Spašene dvije konavoske kućerice!

May 14, 2018 in jadranski suhozidi by Levantinka

Prenosimo vijest o burnom proljeću sa sretnim krajem dvije konavoske kućerice. Inicijativu za spašavanje pokrenuo je i vijest prenio tim koji stoji iza istraživanja i promocije suhozidne baštine Konavala (Facebook stranica).

Da svijest o važnosti suhozidne baštine u Konavlima itekako jača, dokaz je višednevna i udružena akcija premještanja građe dviju kućerica sa zone širenja zračne luke. Sretni smo što je upravo na našu inicijativu prepoznat potencijal istih koje će u budućnosti krasiti prostor Konavala. Dvogodišnji rad na promicanju suhozidne baštine u Konavlima će uskoro imati utisak u prostoru, što nas neizmjerno veseli.

32222539_1949792965038914_437637960368652288_o
Zahvalni smo na podršci djelatnika zračne luke koji su omogućili transport kamenja i zamatanje paleta, te dražesnim zaposlenicima izvođača PZC Split. Posebno mjesto za jednu kućericu su osigurali na ulaznom dijelu na aerodrom unutar parka koju će u budućnosti imati priliku vidjeti milijuni turista, te saznati nešto više o suhozidnoj baštini Konavala.

32202633_1949792725038938_6293039563031969792_o

Zahvaljujemo se Općini Konavle što su nam omogućili palete za krovne ploče, te pomoći u komunikaciji i koordinaciji sa zračnom lukom. Veselimo se daljnoj uskoj suradnji u izgradnji kućerice.Također, zahvaljujemo Arheo planu d.o.o. na ustupljenim nacrtima istih kućerica izrađenih 2015. godine prilikom dokumentiranja arheoloških i etnoloških lokaliteta u Močićima. Njihovi nacrti će nam uvelike pomoći prilikom rekonstrukcije kućerica.
32215316_1949791588372385_1236596937935814656_o

32215316_1949791588372385_1236596937935814656_o

Posebnu zahvalu na nesebično pomaganje u remontu kućerica i volonterskom duhu upućujemo Bratanu, Lukši i Peru s kojima smo u rekordnom vremenu skinuli krovove i ulazne pragove kućerica. 32215507_1949792418372302_4390904702045257728_o

32215507_1949792418372302_4390904702045257728_o

32235750_1949791765039034_4164784028349628416_o

U albumu (poveznica na fotoalbum) vam donosimo djelić atmosfere i svih potrebnih radova koji su omogućili čuvanje vrlo nam vrijedne baštine.

Dokumentacija-o-arheoloskim-i-etnoloskim-lokalitetima-u-Mocicima

Početak gradnje kućerice na novoj lokaciji unutar općine Konavle je predviđen za vrijeme festivala Moba od 22. – 24. lipnja. Ono će se odvijati uz pomoć lokalnih graditelja u suho, te vrlo dobro nam poznate udruge Dragodid koja godinama aktivno sudjeluje na obnovi i gradnji suhozidnih struktura. Veselimo se njihovom gostovanju Konavlima. Uskoro vam donosimo brojne detalje vezane za festival MOBA i suhozidne radionice.

Share and Enjoy:

Press: Kulturni krajolik Srime

October 21, 2018 in jadranski suhozidi by Levantinka

Dijelimo članak dr.sc. Jadrana Kale ”Srima – krajolik nastanka starog grada Šibenika, u rukama novog grada – Vodica” objavljen u dvomjesečniku Šibenik 2012.

(klikom na fotografiju preuzimate članak)

Dijelimo članak dr.sc. Jadrana Kale ”Srima – krajolik nastanka starog grada Šibenika, u rukama novog grada – Vodica” objavljen u dvomjesečniku Šibenik 2012. (klikom na fotografiju preuzimate članak)

Ivan Štefanić Umolina: arhitekt bez diplome

October 19, 2018 in jadranski suhozidi by Levantinka

Ljubaznošću autora Berislava Horvatića i izdavača Denisa Lešića ekskluzivno objavljujemo članak pripremljen za novo izdanje časopisa Krčki val, studeni 2018.

U članku je predstavljen Ivan Štefanić Umolina (1868.-1949.), jedan od najpoznatijih graditelja suhozidnih i ne-suhozidnih građevina iz Drage Bašćanske na otoku Krku. Autor ističe lokalitet Za Kijcem na draškoj komunadi, gdje je Umolina osmislio i izgradio možda najpubliciraniji od čuvenih draških nadsvođenih bunara te sklop štalice – mošune – sa pripadajućim predvorjem i gromačama, zatim niz kvalitetno građenih gromača i obzidanih dolaca te vlastitu obiteljsku kuću u Dragi.

Njegove gromače su savršene, prepoznaju se izdaleka. Ulazi u njegove dolce i particele su široki, da dva vola mogu proći upregnuta u jaram. Njegova kuća je uzor savršenstva i pedanterije. U nedostatku dostojne lokalne konkurencije, natjecao se sa samim sobom…

Stoga nije čudno da su mu njegova djela osigurala pamćenje i poštovanje Dražana do danas, a početkom 2000-tih privukla i profesora teorije arhitekture dr. sc. Boruta Juvanca da ih zajedno s autorom teksta obiđe, izmjeri, nacrta i međunarodno publicira. Ostatak pročitajte sami.

“Krčki val” 71, studeni 2018, pp. 34-37

2_Za_Kijcen_BH_5361
foto: bunar Za Kijcem, Berislav Horvatić

Ljubaznošću autora Berislava Horvatića i izdavača Denisa Lešića ekskluzivno objavljujemo članak pripremljen za novo izdanje časopisa Krčki val, studeni 2018. U članku je predstavljen Ivan Štefanić Umolina (1868.-1949.), jedan od najpoznatijih graditelja suhozidnih i ne-suhozidnih građevina iz Drage Bašćanske na otoku Krku. Autor ističe lokalitet Za Kijcem na draškoj komunadi, gdje je Umolina osmislio i […]

Oblici suhozidne arhitekture

October 18, 2018 in jadranski suhozidi by Levantinka

Dijelimo vijest o još jednoj emisiji radio-serijala ”Baština, mi i svijet” urednice dr. Snješke Knežević posvećenoj suhozidu. U njoj su predstavljeni oblici u kojima se javlja suhozidna arhitektura u različitim sredinama, u oslonu na publikaciju Gradimo u kamenu udruge DRAGODID.

Emisija je dostupna ovdje: https://radio.hrt.hr/aod/oblici-suhozidne-arhitekture/272305/

Suhozid kao baština

October 17, 2018 in jadranski suhozidi by Levantinka

Emisija je dostupna ovdje: https://radio.hrt.hr/aod/suhozid-kao-bastina/271263/

Uvod: Fragmenti iz studije ”Suhozid kao baština – od simbola rada do rada na simbolu” arhitekta Filipa Šrajera, u kojoj raspravlja o suhozidu u baštinskim paradigmama 2o. stoljeća, predstavlja suhozidnu scenu i njezine protagoniste, govori o nastojanju pojedinaca i udruženja u istraživanju i obnovi suhozidnih gradnji, te predstavlja akciju Moj kažun i udrugu 4 GRADA DRAGODID, jedinstvenu u promociji i radu na suhozidnoj baštini.

Nedavno emitirana emisija radio-serijala ”Baština, mi i svijet” urednice dr. Snješke Knežević posvećena je suhozidu, a iz pera Filipa Šrajera, dipl.ing.arh. uz naratore Nataliju Stipić Matković i Ivana Kojundžića. Emisija je dostupna ovdje: https://radio.hrt.hr/aod/suhozid-kao-bastina/271263/ Uvod: Fragmenti iz studije ”Suhozid kao baština – od simbola rada do rada na simbolu” arhitekta Filipa Šrajera, u kojoj raspravlja […]

Šoltanska bunja

October 14, 2018 in Arhiva reportaža, radne akcije by Levantinka

Tekst: Mislav Tovarac
Foto: Andriano Nigoević, Filip Bubalo, M.T.

Krajem prošlog mjeseca naša ekipa vratila se na Šoltu nastaviti edukacijsku radionicu izgradnje male bunje u dvorištu OŠ Grohote započetu u petom mjesecu ove godine. Osnovna škola u Grohotama ima status Ekoškole što je posebna kategorija obrazovne institucije koja naglasak u kurikulumu stavlja na edukaciju svojih učenika o okolišu i naporu koji ljudske djelatnosti stavljaju na njega te redovito poduzimaju razne akcije kako bi rasteretili okoliš od učinka tih djelatnosti. Njeni učenici petih do osmih razreda već su se bavili temom tradicijskog graditeljstva kroz sve predmete, posebice zemljopis, povijest i fiziku.

A kada pričamo o okolišu i krajobrazu otoka Šolte, nezamislivo je pričati o njemu bez da se spomene suhozidna arhitektura koja ga velikim dijelom i definira.

Povijesno gledano, život na Šolti bio je vezan uz tradicijske aktivnosti poput poljodjelstva, ribarstva i proizvodnje vapna. Arhitektura poput bunji, suhozida i vapnenica koja je proizašla iz upravo tih djelatnosti bila je strogo funkcionalna i prilagođena prirodnom okolišu i kao takva kontinuirano postojala stoljećima. No, početkom 20. stoljeća stvari se ubrzano mijenjaju i tradicijsku arhitekturu ubrzano zamjenjuje moderna koja počinje mijenjati naličje otoka.

S time na umu pokrenut je projekt transfera vještine suhozidanja kroz izgradnju bunje u kojem smo i sami sudjelovali, s ciljem prijenosa znanja zidanja u suho i edukacije mlađih generacija o značaju tradicije i njenog odnosa s okolišem. Projekt je realiziran uz podršku Ministarstva kulturekroz program zaštite nematerijalne kulture i stručnu pomoć Konzervatorskog odjela u Splitu.

U prvoj fazi projekta provedenoj u petom mjesecu, kroz nekoliko dana izgradili smo temelj i zidove bunje. U svakoj fazi izgradnje sudjelovalo je po nekoliko razreda OŠ Grohote i nekolicina lokalnih meštara suhozidara čija su nam stručnost i znanjepomogli u izvedbi projekta, te članovi lokalne zajednice koji su uvelike doprinijeli izvedbi projekta kroz donaciju kamene građe.

Foto 1. Temelji i priprema za gradnju

Kroz tih par dana učenici su imali priliku detaljno promatrati kako se gradi u suho te su i sami izgradili nekoliko manjih zidova kako bi se okušali u tehnici.

Foto 2. Demonstracija poučnim materijalima

Foto 3. Priprema za početak radova

Foto 4. Nazire se forma

Foto 5. Inspekcija na terenu

Foto 6. Kraj prve faze

U drugoj fazi, dovršenoj prošli mjesec, podignut je krov izgrađen tehnikom nepravog svoda. Takav krov je samonosiv i predstavlja impresivan element tradicijske arhitekture. Krov se pokriva kamenim pločama koje se u svakom sljedećem redu ubacuju prema unutrašnjosti bunje. Učenici su i u ovoj fazi promatrali čitav proces pokrovljavanja i sami vježbali kako se to radi gradeći malene svodove na improviziranom poligonu od preostalog materijala za krov.

Foto 7. Krovne ploče i metoda slaganja

Foto 8. Pogled iznutra

Završetkom akcije dovršena je ova faza bunje, a učenici su osviješteni o tradiciji svojeg otoka i osnaženi da ju dalje razvijaju i prakticiraju. U budućnosti se još planira dovršiti njen vanjski plašt.

Foto 9. Kraj

Zahvaljujemo školi i roditeljima na ukazanom povjerenju, osiguranom smještaju i donaciji kamena za zidove i krov,lokalnoj zajednici i meštrima na sudjelovanju i demonstraciji znanja i mnogim Šoltanima koji su došli pomoći i dati ruku od kojih je najstariji Josip Zlenić-Zenso, majstor suhozidar koji je učenicima iz vlastitog iskustva ispričao kako, gdje i zašto su se gradile vapnenice i bunje te Konzervatorskom odjelu u Splitu na stručnom savjetovanju i pomoći.

Tekst: Mislav Tovarac Foto: Andriano Nigoević, Filip Bubalo, M.T. Krajem prošlog mjeseca naša ekipa vratila se na Šoltu nastaviti edukacijsku radionicu izgradnje male bunje u dvorištu OŠ Grohote započetu u petom mjesecu ove godine. Osnovna škola u Grohotama ima status Ekoškole što je posebna kategorija obrazovne institucije koja naglasak u kurikulumu stavlja na edukaciju svojih […]