Lokacija : Livka
Tekst i foto: Mario Švencbir
Domaćin i vodič: Bartul Runjić (mag.ing.agr.)
Izmjera japjenice: Luka Runjić: (mag.ing.aedif.)
Skica japjenice: Karlo Plahinek (univ.bacc.art.)
Detalji oko japjenice: Ante Buktenica
Posebni pozdrav: Udruga Buđenje
Šolta kao otok na kojem se zapalilo preko 600 japjenica i otok za kojeg je dugo vremena stajala kletva ‘Dopala te Šolta’ ne može bit nego hot spot za suhozidne interesne skupine. Otok za kojeg će prijatelj odgovorno tvrditi da nema tla već je cili od kamena otok je koji definitivno mora dobiti svoju tematsku stazu isklesanu od kamena.
Obično kad radiš neko preliminarno terensko istraživanje tek po povratku kući shvatiš da nisi ništa napravio i najbolje da ništa ne napišeš pa tako i ovaj puta ali sam se zato i vratio. Razlog posjeta je bio lociranje nezapaljene japjenice, njena izmjera i razgovor sa Antom Buktenicom, čovjekom koji je svojedobno sudjelovao u gradnji japjenice a osim toga krasi ga i sjajno pamćenje te želja za prepričavanjem zgoda iz mladosti kojih ima napretek. Sve se riješilo osim razgovora kojeg smo odgodili za berbu maslina što i nije teško palo jer ćemo se opet vidit.
Dovoljno ti je 20 minuta da se izgubiš u poljskim putevima pa da primijetiš kako bunje niču jedna za drugom a svaka naravno priča sama za sebe. Bunje su se ovdje gradile kao i u ostalim dijelovima našeg jadransko-dinarskog krša, iako bi se na Šolti napravila bunja i poradi samog japjeničarstva. Postoji više lokaliteta gdje možemo uočiti nekoliko vanjskih zidova izgorjelih japjenica i bunju u blizini napravljenu za konak nekoga iz gvardije. Takav primjer imamo na Vodnjaku gdje u okolici od 300 m možemo naći nekoliko vanjskih zidova japjenica i bunju koja izgledom nalikuje na japjenicu ali nije već je bunja.
Lokacija: Vodnjak
Put Radovanja nosi svoje radosti u kojem god smjeru krenuo, oćeš iz Grohota prema Brnistri, Tatinji, Vodnjaku ili Jorji, ili ćeš u rikverc u selo. A za suhozidne freakove pogađa pravo u živac. Ako ste krenuli sa Vodnjaka na svašta ćete naletiti a nakon 500tinjak metara doći ćete do prave ljepotice:
Lokacija: Kučac
Nakon što vam je dosta gledanja u ovu lipotu od maslinika i Svetog Andrije tamo negdje u plavetnilu krenite dalje i odma doživite sljedeći šok. Sa desne strane ugledate kantun ogradnog zida i nakon 100tinjak metara shvatite da pločastije ne može biti… a nakon toga ima i malo stepenište.
Put Radovanja ima i još jednu ljepoticu a ta je pri kraju puta odnosno početku. Namjeravali smo očistiti ulaz u tu bunju jer se radi o kompleksu bunje i gustirne, a ulaz je u bunju nepristupačan zbog razuzdane makije. Ideja nije realizirana a ako vlasnik ovo pročita možda nam i dozvoli da to učinimo.
Lokacija: Za Doca
Veseli činjenica da su neke od ovih parcela unesene u ARKOD ali istovremeno rastužuje što ne postoje poticaji za ove krajobrazne elemente naše kulture. Agencijo za plaćanje u poljoprivredi molim te otvori oči i ne zanemaruj ove osjetljive spomenike naše baštine.
Ljetos kad smo tražili japjenicu, nismo sje uspjeli naći jer iskreno nismo baš imali vremena. Ali smo zato ovaj vikend uz pomoć Sandre iz šoltanske Udruge Buđenje konačno pronašli nezapaljenu japjenicu. Na putu do te sugestije trebalo je još nešto i pronaći, pa u blizini Rogača naletit ćemo na ovaj rekao bi kažun.
Lokacija: Žukova
Krenemo li put Šumpjevine imamo i tu što za vidjeti. I konačno smo krenuli na put ka našoj japjenici koja se navodno nalazi u Gornjem selu, ali se zapravo nalazi na samoj granici k.o. Grohote sa k.o. Gornje Selo ali u k.o. Grohote. Skrene se sa ceste za Nečujam na makadamski put prema Stomorskoj i tu bi trebalo malo više vremena provesti istraživajući krajobraz kao i u Srednjem Selu. Kako nismo znali točnu lokaciju, zastajkivali smo na svaki trag koji upućuje na našu utvrdu. I tu smo naletili na maslinik koji je hvala vlasnicima upisan u ARKOD. Prekrasno terasiran maslinik sa prizemnicom i gustirnom te jednom predivnom bunjom.
Lokacija: Sridnji Ratac
Proskrolate li tekstom unatrag uvidjet ćete da su sve bunje drugačije građene. Nije li to prekrasno!
Japjenica
Lokacija: Gaj
Par sto metara od prethodno opisanog maslinika skrene se novo napravljenim, vidno bagerom iskopanim putem, u desno i odmah se zamjećuju vanjski zidovi izgorjele japjenice, a 30ak metara niže evo je.
Iako mlađa od grabjanske 101godišnjakinje a i drukčijeg izgleda odnosno dizajna, itekako ostavlja svjedoke začuđenima. Visoka 4,1 m izuzmemo li dubinu na koju je ukopana i maksimalnog promjera gotovo 7 m svakako postavlja mnoga pitanja. Vanjski zidovi japjenice od tla su visine 2,35 m a njihova širina varira od 2,3 m do 1,4 m u vrhu/kruni. Vrata japjenice postavljena su na 0,5 m od tla i dimenzija su 0,4 x 0,4 m, meštar od užganja morao je biti pravi tehničar kako bi u tu bužu utrpavao gomile gorivog materijala kako bi se u njoj održavala konstantna temperatura viša od 800 °C. Sa desne i lijeve strane vrata, u vanjskim zidovima, ugrađeni su ponari na visini od 1,45 m dimenzija 0,25 x 0,25 m. Sam parapet iznad vanjskih zidova, dio koji će postati vapno visine je 1,75 m a promjera 4,4 m pri dnu (visina vanjskih zidova) i 3,4 m pri vrhu. Sa lijeve strane japjenice nalaze se i stube građene od finije priklesanog kamena širine 0,7 m i visine 0,2 m. Japjenica se ukopavala u kamenolom odnosno gradila pretežito na živoj stijeni što možemo primijetiti na ovoj fotografiji:
Dno japjenice, živa stijena
Šoltanska japjenica morala je imati i dušnike, koji su se gradili na visini vrata japjenice u cijelom opsegu unutarnjeg zida, na razmacima od 30ak do 40ak cm.
Dušnici japjenice
Stepenice su bile sastavni dio večina šoltanskih japjenica pa tako i ove:
Skale na japjenici
Unutarnji promjer japjenice iznosi 1,8 m a ako uzmemo da je unutarnja visinska razlika između unutarnjeg svoda i poda japjenice recimo 2 m, dobivamo obujam od oko 5 m3 koji je bome trebalo cijeloga ispuniti kojekakvom gorivom sirovinom kako bi se održavala temperatura i dobilo vapno.
Ženski bok japjenice
Skica japjenice
Iako su svu robu izgorili, i dalje je tu Dobričić i Levantinka tako da su se Šoltani izdigli nad teškim nevoljama koje su ih zapadale ne tako rijetko. Danas je Šolta tražena, a Šoltani iako možda ne primjećuju, posjeduju i još jedno kulturno bogatstvo koje je tu već dugo, a ukoliko im se svidi ovaj tekst, predumišljam da će dugo i ostati.
Planet Brusnik
Piše: Ana Burić
Foto: Vis Archipelago Unesco Global Geopark, Alternatura, Ana Burić
Početkom listopada sudjelovali smo kao partneri na projektu “Planet Brusnik” organiziran od strane Vis Archipelago Unesco Global Geoparka, te financiran preko natječaja za Financiranje projekata/programa/aktivnosti iz područja kulture i društvenih događanja u 2022. godini Splitsko dalmatinske županije – Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, tehničku kulturu i sport.
Cilj projekta bio je promocija I očuvanje, te upoznavanje ljudi s geološkom, prirodnom, kulturnom I povijesnom baštinom crnog bisera Viškog arhipelaga, malenog otočića Brusnika smještenog 13 nautičkih milja (oko 23,5 km) jugozapadno od Komiže. Brusnik je otok veličine svega 0,049 m2, no prepun specifičnih karakteristika koji ga čine jedinstvenim. Naime, Brusnik (kao i Jabuka) građen je od subvulkanskog dijabaza (od kojeg se izrađuju brusevi za oštrenje noževa, odakle potiče i samo ime) nastalog kristalizacijom magme pred više od 150 milijuna godina na putu iz dubokog magmatskog centra prema površini Zemlje. Ono što ga dodatno čini zanimljivim je činjenica da je Brusnik otok koji konstantno „raste“ tj. izdiže se čemu svjedoče konglomerati od oblutaka s paleo-žala smješteni na samom vrhu otoka.
Unatoč izrazito nepristupačnom položaju uzrokovanim izloženosti snažnim južim i zapadnim vjetrovima i surovim vremenskim uvjetima, no zahvaljujući bogatom morskom dnu, kroz povijest Brusnik je odigrao bitnu ulogu u razvoju ribarstava i maritimne kulture te predstavlja jedinstveni spomenik ribarske arhitekture. Na otoku se, uz ribarske nastambe na samom žalu koje su služile za soljenje riba i zaklon ribarima, nalaze i prirodni bazeni ograđeni također suhozidnom tehnikom magmatskim stijenama, koji su služili za čuvanje ulovljenih jastoga, tzv jastožere. Jastožere su smještene u samom centru otoka, u klancu s depresijom ispunjenom morskom vodom.
Program je bio osmišljen kao dvodnevna radionica obnove suhozidnih struktura ribarskih nastambi građenih od valutica dijabaze raznih veličina koje čine Brusničko žalo. Upravo zbog morfološke specifičnosti i izloženosti vremenskim prilikama i neprilikama, zbog jake tramontane prvi dan radionice bili smo primorani promijeniti raspored te je planirani program održan u prostorijama Geoparka u Komiži. Geolog Geoparka Filip Prelec održao je uvodno predavanje prijavljenim sudionicima o geološkoj povijesti samog otoka začinjeno brojnim zanimljivostima i činjenicama. Alen Čikada predstavnik Kallokve i član Dragodida održao je predavanje o krškim lokvama i njihovim obnovama, dok je Ana Burić, također iz Dragodida, održala predavanje o suhozidnoj baštini i samoj Udruzi.
Drugi dan radionice vrijeme nas je poslužilo pa smo rano ujutro isplovili s komiške rive, te se uputili put Brusnika.
Broj prijavljenih sudionika premašio je prvotna očekivanja pa je put do lokacije bio organiziran s dva jako različita plovila, kako izgledom, brzinom, tako i doživljajem, tradicionalnom gajetom falkušom, te gliserom.
Kao organizatori bili smo dio brzog tima koji je do Brusnika stigao gliserom za nepunih 45 min. Čekajući ostatak obišili smo i istražili otok, te definirali točnu lokaciju planirane obnove.
Nakon što je ostatak doplovio falkušom krenulo je upoznavanje s lokalitetom i samo zidanje. Jedno jako zanimljivo suhozidanje, pogotovo za ovaj dio Jadrana koji je većinski građen od vapnenca i dolomita. Naime, magmatsko porijeklo, te stalni utjecaj mora i vjetra oblikovao je stijene u izrazito teške, predivne, masivne oblutke u svim nijansama sive boje.
Lokalitet koji smo obnavljali nalazi se na plaži na sjeverozapadnoj strani otoka okrenutoj prema Svetom Andriji. Na obje strane plaže (SI i JZ) nalazile su se suhozidine strukture koje su ribari gradili kao nastambe za višednevni boravak dok su tu boravili zbog pučinskog ribolova. Nastambe su bile nepravilnih formi, sa zidovima građenim suhozidnom tehnikom od oblutaka dijabaze sa samog žala, pokrivene borovom građom sa susjednog Svetog Andrije. Strukture na sjevroistočnoj strani plaže, zahvaljujući boljoj poziciji u odnosu na snažne vjetrove ostale su bolje sačuvane, a nama su poslužile kao referentni primjer za obnovu nastambi na zapadnoj strani vale gdje su od originalnih struktura ostale samo naznake.
Iako su osnove zdanja ipak jednake, zidanje ovakvim kamenom zbog svog oblika, težine pokazalo se kao vrlo specifično i interesantno iskustvo.
Petnaestak volontera s dva voditelja u cca 3 sata savladalo je navedene tehnike i obnovilo je zamišljeni obim. Zadovoljni obavljenim radom okrijepili smo se, pokupili naš i zatečen otpad, pozdravili se s endemskim crnim guštericama, te napustili otok ostavivši obnovljene ribarske nastambe na milost i nemilost nemilosrdnim vremenskim prilikama na otvorenom moru.
Na povratku za Komižu ekipe su se zamijenile u brodovima kako bi svi imali priliku doživjeti iskustvo plovidbe na jednoj od šest novoizgrađenih replika falkuš e-jedinstvenog modela drvene gajete tradicionalne za Komižu koju su ribari razvili prilagodivši je uvjetima ribolova i navigacije na najudaljenijim rutama (više o falkuši: https://www.gajetafalkusa.com/hr/, http://ars-halieutica.hr/).
I za kraj, jedreći nazad, s Brusnikom i sutonom u pozadini, imali smo priliku saznati mnoge zanimljivost o povijesti i maritimnoj baštini Komiže, povijesti i razvoju falkuše, njenoj veličini i važnosti od strane kapetana Pina Vojković.
Put do lokacije tradicionalnom gajetom s jednog pučinskog otoka na još manji otok vulkanskog porijekla, suhozidanje magmatskim stijenama, gotovo svi volonteri iz različitih zemalja, činjenice su koje su ovu radionicu učinili vrlo egzotičnom i nadamo se sličnim akcijama u budućnosti.
Piše: Ana Burić Foto: Vis Archipelago Unesco Global Geopark, Alternatura, Ana Burić Početkom listopada sudjelovali smo kao partneri na projektu “Planet Brusnik” organiziran od strane Vis Archipelago Unesco Global Geoparka, te financiran preko natječaja za Financiranje projekata/programa/aktivnosti iz područja kulture i društvenih događanja u 2022. godini Splitsko dalmatinske županije – Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, […]
Read More »