Priča o Iliji Pavloviću i “Betonskoj Iznutrici – Izgubljenoj Gromači”

 

Priča o Iliji Pavloviću i “Betonskoj Iznutrici – Izgubljenoj Gromači”

Piše: Idis Turato
članak u originalu čitajte na http://www.idisturato.com/2012/11/18/prica-o-iliji-pavlovicu-i-betonskoj-iznutrici-izgubljenoj-gromaci/

Published under Realizacije dana 

Ilija Pavlović je radnik zidar građevinskog poduzeća GP Krk iz Krka. U suradnji s njime posljednjih desetak godina razradio sam, testirao, i izveo nekoliko građevinsko-obrtničkih eksperimenata i projekata.

GP Krk, to danas veoma ugledno poduzeće nastalo je i razvilo se iz malog obrtničkog zdruga meni dragog i poticajnog imena “Progres”, koje je 60-ih godina 20-og stoljeća održavalo puteve i luke na otoku Krku. S djelatnicima u ovom poduzeću izveli smo mnoge građevine i sigurno mogu reći da su oni presudno utjecali na njihovu više manje uspješnu realizaciju. Otvorenost i kreativnost ljudi koji rade u pripremi i praćenju projekta bila je presudna za razvoj nekih meni osobno dragih elemenata prefabrikacije.

U svim tim iskušenjima, izvedbama i realizacijama, intenzivno i veoma srčano sudjelovao je običan radnik, zidar opće prakse Ilija Pavlović. Temperamentni Bosanac, žilavog, ispijenog lica veoma se energično i živopisno unosio u sve neočekivane situacije koje su mu se kroz moje projekte otvarale. Ne samo da je ispunjavao ciljeve koji su bili nedvosmisleno definirani projektnim zadacima, već se veoma inteligentno i domišljato nosio sa svim mojim izazovima, traženjima i nedoumicama koje sam gotovo pa intuitivno stavljao pred njega.

Prvi naš “kreativni” susret bio je na jednom manjem gradilištu u Krku početkom 2000. godine kada sam odlučio izvesti prve elemente “prefabricirane gromače”. Inspiriran crtežima, slikama i razgovorima s Otonom Glihom odlučio sam iscrtane zidove projekta na periferiji grada izvesti tehnološki suvremenijom metodom od klasične suhe gradnje i slaganja kamenja u gromače. Tražio sam novu graditeljsko tehnološku interpretaciju klasičnog suhozida, njegovu moguću kreativnu predgotovljenu građevinsko-artističku transpoziciju. Zidove okoliša odlučio sam izvesti armiranobetonskim pločastim prefabrikatima koje sam oblagao kamenjima drobljenim u lokalnom kamenolomu pored sela Garica.

Kamenja veličine ljudske šake, Ilija je prema svojoj intuitivnoj provedbenoj zamisli strpljivo i precizno slagao u svaki od prefabrikata. Uokvirujući komade oplate, betonirao bi donji sloj, te s dvojicom svojih kolega umakao prethodno spremna kamenja u žitki beton. Svaki kamen imao je svoje mjesto i svoj položaj. Ilija je slagao kamene elemente u ploče, poput umjetnika koji slaže mozaik velike slike. Kad nešto ne bi valjalo glasno bi vikao na svoje suradnike i ispravljao graške.

Nakon nekoliko projekata, izvedenih prototipova i ispitivanja mogućnosti transporta i slaganja krenuli smo u masovnu proizvodnju. Prefabriciranom gromačom obujmili smo i zaokružili cijelu građevinu vrtića Katarina Frankopan u Krku. U samo dva mjeseca Ilija je sa svojim radnim timom uspio preciznim i ustrajnim radom proizvesti i montirati nešto više od 300 metara zida “prefabricirane gromače”. Danas je taj zid dio standardne ponude prefabricirane armirano-betonske galanterije GP Krka i možete ga naručiti i ugraditi gdje god zaželite. Gromača kao globalno prisutni proizvod.

Nakon ovog projekta odlučio sam izvesti zid koji će biti svojevrsni negativ gromače. Izgubljeni i nestali kamen u velikom zidnom platnu. Svojevrsna interpretacija Rachel Whiteread-inih skulptura “negativnog prostora” koji se pokazuje kao prostorno utjelovljenje praznog, stvarnog ali sada nepostojećeg predmeta, u mom slučaju gromače. Također, postavio sam pred sebe i drugu, dugo traženu temu. Zid kao nabubrena, deformirana i destruirana opna, poput platna Lucia Fontane i Alberta Burria o kojima sam već pisao.

Jednog zimskog dana šetao sam gradilištem i u maloj raspukloj najlonskoj vrećici vido komad stvrdnutog betona. Izgledao je poput nekog okamenjenog bubrega, izvađenog organa. Njegova je površina bila glatka, ljigavo sjajna, a istovremeno neočekivano tvrda i okamenjena. Težina i masivnost predmeta zbunjivala je dojam kojeg bi imali kada bi ga samo gledali. Taj komad betona bio je poput fosila, otisak i okamina nekog prošlog vremena, predmeta i akcije. Inspiriran ovim jednostavnim oktkrićem shvatio sam da betonom i najlon vrećicom mogu ostvariti neočekivane oblike i organske otiske. U suradnji sa Ilijom razradio sam tehniku slaganja kamenja gromače u drveni okvir, oplatu preko koje smo položili velike najlonske plahte. Na takvu ograđenu i “presvučenu” površinu izlili smo žitki beton, te nakon 24 sata podigli betonski prefabrikat iz svoje kamene oplate. Dobivena je prekrasno ružna okamina, “Betonska Iznutrica”, “Izgubljena Gromača”, zid za neke nove mogućnosti.

Danas ovi zidovi uokviruju i zatvaraju multifunkcionalnu dvoranu u Krku koja za Božić čeka svoje prve posjetitelje. Ilija i ja svakog tjedna obilazimo gradilište, gledamo, diramo, milujemo i pazimo naš novi zajednički projekt.

turato izgubljena gromača.001
turato izgubljena gromača.002
turato izgubljena gromača.008 2
turato izgubljena gromača.004
turato izgubljena gromača.006
turato izgubljena gromača.009
turato izgubljena gromača.007
Share and Enjoy:
  • Facebook
  • Twitter
  • del.icio.us
  • Print
  • Tumblr

2 Comments

  1. miroslav milihram
    Posted January 4, 2013 at 10:03 | Permalink

    zadivljen sam vasim radom. rado bi radio s ilijom ivama.lijep pzdrav.

  2. kravosas
    Posted January 4, 2013 at 11:35 | Permalink

    Hvala Miroslave! Predložili smo Turatu da organiziramo neku akciju sa Ilijom, vidjet ćemo hoće li se javiti.

Post a Comment

Your email is never published nor shared. Required fields are marked *

*
*

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

 atts
0

Najava: Krajolici budućnosti 2019.

Udruga Praputnjak – kulturni krajolik 29. do 31. kolovoza na Praputnjaku organizira događaj Krajolici budućnosti, a poziv prenosimo u cijelosti.

69263417_1462393537233294_1547042182022561792_o
Facebook događaj

Dragi susjedi, prijatelji i suradnici,
čast nam je i ove godine pozvati vas na program KRAJOLIKA budućnosti koji će se održati od

Uz pogovore o kulturnom krajoliku, prirodi, baštini i hrani, u toploj prijateljskoj atmosferi, upoznat ćemo se sa stručnjacima i praputnjarskim udrugrama. Zajedno ćemo sagledati vrijednosti prošlih vremena, izazove današnjice i planove za budućnost!

Program započinjemo u dvorištu Područne škole Praputnjak, a zatvaramo ga u subotu ispred Doma kulture Praputnjak!

Vidimo se!

PROGRAM DRUŽENJA, svaku večer od 20:00 sati:

29.08. – UNESCO i nematerijalna kulturna baština
(druženje uz predavanja u dvorištu ispred Područne škole Praputnjak, Praputnjak 101)

Umjeće suhozidne gradnje – nematerijalna baština čovječanstva
Grga Frangeš, dipl. etnolog / muzeolog iz Udruge 4 grada Dragodid

Kulturna i prirodna baština – osnova za regeneneraciju teritorija
Ivona Miloš, dipl. dizajner i predsjednica Udruge Praputnjak – kulturni krajolik

Uloga promocije baštinskih priča u očuvanju kulturne i prirodne baštine
Silvija Jacić, novinarka i PR stručnjakinja, specijalist za promociju interpretirane baštine, Promo&press, Zagreb

30.08. – U šetnji KRAJOLIKOM
(druženje uz predavanja u dvorištu ispred Područne
škole Praputnjak, Praputnjak 101)

U mreži putova
Tea Rosić, arheolog i kustos Muzeja Grada Crikvenice, Crikvenica
i Stjepan Špalj, povjesničar, vanjski suradnik Muzeja

Život zidina – pogled iz ptičje perspektive
Iva Šoštarić, mag. biol. mol., Udruga BIOM, Zagreb

31.08. – “Nikad sam, vavek dobro kumpanjan!”
(predavanje, druženje, igre i zabava ispred Doma kulture Praputnjak, Praputnjak 158 A)

Boje i mirisi u hrani, predavanje
Tomislav Pavlešić, dipl. ing. agr. /enolog, Sveučilište u Rijeci, Odjel za biotehnologiju

predstavljanje Praputnjarskih udruga i OPG-ova – uz gastronomske specijalitete, zabavu uz balote i muziku

Sudjeluju: Težakinje i težaki z Praputnjaka, Udruga penzionera Bakar – podružnica Praputnjak, Lovačko društvo „Tuhobić“, Mesopustari Praputnjak, Dječji pjevački zbor Praputnjarski slavići, KDU Praputnjak, PZ Dolčina, Mali muzej RATI, Udruga inovatora “ŠTERIKA” Praputnjak, Mjesni odbor Praputnjak, Udruga PRAPUTNJAK – kulturni krajolik i gosti!

Program su i ove godine podržali Grad Bakar, Primorsko-goranska županija i neizostavni Rijeka 2020, EPK.

Izvor: Praputnjak – kulturni krajolik

Udruga Praputnjak – kulturni krajolik 29. do 31. kolovoza na Praputnjaku organizira događaj Krajolici budućnosti, a poziv prenosimo u cijelosti. Facebook događaj Dragi susjedi, prijatelji i suradnici, čast nam je i ove godine pozvati vas na program KRAJOLIKA budućnosti koji će se održati od Uz pogovore o kulturnom krajoliku, prirodi, baštini i hrani, u toploj […]

Read More »

 atts
0

Najava / announcing: XVII. međunarodni suhozidni kongres / International Congress on dry stone

ENGLISH here: Save the date!
FRENCH here: Bloquez votre agenda!

Dragi kolege, prijatelji, suhozidni entuzijasti,

Udruga DRAGODID i međunarodna mreža S.P.S. za interdisciplinarno istraživanje suhozidne baštine najavljuju XVII. međunarodni suhozidni kongres koji će se održati od 2. do 4. listopada 2020. u Hrvatskoj. Domaćin je naša najjužnija općina – Općina Konavle.

Zabilježite datum!

Dry stone hut 'kućerica' built by volunteers in 2018
Suhozidno sklonište ‘kućerica’, izgradili volonteri 2018. (foto: Suhozidna baština Konavala: http://tiny.cc/Konavle)

Svrha Kongresa je povezati suhozidne praktičare, istraživače, profesionalce i entuzijaste kako bi podijelili znanje i vještine, raspravili aktualnosti i proširili mrežu suradnje između zemalja. Sudjelovati je moguće u ulozi izlagača, slušačai/ili sudionika međunarodne suhozidne radionice.

Program Kongresa:
27. 9. Dolazak sudionika
27. 9. – 1. 10. Međunarodna suhozidna radionica
1. 10. predvečer Dobrodošlica na Kongres!
2. 10. – 3. 10. Kongresna izlaganja + Skupština mreže S.P.S.
4. 10. Tematski posjet suhozidnim lokalitetima Konavala
5. 10. Odlazak sudionika

Tema ovogodišnjeg Kongresa je:
Perspektive umijeća gradnje suhozida: izazovi nakon UNESCO upisa“.

Cilj Kongresa je:
• Predstaviti i raspraviti sadašnje stanje umijeća gradnje suhozida, ispitati pravni i ekonomski okvir i ograničenja na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini
• Predstaviti lokalne, nacionalne i međunarodne strategije za zaštitu i unapređenje umijeća gradnje suhozida u suvremenoj praksi
• Razraditi potencijal suhozida i izazove s kojima se susreće u srodnim industrijama
• Istražiti mogućnosti tehnologija u pogledu istraživanja suhozidne baštine, poput upotrebe GIS softvera za mapiranje, SfM za modeliranje, prostornih baza podataka za međunarodnu suradnju i prepoznavanja AI uzorka za mapiranje i kategorizaciju suhozidnih struktura
• Ispitati ekonomski utjecaj umijeća na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini
• Istražiti stvarnosti i steći uvid u najbolje prakse kao i potencijal gradnje suhozida u suvremenim održivim primjenama u poljoprivredi, uređenju okoliša i izgradnji infrastrukture
• Ispitati umijeće gradnje suhozida kao nematerijalno kulturno dobro u okvirima turizma i kulturnog upravljanja, te osobito na izazove i mogućnosti koje donosi upis na UNESCO-ov popis nematerijalne baštine.

Više informacija ove jeseni. Dobrodošli!

Dry stone pond in one of Konavle villages, 17m in diameter
Suhozidna lokva u jednom od konavoskih sela, promjer 17m (foto: Suhozidna baština Konavala: http://tiny.cc/Konavle)

Pdf verzija ovdje: Zabilježite datum!

ENGLISH here: Save the date! FRENCH here: Bloquez votre agenda! Dragi kolege, prijatelji, suhozidni entuzijasti, Udruga DRAGODID i međunarodna mreža S.P.S. za interdisciplinarno istraživanje suhozidne baštine najavljuju XVII. međunarodni suhozidni kongres koji će se održati od 2. do 4. listopada 2020. u Hrvatskoj. Domaćin je naša najjužnija općina – Općina Konavle. Zabilježite datum! Suhozidno sklonište […]

Read More »

 atts
0

Zabilježite datum: III. Prvenstvo u gradnji suhozida, Gardun

Udruge DRAGODID i Gaius Laberius – Gardun najavljuju III. Prvenstvo Hrvatske u gradnji suhozida, koje će se održati u triljskom naselju, točnije na arheološkom lokalitetu Gardun, ove jeseni!

U petak, 4. listopada 2019. na programu je tematski događaj u stilu okruglog stola, dok će u subotu 5. listopada suhozidne ekipe odmjeriti snage na Prvenstvu. Pozivamo sve zainteresirane graditelje, navijače, gledatelje, znatiželjnike da zaokruže datum na kalendaru, a više informacija slijedi!

Kako je bilo prošle godine: http://www.dragodid.org/2-prvenstvo-u-gradnji-suhozida-4-66-metara-za-pobjedu/

43768533_321436741991232_5995569934837481472_n

Udruge DRAGODID i Gaius Laberius – Gardun najavljuju III. Prvenstvo Hrvatske u gradnji suhozida, koje će se održati u triljskom naselju, točnije na arheološkom lokalitetu Gardun, ove jeseni! U petak, 4. listopada 2019. na programu je tematski događaj u stilu okruglog stola, dok će u subotu 5. listopada suhozidne ekipe odmjeriti snage na Prvenstvu. Pozivamo […]

Read More »

 atts
0

Spašena još jedna bunja!

IMG_8327

Tekst & Foto: F. Bubalo (edit članka: 14.8.2019.)

Zadnja dva mjeseca intezivnih pregovora između predstavnika Udruge Dragodid, vlasnika, investitora (Hrvatske ceste), izvođača radova (PZC),  arheologa, te nadležnog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture, rezultiralo je u spašavanju jedne bračke bunje, mogli bismo reći u sudačkoj nadoknadi. Premda izvornim projektom izgradnje buduće zaobilaznice naselja Ložišća nije predviđeno njeno spašavanje na ovaj način, zajedničkim naporima uspjelo se isposlovati njeno razlaganje, te izgradnja faksimila u budućnosti. Obzirom da je na jednom dijelu bunja bila urušena, na ovaj način omogućena je njena “sanacija“ makar na novoj lokaciji i u nešto izmijenjenom obliku, ali i dalje kao spomenik trudu izvornih graditelja. Ono što valja napomenuti, jest da se otvara prilika da se umijeće gradnje suhozida – u ovom slučaju tehnike nepravog svoda – još jednom prakticira, uz prisutnost lokalnih poznavatelja tradicije i eventualno prenese na neke buduće graditelje.

Autor Elaborata i voditelj izmještanja bunje – Drugi otok, obrt za istaživanje i savjetovanje – u suradnji s tvrkom Mjesto pod suncem d.o.o., izradio je dokumetaciju koja uključuje arhitektonski snimak postojećeg stanja, prostornu analizu i valorizaciju objekta, te prijedlog smjernica izmještanja. Uz opširnu foto i video dokumentaciju izrađen je i 3D model bunje  kako bi faksimil buduće bunje bio što vjerniji izvornom obliku. U suradnji sa tvrtkom PZC iz Splita i lokalnim kooperantima, pristupilo se ručnom razlaganju bunje. Nakon dekonstrukcije prstena bunje i uklanjanja škalje, došlo se do nepravog svoda, te su potom uklonjene kamene ploče te uz pomoć bagera odložene na novu lokaciju na kojoj je planirana izgradnja faksimila bunje. Nakon označavanja važnijih elemanata bunje (ulaza), isti su prenešeni na posebnu gomilu, uz materijal za ”svoltavanje” bunje, te ostali materijal za gradnju baze bunje. Izgradnju faksimila bunje preuzeo je investitor, te se nadamo da će u skoroj budućnosti s stručnim izvođačem, lokalnim meštrima pa i lokalnim ljubiteljima suhozidne baštine, ova bunja osvanuti za buduća pokoljenja.

Koristimo priliku podsjetiti na slične akcije izmještanja ili ”spašavanja”, odnosno očuvanja značajnih suhozidnih objekata:

http://www.dragodid.org/spasene-dvije-konavoske-kucerice/
http://www.dragodid.org/bunja-uz-magistralu/

IMG_2830

DJI_0148

 

IMG_8336

IMG_8343

Tekst & Foto: F. Bubalo (edit članka: 14.8.2019.) Zadnja dva mjeseca intezivnih pregovora između predstavnika Udruge Dragodid, vlasnika, investitora (Hrvatske ceste), izvođača radova (PZC),  arheologa, te nadležnog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture, rezultiralo je u spašavanju jedne bračke bunje, mogli bismo reći u sudačkoj nadoknadi. Premda izvornim projektom izgradnje buduće zaobilaznice naselja Ložišća nije predviđeno njeno […]

Read More »

 atts
0

Europska konvencija o krajoliku usvojila izvješće o važnosti suhozida

Na 10. konferenciji o Europskoj konvenciji Vijeća Europe o krajoliku, održanoj 6.-7. svibnja 2019. u Strasbourgu, usvojen je Memento koji, između ostaloga, naglašava i važnost suhozida za europske krajolike.

Screenshot_1

Uvrštavanju suhozida u ovaj zagovarački važan dokument, doprinijela je francuska stručnjakinja Vijeća Europe Claire Cornu s prezentacijom izvješća ”Suhozid u krajoliku, naslijeđe i inovacija za teritorijalnu održivost”.

Dokument je dostupan za preuzimanje ovdje:  “Dry stone in the landscape, ancestral and innovative for sustainable territories”.pdf

Više informacija i drugi relevantni dokumenti dostupni su ovdje: https://www.coe.int/en/web/landscape/cep-cdcpp-2019

Izvor: Vijeće Europe

Na 10. konferenciji o Europskoj konvenciji Vijeća Europe o krajoliku, održanoj 6.-7. svibnja 2019. u Strasbourgu, usvojen je Memento koji, između ostaloga, naglašava i važnost suhozida za europske krajolike. Uvrštavanju suhozida u ovaj zagovarački važan dokument, doprinijela je francuska stručnjakinja Vijeća Europe Claire Cornu s prezentacijom izvješća ”Suhozid u krajoliku, naslijeđe i inovacija za teritorijalnu […]

Read More »