Pokloni za suhozidoljupce

January 1, 2011 in jadranski suhozidi, Razno by kravosas

Na samom kraju 2010., u dva znanstvena časopisa, pet suhozidno/baštinskih članaka! Sretno i berićetno!

PROSTOR znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam Vol.18 No.2(40)

Krajobrazni uzorci planinskih naselja Sjevernoga Velebita (Lisac, Ivanuš)
Spominje se jedan od načina nastanka lokve: na odabranomu mjestu stoka se goni uokrug, sve dok pod njenim nogama ne nastane nepropustan sloj u kojem se skuplja voda.

Sažetak
Rad je rezultat terenskih, povijesnih i teoretskih istraživanja provedenih pri izradi konzervatorske studije za područje posebnih obilježja Nacionalni park Sjeverni Velebit i za potrebe prostornog plana. Istražene su i analizirane kulturno-povijesne i prostorne okolnosti nastanka krajobraznog uzorka planinskih naselja, prvi su put analizirana i sistematizirana obilježja sastavnica, utvrđeno je i opisano njegovo sadašnje stanje. (NAPOMENA: Vidi i NP Sjeverni Velebit – konzervatorska podloga (isti autori, kvalitetniji jpeg-ovi)

Prijedlog modela inventarizacije suhozida (Kale)
Stereotipom se olakšava popularizacija tradicije, ali destimulira istraživanje i otežava joj održive izglede zaštite i očuvanja. Naime, ako se nešto predstavlja vječnim, tada mu je i trajanje na izgled neupitno, a konzervacija, u osnovi, izlišna.

Sažetak
Na osnovi dosadašnjih krajobraznih upisa u Registar kulturnih dobara predlaže se uvođenje katastra suhozida. Ravnajući se najboljim konzervatorskim praksama, katastar suhozida oslonio bi se tehnološki na GIS, a organizacijski potpomogao participacijskim praksama uz ekspertno vođenje projekta.

ETNOLOŠKA ISTRAŽIVANJA, Vol.15 No.15

Park prirode Učka: Zaštićeno područje kao mjesto namijenjeno društvenom sjećanju (Frangeš)
Kao jednog od sudionika, istinski me zanima ishod ovoga eksperimenta; koje li će tragove i narative ovaj dosad najambiciozniji pokušaj pohrane sjećanja u krajoliku ostaviti nekim budućim generacijama. No, da bi ostvario svoju ulogu spojnice koja premošćuje rupu u razvojnom kontinuitetu, potrebno je otići korak dalje od limenih tabli koje pričaju o prošlosti.

Sažetak
Koncept baštine, bilo prirodne ili kulturne, nalazi se u srži uspostave zaštićenih područja kao manifestacija želje da se očuva neko danas ugroženo stanje, proces ili pojava baštinjena iz prošlosti. Autor analizira različite ideološke podloge ovog poriva za očuvanjem te iz te perspektive samopropituje vlastito djelovanje kao stručnog suradnika za kulturnu baštinu u Parku prirode Učka. Izlaže se povijest planinske Istre isprepletena različitim primjerima pohrane ili zadržavanja društvenog sjećanja u tom krajoliku, te se u tom kontekstu preispituje društvena uloga zaštićenog područja kao mehanizma prijenosa i kreacije društvenog sjećanja.

Skriveni tragovi: Voda kao kulturna baština u mjestu Sali i Parku prirode Telašćica (Stražišar)
Građevina je građena u obliku nepravilnog kruga … Do nje vode tri ‘kočalja’ (jarka) za odvod kišnice iz polja. Na ulazu kanala u lokvu nalazi se željezna rešetka, da ne bi prolazili veći otpaci u lokvu. Unutrašnjost je pregrađena u više komora, s rupom na dnu, kroz koje je nakon crpljenja voda otjecala niže i omogućavala da se osušeni prostor očisti od zemljanog taloga.

Sažetak
Rad tematizira mogućnost predstavljanja vode kao nematerijalne kulturne baštine na području mjesta Sali i Parka prirode Telašćica.

Obnova Šosterine mlinice na Roškom slapu (Živković)
Naoko sitna, ali konzervatorski gledano krupna stvar, jest činjenica što smo uspjeli da se za stropne grede kao i za krovnu građu (roženice) koriste stabla jablana koja su se u ovome kraju uz Krku i Čikolu tradicijski koristila kao drvena građa za gradnju kuća, i to kao oblice tek pritesane na debljem kraju, ako za to ima potrebe.

Sažetak
Na primjeru jedne od šest mlinica koje su do šezdesetih godina dvadesetog stoljeća još radile na Roškome slapu, autor objašnjava složenost obnove etnografskog spomenika kulture unutar područja nacionalnog parka. Osim osnovnog zadatka da objekt u formi i funkciji ostane što bliži autentičnom, obnova često nameće kompromise koje nije moguće izbjeći. U tehnološkom smislu to se odnosi na neizbježnu primjenu suvremenih materijala i tehnika, dok turistička djelatnost zahtijeva prilagodbu organizacije prostora i muzejske prezentacije velikom broju posjetilaca.

Share and Enjoy:

Dragodid na Lastovu ili Radno na praznik rada

May 27, 2022 in Arhiva reportaža by Levantinka

Tekst: Mislav Tovarac
Foto: Anton Divić, Ines Bačan, Mislav Tovarac

U tjednu koji je prethodio međunarodnom prazniku rada bili smo pozvani održati jednu višednevnu radionicu, tj. podržati radnu akciju izgradnje suhozida na ulazu u OPG Podanje na Lastovu. Akcija je organizirana od strane Udruga Dobre Dobričević i Udruga Rukatac i Piculja Lastovo u vidu plana i programa, a podržana od naše strane u vidu edukacije i izvedbe. Suhozidi na Lastovu prisutni su u podjednakoj količini i funkciji kao i na ostatku obale i otocima pa smo prateći te parametre prionuli na posao. Zadatak je bio sagraditi 45 metara niskog zida koji slijedi cestu na ulazu u OPG Podanje te sprečava urušavanje terena sa te strane. Na naše veliko olakšanje dočekao nas je pripremljen, očišćen teren i obilje materijala za gradnju. Prvi dan je prošao u pripremi i selekciji materijala za gradnju, nešto temeljenja i dosta dolaženja sebi nakon dugog putovanja, te smo potegnuli samo manji dio zida, no i to je bilo dovoljno i za volontere i domaćine koji su nam kroz sve dane nudili vrhunsku okrepu u domaćim proizvodima, pitkim i jestivim.

Drugi dan je prošao u radnoj atmosferi, no vrućine koje su već tada rasle do 30 stupnjeva i manjak bilo kakvog vjetra učinio je dan dosta iscrpljujućim. Na sreću imali smo pomoć mehanizacije i inspirativnu količinu domaćeg vina da nam pomogne pregrmiti sve poteškoće.

Ostali dani prošli su u sjenovitijem dijelu gradilišta te je time i posao išao lakše, temeljni red zida bio je položen pa nam je ostalo jedino zidanje, bez kopanja i popratnih radnji vezanih uz gradnju. Promjena sezone i duži dan ostavili su nam i dovoljno vremena za razgledavanje otoka nakon radnog vremena što za razliku od gradilišta nismo fotodokumentirali, pa nastavno u tom tonu, ovo je konačni rezultat.

Želimo se zahvaliti organizatorima, Udruzi Dobre Dobričević, Udruzi Rukatac i Piculja Lastovo, svim volonterima i volonterkama, domaćinima OPG Podanje na uloženom vremenu, trudu i dobroj volji. Nadamo se da ćete nas zvati ponovno.

Pozdrav!

Tekst: Mislav Tovarac Foto: Anton Divić, Ines Bačan, Mislav Tovarac U tjednu koji je prethodio međunarodnom prazniku rada bili smo pozvani održati jednu višednevnu radionicu, tj. podržati radnu akciju izgradnje suhozida na ulazu u OPG Podanje na Lastovu. Akcija je organizirana od strane Udruga Dobre Dobričević i Udruga Rukatac i Piculja Lastovo u vidu plana […]

Radionica obnove suhozida u Drveniku

May 20, 2022 in Arhiva reportaža by Levantinka

Tekst: Dora Raič
Foto: Ana Jadrijević, Dora Raič

Pod obroncima Biokova, u Drveniku, od 13. do 15. svibnja održala se radionica obnove suhozida u suradnji s Turističkom Zajednicom Drvenik. Cilj radionice bio je obnova planinarske i pješačke Staze Alberta Fortisa.

Za početak pregledali smo prvih 50ak metara staze kako bi definirali točne pozicije za obnovu. U najvećem dijelu riječ je o podzidu maslinika, koji se kreće od nekih 0,5 m pa do skoro 2 m visine. S obzirom na nešto manji broj sudionika prvoga dana radionice, u petak, odlučili smo za zagrijavanje urediti sami početak staze. Na odabranoj lokaciji podzid je bio skoro u potpunosti urušen te se po običaju krenulo od rašćišćavanja vegetacije i razasutog materijala. Za završetak zone obnove odredili smo dio podzida na kojem je stepenasto bilo ugrađeno nekoliko povećeg kamenja, za koje smo zaključili da su postavljeni kako bi se lakše popelo do maslinika.

Do kraja radnog dijela dana, uspješno je uređen početni dio staze i obnovljeno oko 6 m podzida.

Narednog dana, ekipa je dobila pojačanje te smo se odlučili prihvatiti obnove najizazovnijeg dijela podzida. Riječ je o skoro 2 m visokom dijelu podzida, na kojem su bile 3 velike provale. S obzirom na visinu podzida, s provalama je proklizala i velika količina zemlje te je prije gradnje bilo potrebno ukloniti.

Zajedničkim snagama, naizgled veliki zalogaj brzo je savladan. Teren je raščišćen, materijal za gradnju sortiran te se započelo s formiranjem novog lica.

Prije nastavka radova, a nakon marende u odličnom društvu, počastili smo se partijom balota na ponajljepšem zogu na našoj obali.

Napunjenih baterija, vratili smo se u radnu atmosferu. Pohvale sudionicima koji su bili zainteresirani, motivirani i vrlo brzo pohvatali principe građenja te smo u nekoliko preostalih sati drugog dana radionice podigli veći dio podzida.

Zadnjeg radnog dana, u nedjelju kroz jutro, podiglo se nekoliko završnih redova podzida te je time uspješno obnovljena i druga lokacija u sklopu ove radionice.

Zahvaljujemo našim domaćinima na izuzetno ugodnom gostovanju te se nadamo ponovnoj suradnji i još kojoj radionici u ovom suhozidno bogatom mjestu.

Tekst: Dora Raič Foto: Ana Jadrijević, Dora Raič Pod obroncima Biokova, u Drveniku, od 13. do 15. svibnja održala se radionica obnove suhozida u suradnji s Turističkom Zajednicom Drvenik. Cilj radionice bio je obnova planinarske i pješačke Staze Alberta Fortisa. Za početak pregledali smo prvih 50ak metara staze kako bi definirali točne pozicije za obnovu. […]

Suhozidna radionica uređenja puta, Praputnjak – Program „Pomalo i po kraju“

May 18, 2022 in Arhiva reportaža by Levantinka

Suhozidna radionica uređenja puta, Praputnjak, Program „Pomalo i po kraju“
Subota i nedjelja, 7. – 8. svibnja, 2022.
Udruga Praputnjak – kulturni krajolik i 4 Grada Dragodid

Tekst: Tanja Kremenić, Ivona Miloš
Fotografije: Andrea Čeko, Ivona Miloš, Oleg Miklić, Tanja Kremenić

Članovi Udruge Praputnjak – kulturni krajolik i 4 Grada Dragodid su za vikend 7. i 8. svibnja 2022. obnavljali podzide podno mjesta Praputnjak.

Praputnjak je naseljeno mjesto od 200-tinjak kuća i 500-tinjak stanovnika, upravno u sastavu Grada Bakra. Iako se teritorijalno proteže od obale mora u Bakarskom zaljevu pa sve do Gornjeg Jelenja, mjesto Praputnjak čine kuće gotovo u potpunosti smještene duž jedne prometnice, na obroncima ponad plodne kraške doline Dolčine. Velik je broj poljskih putova (progona) koji vode krajolikom Praputnjaka pa tako i onih koji vode u Dolčinu, od kojih se u prošlosti često koristio upravo put duž kojeg se radi na obnovi okolnog suhoziđa (gromača). Cilj mještana je u konačnici imati očišćen, obnovljen i označen put koji bi omogućio i stanovnicima i posjetiteljima Praputnjaka i okolice siguran pristup Dolčini i jednu ugodnu brdsku stazu.

Obnavljalo se i uređivalo pet segmenata podzida koji stabilizira put i terase iznad puta. Nekad su se uz put nalazili stari zaseoci Praputnjaka, danas je predio napušten i kompletno zarastao u šumu.

Slika 2. Zatečeno stanje i početak radova

Posao nije bio malen. Prvo je trebalo do temelja porušiti i obnoviti dvije veće provale duž podzida puta, visokog cca. 2,5 metara. Tijekom obnove izgrađena su još dva manja potporna zida radi dodatne stabilizacije.

Slika 3. Podzid i provale

Slika 4. Odron 1

Slika 5. Odron 2

Slika 6. Kraj prvog dana

Istovremeno se obnavljao i sam put – čistila se vegetacija, uređivale su se niske duplice na marginama puta, i jedna malo viša duplica koja je stabilizirala provalu iznad puta. Zadnji segment na kojem se radilo jest gomila (grohot) koja služi kao dodatni potporanj putu. Zatečena je u svojoj amorfnoj formi, zatrpana organskim materijalom. Vraćena joj je forma, ugrađene su joj i kameni skalini pomoću kojih je sada moguć pristup parceli.

Slika 7. Uređenje puta

Slika 8. Uređenje puta

Slika 9. S lijeva na desno. Izgrađena duplica, rub puta i potporna gomila (grohot)

Kao i na radionicama u prezidima vinograda Takala, dočekali su nas i s nama radili barba Vjeko – Zrinko Mičetić (lokalni nositelj nematerijalnog kulturnog dobra – vještine zidanja u suho) te vrijedne voditeljice Ivona i Josipa Miloš. Skroman odaziv drugih sudionika nije spriječio izvršenje predviđenog obima posla. Preostalo je još uloviti se u koštac sa nekoliko metara dugom porušenom gromačom koja drži prezidu iznad puta, pothvat koji se nadamo dovršiti na idućoj radionici!

Radionice su dio programa Pomalo i po kraju, u organizaciji Udruge Praputnjak – kulturni krajolik, a koje financijski podržavaju Ministarstvo kulture i medija RH, Primorsko-goranska županija i Grad Bakar.

Slika 10. Zid finale

Slika 11. Posao za iduću radionicu – uređenje potpornog zida iznad puta

Suhozidna radionica uređenja puta, Praputnjak, Program „Pomalo i po kraju“ Subota i nedjelja, 7. – 8. svibnja, 2022. Udruga Praputnjak – kulturni krajolik i 4 Grada Dragodid Tekst: Tanja Kremenić, Ivona Miloš Fotografije: Andrea Čeko, Ivona Miloš, Oleg Miklić, Tanja Kremenić Članovi Udruge Praputnjak – kulturni krajolik i 4 Grada Dragodid su za vikend 7. […]

Najava: Velika akcija obnove mrgara u Baški

May 13, 2022 in Uncategorized by Levantinka

Pridruži se akciji obnove mrgara u Baški, Krk! Akciju organiziraju udruga Sinjali i TZ Općine Baška, a mi vodimo.

Mrgari su najljepši primjer stare suhozidne tehnike slaganja kamena na kamen, bez ikakvog vezivnog materijala. Imaju oblik velikih kamenih cvjetova, a služe za razvrstavanje ovaca različitih vlasnika na zajedničkim terenima, kamenitim visoravnima iznad bašćanske doline.

Na području općine Baška ostalo je 15 mrgara, a u neke od njih može se okupiti i do 1500 ovaca. Danas se, nažalost, sve manje koriste, pa i ubrzano propadaju. Sunce, vjetar, kiša i sol urušavaju krhke kamene strukture, pastira je sve manje te ih nema tko obnavljati. Mrgari su jedinstveni i rijetki, osim na otoku Krku, poznati su još samo u Velikoj Britaniji u Walesu, na Islandu te u Švicarskoj, u Alpama, kanton Wallis.

unnamed

Uoči festivala Crna ovca, 18. i 19. svibnja, organizirane su besplatne edukacijske radionice suhozidne gradnje na lokaciji Ljubimer, a sudjelovanje je moguće jedan ili oba dana. Polazak je u 8 sati, iz Zaroka (na kraju Vele plaže). Sudionici, volonteri moraju imati čvrstu obuću i radnu odjeću, pokrivalo za glavu i vodu, dok će im se na terenu osigurati rukavice i marenda.
Prijave na radionice primaju se najkasnije do utorka, 17. svibnja 2022. na: +385 91 185 6533 ili branka@polo.hr (Branka Polonijo, Društvo Sinjali).

Velika akcija obnove mrgara na lokaciji Ljubimer, kao dio festivala Crna ovca, bit će održana 21. svibnja, a prijave se primaju najkasnije do četvrtka, 19. svibnja 2022., na: +385 91 185 6533 ili branka@polo.hr (Branka Polonijo, Društvo Sinjali).

Facebook događaj 18.-19.5. / Facebook događaj 21.5.

Pridruži se akciji obnove mrgara u Baški, Krk! Akciju organiziraju udruga Sinjali i TZ Općine Baška, a mi vodimo. Mrgari su najljepši primjer stare suhozidne tehnike slaganja kamena na kamen, bez ikakvog vezivnog materijala. Imaju oblik velikih kamenih cvjetova, a služe za razvrstavanje ovaca različitih vlasnika na zajedničkim terenima, kamenitim visoravnima iznad bašćanske doline. Na području […]

Još nekoliko slobodnih mjesta za razmjenu mladih u Francuskoj!

April 7, 2022 in radne akcije by Levantinka

Imamo još nekoliko slobodnih mjesta za Erasmus+ razmjenu mladih koja će se održati na istoku Francuske od 18.6. do 1.7.2022. Pozivamo sve zainteresirane da pošalju svoju prijavu čim prije!

Lokacija i tema
Razmjena uključuje obnovu dvorca Gombervaux u istoimenom mjestu blizu Nancyja, kojih 275 kn istočno od Pariza. Dvorac kroz godišnje volonterske kampove obnavlja naša partnerska mreža REMPART (Fra) s kojima je Dragodid partner u ovom Erasmus+ projektu, uz lokalnu organizaciju Gombervaux.

Posao uključuje obnovu više porušenih dijelova od početka pa će volonteri planirati, crtati, oblikovati kamen, izrađivati vezivo od vapna, obnavljati bedeme i sl.

O domaćinima: https://www.rempart.com/en/rempart/rempart-network/local-members/asso/61_association-gombervaux/

O dvorcu: https://www.rempart.com/en/visit/our-places/site/5027_gombervaux-castle/

Tko može sudjelovati?
Dragodid će okupiti tim od pet ljudi, a ovim pozivom tražimo njih troje (18-30 godina) koji dijele zajednički interes za tradicijskim tehnikama gradnje i koji se dobro služe engleskim jezikom u govoru i pismu. Na razmjeni će sudjelovati srodne udruge iz Francuske i Grčke.

Financiranje razmjene
Put do i od lokacije svaki sudionik sam sebi pokriva, a po povratku dobije refundaciju u iznosu od max. 275 eura po sudioniku (otprilike do mjesec dana nakon povratka). Najvjerojatnije je da će se ići avionom, tako da sudionici moraju računati na nešto raniju kupnju aviokarata.
Smještaj je u kampu (šator), a osigurana su tri obroka dnevno.
Svaki sudionik ima obvezu unaprijed platiti 30 EUR-a mreži REMPART za sudjelovanje na razmjeni.

Kako se prijaviti?
Ako smo vas zainteresirali, prijave šaljite čim prije, a najkasnije do 14.4. na adresu info@dragodid.org
Prijava mora sadržavati: ime i prezime, datum i godina rođenja, kontakt mobitel, e-mail adresa, zanimanje. Podatke ćemo koristiti isključivo za konačan odabir i kontaktiranje sudionika u vezi razmjene.
Uz osnovne podatke šaljite nam i nešto kroz što ćemo vas najbolje ukratko upoznati. Prikaz onoga čime se inače bavite, koji su vam interesi i što vas je motiviralo za radionicu, na način koji vam najbolje leži – tekst, fotografije, crtež, ili bilo koju drugu formu. Cijenit ćemo duhovitost, sažetost i kreativnost u prijavi. Veselimo se prijavama!

Imamo još nekoliko slobodnih mjesta za Erasmus+ razmjenu mladih koja će se održati na istoku Francuske od 18.6. do 1.7.2022. Pozivamo sve zainteresirane da pošalju svoju prijavu čim prije! Lokacija i tema Razmjena uključuje obnovu dvorca Gombervaux u istoimenom mjestu blizu Nancyja, kojih 275 kn istočno od Pariza. Dvorac kroz godišnje volonterske kampove obnavlja naša partnerska […]