Gradimo u kamenu – treće izdanje!

GUK naslovnica

Prije otprilike mjesec dana iz tiska je izašlo treće izdanje priručnika Gradimo u kamenu! Uz ispriku za neažurnost u vezi ovakve važne stvari :), prenosimo uvodnik, par prvih stranica, te u dogovoru s izdavačem cijelo poglavlje “Gradnja jednostavne kamene kućice”!

Kada smo 2012. godine od Slobodne Dalmacije dobili prijedlog da realiziramo prvo izdanje ovoga priručnika već neko vrijeme jačao je val javnog interesa prema ovoj nekada esencijalnoj, a danas ugroženoj praksi i nasljeđu. Bio je to trenutak u kojem smo kao društvo ponovo otvarali oči prema razmjerima i važnosti nasljeđenog kulturnog krajolika koji oko nas obrasta u makiju, te prema svim implikacijama koje on povlači, od onih o stvarnim osnovama našeg mediteranskog identiteta i kulture življenja do onih o budućoj održivosti života u ovom podneblju. 

Iz upita javnosti koje smo kao udruga dobivali, bilo je jasno da postoji potreba za praktičnim i zaokruženim priručnikom koji će obraditi temu suhozida – i kao vrijednog nasljeđa i kao praktične tehnike koja u suvremenim okolnostima ponovo pronalazi svoju funkciju. Razmatrali smo takvo izadnje u samizdatu ciljajući na nekoliko stotina komada, no prijedlog Slobodne je nudio ediciju od više tisuća primjeraka i nacionalnu distribuciju! Nismo gubili mnogo vremena na premišljanje, jer bilo je jasno da je u smislu popularizacije suhozidne baštine i gradnje u suho to prilika koja se ne propušta. Materijali za priručnik izrađeni su i urednički okupljeni u  kampanji koja je trajala tek nešto više od mjesec dana, u kojoj smo dobili  svesrdnu besplatnu pomoć, podršku i recenzentski tretman od puno dobrih ljudi koji su strukom ili entuzijazmom vezani uz ovu temu (njihova imena stoje i u zahvalama ovoga izdanja). Na kraju tog procesa sami smo ostali iznenađeni suvislošću djela koje je nastalo u tako kratkom roku. Izgleda da je  ideja o njegovu nastanku dovoljno dugo kuhala te je stvar u osnovi trebalo samo primjereno aranžirati i poslužiti.

Sud javnosti  prema ovoj knjizi bio je, čini se, povoljan: iza nas su dva rasprodana izdanja i ona je našla put u ruke više tisuća čitatelja. Ukoliko je barem dio njih pomoću informacija sadržanih u knjizi naučio više o kulturnom krajoliku koji ih okružuje, popravio kakav suhozid na zemlji naslijeđenoj od babe i dida, ili sazidao novi suhozidni sadržaj na svojoj okućnici,  onda je ona, na veliku radost autora, ispunila svoje poslanje.    

Pred nama je treće izdanje u novom formatu i opremi te sa nizom ispravka i dopuna te ponekim kraćenjem. Neke od tih intervencija su proizašle iz sugestija koje smo primili od čitatelja i stručne javnosti, a neke je tražilo vrijeme – četiri godine prošle od prvog izdanja bile su vrlo dinamične u pogledu suhozidnih tema.

Vještina zidanja u suho prepoznata je kao nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske – upravo je u tijeku prijenos statusa zaštite iz preventivne u trajnu registraciju. Ovaj proces zaštite nastavlja se i na međunarodnu razinu  – Hrvatska zajedno sa desetak drugih zemalja koje posjeduju usporedivo nasljeđe priprema zajedničku nominaciju vještine zidanja suhozida kao nematerijalne baštine čovječanstva pod zaštitom UNESCO-a. Kontekst te međunarodne suradnje dodatno nam je potvrdio golemu vrijednost koju imamo na rukama i za koju se treba osigurati da se prenese na buduće generacije.

S tim na umu, čitateljice i čitatelju, želja nam je da ovo izdanje nađe ulogu za suhozid u tvom životu – bilo kao fascinantan predmet proučavanja ili radosna praksa.

Autori, 4 GRADA DRAGODID

GUK impresum

Izdavač: Slobodna Dalmacija, tel. služba prodaje: 021 352 939

GUK sadržaj

Poglavlje Gradnja jednostavne kamene kućica pronađite na ovom linku!

Share and Enjoy:
  • Facebook
  • Twitter
  • del.icio.us
  • Print
  • Tumblr

Post a Comment

Your email is never published nor shared. Required fields are marked *

*
*

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

 atts
0

Press: Kulturni krajolik Srime

Dijelimo članak dr.sc. Jadrana Kale ”Srima – krajolik nastanka starog grada Šibenika, u rukama novog grada – Vodica” objavljen u dvomjesečniku Šibenik 2012.

(klikom na fotografiju preuzimate članak)

Screenshot_1

 

Dijelimo članak dr.sc. Jadrana Kale ”Srima – krajolik nastanka starog grada Šibenika, u rukama novog grada – Vodica” objavljen u dvomjesečniku Šibenik 2012. (klikom na fotografiju preuzimate članak)  

Read More »

 atts
0

Ivan Štefanić Umolina: arhitekt bez diplome

Ljubaznošću autora Berislava Horvatića i izdavača Denisa Lešića ekskluzivno objavljujemo članak pripremljen za novo izdanje časopisa Krčki val, studeni 2018.

U članku je predstavljen Ivan Štefanić Umolina (1868.-1949.), jedan od najpoznatijih graditelja suhozidnih i ne-suhozidnih građevina iz Drage Bašćanske na otoku Krku. Autor ističe lokalitet Za Kijcem na draškoj komunadi, gdje je Umolina osmislio i izgradio možda najpubliciraniji od čuvenih draških nadsvođenih bunara te sklop štalice – mošune – sa pripadajućim predvorjem i gromačama, zatim niz kvalitetno građenih gromača i obzidanih dolaca te vlastitu obiteljsku kuću u Dragi.

Njegove gromače su savršene, prepoznaju se izdaleka. Ulazi u njegove dolce i particele su široki, da dva vola mogu proći upregnuta u jaram. Njegova kuća je uzor savršenstva i pedanterije. U nedostatku dostojne lokalne konkurencije, natjecao se sa samim sobom…

Stoga nije čudno da su mu njegova djela osigurala pamćenje i poštovanje Dražana do danas, a početkom 2000-tih privukla i profesora teorije arhitekture dr. sc. Boruta Juvanca da ih zajedno s autorom teksta obiđe, izmjeri, nacrta i međunarodno publicira. Ostatak pročitajte sami.

“Krčki val” 71, studeni 2018, pp. 34-37

2_Za_Kijcen_BH_5361
foto: bunar Za Kijcem, Berislav Horvatić

Ljubaznošću autora Berislava Horvatića i izdavača Denisa Lešića ekskluzivno objavljujemo članak pripremljen za novo izdanje časopisa Krčki val, studeni 2018. U članku je predstavljen Ivan Štefanić Umolina (1868.-1949.), jedan od najpoznatijih graditelja suhozidnih i ne-suhozidnih građevina iz Drage Bašćanske na otoku Krku. Autor ističe lokalitet Za Kijcem na draškoj komunadi, gdje je Umolina osmislio i […]

Read More »

 atts
0

Oblici suhozidne arhitekture

Dijelimo vijest o još jednoj emisiji radio-serijala ”Baština, mi i svijet” urednice dr. Snješke Knežević posvećenoj suhozidu. U njoj su predstavljeni oblici u kojima se javlja suhozidna arhitektura u različitim sredinama, u oslonu na publikaciju Gradimo u kamenu udruge DRAGODID.

Emisija je dostupna ovdje: https://radio.hrt.hr/aod/oblici-suhozidne-arhitekture/272305/

Screenshot_1

Dijelimo vijest o još jednoj emisiji radio-serijala ”Baština, mi i svijet” urednice dr. Snješke Knežević posvećenoj suhozidu. U njoj su predstavljeni oblici u kojima se javlja suhozidna arhitektura u različitim sredinama, u oslonu na publikaciju Gradimo u kamenu udruge DRAGODID. Emisija je dostupna ovdje: https://radio.hrt.hr/aod/oblici-suhozidne-arhitekture/272305/

Read More »

 atts
0

Suhozid kao baština

Nedavno emitirana emisija radio-serijala ”Baština, mi i svijet” urednice dr. Snješke Knežević posvećena je suhozidu, a iz pera Filipa Šrajera, dipl.ing.arh. uz naratore Nataliju Stipić Matković i Ivana Kojundžića.

Emisija je dostupna ovdje: https://radio.hrt.hr/aod/suhozid-kao-bastina/271263/

Uvod: Fragmenti iz studije ”Suhozid kao baština – od simbola rada do rada na simbolu” arhitekta Filipa Šrajera, u kojoj raspravlja o suhozidu u baštinskim paradigmama 2o. stoljeća, predstavlja suhozidnu scenu i njezine protagoniste, govori o nastojanju pojedinaca i udruženja u istraživanju i obnovi suhozidnih gradnji, te predstavlja akciju Moj kažun i udrugu 4 GRADA DRAGODID, jedinstvenu u promociji i radu na suhozidnoj baštini.

Screenshot_3

Nedavno emitirana emisija radio-serijala ”Baština, mi i svijet” urednice dr. Snješke Knežević posvećena je suhozidu, a iz pera Filipa Šrajera, dipl.ing.arh. uz naratore Nataliju Stipić Matković i Ivana Kojundžića. Emisija je dostupna ovdje: https://radio.hrt.hr/aod/suhozid-kao-bastina/271263/ Uvod: Fragmenti iz studije ”Suhozid kao baština – od simbola rada do rada na simbolu” arhitekta Filipa Šrajera, u kojoj raspravlja […]

Read More »

 atts
0

Šoltanska bunja

Tekst: Mislav Tovarac
Foto: Andriano Nigoević, Filip Bubalo, M.T.

Krajem prošlog mjeseca naša ekipa vratila se na Šoltu nastaviti edukacijsku radionicu izgradnje male bunje u dvorištu OŠ Grohote započetu u petom mjesecu ove godine. Osnovna škola u Grohotama ima status Ekoškole što je posebna kategorija obrazovne institucije koja naglasak u kurikulumu stavlja na edukaciju svojih učenika o okolišu i naporu koji ljudske djelatnosti stavljaju na njega te redovito poduzimaju razne akcije kako bi rasteretili okoliš od učinka tih djelatnosti. Njeni učenici petih do osmih razreda već su se bavili temom tradicijskog graditeljstva kroz sve predmete, posebice zemljopis, povijest i fiziku.

A kada pričamo o okolišu i krajobrazu otoka Šolte, nezamislivo je pričati o njemu bez da se spomene suhozidna arhitektura koja ga velikim dijelom i definira.

Povijesno gledano, život na Šolti bio je vezan uz tradicijske aktivnosti poput poljodjelstva, ribarstva i proizvodnje vapna. Arhitektura poput bunji, suhozida i vapnenica koja je proizašla iz upravo tih djelatnosti bila je strogo funkcionalna i prilagođena prirodnom okolišu i kao takva kontinuirano postojala stoljećima. No, početkom 20. stoljeća stvari se ubrzano mijenjaju i tradicijsku arhitekturu ubrzano zamjenjuje moderna koja počinje mijenjati naličje otoka.

S time na umu pokrenut je projekt transfera vještine suhozidanja kroz izgradnju bunje u kojem smo i sami sudjelovali, s ciljem prijenosa znanja zidanja u suho i edukacije mlađih generacija o značaju tradicije i njenog odnosa s okolišem. Projekt je realiziran uz podršku Ministarstva kulturekroz program zaštite nematerijalne kulture i stručnu pomoć Konzervatorskog odjela u Splitu.

U prvoj fazi projekta provedenoj u petom mjesecu, kroz nekoliko dana izgradili smo temelj i zidove bunje. U svakoj fazi izgradnje sudjelovalo je po nekoliko razreda OŠ Grohote i nekolicina lokalnih meštara suhozidara čija su nam stručnost i znanjepomogli u izvedbi projekta, te članovi lokalne zajednice koji su uvelike doprinijeli izvedbi projekta kroz donaciju kamene građe.

image001
Foto 1. Temelji i priprema za gradnju

Kroz tih par dana učenici su imali priliku detaljno promatrati kako se gradi u suho te su i sami izgradili nekoliko manjih zidova kako bi se okušali u tehnici.

image002
Foto 2. Demonstracija poučnim materijalima

image003
Foto 3. Priprema za početak radova

image004
Foto 4. Nazire se forma

image005
Foto 5. Inspekcija na terenu

image006
Foto 6. Kraj prve faze

U drugoj fazi, dovršenoj prošli mjesec, podignut je krov izgrađen tehnikom nepravog svoda. Takav krov je samonosiv i predstavlja impresivan element tradicijske arhitekture. Krov se pokriva kamenim pločama koje se u svakom sljedećem redu ubacuju prema unutrašnjosti bunje. Učenici su i u ovoj fazi promatrali čitav proces pokrovljavanja i sami vježbali kako se to radi gradeći malene svodove na improviziranom poligonu od preostalog materijala za krov.

image007
 Foto 7. Krovne ploče i metoda slaganja

image008
Foto 8. Pogled iznutra

Završetkom akcije dovršena je ova faza bunje, a učenici su osviješteni o tradiciji svojeg otoka i osnaženi da ju dalje razvijaju i prakticiraju. U budućnosti se još planira dovršiti njen vanjski plašt.

image009
Foto 9. Kraj

Zahvaljujemo školi i roditeljima na ukazanom povjerenju, osiguranom smještaju i donaciji kamena za zidove i krov,lokalnoj zajednici i meštrima na sudjelovanju i demonstraciji znanja i mnogim Šoltanima koji su došli pomoći i dati ruku od kojih je najstariji Josip Zlenić-Zenso, majstor suhozidar koji je učenicima iz vlastitog iskustva ispričao kako, gdje i zašto su se gradile vapnenice i bunje  te Konzervatorskom odjelu u Splitu na stručnom savjetovanju i pomoći.

Tekst: Mislav Tovarac Foto: Andriano Nigoević, Filip Bubalo, M.T. Krajem prošlog mjeseca naša ekipa vratila se na Šoltu nastaviti edukacijsku radionicu izgradnje male bunje u dvorištu OŠ Grohote započetu u petom mjesecu ove godine. Osnovna škola u Grohotama ima status Ekoškole što je posebna kategorija obrazovne institucije koja naglasak u kurikulumu stavlja na edukaciju svojih […]

Read More »