"Šoto voće piva klaka" ili zašto je Šolta Posebnija

October 25, 2015 in jadranski suhozidi by Marko Pejić

Lokacija : Livka

Tekst i foto: Mario Švencbir
Domaćin i vodič: Bartul Runjić (mag.ing.agr.)
Izmjera japjenice: Luka Runjić: (mag.ing.aedif.)
Skica japjenice: Karlo Plahinek (univ.bacc.art.)
Detalji oko japjenice: Ante Buktenica
Posebni pozdrav: Udruga Buđenje

Šolta kao otok na kojem se zapalilo preko 600 japjenica i otok za kojeg je dugo vremena stajala kletva ‘Dopala te Šolta’ ne može bit nego hot spot za suhozidne interesne skupine. Otok za kojeg će prijatelj odgovorno tvrditi da nema tla već je cili od kamena otok je koji definitivno mora dobiti svoju tematsku stazu isklesanu od kamena.

Obično kad radiš neko preliminarno terensko istraživanje tek po povratku kući shvatiš da nisi ništa napravio i najbolje da ništa ne napišeš pa tako i ovaj puta ali sam se zato i vratio. Razlog posjeta je bio lociranje nezapaljene japjenice, njena izmjera i razgovor sa Antom Buktenicom, čovjekom koji je svojedobno sudjelovao u gradnji japjenice a osim toga krasi ga i sjajno pamćenje te želja za prepričavanjem zgoda iz mladosti kojih ima napretek. Sve se riješilo osim razgovora kojeg smo odgodili za berbu maslina što i nije teško palo jer ćemo se opet vidit.

Dovoljno ti je 20 minuta da se izgubiš u poljskim putevima pa da primijetiš kako bunje niču jedna za drugom a svaka naravno priča sama za sebe. Bunje su se ovdje gradile kao i u ostalim dijelovima našeg jadransko-dinarskog krša, iako bi se na Šolti napravila bunja i poradi samog japjeničarstva. Postoji više lokaliteta gdje možemo uočiti nekoliko vanjskih zidova izgorjelih japjenica i bunju u blizini napravljenu za konak nekoga iz gvardije. Takav primjer imamo na Vodnjaku gdje u okolici od 300 m možemo naći nekoliko vanjskih zidova japjenica i bunju koja izgledom nalikuje na japjenicu ali nije već je bunja.

Lokacija: Vodnjak

Put Radovanja nosi svoje radosti u kojem god smjeru krenuo, oćeš iz Grohota prema Brnistri, Tatinji, Vodnjaku ili Jorji, ili ćeš u rikverc u selo. A za suhozidne freakove pogađa pravo u živac. Ako ste krenuli sa Vodnjaka na svašta ćete naletiti a nakon 500tinjak metara doći ćete do prave ljepotice:

Lokacija: Kučac

Nakon što vam je dosta gledanja u ovu lipotu od maslinika i Svetog Andrije tamo negdje u plavetnilu krenite dalje i odma doživite sljedeći šok. Sa desne strane ugledate kantun ogradnog zida i nakon 100tinjak metara shvatite da pločastije ne može biti… a nakon toga ima i malo stepenište.

Put Radovanja ima i još jednu ljepoticu a ta je pri kraju puta odnosno početku. Namjeravali smo očistiti ulaz u tu bunju jer se radi o kompleksu bunje i gustirne, a ulaz je u bunju nepristupačan zbog razuzdane makije. Ideja nije realizirana a ako vlasnik ovo pročita možda nam i dozvoli da to učinimo.

Lokacija: Za Doca

Veseli činjenica da su neke od ovih parcela unesene u ARKOD ali istovremeno rastužuje što ne postoje poticaji za ove krajobrazne elemente naše kulture. Agencijo za plaćanje u poljoprivredi molim te otvori oči i ne zanemaruj ove osjetljive spomenike naše baštine.

Ljetos kad smo tražili japjenicu, nismo sje uspjeli naći jer iskreno nismo baš imali vremena. Ali smo zato ovaj vikend uz pomoć Sandre iz šoltanske Udruge Buđenje konačno pronašli nezapaljenu japjenicu. Na putu do te sugestije trebalo je još nešto i pronaći, pa u blizini Rogača naletit ćemo na ovaj rekao bi kažun.

Lokacija: Žukova

Krenemo li put Šumpjevine imamo i tu što za vidjeti. I konačno smo krenuli na put ka našoj japjenici koja se navodno nalazi u Gornjem selu, ali se zapravo nalazi na samoj granici k.o. Grohote sa k.o. Gornje Selo ali u k.o. Grohote. Skrene se sa ceste za Nečujam na makadamski put prema Stomorskoj i tu bi trebalo malo više vremena provesti istraživajući krajobraz kao i u Srednjem Selu. Kako nismo znali točnu lokaciju, zastajkivali smo na svaki trag koji upućuje na našu utvrdu. I tu smo naletili na maslinik koji je hvala vlasnicima upisan u ARKOD. Prekrasno terasiran maslinik sa prizemnicom i gustirnom te jednom predivnom bunjom.

Lokacija: Sridnji Ratac

Proskrolate li tekstom unatrag uvidjet ćete da su sve bunje drugačije građene. Nije li to prekrasno!

Japjenica

Lokacija: Gaj

Par sto metara od prethodno opisanog maslinika skrene se novo napravljenim, vidno bagerom iskopanim putem, u desno i odmah se zamjećuju vanjski zidovi izgorjele japjenice, a 30ak metara niže evo je.

Iako mlađa od grabjanske 101godišnjakinje a i drukčijeg izgleda odnosno dizajna, itekako ostavlja svjedoke začuđenima. Visoka 4,1 m izuzmemo li dubinu na koju je ukopana i maksimalnog promjera gotovo 7 m svakako postavlja mnoga pitanja. Vanjski zidovi japjenice od tla su visine 2,35 m a njihova širina varira od 2,3 m do 1,4 m u vrhu/kruni. Vrata japjenice postavljena su na 0,5 m od tla i dimenzija su 0,4 x 0,4 m, meštar od užganja morao je biti pravi tehničar kako bi u tu bužu utrpavao gomile gorivog materijala kako bi se u njoj održavala konstantna temperatura viša od 800 °C. Sa desne i lijeve strane vrata, u vanjskim zidovima, ugrađeni su ponari na visini od 1,45 m dimenzija 0,25 x 0,25 m. Sam parapet iznad vanjskih zidova, dio koji će postati vapno visine je 1,75 m a promjera 4,4 m pri dnu (visina vanjskih zidova) i 3,4 m pri vrhu. Sa lijeve strane japjenice nalaze se i stube građene od finije priklesanog kamena širine 0,7 m i visine 0,2 m. Japjenica se ukopavala u kamenolom odnosno gradila pretežito na živoj stijeni što možemo primijetiti na ovoj fotografiji:

Dno japjenice, živa stijena

Šoltanska japjenica morala je imati i dušnike, koji su se gradili na visini vrata japjenice u cijelom opsegu unutarnjeg zida, na razmacima od 30ak do 40ak cm.

Dušnici japjenice

Stepenice su bile sastavni dio večina šoltanskih japjenica pa tako i ove:

Skale na japjenici

Unutarnji promjer japjenice iznosi 1,8 m a ako uzmemo da je unutarnja visinska razlika između unutarnjeg svoda i poda japjenice recimo 2 m, dobivamo obujam od oko 5 m3 koji je bome trebalo cijeloga ispuniti kojekakvom gorivom sirovinom kako bi se održavala temperatura i dobilo vapno.

Ženski bok japjenice

Skica japjenice

Iako su svu robu izgorili, i dalje je tu Dobričić i Levantinka tako da su se Šoltani izdigli nad teškim nevoljama koje su ih zapadale ne tako rijetko. Danas je Šolta tražena, a Šoltani iako možda ne primjećuju, posjeduju i još jedno kulturno bogatstvo koje je tu već dugo, a ukoliko im se svidi ovaj tekst, predumišljam da će dugo i ostati.

Share and Enjoy:

Prijave/applications: XVII. međunarodni suhozidni kongres / International Congress on dry stone

January 26, 2021 in skupovi, tečajevi by Levantinka

ENGLISH here: INFO SHEET + APPLICATION
FRANÇAIS ici : INFO SHEET + FORMULAIRE INSCRIPTION

Already registered participants do not need to register again. Već prijavljeni sudionici se ne moraju ponovno prijaviti.

Foto: Kućerica izgrađena krajem 2020., pokraj lokve koja će se obnoviti tijekom Kongresa (Pločice) – foto: Suhozidna baština Konavala

Dragi kolege, prijatelji, suhozidni entuzijasti,

Udruga DRAGODID i međunarodna mreža S.P.S. za interdisciplinarno istraživanje suhozidne baštine najavljuju XVII. međunarodni suhozidni kongres s radionicom koji će se održati od 27. rujna do 3. listopada 2021. u Hrvatskoj. Domaćin je naša najjužnija općina – Općina Konavle.

Svi zainteresirani mogu sudjelovati kao sudionici radionice, slušatelji, izlagači i/ili izlagači plakata. Rok za registriranje kao izlagač i/ili izlagač plakata je do 28. veljače 2021. Rok za registriranje kao slušatelj ili sudionik radionice je do 30. lipnja 2021.

*** Prijavnica, informacije o kotizaciji i ostali detalji nalaze se ovdje: INFO SHEET + PRIJAVNICA ***

Organizatori prate stanje s pandemijom koronavirusa u Europi i u provedbi Kongresa će djelovati prema preporukama stručnjaka.

Zahvaljujući učenicima i studentima, mladim profesionalcima, uključenom lokalnom stanovništvu te lokalnoj i državnoj podršci, konavosko suhozidno naslijeđe se detaljno istražuje, dokumentira i promovira. Radionice, aktivnosti s djecom, festivali, istraživanje suhozidnih tehnika s majstorima, umjetnicima i građanima održavaju naslijeđe živim i dinamičnim.

Vidimo se u Konavlima!

ENGLISH here: INFO SHEET + APPLICATION FRANÇAIS ici : INFO SHEET + FORMULAIRE INSCRIPTION Already registered participants do not need to register again. Već prijavljeni sudionici se ne moraju ponovno prijaviti. Foto: Kućerica izgrađena krajem 2020., pokraj lokve koja će se obnoviti tijekom Kongresa (Pločice) – foto: Suhozidna baština Konavala Dragi kolege, prijatelji, suhozidni entuzijasti, […]

Godišnji izvještaj udruge 4 grada Dragodid za 2020.

January 12, 2021 in Arhiva reportaža by Maja Flajsig

Autorica: Marta Krištofić

Ova godina nam je svima bila izazovna. Drago nam je da smo uz sve prepreke i manje izmjene ipak uspjeli provesti bogatu suhozidarsku sezonu. Interes ljudi za očuvanjem kulturne baštine raste, a to što se naše aktivnosti provode na otvorenom i u prirodi dodatno je privuklo zanimanje javnosti.

Sezonu smo otvorili majstorskom radionicom suhozidne gradnje na riječkom kampusu. U sklopu EPK 2020 izveo se suhozidan natpis “I’m not a robot” po zamisli umjetnika Darka Fritza. Radionica je okupila stotinjak volontera iz čitave države, a posjetila su ju i 2 razreda riječkih osnovnih škola.

Mnoge radionice (riječki kampus, Waldorfska škola, HORA…) uključile su one najmlađe, djecu i mlade školskog uzrasta, podižući svijest o tradiciji od najranije dobi. U parku skulptura Dubrova pridružila su nam se i djeca s intelektualnim teškoćama i svojim entuzijazmom pokazala kako je sve moguće.

Igrom prilika, godinu smo iskoristili za proširivanje znanja između članova udruge. Na Petrebišćima XI. bavili smo se malo zahtjevnijim zahvatima čime smo osigurali i pripremili teren za buduće javne radionice. Tijekom radionice snimljen je film o Dragodidu koji će biti dio trajnog postava u centru za posjetitelje Poklon u parku prirode Učka. Dok smo kroz dvije radionice na Kotoru izveli smo rekonstrukciju stubišta gromače i prezidali zahtjevan podzid na ulazu u naselje.

Suhozidarske tehnike obogatili smo i drugim zanatima. U Godinju smo sudjelovali na žetvi raži i izradi snopova za slamnati krov. Kada su se snopovi posušili, vratili smo se i na mlaćenje slame, završnu obradu prije ugradnje. Sudjelovali smo i na međunarodnoj razmjeni obnove dvorca Calmont d’Olt gdje nas je osim zidanja bedema vapnenom žbukom dočekala i radionica finog klesanja kamenih blokova. Erasmus+ projekti nisu ni ove godine razočarali pa smo se, osim spomenute razmjene, vratili i na trening za voditelje volonterskih kampova. Seminar na istu temu održan je preko internet konferencije nekoliko tjedana kasnije.

Događaj koji je trebao obilježiti ovu godinu definitivno je Međunarodni kongres suhozidne gradnje u Konavlima. Organizacijski odbor ga je ipak odlučio odgoditi radi ograničenja putovanja i okupljanja pa ćemo se ovom temom baviti na jesen 2021. godine.

Slijedi kalendar provedenih radionica i edukacija, kroz koje smo i ove godine uspješno približili umijeće suhozidanja i njene vrijednosti lokalnoj zajednici, ali i šire.

VELJAČA

24.02.-01.03. U Rijeci smo u sklopu projekta Europska prijestolnica kulture vodili majstorsku radionicu kroz koju se realizirao suhozidan natpis “I’m not a robot”. Izvještaj

28.02.-29.02.2020. Voditelji suhozidnih mentora zadarske županije gdje smo obnovili suhozidnu terasu u blizini planinarskog doma u NP Paklenica. Izvještaj

LIPANJ

16.06.-19.06. Na Kotoru smo, na poziv Muzeja grada Crikvenice, rekonstruirali gromaču s prolazom i stubištem. Popravili smo i dijelove suhozida na okolnim gomilama pa i zid u blizini lokve koji je od prošlogodišnje radionice dijelom devastiran. Izvještaj

19.06.-21.06. U suradnji s udrugom Mediteranski kiparski simpozij smo u parku kamenih skulptura Dubrova kroz 3-dnevnu radionicu obnovili duge poteze suhozida. Osim prijavljenih volontera pridružili su nam se i članovi društva za istraživanje i potporu te članovi udruge osoba s intelektualnim teškoćama “Srce Rijeka”. Izvještaj

23.06.-26.06. Amaterska kulturna udruga Žirje kroz projekt (Za)zeleni otok uz sudjelovanje udruga Dragodid i Hyla vodila je akciju obnove lokve. Zajedno s volonterima smo sanirali tri veće izvale na vanjskom prstenu podzida koji okružuju lokvu, a ukupno smo rekonstruirali oko 26 m2 lica suhozida. Izvještaj

27.06.-28.06. Oko lokve u Gaćelezima vodili smo obnovu suhozida neposredno uz rub lokve koji je bio posebno zahtjevan zbog veoma uskog prostora za rad. Obnovu su organizirali LAG More 249 i udruga Lokva – Gaćelezi. Izvještaj

SRPANJ

17.07. U Veliki godin smo se zaputili na dojavu Centra za kulturu i baštinu grada Vrgorca. Pod mentorstvom obitelji Pavlinović i Rajka Lendića učili smo žeti raž i izrađivati snopove za slamnati krov. Izvještaj

24.07. Udruga Pjover nas je već tradicionalno pozvala na 12. festival lavande na kojem smo vodili radionicu obnove gomila na terasama lavande na hvarskom Velom grablju.

27.07.-29.07. U sklopu projekta Natura Drniš (Grad Drniš i Motonautika-Luke d.o.o.) vodili smo radionicu gradnje suhozida s lokalnim volonterima. Izvještaj

KOLOVOZ

01.08.-09.08. Zahvaljujući JU Park Prirode Učka, Ministarstvu kulture i Općini Mošćenička Draga i ove smo godine organizirali radionicu na Petrebišćima. Bila je zatvorenog tipa te su naši članovi obavili pripremne radove za buduće volonterske kampove. Također je održana edukacija u sklopu Interreg projekta “Kaštelir” i snimljen film o Dragodidu koji će se prikazivati u centru za posjetitelje Poklon u parku prirode Učka.

15.08.-16.08. Kroz projekt SOS Silba Off Season organiziranom od strane ekološke platforme S.E.A. Silba Enviroment Art, zaputili smo se na Silbu. Tamo smo vodili radionicu izrade duplice za uzgoj kapara, a Natashino imanje smo obogatili i za još jednu kaparetu. Izvještaj

18.08.-30.08. U organizaciji baštinske mreže Union Rempart sudjelovali smo na Erasmus+ projektu u Espalionu. Radionica je obuhvaćala obnovu srednjovjekovnog dvorca Calmon’t d’Olt gdje smo učili zidati vapnenom žbukom i fino klesati kamene blokove. Izvještaj

28.08.-31.08. Na poziv waldorfske škole u Rijeci smo uz pomoć profesora, roditelja i pokojeg polaznika škole presložili granične zidove između terena radi njihove dotrajalosti i zapuštenosti. Dvostruki zid na ulaznoj strani u teren također je presložen i podignut na svoju originalnu visinu. Izvještaj

29.08. Vratili smo se u Veliki Godinj radi druge etape edukacije o obradi slame za krov. Izvještaj

RUJAN

12.09.-14.09. Ponovno u Kotoru, ovoga puta u sklopu projekta Rijeka 2020. sudjelovali smo u programu “Kotor zove!”. U sklopu programa obnovili smo podzid na prilaznom putu naselja i presložili kamenje u zidu na izlasku iz naselja. Izvještaj

19.09. LAG More 349 i grad Šibenik organizirali su 4. prvenstvu u izgradnji suhozida na poluotoku Srima kod Šibenika. Ove godine je cilj bio u 2.5 sata izgraditi što kvalitetniju klupu od suhozida. Sudjelovalo je 10 ekipa, a naslov prvaka obranila je ekipa Golinjevo iz Trilja. Izvještaj

LISTOPAD

01.10.-03.10. Održali smo trodnevnu edukativnu radionicu u Starogradskom polju za učenike Agroturističke srednje škole iz Jelse na Hvaru i njihove profesore u organizaciji J.U. Agencije za upravljanje Starogradskim poljem.

05.10.-11.10. Uputili smo se natrag u Calmont d’Olt, ovoga puta na Erasmus+ trening za voditelje volonterskih kampova koji organizira Rempart. Izvještaj

26.10.-01.11. Na poziv neformalne ekipe Suhozidna baština Konavala i općine Konavle smo sudjelovali u izgradnji kućerice, od temelja do krova. Press

29.10. Sudjelovali smo na online seminaru za voditelje volonterskih kampova u organizaciji Remparta.

STUDENI

06.11. Na poziv udruge Permakultura Dalmacija održali smo online predavanje “Suhozidna baština istočne obale Jadrana -tradicija na putu održivosti”. Kroz predavanje otvoreno za sve predstavili smo bogatstvo suhozidne baštine istočnog Jadrana, kulturno-povijesni aspekt gradnje suhozida i problematiku zaštite ove vještine.

07.11. U suradnji s poljoprivrednom zadrugom Dolčina održana je sada već tradicionalna radionica obnove Praputnjanskih podzida. Izvještaj

12.-13.11. Projektu “Revitalizacija kulturno-povijesne baštine zaseoka Kotišina” doprinijeli smo predavanjem o suhozidima i malom radionicom obnove zida terase. Radionica je održana za ustanove i tvrtke s područja Makarske.

25.11. Održali smo predavanje “O suhozidnoj baštini i vještini gradnje” u sklopu programa “Kulturna i prirodna baština Hrvatske” u Knjižnici S. S. Kranjčevića.

26.-28.11. U osnovnoj školi Vladimira Nazora u Crikvenici smo u suradnji s MGC održali radionicu obnove suhozida u školskom dvorištu i masliniku. Izvještaj

Autorica: Marta Krištofić Ova godina nam je svima bila izazovna. Drago nam je da smo uz sve prepreke i manje izmjene ipak uspjeli provesti bogatu suhozidarsku sezonu. Interes ljudi za očuvanjem kulturne baštine raste, a to što se naše aktivnosti provode na otvorenom i u prirodi dodatno je privuklo zanimanje javnosti. Sezonu smo otvorili majstorskom […]

Izvještaj: “Kotor u dvorištu“, OŠ Vladimira Nazora, Crikvenica

December 15, 2020 in Uncategorized by Maja Flajsig

Tekst: Oleg Miklić
Foto: Romina Tominić, Oleg Miklić

U suradnji s Muzejom Grada Crikvenice i Osnovnom školom Vladimira Nazora, a pod pokroviteljstvom Primorsko-goranske županije, održana je druga radionica „Kotor u dvorištu“. Kotor je staro naselje na brdu u zaleđu Crikvenice, na kojem kao udruga aktivno sudjelujemo dugi niz godina u obnovi suhozidnje gradnje. Ova radionica teži približiti to iskustvo u dvorište osnovne škole i podijeliti ga s učenicima, a pritom funkcionalno urediti dvorište škole. Srdačno smo dočekani od Tee iz Muzeja, Olge i Martine iz škole, kojima i ovom prilikom zahvaljujemo na poklonima ručno izrađenih od osnovnoškolaca. Zahvaljujemo i tvrtki Izgradnja d.o.o. koja je donirala kamen od kojeg smo se odlučili nastaviti na prošlogodišnju radionicu i nadodati jednu prekinutu koncentričnu polukružnu suhozidnu klupicu na jednu već postojeću.

Prvi dan je brzo protekao u sortiranju gomile kamenja, čišćenjem radnog prostora i iskopu temelja.

Drugi dan smo krenuli sa ziđanjem klupica. Na dva školska sata su nam se priključili i učenici 7.b razreda kojima smo na većoj poluizgrađenoj klupici pokazali osnove slaganja kamena u lice zida i važnost skupljanja i polaganja čkalje. Učenici su brzo savladali osnovno gradivo, pa su započeli graditi i malu klupicu. Moramo pohvaliti 7.b za trud i zalaganje i čestitati im za njihov prvi suhozid – klupicu. Kad se male ruke slože!

U nastavku dana završili smo i ziđanje velike klupice.

Treći dan smo završili sa ziđanjem male klupice i uredili smo okolni teren čišćenjem viška kamena.

Rezultat ove radionice je višenamjenski prostor u školskome dvorištu, npr. za održavanje škole na otvorenom, ali i klupica na kojoj djeca mogu odmoriti i pojesti marendu.

Nastavak dugogodišnje suradnje sa Muzejom Grada Crikvenice se nastavlja, a sa Osnovnom Školom Zvonka Cara nadajmo se tek počinje.

Tekst: Oleg Miklić Foto: Romina Tominić, Oleg Miklić U suradnji s Muzejom Grada Crikvenice i Osnovnom školom Vladimira Nazora, a pod pokroviteljstvom Primorsko-goranske županije, održana je druga radionica „Kotor u dvorištu“. Kotor je staro naselje na brdu u zaleđu Crikvenice, na kojem kao udruga aktivno sudjelujemo dugi niz godina u obnovi suhozidnje gradnje. Ova radionica […]

Najava predavanja: O suhozidnoj baštini i vještini gradnje

November 23, 2020 in skupovi, tečajevi by Levantinka

U zagrebačkoj knjižnici Silvija Strahimira Kranjčevića u srijedu, 25. 11. 2020. u 18 sati dr. sc. Filip Šrajer održat će predavanje “O suhozidnoj baštini i vještini gradnje”.

Knjižnica S. S. Kranjčevića, podržana od Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba, pokrenula je 2008. godine program “Kulturna i prirodna baština Hrvatske” kojim predstavlja i promiče hrvatsku kulturnu i prirodnu baštinu (ovogodišnji program). Realizacijom raznovrsnih programskih akcija (predavanja, radionice, izložbe, glazbena i druga događanja), nastoji se upotpuniti kulturna ponuda područja na kojemu knjižnica djeluje. Događanja su, tijekom nekoliko godina koliko se program kontinuirano odvija, podijeljena u dva ciklusa, a obuhvaćaju niz različitih tema i sadržaja: hrvatski narodni običaji, stari tradicijski obrti, narodna i etno glazba, hrvatski nacionalni parkovi, urbana sociologija, ekologija itd.

U programu su, između ostalih, sudjelovali: Dunja Knebl, Nebojša Stijačić, Dario Marušić, Srećko Božičević, Dražen Perica, Ognjen Čaldarović, Daniel Miščin, Rene Bakalović, a ostvarena je i višestruka suradnja s većim brojem ustanova: Etnografskim muzejom u Zagrebu, Domom za starije i nemoćne osobe Park, Voskarskim i medičarskim obrtom Blažeković iz Osijeka, Hrvatskom turističkom zajednicom te vrtićima i školama s područja Peščenice.

U zagrebačkoj knjižnici Silvija Strahimira Kranjčevića u srijedu, 25. 11. 2020. u 18 sati dr. sc. Filip Šrajer održat će predavanje “O suhozidnoj baštini i vještini gradnje”. Knjižnica S. S. Kranjčevića, podržana od Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba, pokrenula je 2008. godine program “Kulturna i prirodna baština Hrvatske” kojim predstavlja i […]

Praputnjarska takala 9

November 7, 2020 in Arhiva reportaža by Mario Zaccaria

Autor: Mario Zaccaria

Fotografije: Mario Zaccaria

Ove smo godine u suradnji sa Poljoprivrdnom zadrugom Dolčina održali radionicu najkasnije ikad ali nas je poslužilo lijepo toplo sunčano vrijeme. Odaziv volontera je bio više nego velik, a i mnogi su znatiželjnici došli poviriti situaciju kako bi ovjekovječili današnju akciju.

Kava i čakula pred sam početak, upoznavanje sa sudionicima i voditeljima o povijesti takala i o Dragodidu. Podijeljeni smo u 2 grupe, jedna pod palicom Dragodida, a druga pod mentorstvom iskusnog barba Vjeke.

Takala su izgrađena na živoj stijeni u kosini što je razlog zašto su se desila dva identična urušenja. Temeljni kamen je s vremenom počeo klizati po živcu i poveo sa sobom blokove koji su bili na njemu uzročivši tipičnu crvenu “ranu” u obliku slova V.

Prije svega bilo je nužno razgrnuti, probrati o odvojiti škalju od velikih blokova koji su poslužili za ponovu obnovu lica zida.

Tek nakon toga krenuli smo slaganjem lica. Najveći blokovi iskorišteni su na dnu kao temelji, a s vremenom kako nam je falivalo materijala nastupali su sve manji kameni do vrha. Nismo se štedjeli na skupljanju škalje.

Točno u podne domaćini su nas uslužili sa uvijek dobrom maneštrom od fažola i kolačima iz bakarskog kraja kao baškot.

Relativno smo brzo bili gotovi s obzirom da je površina urušenja bila mala, a nas puno tako da smo imali više vremena za nastavak druženja uz kolače i dobru kapljicu. Josipa Miloš je rekla da će za 10.jubilarnu radionicu spraviti tortu, a to joj nećemo zaboraviti

Autor: Mario Zaccaria Fotografije: Mario Zaccaria Ove smo godine u suradnji sa Poljoprivrdnom zadrugom Dolčina održali radionicu najkasnije ikad ali nas je poslužilo lijepo toplo sunčano vrijeme. Odaziv volontera je bio više nego velik, a i mnogi su znatiželjnici došli poviriti situaciju kako bi ovjekovječili današnju akciju. Kava i čakula pred sam početak, upoznavanje sa […]