Tekst: Miran Križanić
Foto: Milan Lakić, Norma Fressel, PP Vransko Jezero
Ovog proljeća, početkom travnja, sudjelovali smo u planinarskom pohodu “Hajdemo do Vrane” u organizaciji PD Belveder iz Biograda, a taj događaj nas je potaknuo da se kroz planinarenje prisjetimo i zidanja na Vranskom jezeru prošle jeseni, tj. prošlogodišnje radionice “Suhozidi Vranskog jezera 2015″ u organizaciji Parka Prirode Vransko jezero.
Lučica Prosika na Vranskom jezeru
U sklopu prijašnjih, već tradicionalnih radionica na Vranskom jezeru obnavljali smo dijelove Šenične ceste, starog puta kroz nepregledni sklop maslinika Modrave, koji je povezivao jezero s morem i omogućavao transport poljoprivrednih dobara na otok Murter. Stanovnici Murtera su imali posjede i neposredno uz Vransko jezero te im je ova, tada dovoljno široka cesta, omogućavala da ono što su uzgojili na jezeru prenesu na leđima magaraca kroz maslinike do obale mora i ukrcaju na gajete te se vrate kući.
Obnova suhozida na Šeničnoj cesti
Kako je ta ekonomska djelatnost zubom povijesti zamrla a poljoprivredu u velikom dijelu zamijenio turizam, tako je i cesta zarasla, a slijedom tehnološkog napretka postala i preuska za prilaz maslinicima automobilom. Budući da je cilj vlasnika maslinika organiziranih u udrugu Modrave Murter-Betina obnoviti maslinarstvo na području Modrava, cesta je kroz zadnjih nekoliko godina raskrčena, proširena bagerom, a suhozidna ograda obnovljena u akcijama o kojima ste već više puta imali prilike čitati na dragodid.org. Članaka vezanih za ovo područje i prošlih radionica prisjetite se ovdje.
Akcija prošle jeseni je “stavila točku na i” u tom pothvatu jer smo zajednički obnovili i zadnju etapu 30-tak metara suhozidne ograde te došli do jezera, koje možete vidjeti u pozadini na fotografijama akcije:
Radovi u tijeku
Stabilizacija temeljnog kamena
“Jedan radi drugi odmaraju” – svaka radna akcija ima barem jednu ovakvu fotku
I zid je gotov!
Ali to nije sve. Završetak (ili bolje reći početak) Šenične ceste kod jezera markiran je i impozantnom bunjom koja se smjestila na povišenoj točki neposredno uz put. Bunje su sveprisutne u Modravama, a radi se o poljskim građevinama koje su služile za sklanjanje alata, okupljanje ljudi u slučaju kiše i nevremena (i koješta drugo!). Bunje su građene suhozidnom tehnikom nepravog svoda, kojom se postiže forma “kupole” bez korištenja drvene potkonstukcije.
Obnavljanje vrha bunje i obnova Šenične ceste (lijevo u daljini)
Prve dvije radionice na Vranskom jezeru pod vodstvom suhozidnog stručnjaka Jadrana Kale bile su posvećene upravo obnovi bunja na području kanala Prosika malo južnije, pa smo se na ovoj akciji odvažili pokušati obnoviti krunu bunje na kraju Šenične ceste. Građevina je inače bila u konstruktivno vrlo dobrom stanju, uz iznimku vrha koji je bio loše složen i ozbiljno prijetio urušavanjem. Na slikama vidimo stanje prije rekonstrukcije, gdje dnevna svjetlost ocrtava nabacano neadekvatno kamenje (nije bilo pločasto), te poslije, gdje gotovo i nema prodora svjetla.
Nepravi svod bunje prije i poslije popravka. Svaki vidljivi dio kamena predstavlja tek mali postotak ukupne površine kamena, dok je veći dio ugrađen i opterećen s vanjske strane.
Atraktivna vertikalna panoramska fotka bunje u međufazi rekonstrukcije: uklonjen je problematični dio pa je vrh krova otvoren u stilu rimskog Panteona i čeka zatvaranje.
Polaganje prstenova
Skinuli smo problematično kamenje s vrha te pažljivom rekonstrukcijom prstenova pločastog kamena zatvorili otvor. Svaki prsten se izmiče malo više prema unutra u odnosu na onaj ispod njega, tj smanjuje mu se promjer, a s vanjske strane mu se daje osiguranje / protuteža u vidu sitnijeg i nepravilnijeg kamena. Što je krivulja svoda iznutra strmija, to je konstrukcija sigurnija. Cijelo vrijeme pazili smo da ne stojimo preblizu otvoru i malo po malo stigli do vrha te stavili završnu ploču. Najteži odgovorni među nama stao je na vrh kako bismo na svojoj koži testirali sigurnost gradnje. Bunja nam je zahvalila, a koliko dugo će proći do iduće obnove – pokazat će vrijeme.
Kako je Šenična cesta dovršena, drugi dan smo radili na novoj lokaciji, a to je područje budućeg pristaništa Bašinka na suprotnoj obali jezera. Tamo su u tijeku bili radovi, i još jednom je trebalo obnoviti suhozide uz put koji su radi proširenja puta srušeni bagerom. U tome smo već zaista iskusni, pa je poduhvat uz pomoć vrijednih volontera išao bez problema te smo popravili četiri provale, svaka po nekoliko metara duljine.
Prilaz pristaništu Bašinka
Na prilazu lučici Bašinka radili smo u manjim grupama jer je bilo više rupa za popraviti
Prije i poslije
Prije i poslije
Sunce nas je dobro dohvatilo, ali našli smo hlad nakon posla u planinarenju prema vidikovcu Kamenjak. Sa te uzvisine mogli smo sagledati obje lokacije gdje smo tog jesenskog vikenda zidali, jer se pogled pruža na cijelo jezero i murterski arhipelag, a vidjeli su se čak i vrhovi talijanskih planinskih lanaca.
Na Vransko se uskoro vraćamo početkom svibnja u sklopu volonterskog programa Parka Prirode. Prijave za volontiranje su gotove, ali ako ste u prolazu potražite nas u Modravama.
Još jedna “zajednička” na gotovom zidu
Pogled s vidikovca Kamenjak
Najava: Obnova suhozidne lokve u Gaćelezima
*Odgođeno zbog kiše! Traži se novi datum*
LAG More 249 u suradnji s Mjesnim odborom i mještanima naselja Gaćeleza organizira radionicu obnove suhozida lokalne lokve. Radionicu vodimo mi, a prenosimo poziv LAG-a u cijelosti:
*Odgođeno zbog kiše! Traži se novi datum* Dvodnevna akcija obnove suhozida održat će se 7. i 8. rujna 2019. te se ovim putem pozivaju zaintesirani mještani, volonteri i zainteresirano stanovništvo da daju doprinos obnovi nematerijalne, kulturne baštine.
Područje oko lokve je u jesen 2018. uređeno građanskom akcijom koja je financirana iz sredstava Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva. Lokva je nekada imala veliki značaj za lokalnu zajednicu. Osim što se koristila za navodnjavanje usjeva i napajanje stoka, lokva je bila mjesto okupljanja i druženja te se nakon obnove prostora, postavljanja klupa, stola, kante za otpatke i dječjih igrala, lokalno stanovništvo počelo ponovno okupljati. Kako bi cijeli prostor bio revitaliziran i obnovljen, mještani naselja su izrazili želju da se obnovi i dio urušenog suhozida oko lokve. Stoga je LAG More 249 angažirao udrugu Dragodid čije su glavne aktivnosti organizacija i vođenje suhozidnih radionica te provođenje istraživanja suhozidne baštine u suradnji s lokalnim partnerima.
U tijeku akcije, LAG More 249 zajedno s mještanima posadit će jedno stablo kako bi na taj način dali svoj doprinos građanskoj inicijativi “Dani kolektivne sadnje drveća” kojom se na simboličan način daje doprinos borbi protiv klimatskih promjena.
Izvor, foto: LAG More 249
*Odgođeno zbog kiše! Traži se novi datum* LAG More 249 u suradnji s Mjesnim odborom i mještanima naselja Gaćeleza organizira radionicu obnove suhozida lokalne lokve. Radionicu vodimo mi, a prenosimo poziv LAG-a u cijelosti: *Odgođeno zbog kiše! Traži se novi datum* Dvodnevna akcija obnove suhozida održat će se 7. i 8. rujna 2019. te se […]
Read More »