Pokloni za suhozidoljupce

Na samom kraju 2010., u dva znanstvena časopisa, pet suhozidno/baštinskih članaka! Sretno i berićetno!

Na samom kraju 2010., u dva znanstvena časopisa, pet suhozidno/baštinskih članaka! Sretno i berićetno!

PROSTOR znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam Vol.18 No.2(40)

Krajobrazni uzorci planinskih naselja Sjevernoga Velebita (Lisac, Ivanuš)
Spominje se jedan od načina nastanka lokve: na odabranomu mjestu stoka se goni uokrug, sve dok pod njenim nogama ne nastane nepropustan sloj u kojem se skuplja voda.

Sažetak
Rad je rezultat terenskih, povijesnih i teoretskih istraživanja provedenih pri izradi konzervatorske studije za područje posebnih obilježja Nacionalni park Sjeverni Velebit i za potrebe prostornog plana. Istražene su i analizirane kulturno-povijesne i prostorne okolnosti nastanka krajobraznog uzorka planinskih naselja, prvi su put analizirana i sistematizirana obilježja sastavnica, utvrđeno je i opisano njegovo sadašnje stanje. (NAPOMENA: Vidi i NP Sjeverni Velebit – konzervatorska podloga (isti autori, kvalitetniji jpeg-ovi)

Prijedlog modela inventarizacije suhozida (Kale)
Stereotipom se olakšava popularizacija tradicije, ali destimulira istraživanje i otežava joj održive izglede zaštite i očuvanja. Naime, ako se nešto predstavlja vječnim, tada mu je i trajanje na izgled neupitno, a konzervacija, u osnovi, izlišna.

Sažetak
Na osnovi dosadašnjih krajobraznih upisa u Registar kulturnih dobara predlaže se uvođenje katastra suhozida. Ravnajući se najboljim konzervatorskim praksama, katastar suhozida oslonio bi se tehnološki na GIS, a organizacijski potpomogao participacijskim praksama uz ekspertno vođenje projekta.

ETNOLOŠKA ISTRAŽIVANJA, Vol.15 No.15

Park prirode Učka: Zaštićeno područje kao mjesto namijenjeno društvenom sjećanju (Frangeš)
Kao jednog od sudionika, istinski me zanima ishod ovoga eksperimenta; koje li će tragove i narative ovaj dosad najambiciozniji pokušaj pohrane sjećanja u krajoliku ostaviti nekim budućim generacijama. No, da bi ostvario svoju ulogu spojnice koja premošćuje rupu u razvojnom kontinuitetu, potrebno je otići korak dalje od limenih tabli koje pričaju o prošlosti.


Sažetak
Koncept baštine, bilo prirodne ili kulturne, nalazi se u srži uspostave zaštićenih područja kao manifestacija želje da se očuva neko danas ugroženo stanje, proces ili pojava baštinjena iz prošlosti. Autor  analizira različite ideološke podloge ovog poriva za očuvanjem te iz te perspektive samopropituje vlastito djelovanje kao stručnog suradnika za kulturnu baštinu u Parku prirode Učka. Izlaže se povijest planinske Istre isprepletena različitim primjerima pohrane ili zadržavanja društvenog sjećanja u tom krajoliku, te se u tom kontekstu preispituje društvena uloga zaštićenog područja kao mehanizma  prijenosa i kreacije društvenog sjećanja.

Skriveni tragovi: Voda kao kulturna baština u mjestu Sali i Parku prirode Telašćica (Stražišar)
Građevina je građena u obliku nepravilnog kruga … Do nje vode tri ‘kočalja’ (jarka) za odvod kišnice iz polja. Na ulazu kanala u lokvu nalazi se željezna rešetka, da ne bi prolazili veći otpaci u lokvu.  Unutrašnjost je pregrađena u više komora, s rupom na dnu, kroz koje je nakon crpljenja voda otjecala niže i omogućavala da se osušeni prostor očisti od zemljanog taloga.


Sažetak
Rad tematizira mogućnost predstavljanja vode kao nematerijalne kulturne baštine na području mjesta Sali i Parka prirode Telašćica.

Obnova Šosterine mlinice na Roškom slapu (Živković)
Naoko sitna, ali konzervatorski gledano krupna stvar, jest činjenica što smo uspjeli da se za stropne grede kao i za krovnu građu (roženice) koriste stabla jablana koja su se u ovome kraju uz Krku i Čikolu tradicijski koristila kao drvena građa za gradnju kuća, i to kao oblice tek pritesane na debljem kraju, ako za to ima potrebe.


Sažetak
Na primjeru jedne od šest mlinica koje su do šezdesetih godina dvadesetog stoljeća još radile na Roškome slapu, autor objašnjava složenost obnove etnografskog spomenika kulture unutar područja nacionalnog parka. Osim osnovnog zadatka da objekt u formi i funkciji ostane što bliži autentičnom, obnova često nameće kompromise koje nije moguće izbjeći. U tehnološkom smislu to se odnosi na neizbježnu primjenu suvremenih materijala i tehnika, dok turistička djelatnost zahtijeva prilagodbu organizacije prostora i muzejske prezentacije velikom broju posjetilaca.

Komentiraj

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

hrHR