Proliće vapna

Svake godine, evo već deseta je prošla, mjesto Orbanići pokraj Žminja, na nekoliko dana postaje središte svijeta, barem kada je u pitanju tradicionalna proizvodnja vapna. Neumorni Branko Orbanić i ove je godine kroz tri dana druženja (24.-26.4.) uspio okupiti zavidan broj stručnjaka (i onih koji će tek postati) okolo njegove japlenice i proizvesti preko šest tona živog vapna, uz još veću količinu opuštenosti.

Tekst i foto: Filip Bubalo

Svake godine, evo već deseta je prošla, središte Istre točnije mjesto Orbanići pokraj Žminja, na nekoliko dana postaje središte svijeta, barem kada je u pitanju tradicionalna proizvodnja vapna. Neumorni Branko Orbanić i ove je godine (u trenutku objave ovog teksta već dovršava kažune u Vodnjanu), kroz tri dana druženja (24.-26.4.) uspio okupiti zavidan broj stručnjaka (i onih koji će tek postati) okolo njegove japlenice i proizvesti preko šest tona živog vapna, uz još veću količinu opuštenosti.

Kako je ipak riječ o važnoj sad već tradiciji, govori podatak kako je od nekdašnjih stotine vapnenica koje su se dimile na tlu Hrvatke, ova Orbanićeva uz još par njih, jedina koja drži plamen, bolje rečeno u kojoj tinja ov(akv)a tradicijska proizvodnja, ne bez razloga pretendent za mjesto na listi nematerijalnih kulturnih dobara RH, odmah do uskoro zaštićene vještine zidanja u suho.


Meštar, još jedan Branko od početka je u projektu japlenice, a godina nastanka i uklesani rezovi, dokaz su mukotrpnog rada.


Društvo iz Slovenije donijelo dokaz da je osim geologije sinonim za Kras i vrhunski mesnati proizvod, kojeg je iz EU lako bilo donijeti, no vratiti ga ogoljenog, to je već šverc


Zatvaranje japlenice, kako bi se kroz otvore na vrhu, postepeno hladila noć i dan


Iako je proces hlađenja dodatno ubrzan vađenjem žara, paljeno vapno još je užareno pa se koristi bager za punjenje bazena

Zaštitna oprema nije za fintu, jer je reakcija vapna i vode – geleristična


Gašeno vapno mora se dobro izmiješati, kako bi se propustilo u komore, gdje će dozrijeti za otprilike mjesec dana


Diskusija je sastavni dio proljeća vapna ….  Restauratorica Barbara zadužena je za finu gradaciju pigmenta


Spravljanje vapnenog morta  …. Proces dobivanja pigmenta iz okoliša


U staroj tenkovskoj čahuri koja se peče u japnenici, stara loza (teran) pretvara se u pigment plavkaste nijanse


Nekoliko različitih slojeva vapnenog morta za dobivanje izgleda mramora tzv. Mermorino u antici cijenjeniji od pravog mramora, te utrljavanje cigle u ožbukani zid radi dobivanja ruralnog izgleda


Brankovo eksperimeniranje s pigmentima urodilo je plodom, bolje rečeno trobojnicom Istre od crvenog, bijelog i sivog pigmenta


Od vapnenog mlijeka do venecijanske štukature i prijateljstva zacementiranog vapnom

Uz domaćina Branka i njegove Kapitel(ce) d.o.o., na radionici su prisustvovali članovi Foruma Italiano Calce te ISTEC-a, konzervatori i restauratori iz Pule, Rijeke, Zadra, predstavnica Metrisa iz Pule, predstavnik Nacionalnog parka Sjeverni Velebit, predstavnica Istarske županije, djelatnici GNOM d.o.o. iz Ljubljane, predstavnik Udruge Stinato i jedan Dragodiđanin.

Da ne bi ostalo sve na razmjenjivanju kontakata i dojmova, evo i tehnikalija.

Već prethodno iskopan (čisti) vapnenac (20 t) dva se dana slagao u japlenicu. Šest dana radnici su bdjeli na vatrom koja mora biti konstantna (oko 900 °C). Za takav plamen bilo je potrebno 40 traktorskih prikolica makije ili 20 paleta jelovih letvica (40 m3).

Dva dana potrebno je da se ohladi japnenica, što se ubrzava vađenjem žara, dok se zatvaranjem otvora ložišta, inicira proces postepenog i prirodnog hlađenja kroz otvore na vrhu japnenice. Od dobivenih 6.4 t živog vapna, uz kubike i kubike vode, dobilo se 24 m3, odnosno 29 t gašenog vapna. Treba nekome?

3 komentara

  1. Baš je prije neki dan na HRT3 bio dokumentarac iz 1981 o tome kako se dobiva vapno na starinski način

Komentiraj

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

hrHR