Udruzi “Suhozid” godišnja nagrada za očuvanje prirode!

http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6770

20.5.2011. – Ministar kulture mr. Jasen Mesić uručio je nagradu “Ivo Horvat” za životno djelo dipl. ing. šumarstva Josipu Movčanu, a istoimenu godišnju nagradu Udruzi za očuvanje prirodne baštine otoka Paga “Suhozid”.

Nagradu “Ivo Horvat” za izvanredna dostignuća u području zaštite prirode Ministarstvo kulture dodjeljuje u povodu 22. svibnja, Dana zaštite prirode u Republici Hrvatskoj i Međunarodnog dana biološke raznolikosti. Nagrada se sastoji od povelje, plakete (na kojoj je ugraviran lik znanstvenika i prirodoslovca Ive Horvata, rad akademskog kipara Damira Mataušića) i novčanog iznosa od 60.000 kuna – za životno djelo, odnosno 30.000 kuna – godišnja nagrada.

U obrazloženje za dodjelu nagrade “Ivo Horvat” za životno djelo dipl. ing. šumarstva Movčanu ističe se kako je svojim dugogodišnjim radom na zaštiti prirode u Nacionalnom parku Plitvička jezera obilježio vrijeme u kojem je djelovao, a njegova ostvarenja ostala su trajno dobro Republike Hrvatske.

“Njegova rješenja s naglaskom na zaštiti prirodnih fenomena i edukaciji posjetitelja o njima postala su prepoznatljiva među nacionalnim parkovima u Hrvatskoj i u svijetu. Provodeći jedinstven koncept zaštite i posjećivanja odigrao je ključnu ulogu u zaštiti Nacionalnog parka Plitvička jezera i približavanju njegovih prirodnih ljepota brojnim posjetiteljima”, navodi se.

U obrazloženju za dodjelu godišnje nagrade “Ivo Horvat” za 2010. Udruzi za očuvanje prirodne baštine otoka Paga “Suhozid” naglašava se kako se ona dodjeljuje za izniman doprinos ostvaren tijekom protekle godine u gradnji Spomen obilježja poginulim vatrogascima na otoku Veliki Kornat u Nacionalnom parku Kornati.

“Članovi udruge Suhozid, volonterski su vodili gradnju spomen križeva, po ideji arhitekta Nikole Bašića, učili druge graditelje vještini građenja i obavljali nadzor nad izgradnjom svih dvanaest križeva. Gradnjom prvog suhozidnog križa postavili su model izgradnje ostalih križeva u čijoj je gradnji kroz zajedništvo i dragovoljno sudioništva, sudjelovalo više od 3000 ljudi s prostora cijele Hrvatske. Svi koji su sudjelovali u gradnji križeva, vlastitim su naporom, znojem i vještinom ‘ugrađeni’ u spomenik postajući njegova sastavnica”, navodi se u obrazloženju. Paška udruga “Suhozid”, dodaje se, u svom djelovanju ujedinjuje promicanje prirodne i kulturne baštine s naglaskom na postizanje zakonske zaštite za suhozide kao bitne sastavnice nacionalnog identiteta i prepoznatljivosti jadranskog krajobraza. Zalažu se za proglašenje suhozida materijalnim kulturnim dobrom hrvatskog naroda.

Ministar kulture mr. Jasen Mesić čestitao je dobitnicama nagrade te zahvalio svima zaslužnima za očuvanje i zaštitu prirode u Hrvatskoj čijim se rezultatima rada ponosimo. Čestitao je 22. svibnja, Dan zaštite prirode u Republici Hrvatskoj i Međunarodni dan biološke raznolikosti.

Dobitnik nagrade “Ivo Horvat” za životno djelo dipl. ing. šumarstva Josip Movčan zahvalivši na nagradi izrazio je nadu da će naša mlada generacija putem ovakvih i sličnih djelatnosti “malo napustiti noćni život”.

Predsjednik Udruge “Suhozid” Ivo Butković rekao je kako je hrvatsko priobalje s otocima protkano mrežom suhozidnih međa, terasa i putova koji su spajali prvobitna naselja, poneka datirajući još iz prapovijesti. Najavio je da će udruga predložiti Hrvatskom saboru da 26. ožujka, dan na koji se je u Hrvatskoj, nakon dugog vremena, sagradila prva suhozidna građevina, prvi suhozidni spomen križ na Velikom Kornatu, proglasi Hrvatskim nacionalnim danom suhozida. (Hina)

Share and Enjoy:
  • Facebook
  • Twitter
  • del.icio.us
  • Print
  • Tumblr

One Comment

  1. kravosas
    Posted May 24, 2011 at 12:43 | Permalink

    http://www.kolan.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=112:kolanjska-udruga-za-ouvanje-kulturne-i-prirodne-batine-otoka-paga-qsuhozidq-primila-godinju-nagradu-ministarstva-kulture-qivo-horvatq-za-2010-godinu&catid=17:vijesti&Itemid=9

    Ivo Butković, predsjednik udruge „Suhozid“ za http://www.kolan.hr dao je slijedeću izjavu:

    Ova najviša državna nagrada je iznimno priznanje našoj udruzi „Suhozid“, ali i cijeloj Općini Kolan. Ovim putem bih zahvalio i odao priznanje svim osnivačima i članovima udruge na ustrajnom i neumornom radu na zaštiti kulturne i prirodne baštine našeg otoka i Republike Hrvatske.
    Naš posao još ni približno nije završen, posebno na polju zaštite hrvatskih suhozida. Pokrenuli smo inicijativu za proglašenjem 26. ožujka – Hrvatskim nacionalnim danom suhozida te ćemo pozvati Vatrogasne zajednice zadarske i Šibensko – kninske županije te Hrvatsku vatrogasnu zajednicu da nam se pridruže u promicanju te inicijative prema Hrvatskom saboru.
    Iskoristiti ću ovu prigodu i, kao predlagač i autor modela gradnje suhozidnih spomen križeva nastradalim hrvatskim vatrogascima na Velikom Kornatu te voditelj gradnje svih spomen križeva osim sedmog kojeg je vodio g. Miodrag Škoda, zapovjednik DVD Povljana, dakle iskoristit ću ovu prigodu i zahvaliti se ljudima koji su od samog početka te tijekom cijele gradnje dali svoj golemi doprinos te omogućili da se jedan tako golemi i zahtjevni graditeljski pothvat završi za manje od dva mjeseca i uz znatno manje troškove no što je bilo predviđeno.
    Najprije ću zahvaliti gospodinu ing.arh. Nikoli Bašiću koji je genijalnim idejnim riješenjem suhozidnih spomen križeva povezao muku naše braće vatrogasaca s mukom križa i mukom stvaranja i gradnje suhozida te je na taj način osmislio posebno upečatljiv i velebni spomenik našim nastradalim prijateljima.
    Zahvaliti ću svojem prijatelju Ivanu Šuljiću Ivuliću, članu DVD Kolan i udruge „Suhozid“ koji je sudjelovao u gradnji svih spomen obilježja, zatim članovima Udruge „Suhozid“: Ivanu Balabaniću, prof.dr.sc. Josipu Balabaniću, Marinu Balabaniću i mr. Ivanu Balabaniću, Miljenku Badurini, Mladenu Šuljiću, načelniku Općine Kolan Josipu Zuboviću, gradonačelniku Grada Novalje Ivanu Dabu i Milivoju Šuprahi koji su sudjelovali u pripremi i gradnji suhozidnih spomen križeva.
    Zahvalio bih g. Miodragu Škodi zapovjedniku DVD Povljana, g. Ivici Badurini zapovjedniku DVD Lun, g. Željku Tamarutu predsjedniku DVD Novalja, g. Šimi Vičeviću zapovjedniku DVD Pag te svim vatrogascima DVD Kolan i otoka Paga te graditeljima suhozida iz Kolana i s otoka Paga koji su od početka svesrdno prihvatili ideju zajedničke gradnje suhozidnih spomen križeva te su 26. ožujka 2010. za oko tri sata izvadili, prenijeli i ugradili tih 60-tak kubnih metara kamena u prvi spomen križ nastradalom vatrogascu Karlu Ševerdiji.
    Posebno bih zahvalio graditeljima suhozida iz Povljane: Bošku Škodi, Marku Škodi, ocu i sinu Marijanu i Dinu Škodi te Tonću Rumori kao i Nikoli Palčiću iz Novalje, koji su i u najtežim trenutcima pronašli snage i bili graditelji na koje sam se mogao osloniti u svakom trenutku. Svi su oni doprinijeli ovom priznanju kojeg je dobila Udruga „Suhozid“.
    Zahvalio bih svim vatrogascima, svim županijskim vatrogasnim zajednicama, Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici, svakom od onih gotovo 3000 vatrogasaca i graditelja suhozida koji su svojim sudjelovanjem i doprinosom pridonijeli izgradnji jedinstvenog spomen parka našim vatrogascima.
    Od srca bih zahvalio i odao svoje osobno priznanje šibensko-kninskoj županiji: županu g. Goranu Pauku, te pročelnici upravnog odjela za pomorstvo, promet, otočni i područni razvoj šibensko–kninske županije gospođi Jadranki Fržop kao i pročelnici upravnog odjela za zaštitu okoliša i komunalne poslove dr. sc. Sanji Slavici Matešić, koji su koordinirali i vodili cjelokupnu organizaciju te Vatrogasnoj zajednici šibensko-kninske županije, zapovjedniku g. Darku Dukiću i tajniku g. Jordanu Žaji koji su logistički i organizacijski obavili besprijekorni posao.

Post a Comment

Your email is never published nor shared. Required fields are marked *

*
*

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

 atts
0

Intervju: Kulturni biseri Hrvatske

BeFunky-collage
‘Kulturni biseri Hrvatske’ serijal je Hrvatskog katoličkog radija koji kroz 17 emisija predstavlja baštinu Hrvatske koja se nalazi na UNESCO-vim popisima nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

”Suhozid – kameni spomenik žuljevitih dlanova” naziv je emisije povećene ovoj vrijednoj vještini, a poslušati je možete ovdje:

Prenosimo i dio transkripta intervjua s predsjednicom udruge: Suhozid – kameni spomenik žuljevitih dlanova

‘Kulturni biseri Hrvatske’ serijal je Hrvatskog katoličkog radija koji kroz 17 emisija predstavlja baštinu Hrvatske koja se nalazi na UNESCO-vim popisima nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. ”Suhozid – kameni spomenik žuljevitih dlanova” naziv je emisije povećene ovoj vrijednoj vještini, a poslušati je možete ovdje: Prenosimo i dio transkripta intervjua s predsjednicom udruge: Suhozid – kameni spomenik […]

Read More »

 atts
0

Krš kao brend! Reportaža s manifestacije “Naš krš” i prvenstva Crne Gore u gradnji suvomeđe

Tekst i fotografije: Planinarski klub „Subra“ & Agencija za razvoj i zaštitu Orjena doo Herceg Novi

Prvenstvo CG, ekipa Ilić
Ekipa “Ilić” na natjecateljskom poligonu

Tokom vikenda održana je manifestacija “Naš krš“, koja je još  jednom ukazala kroz aspekt prirodnih ljepota karsta, ali i kroz  specifični kulturni pejzaž ponikao na simbiozi čovjeka i kraške prirode, na potrebu za njihovo revalorizaciju i pažljivo čuvanje.

Protekla dva dana, Orjensko sedlo (1600 m) bilo je centar programa posvećenog kršu i očuvanju tradicije života na njemu. Prvog dana planinari iz Herceg Novog i Podgorice („Subra“, „Gorica“ i individualci), izveliki su kružnu turu kroz centralni dio masiva, obilazeći njegove najviše ali i najkrševitije tačke, upoznajući se sa teškoćama prelaska ovakve vrste terena, a ujedno i sa skrivenom ljepotom Orjena. I pored značajne doze nepristupačnosti, Vučji zub (1805 m) i Veliki kabao (1894 m), bili su kroz vjekove značajne vojne granične tačke, kao i ustanička gnijezda. Do njih vode planinarske, pastirske, pa čak i stare švercerske staze.

Uspon na Vučji zub
Uspon na Vučji zub

Drugi dan bio je rezervisan za IV Prvenstvo Crne Gore u gradnji suvomeđe, događaj kojim se želi očuvati i oživjeti drevno umijeće gradnje u kamenu u tehnici na suvo, bez vezivnog materijala. Prenos ovog umijeća sa koljena na koljeno zaslužan je za naše prilagođavanje životu na kršu, odnosno, prilagođavanje krša našim potrebama. Ono što je nekad bila nužnost opstanka, danas je kulturna vrijednost, kako u aspektu nematerijalne, tako i u aspektu materijalne baštine. Takođe umijeće zidanja i kulturni pejzaž kao njegov produkt, sve su značajniji segmenti turističke ponude koja je davno prešla granicu sunca, plaže i mora. Važno  je da iz godine u godinu među domaćim stanovništvom raste svijest o značaju očuvanja ove tradicionalne vještine, između ostalog i kroz ova kulturološko-sportsko-rekreativna takmičenja.

Ekipa Ilić
Ekipa “Ilić”

Ekipa Podgorica na moru
Ekipa “Druga šansa”

Ekipa Druga šansa
Ekipa “Podgorica na moru”

Ove, baš kao i protekle godine, najuspješnija je bila ekipa „Ilić“ iz Bijele, koja je ustvari porodični tim sastavljen od čak tri generacije, objedinjen ljubavlju gradnje u kamenu. Drugo mjesto zauzela je mješovita hercegnovsko-trebinjska ekipa „Druga šansa“, dok je treće mjesto pripalo još jednoj miješanoj, podgoričko-hercegnovskoj ekipi, prigodno nazvanoj „Podgorica na moru“. Kapiteni ekipa, Jovan Ilić, Dejan Pavlović i Predrag Vujović, dobili su diplome, kao i rukom rađene gastro-suvenire, dar hercegnovskog NVU „Ruke“, dok je najboljoj ekipi pripao i prelazni pehar, kamena „Orjenska buža“ rad umjetnika i planinara, Dejana Veriga.

Pobjedničke ekipe zajedno
Pobjedničke ekipe zajedno

Odmor ispred planinarskog doma
Odmor ispred planinarskog doma

Organizaciju događaja su pomogli: Turistička organizacija Herceg Novi, Ministarstvo sporta, Planinarski savez Crne Gore i Opština Herceg Novi, dok su organizatori bili PK „Subra“ (planinarska tura i smještaj), odnosno Agencija za razvoj i zaštitu Orjena (Prvenstvo CG).

Herceg Novi, 01. 07. 2019.

 

Tekst i fotografije: Planinarski klub „Subra“ & Agencija za razvoj i zaštitu Orjena doo Herceg Novi Ekipa “Ilić” na natjecateljskom poligonu Tokom vikenda održana je manifestacija “Naš krš“, koja je još  jednom ukazala kroz aspekt prirodnih ljepota karsta, ali i kroz  specifični kulturni pejzaž ponikao na simbiozi čovjeka i kraške prirode, na potrebu za njihovo revalorizaciju i […]

Read More »

 atts
0

Dragodid se vraća kući

Tekst: Mislav Tovarac
Foto: Anton Divić, Nina Lišnić

Početkom prošlog mjeseca održana je višednevna radna akcija u selu Dragodid na Visu za nekoliko volontera. Mjesto koje je našoj udruzi dalo ime i gdje su prije više od 15 godina počele naše suhozidne aktivnosti specifično je po mnogo toga. Nalazi se sat vremena hoda od Komiže, dosta dobro skriveno sa ceste, te da nema magaraca i koza njegove jedine povremene stanovnice Nedjeljke Burić koji odaju da se tamo nalazi nešto više, bilo bi ga veoma lagano promašiti. Selo nema struje ni tekuće vode, uobičajena pojava za mala kamena mjesta kakvih ima na stotine na istočnoj obali Jadrana. Boravak u takvoj sredini interesantan je jer pruža uvid u način života koji je na našoj obali postojao sve do nedavno – uz minimum komfora i prilagođen teškim geografskim uvjetima.

Dragodid je kao i većina malih ruralnih mjesta po Jadranu naglo napušten sredinom prošlog stoljeća, no radi relativne blizine Komiži i povremenih stanovnika nije doživio sudbinu mnogih sebi sličnih mjesta – tihu smrt u zagrljaju šume. Danas je često posjećen, primarno zbog turizma, nekad i radi suhozida.

Naš boravak tamo prošao je u tradicionalnoj maniri. Obroci, kava i čaj kuhali su se na vanjskom otvorenom ognjištu, voda dovlačila iz gustirne, i gradilo se u suho.

slika 1
U sklopu naše višednevne akcije popravili smo nekoliko urušenja u selu, improvizirali novu štalu za koze i dobro se zabavili. Bivša urušenja nalaze se na kozama često korištenoj ruti livada – kuća, a zašto su nastala postane jasno svakome tko se u blizini tora kada se koze uvode ili puštaju van.

slika 2
slika 3
slika 4
Nakon naše intervencije, suhozidna ograda vraćena je na mjesto i znanstvenom metodom je potvrđeno da po novome podnosi opterećenje od minimalno tri koze i dva kozlića.

slika 5
slika 6
slika 7
S druge strane sela, na mjestu gdje je niknula nova štala pruža se fantastičan pogled na more tako da koze sada uz novu ogradu u stalnom boravištu imaju i ljetnikovac nepunih 10 minuta trčkaranja nizbrdo.

slika 8 slika 9 slika 10

Zahvaljujemo gradu Komiži na donaciji sredstava koja su nam omogućila ovu akciju, vinariji Senjanović na donaciji koja nas je krepila tokom akcije i Nedjeljki Burić na smještaju, društvu i vječitom duhu i atmosferi.

slika 11 slika 12
slika 13 slika 14

 

Tekst: Mislav Tovarac Foto: Anton Divić, Nina Lišnić Početkom prošlog mjeseca održana je višednevna radna akcija u selu Dragodid na Visu za nekoliko volontera. Mjesto koje je našoj udruzi dalo ime i gdje su prije više od 15 godina počele naše suhozidne aktivnosti specifično je po mnogo toga. Nalazi se sat vremena hoda od Komiže, […]

Read More »

 atts
0

Vremeplov: (G)radionica gromača, Kotor (Crikvenica), 17. i 18. svibnja 2019.

Tekst: Romina Tominić
Foto: R.T., Tea Rosić, Mislav Tovarac, Ante Senjanović

60420458_2097220553722348_3042573446874660864_n

17. i 18.05. održali smo tradicionalnu (g)radionicu gromača na najstarijem i najskrovitijem kutku Crikvenice, na Kotoru. Muzej Grada Crikvenice uz naše stručno vodstvo te uz potporu Ministarstva kulture i Grada Crikvenice organizira ovu radionicu već sedmu godinu zaredom.

Na (g)radionicama prenosimo znanje i tehniku gradnje “u suho”, a iskustvo koje pritom prenosimo nezamijenjivo je – istražujući kamen mi razmišljamo rukama, a gradeći zajedno, mic po mic, spašavamo selo od zuba vremena.

60303001_2721659754550971_5887102807814701056_n

S obzirom da je Kotor od svakodnevnih crikveničkih kretanja izoliran pola sata dugom pješačkom stazom, ne čudi kako su sve čari njegove primorske arhitekture ostale gotovo netaknute.

Trag čovjeka i njegovo višestoljetno nastojanje kultiviranja krajolika vidljivo je u svakom kutku Kotora i njegove okolice s kojom čini zaštićenu kulturno-povijesnu graditeljsku cjelinu velike arheološke i etnografske vrijednosti. Riječ je o staroj jezgri iz koje je niknula Crikvenica.

IMG_3737

Ove smo godine bili u nešto manjem broju no to nas nije spriječilo da obnovimo čak 3 podzida, 1 suhozid i dio stubišta na predjelu Placa. U radovima održavanja Kotora pomogli su i zaposlenici Eko Murvice koji su pokosili putove oko sela, a radionici se odazvalo i domaće stanovništvo.

60708166_2097220600389010_8365576701731667968_n

Rastavili smo 3 gromače i već isti dan obnovili dvije do pola i jednu manju do kraja.

1. gromača:

IMG_3692

IMG_5984

IMG_5994

IMG_3795

2. gromača

IMG_20190517_105501

IMG_3789IMG_5982

Drugog smo dana razmjenili svoja znanja sa još novih lica.

60408515_2723471681036445_8003981476641112064_n

Zajedno smo obnovili zidić, jednu srednje zahtjevnu i jednu zaista zahtjevnu gromaču radi koje moramo pohvaliti Antu koji je predvodio taj poduhvat.

IMG_20190517_180940

Povremenoj kiši nismo dozvolili da nas smeta! -ali navela nas je na razmišljanje: gradimo li zaista u suhoj, ili ipak, u mokroj tehnici? :D

Kako god bilo, definitivno gradimo u entuzijazmu. Stoga smo ostali i treći dan kako bi rješili još jedan problem.

20190519_3077

Na zamolbu kustosice Muzeja Grada Crikvenice Tee Rosić odlučili smo sanirati stubište u samom centru Kotora. Naime, sa dotičnog stubišta ispala su dva kamena radi kojih bi uskoro popadala cijela konstrukcija.

60700686_2100598656717871_1956318248542666752_n

Trebalo je počistiti zemlju sa stepenica, izbiti ogromni korijen, pronaći prave veličine kamenih blokova i ugraditi ih. Vještinom i brzinom iznenadili smo sami sebe, a ubrzo i turiste koji su se u to vrijeme našli u našem okruženju.

IMG_3937

Kada smo okončali s radovima obišli smo selo i odredili iduću lokaciju (g)radionice koja se sprema na jesen kada ćemo se opet družiti u zidarskim rukavicama!

Vidimo se!

Tekst: Romina Tominić Foto: R.T., Tea Rosić, Mislav Tovarac, Ante Senjanović 17. i 18.05. održali smo tradicionalnu (g)radionicu gromača na najstarijem i najskrovitijem kutku Crikvenice, na Kotoru. Muzej Grada Crikvenice uz naše stručno vodstvo te uz potporu Ministarstva kulture i Grada Crikvenice organizira ovu radionicu već sedmu godinu zaredom. Na (g)radionicama prenosimo znanje i tehniku gradnje […]

Read More »

 atts
0

MIMO trih škalic od Skrbčić do Picika

Tekst “Kroz 10 škalic od Skrbčić do Picika” Berislava Horvatića, objavljen u travanjskom broju časopisa “Krčki val” i ekskluzivno ovdje na Dragodidu, u lipanjskome je broju dobio nastavak. I ovoga puta su nam autor i izdavač Denis Lešić (inače koautori vrlo zanimljive knjige “Tajne otoka Krka”) omogućili (pret)premijernu web-ekskluzivu.

I dalje je riječ o zanimljivom suhozidnom detalju – škalici, uskome prolazu kroz gromaču – ali sada nešto manje iz dokumentarističke perspektive, a nešto više iz perspektive razmatranja konflikta turizma i baštine.

Naime, kao kontrast krasnoj i očuvanoj stazi kroz 10 škalica, ovdje autor opisuje označenu biciklističku stazu na čijoj su trasi tri škalice morale biti djelomično devastirane radi omogućavanja prolaza – više ne KROZ, nego MIMO njih. Na ovu je stazu autora upozorio domaći čitatelj Nenad Kosić, a u međuvremenu je (u prošlom broju) svojim razmišljanjem reagirao i Rado Žic Mikulin. Osim suhozidne zanimljivosti i aktualnog pitanja može li “turizam biti sit i gromača cijela”, u cijeloj ovoj priči zanimljiva je i činjenica da je članak o suhozidnoj baštini potaknuo domaće na reagiranje i volontiranu informaciju. Pogođena tema i angažirana publika pokazuju se kao dobitna kombinacija za otkrivanje suhozidnih fenomena, standardno slabo pokrivenih pisanim izvorima…

Pročitajte sami: MIMO trih škalic od Skrbčić do Picika, Krčki val 78, lipanj 2019, pp. 2-4.

 

zatvarajovce

 

Tekst “Kroz 10 škalic od Skrbčić do Picika” Berislava Horvatića, objavljen u travanjskom broju časopisa “Krčki val” i ekskluzivno ovdje na Dragodidu, u lipanjskome je broju dobio nastavak. I ovoga puta su nam autor i izdavač Denis Lešić (inače koautori vrlo zanimljive knjige “Tajne otoka Krka”) omogućili (pret)premijernu web-ekskluzivu. I dalje je riječ o zanimljivom […]

Read More »