatka stijene. Drvene valjke smo upotrijebili za usmjeravanje bloka.

ylc_9667
Foto 11. Kad se male ruke slože

Ono što je u procesu vađenja ploča neupotrebljivo i ”škart”, zapravo su najčešće pravilni veliki komadi stijene koji bi u bilo kojem drugom kontekstu i pri zidanju mnogočega bili neprocjenjivi. No, radi se o izuzetno teškim komadima koje bi bilo jako energetski neefikasno, a nekad i nemoguće prenijeti u selo sa strmine s koje smo ih odlomili. Mnogih ću se sjetiti s čežnjom idući put kad od dva ”babulja” budem morala odabrati manje zlo.

U svakom slučaju, dobili smo jedan izuzetan stol za marendu.

Nakon cijelog dana pripremnih radnji, idući radni dan smo započeli na friško stvorenom poligonu za učenje tehnike vađenja ploča. Gore opisana tehnika vađenja bloka se može primijeniti i na vađenje ploča, no ovdje treba biti strpljiviji i oprezniji. Ako pukne neupotrebljivi kameni blok nije katastrofa, ali neželjeno pucanje ploča treba spriječiti. Nismo uvijek bili uspješni, ali može se reći da smo naučili cijeniti pravu veliku čvrstu kamenu ploču.

Postoje dvije metode vađenja ploča.

Kod prve se odvali kameni blok koji sadrži 2-3 ravne, s tlom horizontalne slojnice bez većih nesavršenosti na način opisan gore. Između slojnica treba postojati razmak od barem 2-3 centimetra kako bi se dobile dovoljno široke i čvrste ploče. Odvaljeni blok se položi okomito na tlo, uglavi da bude stabilan i kratkim snažnim udarcima plosnatim završetkom čekića se udara ravnomjerno uzduž cijele slojnice. Blok se okreće tako da se slojnica postepeno odvaja na svim svojim dijelovima. Ovisno o početnoj dubini slojnice, debljini bloka i željene ploče, nakon 5-15 minuta ploča se odvoji od ostatka bloka. Nakon toga, prijeđe se na iduću slojnicu i odvoji na isti način. Ako dođe do neželjenog pucanja ploče po sredini, treba odstraniti sve puknute dijelove i pokušati dobiti barem jednu upotrebljivu ploču.

13987465_613359372174428_6559778564175619868_o
Foto 12. Dvije ploče odlomljene prvom metodom

Ova metoda je uspješna za dobivanje većeg broja ploča jer od jednog bloka mogu nastati i tri ploče. Također, kada se radi o većoj grupi ljudi koji sudjeluju u procesu, zahvalna je jer na jednom bloku može raditi više osoba, dok drugi odvajaju idući blok. Ipak, one najreprezentativnije primjerke smo dobili drugom metodom vađenja.

Kod druge metode, ploča se vadi direktno iz kave. Postupak je dijelom isti kao i kod prve metode: promatranje slojnica, odabir željene slojnice pazeći da je razmak barem 2-3 centimetra, udaranje čekićem uzduž cijele linije, postepeno umetanje i udaranje prvo tankih limenih špatula a zatim debljih drvenih klinova dok se slojnica ravnomjerno odvaja.

ylc_9918
Foto 13. Odlamanje ploče drugom metodom

Kada i najdeblji drveni klinovi počnu ispadati iz pukotine, treba jako pažljivo željeznom polugom odvojiti ploču i od zadnjeg dijela stijene za koji je pričvršćena. Zatim slijedi oprezno podizanje ploče s dovoljno ruku na svakoj strani pazeći pritom da ne postoji opasna pukotina negdje po sredini kako bi se izbjeglo da ploča pukne popola i nosaču padne na nogu.

Ova metoda je rezultirala kapitalnim primjercima, no ako se radi o manjoj kavi kao kod nas, dogodi da se manjka prostora za rad. Najveće i one s najmanje nesavršenosti smo izvadili iz središnjeg dijela kave koji je bio najmanje izložen atmosferilijama.

Ploče se ”skladište” tako da se prislone uz čvrsto stablo, jedna na drugu uz što manji razmak, raspoređene prema veličini. Ploče koje smo izvadili idućih godinu dana će biti izložene kiši, vjetru, snijegu, suncu i milosti i nemilosti dvonožnih i četveronožnih prolaznika tako da sa sigurnošću možemo reći da su one koje opstanu zaslužile svoju buduću ulogu i da su dovoljno stabilne da pokriju kućicu.

ylc_9968
Foto 14. Koliko truda toliko i ploča

Vađenje kamena iz žive stijene se pokazalo kao jedna od zahtjevnijih ali jako zadovoljavajućih suhozidnih avantura zato veliko hvala svima koji su ustrajali do samog kraja.

Obaranje, bijeljenje i skladištenje trupaca

Uz vodstvo voditelja, manja skupina sudionika je, u odmoru od kamenoloma, sudjelovala u obaranju, bijeljenju i skladištenju trupaca koji će dogodine poslužiti u konstrukciji drvenog dijela krovišta.

bij
Foto 15. Bijeljenje trupaca

Razgovori o suhozidu, ruralnoj arhitekturi i srodnim temama

Razgovori o suhozidu, ruralnoj arhitekturi i srodnim temama su ove godine bili bogati temama, raznoliki i na Učku su nam doveli mnoštvo pozitivnih i zanimljivih pojedinaca.

Pod mentorstvom Vijeke Mičetića i u suradnji s Poljoprivrednom zadrugom Dolčina Praputnjak već tradicionalno organiziramo radionice obnove gromača na starinski način u vinogradu Takala nad Bakarskim zaljevom. Barba Vijeko nam je ove godine pričao o povijesti, sadašnjosti i mogućoj budućnosti ovog zapanjujućeg suhozidnog krajolika. Doznali smo za mnoge lokalne specifičnosti Praputnjaka i okolice što nas je sve dodatno zagrijalo za sudjelovanje na idućoj radionici na proljeće.

Nešto praktičniju simbiozu predavanja i radionice održao je naš dugogodišnji suradnik, akademski kipar Ljubo de Karina. Prije sedam godina, na našoj prvoj radionici na Petrebišćima, vodio je izgradnju jedne velike suhozidne zmije koja je postala dio mitsko-povijesne staze Trebišća-Perun. Na svoj jedinstven način nam je ispričao i pokazao što za njega znači rad s kamenom. Jedno cijelo poslijepodne nas je držao zainteresiranima za tehnike obrade kamena pri suhozidanju.

ljubo
Foto 16. Majstor Ljubo na djelu

ljubo2
Foto 17. Probali smo i mi

Predstavnica naših domaćina, Parka prirode Učka, geologinja Nina Trinajstić nas je provela kroz edukativno predavanje o geološkoj podlozi Učke. Osobito se osvrnula na vrste i karakteristike vapnenaca što nas je posebno zanimalo s obzirom na to da se s vapnencem najčešće susrećemo na našim radionicama.

Iva Šoštarić, biologinja iz udruge BIOM je pričala o zarastanju pašnjaka i gubitku vrijednih staništa u mediteranskoj Hrvatskoj. Zanimljive su bile veze koje je istaknula između bioraznolikosti mediteranskog krša i suhozida.

Arheologinja Sara Popović je održala predavanje o povijesti uklesanoj u kamen Hore – Starogradskog polja na otoku Hvaru. Dubokim poznavanjem teme i neformalnim pristupom nas je uspjela zainteresirati i za one najstručnije arheološke i povijesne detalje.

Od nas, članova Dragodida, predavanja su održali etnolog Grga Frangeš (Učka i Petrebišća – pregled tradicijskih životnih praksi & Tehnika izrade kamenog krovišta), arhitekt Filip Šrajer (Suhozidne građevine i krajolici istočnog Jadrana) i agronomka Julia Bakota u suradnji s biologinjom PP Vransko jezero Normom Fressel (Projekti reaktualizacije tradicije). Kolege su nas kao i uvijek, bogatim iskustvom i strašću prema onome što rade zalijepili za drvene klupe.

predavanje
Foto 18. Najbolja publika

Kad sve završi, nije jednostavno sabrati misli i sve što smo u tih osam dana doživjeli, pa je tako i ovaj izvještaj stigao s nešto zakašnjenja. No, povezanost koja zavlada između ljudi koji na radionici zajedno rade, uče, druže se, kampiraju, bez mnogih luksuza svakodnevnog sjedilačkog života, trajat će još dugo. Puno hvala svima koji su na koji god način sudjelovali, postali ste važan dio naše male zajednice. A svi vi koji želite, pridružite nam se dogodine. Ako ne možete toliko dugo čekati, uskoro slijede najave vikend suhozidnih radionica na našoj obali!

unspecified
Foto 19. Doviđenja!

Share and Enjoy:
  • Facebook
  • Twitter
  • del.icio.us
  • Print
  • Tumblr

Post a Comment

Your email is never published nor shared. Required fields are marked *

*
*

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

 atts
0

Najava: Bračka japjenica – predstavljanje knjige

Predstavljanje knjige ”Bračka japjenica” održat će se u petak, 22. lipnja 2018 u 21 sat, u dvorani Porat u Pučišćima. Udruge Zemlja za nas i Antropop pozivaju sve zainteresirane na predstavljanje ove knjige ”na tri jezika i jednom dijalektu” koja svjedoči o umijeću preživljavanja na otoku i izradnje japjenice iznad Pučišća.

35482290_2156032697965142_7859049991375945728_n

Fotografije unutrašnjosti dostupne su ovdje: Album

Prenosimo poziv:

Knjiga je rezultat neponovljive avanture, koju smo pokrenuli zajedno sa drugim entuzijastima i zaljubljenicima u tradiciju i očuvanje baštine. Fotografije nastale tijekom tih 10 dana, emocije i tekst kojim je popraćena izgradnja čudesne vapnenice, čine sadržaj ove knjige.

Priča o japnenici može se rekonstruirati iz usmenih iskaza japneničara barba Joze, to je priča njegovog života. Autentična, iskrena, emotivna.
Tehničke karakteristike same vapnenice dolaze do izražaja u drugom dijelu, kod opisa postupka građenja.

Sadržaj knjige je pisan na hrvatskom, engleskom i francuskom jeziku. Sadržava i autentični dijalektalni tekst (pučišku čakavicu), te riječi i rečenice graditelja u žaru gradnje, koje pak pripadaju jednom idiomu – gotovo nerazumljivom ostalim govornicima. Riječ je o jeziku kamena, jeziku ljudi i struke kojih gotovo da više i nema u stvarnosti, ali je sada zauvijek zapisan.

Svoj primjerak jedinstvene knjige o Bračkoj japnenici možete dobiti ako kontaktirate Udrugu Zemlja za nas na facebooku: ZZN_kontakt ili na predstavljanju knjige. Cijena je dobrovoljna donacija. Prikupljene donacije će biti korištene za nabavku brentača za zaštitu od požara. Smaramo da zaštitom svoje zemlje ujedno štitimo i okolna polja, koja mahom stoje prazna i zarasla u svo ono bilje koje vatru širi neviđenim brzinama.

35329315_2000728393512650_4488422651760476160_o
Foto: Antropop

Tisak knjige sufinanciran je sredstvima udruge Antropop, u sklopu projekta RE:AKCIJA koji su 2016. provodili sredstvima zaklade Nadace Via – The Via Foundation.

Predstavljanje knjige ”Bračka japjenica” održat će se u petak, 22. lipnja 2018 u 21 sat, u dvorani Porat u Pučišćima. Udruge Zemlja za nas i Antropop pozivaju sve zainteresirane na predstavljanje ove knjige ”na tri jezika i jednom dijalektu” koja svjedoči o umijeću preživljavanja na otoku i izradnje japjenice iznad Pučišća. Fotografije unutrašnjosti dostupne su ovdje: […]

Read More »

 atts
0

Najava: Završna konferencija projekta AGRISCAPE&ME

Završna konferencija projekta “Obnova tradicionalnog poljoprivrednog pejzaža za održivu poljoprivredu – AGRISCAPE&ME” će se održati u Gornjoj Lastvi, Crnoj Gori u ponedjeljak 18.6.2018. sa početkom u 14.30 sati.

Projekt su provodile crnogorske udruge: EXPEDITIO Centar za održivi prostorni razvoj , Kulturno zavičajno udruženja NAPREDAK Gornja Lastva  i Maslinarsko društvo „Boka“ – Boka Kotorska, sa Mrežom za ruralni razvoj Crne Gore kao suradnikom.

Screenshot_1

Na završnoj konferenciji će partneri i suradnici predstaviti rezultate provedenih aktivnosti, s posebnim fokusom na Preporuke za poboljšanje okvira za zaštitu, planiranje i obnovu tradicionalnih poljoprivrednih pejzaža u Crnoj Gori kao i pilot projekt Identifikacije, analize i preporuka za obnovu tradicionalnih poljoprivrednih pejzaža u Gornjoj Lastvi koji predstavlja metodologiju utvrđivanja nekadašnjeg načina korištenja zemljišta kao osnova za njegovu buduću upotrebu.

O značaju i tretmanu poljoprivrednih pejzaža u Crnoj Gori govorit će predstavnici nadležnih ministarstava: Ministarstva kulture, Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja i Ministarstva održivog razvoja i turizma.

Na konferenciji će biti predstavljene i aktivnosti na polju istraživanja i obnove suhozidne baštine i ruralnih prostora Konavala o kojima će govoriti pejzažna arhitektica Anita Trojanović iz Konavala.

Sudjelovat će i dr. Parviz Koohafkan, osnivač i predsjednik Zaklade za svjetsku poljoprivrednu baštinu (www.worldagriculturalheritage.org) i Inicijative Ujedinjenih naroda za „Zaštitu i prilagođeno upravljanje Globalno važnim sustavima poljoprivredne baštine. Predstavit će koncept Globalno važnih sistema poljoprivredne baštine i govoriti o primjerima dobre prakse i važnosti očuvanja poljoprivrednih pejzaža na globalnom nivou.

Nacrt programa konferencije možete pogledati ovdje.

Projekt se financira iz sredstava Europske unije u okviru regionalnog projekta “Održiva poljoprivreda za održivi Balkan: jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva za javno zastupanje i razvijanje politika na zapadnom Balkanu“.

Za sve zainteresirane, osiguran je prijevoz do Gornje Lastve. Kombi kreće u 14 sati ispred Glavne pošte u Tivtu. Dobrodošli!

 

Završna konferencija projekta “Obnova tradicionalnog poljoprivrednog pejzaža za održivu poljoprivredu – AGRISCAPE&ME” će se održati u Gornjoj Lastvi, Crnoj Gori u ponedjeljak 18.6.2018. sa početkom u 14.30 sati. Projekt su provodile crnogorske udruge: EXPEDITIO Centar za održivi prostorni razvoj , Kulturno zavičajno udruženja NAPREDAK Gornja Lastva  i Maslinarsko društvo „Boka“ – Boka Kotorska, sa Mrežom […]

Read More »

 atts
0

Najava / Announcing: Petrebišća 2018!

Najavljujemo i pozivamo zainteresirane studente i mlade profesionalce na 9. suhozidni međunarodni volonterski kamp Petrebišća 2018., koji će se održati 28. srpnja – 5. kolovoza 2018. u napuštenom ljetnom selištu Petrebišća na Učki.

We proudly announce the 9th dry-stone international student/young professionals’ volunteer camp Petrebišća 2018. The camp will be held in an abandoned dry-stone seasonal village Petrebišća on Učka mountain, July 28th – August 5th 2018.

PTB_2018

Prošlogodišnji izvještaj
Last year report

Sudionici će:
- naučiti osnove suhozidne gradnje
- naučiti oblikovati kamen malim ručnim alatom
- sagraditi suhozid ”iz nule”
- obnoviti kameni krov
- prenositi kamene ploče izvađene iz malog kamenoloma
- obnavljati seosku suhozidnu infrastrukturu
- sudjelovati u međunarodnom neformalnom suhozidnom natjecanju i natjecanju u balotama!

Participants will:
- learn dry-stone basics
- learn to shape stone using hand tools
- build a dry-stone wall ”from scratch”
- repair a stone slate roof
- carry stone slates extracted from a small quarry
- renovate dry-stone village infrastructure
- participate in an informal dry-stone competiton and a petanque competition!

Osim radnog programa, pripremili smo program predavanja i razgovora o ruralnom graditeljskom naslijeđu i vezanim temama, kao i pješačku i planinarsku turu po PP Učka.

There will be interesting lectures about building techniques, architectural heritage and related topics, as well as a walking and hiking tour along NP Učka.

Lokacija – jučer, danas, sutra
Napušteno ljetno selište Petrebišća iznad Mošćeničke Drage smješteno je u udolini ispod glavnog hrpta Učke. Uz spomeničku važnost za kulturu života na ovom prostoru, ovaj slikoviti lokalitet je otvaranjem Mitsko-Povijesne staze Trebišća-Perun dobio i turistički značaj kao jedan od njenih ključnih punktova. U suradnji udruge Dragodid i Općine Mošćenička Draga 2010. pokrenuta je organizacija  ljetnih studentskih radionica kroz koje bi se, praktičnim radom na obnovi selišta, znanja o  tradicijskim graditeljskim tehnikama prenijela na novu generaciju mladih profesionalaca. Namjera je obnovljene objekte i uređene površine pretvoriti u sadržaje poput planinarskog skloništa za posjetitelje Parka prirode Učka i otvorenog prostora za kulturna događanja.

Location – past, present, future
Petrebišća is an abandoned seasonal village of simple stone huts, situated on a high plateau on Učka mountain and surrounded by forest. The History and Mythology Trail Trebišća-Perun was established by Nature park Učka, adding touristic key-point significance to Petrebišća village. Since 2010., Dragodid Association, Mošćenička Draga Municipality and Nature Park Učka in collaboration have organized summer students’ workshops in Petrebišća. The goal is to transfer knowledge about traditional building techniques to generations of future young professionals. Reconstructed dry-stone buildings and landscape features are to be re-used as hikers’ shelters and open spaces for various cultural events.

Kome je radionica namijenjena?
Radionica je namijenjena studentima i mladim profesionalcima koji se bave prostorom, gradnjom i baštinom, te koje zanimaju tradicionalne tehnike gradnje, rad i zabava u prirodi. Od ukupno 20 mjesta na radionici 15 će se popuniti kroz ovaj poziv, a 5 kroz francusku baštinsku volontersku mrežu REMPART.

Za ostale zainteresirane su (uz najavu) dobrodošli kraći jednodnevni posjeti u periodu 30. srpnja – 5. kolovoza 2018.
Sudionici moraju biti punoljetni.

Who is the workshop for?
The workshop is open for building and heritage students and enthusiasts interested in traditional building techniques and simple rewarding outdoor work. 15 out of 20 open places will be filled through this call, while remaining 5 will be filled through the French heritage volunteer network REMPART.

Others are welcome to visit us for a day or two during the period July 3oth – August 5th (upon prior notice).
All participants must be 18+ years old.

Kako je organiziran kamp?
Smještaj tijekom radionice je u vlastitim šatorima i vrećama na lokaciji, u kampu na livadi s podosta hlada. Nema tople i tekuće vode a količina potrošnje vode je ograničena. Veliki šator služi kao kuhinja i zajednički dnevni boravak. Tuš je kamperski a WC poljski, pobliže šumski. GSM signal postoji ali je slab a struja se koristi samo za punjenje baterija. Na raspolaganju su tri obroka dnevno, od čega jedan ili dva kuhana. Vegetarijanci su dobrodošli. Dnevna zaduženja sudionika uključuju pomoć u pripremi hrane te održavanje reda u kampu i selu.

Iznos participacije: 350 kn. Jezik radionice engleski/hrvatski.

How is the camp organized?
The camp is situated on a nice and shady meadow. Everybody brings their own waterproof tent, sleeping bag & mattress. A big military tent is put up as a kitchen, storeroom and “living room” for all. Limited water usage, pit toilet, campers’ shower, 3 meals per day (1-2 cooked). Vegetarians welcome. GSM signal is weak, electricity is used only for charging batteries. Participants help with the food preparation and camp maintenance.

Participation fee: 350 kn. Working language: English/Croatian.

Kako se prijaviti?
Ako smo vas zainteresirali, prijave šaljite od 18.6. (pon) do 29.6. (pet) na adresu info@dragodid.org

Prijava mora sadržavati: ime i prezime, fakultet (ili druga organizacija), godina rođenja, kontakt mobitel, mail adresa.

Uz osnovne podatke šaljite nam i nešto kroz što ćemo vas najbolje ukratko upoznati. Prikaz onoga čime se inače bavite, koji su vam interesi i što vas je motiviralo za radionicu, na način koji vam najbolje leži – tekst, fotografije, crtež, ili bilo koju drugu formu. Cijenit ćemo duhovitost i kreativnost u prijavi. Kod selekcije sudionika će nam upravo kvaliteta vaših prijava biti od pomoći.

How to apply?
Send your applications June 18th (Mon) to Jun 29th (Fri) on: info@dragodid.org

Your application must contain: first and last name, University (or other organisation), birth year, contact mobile phone, e-mail address.

Along with your basic information send us something that will help us get to know you a little bit. Show us what you do, what your interests are, what motivated you to apply. Pick a form that suits you best: text, photo, drawing or anything else. Creative and witty applications will be appreciated. The quality of your applications will help us with participants selection.

Vidimo se na planini!
See you up on the mountain!

Najavljujemo i pozivamo zainteresirane studente i mlade profesionalce na 9. suhozidni međunarodni volonterski kamp Petrebišća 2018., koji će se održati 28. srpnja – 5. kolovoza 2018. u napuštenom ljetnom selištu Petrebišća na Učki. We proudly announce the 9th dry-stone international student/young professionals’ volunteer camp Petrebišća 2018. The camp will be held in an abandoned dry-stone […]

Read More »

 atts
0

Najava: Predavanje o aktivnosti udruge Dragodid u Knjižnicama grada Zagreba

Knjižnice grada Zagreba ugostile su nas kako bismo predstavili aktivnosti udruge u području očuvanja kulturne baštine i volonterizma. Predavanje će se održati u KGZ Dubrava (Avenija Dubrava 51) u petak 15. lipnja s početkom u 18 sati.
Program obuhvaća razgovore o suhozidu, vernakularnoj arhitekturi i srodnim temama. Na predavanju ćemo razgovarati o različitim profesijama koje su uključene u organiziranje jednog takvog kampa i same udruge.

KGZ

Ovog ljeta udruga Dragodid organizira 9. međunarodni suhozidni volonterski kamp u napuštenom ljetnom selištu Petrebišća u Parku prirode Učka te ćemo na predavanju izložiti kako se studenti etnologije, arhitekture i drugih smjerova mogu prijaviti za volonterski kamp i koje će se aktivnosti održavati.

Knjižnice grada Zagreba ugostile su nas kako bismo predstavili aktivnosti udruge u području očuvanja kulturne baštine i volonterizma. Predavanje će se održati u KGZ Dubrava (Avenija Dubrava 51) u petak 15. lipnja s početkom u 18 sati. Program obuhvaća razgovore o suhozidu, vernakularnoj arhitekturi i srodnim temama. Na predavanju ćemo razgovarati o različitim profesijama koje […]

Read More »

0

Poziv za volontere: 10. festival levande na Hvaru

Na Hvaru, u Eko-selu Velo Grablje uskoro se održava festival levande. Od 28. do 30. lipnja možete sudjelovati i naučiti nešto novo o levandi – biljci koja na otoku Hvaru ima dugogodišnju tradiciju uzgoja i proizvodnje te je po njoj Hvar nadaleko poznat kao „Otok levande“.

Uz otvaranje sezone žetve levande i demonstraciju destilacije na starom postrojenju, festivalski program uključuje izložbe, radionice suhozida, projekcije filmova, igrane predstave, koncerte i druge aktivnosti.
Više o festivalu na stranicama udruge Pjover – ovdje.

Na Hvaru, u Eko-selu Velo Grablje uskoro se održava festival levande. Od 28. do 30. lipnja možete sudjelovati i naučiti nešto novo o levandi – biljci koja na otoku Hvaru ima dugogodišnju tradiciju uzgoja i proizvodnje te je po njoj Hvar nadaleko poznat kao „Otok levande“. Uz otvaranje sezone žetve levande i demonstraciju destilacije na […]

Read More »