Četrnaest studenata završne godine studija krajobrazne arhitekture na zagrebačkom Agronomskom fakultetu tijekom vikenda 8.-10.11. istraživalo je i evidentiralo krajobraznu baštinu Starogradskog polja na Hvaru. To je bio terenski uvod u kolegij Uređenje ruralnog krajobraza, novi u studijskom programu toga fakulteta, a kao prvo pilot područje izabrano je baš Starogradsko polje odn. kako bi stari Grci rekli Hora, zbog njegovog međunarodnog povijesnog značaja i iznimne kompleksnosti u koju su utkana 23 stoljeća kultiviranja poljoprivrednih površina.
Jedan kratki jesenski dan studenti su imali za terensku kontrolu pedoloških i vegetacijskih karata, te karata korištenja prostora, koje su sami prethodno izradili služeći se geoportalom i dostupnom dokumentacijom koju su ustupili Muzej Staroga Grada i Konzervatorski odjel u Splitu. Osim krajobraznih analiza, inventarizirala se i graditeljska baština, pa je pod vodstvom dva Filipa iz udruge Dragodid jedna grupa studenata snimila 30 trima koji trenutno postoje u arhivi Konzervatorskog odjela u Splitu (stvarni broj je puno veći). Budući da je vrijeme berbe maslina, iskoristila se prisutnost domaćih za saznati i zabilježiti njihove stavove, planove i probleme pri korištenju ovog jedinstvenog krajolika pod zaštitom UNESCA.
Rezultat jednosemestralnog rada na ovom kolegiju trebali bi biti prijedlozi krajobraznog plana Starogradskog polja, vrste planskog dokumenta koji za cilj ima “pomiriti interese zaštite krajobraza (krajobraznih vrijednosti) i razvojnih planova, odnosno omogućiti preuređenje agrarnog prostora uz usuglašavanje ekonomsko-tehnoloških, kulturnih i ekoloških vidika” (iz najave radionice na stranici Grada). (F.Š.)
linkovi:
- galerija fotografija sa terena (F.Š.)
- interaktivna karta suhozidne baštine Starogradskog polja (Suhozid.hr)
Francesco Duboković, ravnatelj Agencije za upravljanje Starogradskim poljem, pozdravlja studente na uvodnoj tribini. Uz njega sjedi mr.sc. Stanislav Štambuk iz Poljoprivredne savjetodavne službe.
Obilazak terena vodi arheologinja Sara Popović, a kreće iz dvorišta Agencije, ujedno i jednog od značajnijih antičkih lokaliteta u Gradu.
Ostaci antičkog pogona za preradu ulja i vina na Kupinoviku.
Sv. Mihovil između Dola i Vrbanja
Na lokalitetu grčke stražarske kule na Maslinoviku
Ruralni sklop na Maslinoviku
Kraj lokve Dračevica
Jedan od većih mjerenih trima. Sve lokacije su dostupne na interaktivnoj karti Suhozid.hr, a mjerene su i osnovne dimenzije koje trenutno nisu vidljive na sučelju portala. Jako zanimljiva galerija graditeljske baštine (trima, teza, kućica i ostalog) Mladena Plančića iz Starog Grada dostupna je ovdje, a još jedna galerija trima Berislava Horvatića dostupna je ovdje.
Brežuljci zarasli u šumu na rubovima Polja kriju mnoštvo ovakvih pažljivo slaganih gomila.
Upojni bunar melioracijskog sustava iz doba austrijske uprave.
Završna diskusija, gosti Sara Popović i Aldo Čavić iz Muzeja Staroga Grada.
Foto/video: Vrijeme u kamenu
Tekst: Julia Bakota
Foto: JB, Filip Bubalo
Udruga Zemlja za nas od 8. do 20. ožujka 2018. na svom imanju na Braču organizirala je radionicu obnove bunje i suhozida u okviru projekta ”Vrijeme u kamenu”.
Prvi je vikend bio posvećen obnovi bunje uz vodstvo meštra Mate Martinovića iz Donjeg Humca, nakon čega je na rasporedu bila obnova porušenih podzida uz put i ugradnja suhozidnih stepenica, uz pomoć meštra Ivice Trute Šćepanovića iz Gornjeg Humca.
Kratki filmić i razgovor s meštrima:
… i fotografije:
Velik dio projekta i radionice je bio rezerviran za mlade suhozidare – sedam sedmaša i jedna sedmašica iz O.Š. Pučišća su na radionici sudjelovali dva puna radna dana. Jedan je bio posvećen obnovi pregradnog suhozida u početno lošem stanju, a drugog su dana uz kamere HRT-a dovršili obnovu svoda bunje. S mladim smo nadama razgovarali o tome može li se i kako danas od suhozida živjeti. Temu su odmah jako ozbiljno shvatili i za svaki slučaj provjerili kolika je plaća nama koji se na ovaj ili onaj način suhozidima profesionalno bavimo.
Što su naučili, radili i kako su doživjeli ova dva dana svima su objasnili u prilogu emisije More: https://goo.gl/PFZN7M
Mladi Pučišćani imaju danas vrlo rijetku priliku upisati se u mjesnu srednju Klesarsku školu poznatu po kvaliteti, jedinstvenosti i čestoj suradnji s međunarodnim institucijama. Baš su O.Š. Pučišća i Klesarska škola partneri na transnacionalnom strateškom projektu ”Priča o kamenu, Brač-Bourgogne” (Erasmus+), uz dvije francuske škole iz Dijona. Ciljevi projekta su: unaprijediti profesionalne kompetencije učitelja za provedbu inovativnih i kreativno poučavanja te povećati motivaciju učenika – a sve, naravno, vezano uz kamen.
Na radionici su sudjelovali i volonteri iz Splita i Zagreba, a graditi podzide i slagati kamene ploče naučila je i Finkinja Maria koja je s dečkom odlučila dio godišnjeg odmora provesti obnavljajući bračku baštinu.
Inače, udruga Zemlja za nas već godinama aktivno podiže svijest građana o važnosti očuvanja graditeljske baštine otoka Brača. Sve je počelo s izgradnjom vapnenice na brdu iznad Pučišća, a ako je suditi po entuzijazmu uključenih, ova će se kamena bračka priča nastavljati i idućih godina.
Tekst: Julia Bakota Foto: JB, Filip Bubalo Udruga Zemlja za nas od 8. do 20. ožujka 2018. na svom imanju na Braču organizirala je radionicu obnove bunje i suhozida u okviru projekta ”Vrijeme u kamenu”. Prvi je vikend bio posvećen obnovi bunje uz vodstvo meštra Mate Martinovića iz Donjeg Humca, nakon čega je na rasporedu […]
Read More »