Radionica Lipica 2012

Text in English @ http://www.pierreseche.com/nouvelles_du_monde_2012_1.htm#9_hiska_on_the_kras

UNESCO, SAZU Slovenska akademija znanosti i umjetnosti, Sveučilište u Ljubljani, Mediacarso

Projekt KRAS2o11

ARHITEKTONSKA RADIONICA LIPICA2o12

Hiška na Krasu

Arhitektonski fakultet  UL Ljubljana, projekt Erasmus EU


Teorijska razrada u crtežu

Tradicijska arhitektura je ono skromno i jednostavno, a opet dragocjeno svjedočanstvo kulture naših djedova, koju na žalost premalo poznajemo i premalo cijenimo. Nekada je bila plod neškolovanih majstora, koji su svoje znanje dobili s djedovinom.

Kamena kućica hiška predstavnik je tradicijske arhitekture Krasa ali nije samo lokalnog značenja. Hišku postavljamo kao atribut slovenstva, uz bok kozolcu (drvena nadstrešnica za sušenje žita i sijena op. prev.). Ova akcija – projekt KRAS2011 – je nešto i više od toga: povezivanje gospodarstva i kulture je rijetko, time i vrednije. Kobilarna Lipica je bila domaćin, Luka Koper je osigurala kamen, sudionici su koristili svoju pamet i, prije svega, ruke.

Arhitektonska radionica LIPICA2o12 je trajala od 18. do 20. travnja 2012. Sveučilište u Ljubljani, pod vodstvom prof.dr. Boruta Juvanca i doc.dr. Domna Zupančiča, je kroz EU program Erasmus u Lipicu dovelo devetnaest studenata iz Portugala, Španjolske, Belgije, Njemačke i Slovenije, koji su govorili čak devet različitih jezika. Neophodni su, naravno, bili i majstori kamena, koji su došli sa slovenske i talijanske strane Krasa. Važan element projekta su bili i mediji, koji su pratili radionicu čitava tri dana, te je ona tako predstavljena i javnosti.

Izgradili smo tipičan kraški suhozidni objekt koji govori mnogo o našoj kulturi. Konstrukcija je nepravo svođenje, bez veziva. Rukama je uzidano skoro petnaest tona materijala.


Nacrt hiške 

Bitan segment projekta jest da je hiška eksperimentalni objekt, na kojemu će Sveučilište u Ljubljani provesti znanstveni nadzor i trajna mjerenja (slijeganje, promjena oblika, vlažnost, temperatura, itd.).

Mislim da su svi – pokrovitelji, izvođači radova, te budući korisnici – ponosni što smo oživjeli kulturu naših predaka. Studenti su, pak, vidjeli ono što im u predavaonicama tek govorimo. Svi su se složili da im nije bilo loše i da su vidjeli nešto sasvim novo.

Prije svega, Kras i njegova kultura mogu biti ponosni na svoje pokrovitelje (UNESCO, SAZU, Sveučilište u Ljubljani, Mediacarso, Kobilarna Lipica, Luka Koper) jer su omogućili da izgradimo ovu hišku koja će ostati stajati kao spomenik kulture naših predaka.

Projekt KRAS2o11 svojim rezultatima nije samo zaživio: on u kamenu, u krajobrazu, u okolišu, u prirodi, u ljudima, čuva neizbrisiv pečat kulture ponosnog čovjeka i kraške arhitekture.

Borut Juvanec

prijevod: Josipa Popović









UNESCO, SAZU Slovenska akademija znanosti in umetnosti, Univerza v Ljubljani, Mediacarso

Projekt KRAS2o11

ARHITEKTURNA DELAVNICA LIPICA2o12

Hiška na Krasu
Fakulteta za arhitekturo UL Ljubljana, projekt Erasmus EU

Vernakularna arhitektura je tisto skromno, preprosto, a dragoceno pričevanje kulture naših dedov, ki jo žal vse premalo poznamo, premalo cenimo. Nekdaj je bila plod nešolanih mojstrov, ki so svoje znanje dobili z dediščino.

Kamnita hiška na Krasu je ena takih, ne le kraških značilnosti. Hiško postavljamo kot atribut slovenstva ob bok kozolcu. Tokratna akcija Projekta KRAS2o11 je še nekaj več: povezovanje gospodarstva s kulturo je redko, a zato toliko vrednejše. Kobilarna Lipica je omogočila postavitev, Luka Koper je zagotovila kamen, udeleženci smo uporabljali pamet in predvsem roke.

Arhitekturna delavnica LIPICA2o12 je tekla med 18. in 20. aprilom 2o12, Univerza v Ljubljani z vodstvom prof dr Boruta Juvanca in doc dr Domna Zupančiča, je s programom Erasmus EU pripeljala v Lipico devetnajst študentov iz Portugalske, Španije, Belgije, Nemčije in seveda iz Slovenije, ki so govorili kar devet različnih jezikov. Seveda so bili nepogrešljivi tudi mojstri kamna, ki so prišli sslovenske in z italijanske strani Krasa. Pomemben element projekta so bili tudi mediji, ki so sledili delu vse tri dni, da je bilo delo javnosti tekoče predstavljano.

Sestavili smo značilni kraški objekt v suhem kamnu, ki priča o naši kulturi. Konstrukcija je korbeling, brez veziva, z rokami pa smo preložili skoraj petnajst ton materiala.

Pomemben segment projekta je, da je hiška eksperimentalni objekt, kjer bo Univerza v Ljubljani izvajala znanstveni nadzor in trajne meritve (posedanje, spreminjanje oblike, vlažnost, temperatura ipd.). Mislim, da smo lahko vsi, pokrovitelji, izvajalci in tudi bodoči uporabniki ponosni, da smo obudili kulturo naših dedov, študentje pa so videli to, kar jim v predavalnicah le govorimo. Prav vsi so se strinjali, da jim ni bilo hudo in da so videli nekaj povsem novega.

Predvsem Kras in njegova kultura je lahko ponosna na pokrovitelje (UNESCO, SAZU, Univerza v Ljubljani, Mediacarso, Kobilarna Lipica, Luka Koper) za priložnost, da smo lahko postavili hiško, ki bo stala kot pomnik kulture naših prednikov.

Projekt KRAS2o11 s svojimi deli ni samo zaživel: v kamnu, v krajini, v okolju, v naravi, v ljudeh ohranja neizbrisen pečat kulture ponosnega človeka in kraške arhitekture.

Borut Juvanec

prof dr Borut Juvanec, UL Fakulteta za arhitekturo o1 2ooo 75o
borut.juvanec@fa.uni-lj.si

Share and Enjoy:
  • Facebook
  • Twitter
  • del.icio.us
  • Print
  • Tumblr

One Comment

  1. kravosas
    Posted May 13, 2012 at 11:07 | Permalink

    Dear friends

    Please, take a break and watch the short clip of our latest hiska at Kras.

    https://vimeo.com/41413185

    With best regards,
    Domen.

    ————————————————————————-
    Domen Zupančič
    University of Ljubljana Faculty of Architecture
    Chair of Theory and History of Architecture
    AR Architecture Research, technical editor

Post a Comment

Your email is never published nor shared. Required fields are marked *

*
*

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

 atts
0

Intervju: Kulturni biseri Hrvatske

BeFunky-collage
‘Kulturni biseri Hrvatske’ serijal je Hrvatskog katoličkog radija koji kroz 17 emisija predstavlja baštinu Hrvatske koja se nalazi na UNESCO-vim popisima nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

”Suhozid – kameni spomenik žuljevitih dlanova” naziv je emisije povećene ovoj vrijednoj vještini, a poslušati je možete ovdje:

Prenosimo i dio transkripta intervjua s predsjednicom udruge: Suhozid – kameni spomenik žuljevitih dlanova

‘Kulturni biseri Hrvatske’ serijal je Hrvatskog katoličkog radija koji kroz 17 emisija predstavlja baštinu Hrvatske koja se nalazi na UNESCO-vim popisima nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. ”Suhozid – kameni spomenik žuljevitih dlanova” naziv je emisije povećene ovoj vrijednoj vještini, a poslušati je možete ovdje: Prenosimo i dio transkripta intervjua s predsjednicom udruge: Suhozid – kameni spomenik […]

Read More »

 atts
0

Krš kao brend! Reportaža s manifestacije “Naš krš” i prvenstva Crne Gore u gradnji suvomeđe

Tekst i fotografije: Planinarski klub „Subra“ & Agencija za razvoj i zaštitu Orjena doo Herceg Novi

Prvenstvo CG, ekipa Ilić
Ekipa “Ilić” na natjecateljskom poligonu

Tokom vikenda održana je manifestacija “Naš krš“, koja je još  jednom ukazala kroz aspekt prirodnih ljepota karsta, ali i kroz  specifični kulturni pejzaž ponikao na simbiozi čovjeka i kraške prirode, na potrebu za njihovo revalorizaciju i pažljivo čuvanje.

Protekla dva dana, Orjensko sedlo (1600 m) bilo je centar programa posvećenog kršu i očuvanju tradicije života na njemu. Prvog dana planinari iz Herceg Novog i Podgorice („Subra“, „Gorica“ i individualci), izveliki su kružnu turu kroz centralni dio masiva, obilazeći njegove najviše ali i najkrševitije tačke, upoznajući se sa teškoćama prelaska ovakve vrste terena, a ujedno i sa skrivenom ljepotom Orjena. I pored značajne doze nepristupačnosti, Vučji zub (1805 m) i Veliki kabao (1894 m), bili su kroz vjekove značajne vojne granične tačke, kao i ustanička gnijezda. Do njih vode planinarske, pastirske, pa čak i stare švercerske staze.

Uspon na Vučji zub
Uspon na Vučji zub

Drugi dan bio je rezervisan za IV Prvenstvo Crne Gore u gradnji suvomeđe, događaj kojim se želi očuvati i oživjeti drevno umijeće gradnje u kamenu u tehnici na suvo, bez vezivnog materijala. Prenos ovog umijeća sa koljena na koljeno zaslužan je za naše prilagođavanje životu na kršu, odnosno, prilagođavanje krša našim potrebama. Ono što je nekad bila nužnost opstanka, danas je kulturna vrijednost, kako u aspektu nematerijalne, tako i u aspektu materijalne baštine. Takođe umijeće zidanja i kulturni pejzaž kao njegov produkt, sve su značajniji segmenti turističke ponude koja je davno prešla granicu sunca, plaže i mora. Važno  je da iz godine u godinu među domaćim stanovništvom raste svijest o značaju očuvanja ove tradicionalne vještine, između ostalog i kroz ova kulturološko-sportsko-rekreativna takmičenja.

Ekipa Ilić
Ekipa “Ilić”

Ekipa Podgorica na moru
Ekipa “Druga šansa”

Ekipa Druga šansa
Ekipa “Podgorica na moru”

Ove, baš kao i protekle godine, najuspješnija je bila ekipa „Ilić“ iz Bijele, koja je ustvari porodični tim sastavljen od čak tri generacije, objedinjen ljubavlju gradnje u kamenu. Drugo mjesto zauzela je mješovita hercegnovsko-trebinjska ekipa „Druga šansa“, dok je treće mjesto pripalo još jednoj miješanoj, podgoričko-hercegnovskoj ekipi, prigodno nazvanoj „Podgorica na moru“. Kapiteni ekipa, Jovan Ilić, Dejan Pavlović i Predrag Vujović, dobili su diplome, kao i rukom rađene gastro-suvenire, dar hercegnovskog NVU „Ruke“, dok je najboljoj ekipi pripao i prelazni pehar, kamena „Orjenska buža“ rad umjetnika i planinara, Dejana Veriga.

Pobjedničke ekipe zajedno
Pobjedničke ekipe zajedno

Odmor ispred planinarskog doma
Odmor ispred planinarskog doma

Organizaciju događaja su pomogli: Turistička organizacija Herceg Novi, Ministarstvo sporta, Planinarski savez Crne Gore i Opština Herceg Novi, dok su organizatori bili PK „Subra“ (planinarska tura i smještaj), odnosno Agencija za razvoj i zaštitu Orjena (Prvenstvo CG).

Herceg Novi, 01. 07. 2019.

 

Tekst i fotografije: Planinarski klub „Subra“ & Agencija za razvoj i zaštitu Orjena doo Herceg Novi Ekipa “Ilić” na natjecateljskom poligonu Tokom vikenda održana je manifestacija “Naš krš“, koja je još  jednom ukazala kroz aspekt prirodnih ljepota karsta, ali i kroz  specifični kulturni pejzaž ponikao na simbiozi čovjeka i kraške prirode, na potrebu za njihovo revalorizaciju i […]

Read More »

 atts
0

Dragodid se vraća kući

Tekst: Mislav Tovarac
Foto: Anton Divić, Nina Lišnić

Početkom prošlog mjeseca održana je višednevna radna akcija u selu Dragodid na Visu za nekoliko volontera. Mjesto koje je našoj udruzi dalo ime i gdje su prije više od 15 godina počele naše suhozidne aktivnosti specifično je po mnogo toga. Nalazi se sat vremena hoda od Komiže, dosta dobro skriveno sa ceste, te da nema magaraca i koza njegove jedine povremene stanovnice Nedjeljke Burić koji odaju da se tamo nalazi nešto više, bilo bi ga veoma lagano promašiti. Selo nema struje ni tekuće vode, uobičajena pojava za mala kamena mjesta kakvih ima na stotine na istočnoj obali Jadrana. Boravak u takvoj sredini interesantan je jer pruža uvid u način života koji je na našoj obali postojao sve do nedavno – uz minimum komfora i prilagođen teškim geografskim uvjetima.

Dragodid je kao i većina malih ruralnih mjesta po Jadranu naglo napušten sredinom prošlog stoljeća, no radi relativne blizine Komiži i povremenih stanovnika nije doživio sudbinu mnogih sebi sličnih mjesta – tihu smrt u zagrljaju šume. Danas je često posjećen, primarno zbog turizma, nekad i radi suhozida.

Naš boravak tamo prošao je u tradicionalnoj maniri. Obroci, kava i čaj kuhali su se na vanjskom otvorenom ognjištu, voda dovlačila iz gustirne, i gradilo se u suho.

slika 1
U sklopu naše višednevne akcije popravili smo nekoliko urušenja u selu, improvizirali novu štalu za koze i dobro se zabavili. Bivša urušenja nalaze se na kozama često korištenoj ruti livada – kuća, a zašto su nastala postane jasno svakome tko se u blizini tora kada se koze uvode ili puštaju van.

slika 2
slika 3
slika 4
Nakon naše intervencije, suhozidna ograda vraćena je na mjesto i znanstvenom metodom je potvrđeno da po novome podnosi opterećenje od minimalno tri koze i dva kozlića.

slika 5
slika 6
slika 7
S druge strane sela, na mjestu gdje je niknula nova štala pruža se fantastičan pogled na more tako da koze sada uz novu ogradu u stalnom boravištu imaju i ljetnikovac nepunih 10 minuta trčkaranja nizbrdo.

slika 8 slika 9 slika 10

Zahvaljujemo gradu Komiži na donaciji sredstava koja su nam omogućila ovu akciju, vinariji Senjanović na donaciji koja nas je krepila tokom akcije i Nedjeljki Burić na smještaju, društvu i vječitom duhu i atmosferi.

slika 11 slika 12
slika 13 slika 14

 

Tekst: Mislav Tovarac Foto: Anton Divić, Nina Lišnić Početkom prošlog mjeseca održana je višednevna radna akcija u selu Dragodid na Visu za nekoliko volontera. Mjesto koje je našoj udruzi dalo ime i gdje su prije više od 15 godina počele naše suhozidne aktivnosti specifično je po mnogo toga. Nalazi se sat vremena hoda od Komiže, […]

Read More »

 atts
0

Vremeplov: (G)radionica gromača, Kotor (Crikvenica), 17. i 18. svibnja 2019.

Tekst: Romina Tominić
Foto: R.T., Tea Rosić, Mislav Tovarac, Ante Senjanović

60420458_2097220553722348_3042573446874660864_n

17. i 18.05. održali smo tradicionalnu (g)radionicu gromača na najstarijem i najskrovitijem kutku Crikvenice, na Kotoru. Muzej Grada Crikvenice uz naše stručno vodstvo te uz potporu Ministarstva kulture i Grada Crikvenice organizira ovu radionicu već sedmu godinu zaredom.

Na (g)radionicama prenosimo znanje i tehniku gradnje “u suho”, a iskustvo koje pritom prenosimo nezamijenjivo je – istražujući kamen mi razmišljamo rukama, a gradeći zajedno, mic po mic, spašavamo selo od zuba vremena.

60303001_2721659754550971_5887102807814701056_n

S obzirom da je Kotor od svakodnevnih crikveničkih kretanja izoliran pola sata dugom pješačkom stazom, ne čudi kako su sve čari njegove primorske arhitekture ostale gotovo netaknute.

Trag čovjeka i njegovo višestoljetno nastojanje kultiviranja krajolika vidljivo je u svakom kutku Kotora i njegove okolice s kojom čini zaštićenu kulturno-povijesnu graditeljsku cjelinu velike arheološke i etnografske vrijednosti. Riječ je o staroj jezgri iz koje je niknula Crikvenica.

IMG_3737

Ove smo godine bili u nešto manjem broju no to nas nije spriječilo da obnovimo čak 3 podzida, 1 suhozid i dio stubišta na predjelu Placa. U radovima održavanja Kotora pomogli su i zaposlenici Eko Murvice koji su pokosili putove oko sela, a radionici se odazvalo i domaće stanovništvo.

60708166_2097220600389010_8365576701731667968_n

Rastavili smo 3 gromače i već isti dan obnovili dvije do pola i jednu manju do kraja.

1. gromača:

IMG_3692

IMG_5984

IMG_5994

IMG_3795

2. gromača

IMG_20190517_105501

IMG_3789IMG_5982

Drugog smo dana razmjenili svoja znanja sa još novih lica.

60408515_2723471681036445_8003981476641112064_n

Zajedno smo obnovili zidić, jednu srednje zahtjevnu i jednu zaista zahtjevnu gromaču radi koje moramo pohvaliti Antu koji je predvodio taj poduhvat.

IMG_20190517_180940

Povremenoj kiši nismo dozvolili da nas smeta! -ali navela nas je na razmišljanje: gradimo li zaista u suhoj, ili ipak, u mokroj tehnici? :D

Kako god bilo, definitivno gradimo u entuzijazmu. Stoga smo ostali i treći dan kako bi rješili još jedan problem.

20190519_3077

Na zamolbu kustosice Muzeja Grada Crikvenice Tee Rosić odlučili smo sanirati stubište u samom centru Kotora. Naime, sa dotičnog stubišta ispala su dva kamena radi kojih bi uskoro popadala cijela konstrukcija.

60700686_2100598656717871_1956318248542666752_n

Trebalo je počistiti zemlju sa stepenica, izbiti ogromni korijen, pronaći prave veličine kamenih blokova i ugraditi ih. Vještinom i brzinom iznenadili smo sami sebe, a ubrzo i turiste koji su se u to vrijeme našli u našem okruženju.

IMG_3937

Kada smo okončali s radovima obišli smo selo i odredili iduću lokaciju (g)radionice koja se sprema na jesen kada ćemo se opet družiti u zidarskim rukavicama!

Vidimo se!

Tekst: Romina Tominić Foto: R.T., Tea Rosić, Mislav Tovarac, Ante Senjanović 17. i 18.05. održali smo tradicionalnu (g)radionicu gromača na najstarijem i najskrovitijem kutku Crikvenice, na Kotoru. Muzej Grada Crikvenice uz naše stručno vodstvo te uz potporu Ministarstva kulture i Grada Crikvenice organizira ovu radionicu već sedmu godinu zaredom. Na (g)radionicama prenosimo znanje i tehniku gradnje […]

Read More »

 atts
0

MIMO trih škalic od Skrbčić do Picika

Tekst “Kroz 10 škalic od Skrbčić do Picika” Berislava Horvatića, objavljen u travanjskom broju časopisa “Krčki val” i ekskluzivno ovdje na Dragodidu, u lipanjskome je broju dobio nastavak. I ovoga puta su nam autor i izdavač Denis Lešić (inače koautori vrlo zanimljive knjige “Tajne otoka Krka”) omogućili (pret)premijernu web-ekskluzivu.

I dalje je riječ o zanimljivom suhozidnom detalju – škalici, uskome prolazu kroz gromaču – ali sada nešto manje iz dokumentarističke perspektive, a nešto više iz perspektive razmatranja konflikta turizma i baštine.

Naime, kao kontrast krasnoj i očuvanoj stazi kroz 10 škalica, ovdje autor opisuje označenu biciklističku stazu na čijoj su trasi tri škalice morale biti djelomično devastirane radi omogućavanja prolaza – više ne KROZ, nego MIMO njih. Na ovu je stazu autora upozorio domaći čitatelj Nenad Kosić, a u međuvremenu je (u prošlom broju) svojim razmišljanjem reagirao i Rado Žic Mikulin. Osim suhozidne zanimljivosti i aktualnog pitanja može li “turizam biti sit i gromača cijela”, u cijeloj ovoj priči zanimljiva je i činjenica da je članak o suhozidnoj baštini potaknuo domaće na reagiranje i volontiranu informaciju. Pogođena tema i angažirana publika pokazuju se kao dobitna kombinacija za otkrivanje suhozidnih fenomena, standardno slabo pokrivenih pisanim izvorima…

Pročitajte sami: MIMO trih škalic od Skrbčić do Picika, Krčki val 78, lipanj 2019, pp. 2-4.

 

zatvarajovce

 

Tekst “Kroz 10 škalic od Skrbčić do Picika” Berislava Horvatića, objavljen u travanjskom broju časopisa “Krčki val” i ekskluzivno ovdje na Dragodidu, u lipanjskome je broju dobio nastavak. I ovoga puta su nam autor i izdavač Denis Lešić (inače koautori vrlo zanimljive knjige “Tajne otoka Krka”) omogućili (pret)premijernu web-ekskluzivu. I dalje je riječ o zanimljivom […]

Read More »