Udruzi “Suhozid” godišnja nagrada za očuvanje prirode!

http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6770

20.5.2011. – Ministar kulture mr. Jasen Mesić uručio je nagradu “Ivo Horvat” za životno djelo dipl. ing. šumarstva Josipu Movčanu, a istoimenu godišnju nagradu Udruzi za očuvanje prirodne baštine otoka Paga “Suhozid”.

Nagradu “Ivo Horvat” za izvanredna dostignuća u području zaštite prirode Ministarstvo kulture dodjeljuje u povodu 22. svibnja, Dana zaštite prirode u Republici Hrvatskoj i Međunarodnog dana biološke raznolikosti. Nagrada se sastoji od povelje, plakete (na kojoj je ugraviran lik znanstvenika i prirodoslovca Ive Horvata, rad akademskog kipara Damira Mataušića) i novčanog iznosa od 60.000 kuna – za životno djelo, odnosno 30.000 kuna – godišnja nagrada.

U obrazloženje za dodjelu nagrade “Ivo Horvat” za životno djelo dipl. ing. šumarstva Movčanu ističe se kako je svojim dugogodišnjim radom na zaštiti prirode u Nacionalnom parku Plitvička jezera obilježio vrijeme u kojem je djelovao, a njegova ostvarenja ostala su trajno dobro Republike Hrvatske.

“Njegova rješenja s naglaskom na zaštiti prirodnih fenomena i edukaciji posjetitelja o njima postala su prepoznatljiva među nacionalnim parkovima u Hrvatskoj i u svijetu. Provodeći jedinstven koncept zaštite i posjećivanja odigrao je ključnu ulogu u zaštiti Nacionalnog parka Plitvička jezera i približavanju njegovih prirodnih ljepota brojnim posjetiteljima”, navodi se.

U obrazloženju za dodjelu godišnje nagrade “Ivo Horvat” za 2010. Udruzi za očuvanje prirodne baštine otoka Paga “Suhozid” naglašava se kako se ona dodjeljuje za izniman doprinos ostvaren tijekom protekle godine u gradnji Spomen obilježja poginulim vatrogascima na otoku Veliki Kornat u Nacionalnom parku Kornati.

“Članovi udruge Suhozid, volonterski su vodili gradnju spomen križeva, po ideji arhitekta Nikole Bašića, učili druge graditelje vještini građenja i obavljali nadzor nad izgradnjom svih dvanaest križeva. Gradnjom prvog suhozidnog križa postavili su model izgradnje ostalih križeva u čijoj je gradnji kroz zajedništvo i dragovoljno sudioništva, sudjelovalo više od 3000 ljudi s prostora cijele Hrvatske. Svi koji su sudjelovali u gradnji križeva, vlastitim su naporom, znojem i vještinom ‘ugrađeni’ u spomenik postajući njegova sastavnica”, navodi se u obrazloženju. Paška udruga “Suhozid”, dodaje se, u svom djelovanju ujedinjuje promicanje prirodne i kulturne baštine s naglaskom na postizanje zakonske zaštite za suhozide kao bitne sastavnice nacionalnog identiteta i prepoznatljivosti jadranskog krajobraza. Zalažu se za proglašenje suhozida materijalnim kulturnim dobrom hrvatskog naroda.

Ministar kulture mr. Jasen Mesić čestitao je dobitnicama nagrade te zahvalio svima zaslužnima za očuvanje i zaštitu prirode u Hrvatskoj čijim se rezultatima rada ponosimo. Čestitao je 22. svibnja, Dan zaštite prirode u Republici Hrvatskoj i Međunarodni dan biološke raznolikosti.

Dobitnik nagrade “Ivo Horvat” za životno djelo dipl. ing. šumarstva Josip Movčan zahvalivši na nagradi izrazio je nadu da će naša mlada generacija putem ovakvih i sličnih djelatnosti “malo napustiti noćni život”.

Predsjednik Udruge “Suhozid” Ivo Butković rekao je kako je hrvatsko priobalje s otocima protkano mrežom suhozidnih međa, terasa i putova koji su spajali prvobitna naselja, poneka datirajući još iz prapovijesti. Najavio je da će udruga predložiti Hrvatskom saboru da 26. ožujka, dan na koji se je u Hrvatskoj, nakon dugog vremena, sagradila prva suhozidna građevina, prvi suhozidni spomen križ na Velikom Kornatu, proglasi Hrvatskim nacionalnim danom suhozida. (Hina)

Share and Enjoy:
  • Facebook
  • Twitter
  • del.icio.us
  • Print
  • Tumblr

One Comment

  1. kravosas
    Posted May 24, 2011 at 12:43 | Permalink

    http://www.kolan.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=112:kolanjska-udruga-za-ouvanje-kulturne-i-prirodne-batine-otoka-paga-qsuhozidq-primila-godinju-nagradu-ministarstva-kulture-qivo-horvatq-za-2010-godinu&catid=17:vijesti&Itemid=9

    Ivo Butković, predsjednik udruge „Suhozid“ za http://www.kolan.hr dao je slijedeću izjavu:

    Ova najviša državna nagrada je iznimno priznanje našoj udruzi „Suhozid“, ali i cijeloj Općini Kolan. Ovim putem bih zahvalio i odao priznanje svim osnivačima i članovima udruge na ustrajnom i neumornom radu na zaštiti kulturne i prirodne baštine našeg otoka i Republike Hrvatske.
    Naš posao još ni približno nije završen, posebno na polju zaštite hrvatskih suhozida. Pokrenuli smo inicijativu za proglašenjem 26. ožujka – Hrvatskim nacionalnim danom suhozida te ćemo pozvati Vatrogasne zajednice zadarske i Šibensko – kninske županije te Hrvatsku vatrogasnu zajednicu da nam se pridruže u promicanju te inicijative prema Hrvatskom saboru.
    Iskoristiti ću ovu prigodu i, kao predlagač i autor modela gradnje suhozidnih spomen križeva nastradalim hrvatskim vatrogascima na Velikom Kornatu te voditelj gradnje svih spomen križeva osim sedmog kojeg je vodio g. Miodrag Škoda, zapovjednik DVD Povljana, dakle iskoristit ću ovu prigodu i zahvaliti se ljudima koji su od samog početka te tijekom cijele gradnje dali svoj golemi doprinos te omogućili da se jedan tako golemi i zahtjevni graditeljski pothvat završi za manje od dva mjeseca i uz znatno manje troškove no što je bilo predviđeno.
    Najprije ću zahvaliti gospodinu ing.arh. Nikoli Bašiću koji je genijalnim idejnim riješenjem suhozidnih spomen križeva povezao muku naše braće vatrogasaca s mukom križa i mukom stvaranja i gradnje suhozida te je na taj način osmislio posebno upečatljiv i velebni spomenik našim nastradalim prijateljima.
    Zahvaliti ću svojem prijatelju Ivanu Šuljiću Ivuliću, članu DVD Kolan i udruge „Suhozid“ koji je sudjelovao u gradnji svih spomen obilježja, zatim članovima Udruge „Suhozid“: Ivanu Balabaniću, prof.dr.sc. Josipu Balabaniću, Marinu Balabaniću i mr. Ivanu Balabaniću, Miljenku Badurini, Mladenu Šuljiću, načelniku Općine Kolan Josipu Zuboviću, gradonačelniku Grada Novalje Ivanu Dabu i Milivoju Šuprahi koji su sudjelovali u pripremi i gradnji suhozidnih spomen križeva.
    Zahvalio bih g. Miodragu Škodi zapovjedniku DVD Povljana, g. Ivici Badurini zapovjedniku DVD Lun, g. Željku Tamarutu predsjedniku DVD Novalja, g. Šimi Vičeviću zapovjedniku DVD Pag te svim vatrogascima DVD Kolan i otoka Paga te graditeljima suhozida iz Kolana i s otoka Paga koji su od početka svesrdno prihvatili ideju zajedničke gradnje suhozidnih spomen križeva te su 26. ožujka 2010. za oko tri sata izvadili, prenijeli i ugradili tih 60-tak kubnih metara kamena u prvi spomen križ nastradalom vatrogascu Karlu Ševerdiji.
    Posebno bih zahvalio graditeljima suhozida iz Povljane: Bošku Škodi, Marku Škodi, ocu i sinu Marijanu i Dinu Škodi te Tonću Rumori kao i Nikoli Palčiću iz Novalje, koji su i u najtežim trenutcima pronašli snage i bili graditelji na koje sam se mogao osloniti u svakom trenutku. Svi su oni doprinijeli ovom priznanju kojeg je dobila Udruga „Suhozid“.
    Zahvalio bih svim vatrogascima, svim županijskim vatrogasnim zajednicama, Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici, svakom od onih gotovo 3000 vatrogasaca i graditelja suhozida koji su svojim sudjelovanjem i doprinosom pridonijeli izgradnji jedinstvenog spomen parka našim vatrogascima.
    Od srca bih zahvalio i odao svoje osobno priznanje šibensko-kninskoj županiji: županu g. Goranu Pauku, te pročelnici upravnog odjela za pomorstvo, promet, otočni i područni razvoj šibensko–kninske županije gospođi Jadranki Fržop kao i pročelnici upravnog odjela za zaštitu okoliša i komunalne poslove dr. sc. Sanji Slavici Matešić, koji su koordinirali i vodili cjelokupnu organizaciju te Vatrogasnoj zajednici šibensko-kninske županije, zapovjedniku g. Darku Dukiću i tajniku g. Jordanu Žaji koji su logistički i organizacijski obavili besprijekorni posao.

Post a Comment

Your email is never published nor shared. Required fields are marked *

*
*

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

 http://www.dragodid.org/wp-content/uploads/2022/01/Suhozid-1-170x274.jpg
0

Najava: Restaurator suhozida – čuvar prošlosti

Nacionalni park Mljet organizira volonterski program “Restaurator suhozida – čuvar prošlosti”.

Suhozid-1

Volonteri će raditi na obnovi suhozida, međa, podzida, skalinada i slično.

Posao obuhvaća sljedeće aktivnosti:
– krčenje i čišćenje vegetacije koja je obrasla suhozide;
– čišćenje okolnog terena;
– prikupljanje, nošenje i sortiranje kamenja;
– jednostavnu obradu kamenja ručnim alatima;
– slaganje kamenja;
– bilježenje koordinata postojećih suhozidnih struktura;
– fotografiranje suhozida prije i poslije obnove.

Volontiranje je moguće u travnju (26.3-2.4, 2.-9.4, 9.-16.4), a traje 7 dana, od čega je jedan dan predviđen za odmor i organizirani obilazak otoka.

Poveznica sa svim detaljima i prijavnicom:
https//volonteri.parkovihrvatske.hr/hr/volontiraj/restaurator-suhozida-cuvar-proslosti/

Nacionalni park Mljet organizira volonterski program “Restaurator suhozida – čuvar prošlosti”. Volonteri će raditi na obnovi suhozida, međa, podzida, skalinada i slično. Posao obuhvaća sljedeće aktivnosti: – krčenje i čišćenje vegetacije koja je obrasla suhozide; – čišćenje okolnog terena; – prikupljanje, nošenje i sortiranje kamenja; – jednostavnu obradu kamenja ručnim alatima; – slaganje kamenja; – […]

Read More »

 atts
0

Povratak u (Eden) Godinj

Tekst: Stipe Božinović
Fotografije: Jelena Kulušić, Žana Pervan Odak

Veliki Godinj se vratio, ili bolje rečeno mi smo se vratili Velikom Godinju. Nakon dvije prošlogodišnje radionice (izvještaj1, izvještaj2) nevezane uz suhozide ovog puta smo organizirali radionicu obnove i izgradnje suhozida. Naši domaćini kao i do sada bili su brat i sestra Nada i Nediljko Pavlinović. Radionica je bila organizirana u suradnji i pod sponzorstvom Centra za kulturu i baštinu (CKB) Grada Vrgorca i Parka prirode Biokovo. Dragodid smo predstavljali Jelena Kulušić i ja, Stipe Božinović.

Page-1-Image-1
Foto 1. i 2. Pozdravne riječi i uvodno predavanje

Nije sve baš išlo baš po planu. Originalni termin bio je zakazan za kraj kolovoza, točnije posljednju subotu, ali zbog lošeg vremena radionica je otkazana u kolovozu i rujnu te je konačno realizirana 16. listopada. S obzirom da je originalni termin bio dogovoren za kolovoz, tom terminu i očekivanim vrućinama bilo je prilagođeno trajanje radionice, pa je dogovorena četverosatna radionica kroz prijepodne. Bez obzira na odgodu termina dogovor da će radionica biti kroz jedno prijepodne nije se promijenio.

Page-2-Image-2
Foto 3. i 4. Sanacija jednog urušenja i rezultati sanacije

Broj sudionika je bio ograničen zbog epidemioloških mjera, ali i u takvim okolnostima okupilo se 20ak entuzijastičnih ljudi, među kojima predstavnici CKB Grada Vrgorca, PP Biokovo, Konzervatorskog ureda u Imotskom i ljubitelja ovog dijela baštine, koji su vidjeli objavu događaja na društvenim mrežama.

Page-2-Image-3
Foto 5. i 6. Sanacija drugog urušenja i rezultati sanacije

I nakon svih tih tehnikalija, dogovora i odgoda dočekali smo i to jutro 16. listopada, sjeli u auto i uputili se u Veliki Godinj. S obzirom da više nije bio kolovoz pa rad nismo trebali početi prije velikih vrućina ipak smo se dogovorili za nešto kasniji početak radionice (čitaj 9 sati). Nakon uvodnih riječi organizatora i našeg uvodnog predavanja o samoj tehnici gradnje i sigurnosti na radu sama radionica je bila podijeljena na dva dijela, dva terena, dvije razine spremnosti. Dio sudionika, onih koji do sada nisu imali iskustva u izradi suhozida, sudjelovali su za početak u obnovi urušenih suhozida uz stazu koja iz Velikog Godinja vodi u Biokovo. Oni s više iskustva i želje izrađivali su potpuno novi suhozid za koji su domaćini pripremili ranije teren. Kada su se i oni neiskusniji ili nesigurniji u svoje vještine zidanja izvježbali i uhvatili ruku s obnovom nekoliko urušenih ogradnih zidova, svi skupa smo se prebacili na izgradnju novog zida. Novi zid bio je ambiciozan pothvat i od početka se znalo da neće biti završen, ali domaćini su željeli samo da se počne, da se napravi prvi red, jer su sigurni da će se onda i nekada nastaviti.

Page-3-Image-4
Foto 7. i 8. Rad na novom zidu

Nema potrebe pričati da su 4 sata koliko je dogovoreno da će radionica trajati jako brzo prošla, a kada je došlo vrijeme za ručak nije se odmah prestalo raditi, jer „evo samo još ovo da popravimo”, no kad je stigla naručena peka rad je ipak obustavljen.

Page-4-Image-5
Foto 9. i 10. Izgrađeni dio novog zida i rezultati radionice

I tako je jako brzo prošlo lijepo jutro u Velikom Godinju, još jedna lijepa radionica. I ne treba spominjati da se već kuju planovi za nove, buduće akcije. Za kraj ostaje još jednom zahvaliti našim domaćinima Nadi i Nediljku na uvijek srdačnom gostoprimstvu i Žani Pervan Odak, ravnateljici CKZ grada Vrgorca, na svoj organizaciji i koordiniranju svega.

Tekst: Stipe Božinović Fotografije: Jelena Kulušić, Žana Pervan Odak Veliki Godinj se vratio, ili bolje rečeno mi smo se vratili Velikom Godinju. Nakon dvije prošlogodišnje radionice (izvještaj1, izvještaj2) nevezane uz suhozide ovog puta smo organizirali radionicu obnove i izgradnje suhozida. Naši domaćini kao i do sada bili su brat i sestra Nada i Nediljko Pavlinović. […]

Read More »

 atts
0

Studia ethnologica Croatica: Cresko-lošinjski mrgari

Prenosimo članak “Višeprostorni suhozidni torovi (mrgari) kao monumentalna pastirska arhitektura: Primjeri s cresko-lošinjskog otočja” objavljen u časopisu Studia ethnologica Croatica (vol.33, no.1).

Članak je na engleskom jeziku i može se direktno preuzeti ovdje: https://hrcak.srce.hr/file/389469.

Autori:
Tanja Kremenić ; Dipartimento di Scienze Storiche, Geografiche e dell’Antichità, Università di Padova & Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Mauro Varotto ; Dipartimento di Scienze Storiche, Geografiche e dell’Antichità, Università di Padova
Goran Andlar ; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Sažetak:
Višeprostorne ovčare dio su suhozidne pastirske baštine Ujedinjenoga Kraljevstva, Švicarske, Islanda i Hrvatske. Primjeri s otoka Cresa i Lošinja (lokalnoga naziva: mrgari) u procesu su napuštanja, a u literaturi tek parcijalno obrađeni, zbog čega je cilj ovoga rada objedinjavanje i dopuna spoznaja, polazeći od premise o njihovoj kulturnoj vrijednosti. Istraživanje se temeljilo na pregledu literature i kartografskih podataka, ali ponajviše na razgovorima s lokalnim stanovništvom te terenskim obilascima. Ovim je radom većina otočnih višeprostornih mrgara zabilježena i opisana te vrednovana unutar modela kojim su izdvojeni oni najreprezentativniji i/ili prikladni za obnovu.

U nastavku dijelimo fotografije mrgara iz članka u boji, uz dopuštenje autora:

DCIM100MEDIADJI_0893.JPG Figure 10 DCIM100MEDIADJI_0164.JPG Figure 13 DCIM100MEDIADJI_0091.JPG Figure 17 Figure 20 DCIM100MEDIADJI_0254.JPG DCIM100MEDIADJI_0120.JPG Figure 27

Prenosimo članak “Višeprostorni suhozidni torovi (mrgari) kao monumentalna pastirska arhitektura: Primjeri s cresko-lošinjskog otočja” objavljen u časopisu Studia ethnologica Croatica (vol.33, no.1). Članak je na engleskom jeziku i može se direktno preuzeti ovdje: https://hrcak.srce.hr/file/389469. Autori: Tanja Kremenić ; Dipartimento di Scienze Storiche, Geografiche e dell’Antichità, Università di Padova & Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Mauro […]

Read More »

 atts
0

Popravak krova pred prve kiše u Dragodidu

tekst: Ana Burić

fotografije: Marta Krištofić, Maja Flajsig , Ana Burić, Andro Nigoević, Zvonimir Malbaša

Nakon prošlogodišnje stanke uzrokovane raznoraznim zatvaranjima, preprekama i ograničenjima Dragodiđani su se ove jeseni ponovno vratili u zaseok Dragodid poviše Komiže na otoku Visu. Već nekoliko godina za redom trudimo se, barem jednom godišnje, doći na otok i pomoći Nediljjki Burić- jedinoj stanovnici Dragodida (uz pasa Bobija, tovara Gala, kozu Larisu i jarca Antoninka)  u održavanju sela i tradicionalnog načina života.

WhatsApp Image 2021-11-03 at 15.46.56 (2)

O povijesti sela, počecima Udruge usko vezanim za Dragodid i dosadašnjim akcijama već je dosta pisano, a za one koji žele znati više sve članke možete pročitati ovdje: 2002. / 2014. / 2016. / 2017. I. / 2017. II /2018. /2019.
I ove godine akcija je financirana iz projekta koji je raspisao Grad Komiža pod nazivom „Obnova tradicijske kulturne baštine, razvoj volonterstva i građanskog aktivizma u selu Dragodid“

Nakon izvidničkog posjeta selu ovog ljeta ustanovili smo da je, od brojnih potrebnih sanacija, definitivno najbitniji zahvat obnova tj popravak kamenog pokrova na najstarijoj kući u selu koja se jedina još uvijek koristi u svrhu življenja.

20211030_122043 20211101_122802
Kao najoptimalniji termin pokazao se vikend početkom studenog, pa smo skombinirali dane i organizirali trodnevnu akciju s peteročlanom postavom iz Zagreba, Sinja, Brača i Splita uz pomoć tri četveronožna volontera Dojdi, Ninu i Đuru koji su se brinuli da hranu uvijek spremimo na sigurno. Logistiku, načelni plan rada i nabavu materijala obavili smo ranije, tako da smo na teren došli opremljeni limom, vapnom, cementom, kupama kanalicama, pilama, šarafima…

Uz jutarnju kavu s otvorenog ognjišta, u zadimljenoj kuhinji, između debelih kamenih zidova obavijenih tamnim velom, čađom povezane paučine, naš zadatak se iščitavao kao dan. Sunčane su zrake, poput lasera na južnoj strani krova, probijale tamu (drama).

WhatsApp Image 2021-11-03 at 15.46.57 (2)
Klasično dvostrešno krovište (drvene rogovi i grede kao nosiva konstrukcija, joprena kao potkonstrukcija te kamene ploče kao pokrov) bilo je popravljano 2017. godine (također zahvaljujući financijskoj pomoći Grada Komiže uz pomoć privatne Nediljkine ušteđevine), no nažalost nedovoljno kvalitetno pa se zadatak pokazao i zahtjevnijim no što smo planirali. Sva ta mjesta proboja lasera trebala su biti sanirana preslagivanjem postojećih kamenih ploča, dodavanjem novih ploča ili na najzahtjevnijim mjestima umetanjem lima od pocinčanog čelika nastojeći učiniti siguran put za vodu. Najiskusniji među nama, Andro, uveo nas je u posao, te smo sljedeća tri dana proveli u svim mogućim akrobatskim pozama na krovu i oko krova. Mnoga mjesta su trebala biti otvorena i nanovo složena. Netko je bio na krovu i preslagivao, netko zavaljen u prašnjavi tavan asistirao iznutra, netko pronalazio adekvatne kamene ploče, netko skupljao drva za ogrjev, al svi smo pritom slušali Nediljku i njene priče, savjete i komentare kojih nikad ne nedostaje, te dodatno začine ionako posebnu akciju u zabačenom selu na vrh otoka, bez struje, signala i stresa (bar onog uobičajenog).

20211030_122446 20211030_122859 WhatsApp Image 2021-11-03 at 15.46.53 (1) WhatsApp Image 2021-11-03 at 15.46.55
Nakon što smo završili rad s pločama i limom popravili smo i sljeme u kombinaciji starih i novih kupa kanalica i time glavni zadatak priveli kraju.

20211101_123010 20211101_123048
Kako se s otoka nikad ne odlazi polagano i na vrijeme, zadnji tren smo premjerili i dokumentirali još dvije kamene kuće kao žurne kandidate sljedeće akcije.

Jedna kandidatkinja je stara kamena kuća uz tor za koze, kolokvijalnih naziva „kućica o tovara“ ili  „europski dom“ koja je u ljetnim mjesecima početka 2000-tih. služila kao poligon za učenje i upoznavanje materije koje je kasnije rezultiralo današnjom Udrugom, te kao takva ima posebnu ulogu i definitivno zaslužuje temeljitu obnovu krovišta (nosive konstrukcije i pokrova). Bitno je napomenuti da smo obilaskom zaključili da je stanje alarmantno, te je Zvone ad hoc izveo par hvale vrijednih improvizacija s ciljem saniranja i sprječavanja dodatnog urušavanje dok ne dođe hitna pomoć na proljeće.20211101_123827 20211101_124928
Drugi kandidat je malena kućica u ruševnom stanju do konobe gdje bi Nediljka rado uredila „apartman“ za svog tovara kako bi se napokon osamostalio od koza i prestao ih gnjaviti, a nama bi poslužila kao idealna za demonstraciju i edukaciju članova kako napraviti tradicionalno krovište od početka do kraja koristeći lokalne materijale.

20211101_125250 20211101_130800
Detaljnije o tim akcijama, nadajmo se sljedeće godine, a do tada hvala Gradu Komiži na potpori i financiranju, Zvoni na prijevozu i legendarnoj Nediljki na super domaćinstvu, svim pričama, kafama i iskrenim osmjesima. Radujemo se ponovnom druženju!

20211030_130443 WhatsApp Image 2021-11-03 at 15.46.50
p.s. Čim smo napustili otok okrenula je prava jesenska nevera. Strepili smo kako će se popravljeni krov pokazat na prvom testu. Nediljku naravno nismo mogli odmah dobiti, no za par dana se javila sretna s vijestima da je suha!

tekst: Ana Burić fotografije: Marta Krištofić, Maja Flajsig , Ana Burić, Andro Nigoević, Zvonimir Malbaša Nakon prošlogodišnje stanke uzrokovane raznoraznim zatvaranjima, preprekama i ograničenjima Dragodiđani su se ove jeseni ponovno vratili u zaseok Dragodid poviše Komiže na otoku Visu. Već nekoliko godina za redom trudimo se, barem jednom godišnje, doći na otok i pomoći Nediljjki […]

Read More »

 atts
1

Očuvanje gromača na Kotoru i Kotor u dvorištu

Tekst: Romina Tominić
Foto: R.T., Oleg Miklić, Tea Rosić

Dosadašnja istraživanja i predanost ideji da se znanje o suhozidnoj gradnji prenosi i da se održi postojeća baština naselja Kotor i ove su godine potaknuli Muzej grada Crikvenice i lokalnu Osnovnu školu Vladimira Nazora i OŠ Zvonka Cara da se svi okupimo oko dvije dvodnevne edukativne radionice u Crikvenici. Tako smo 9. i 10. Listopada održali tradicionalnu radionicu obnove gromača na Kotoru, a odmah potom i trodnevnu radionicu “Kotor u dvorištu”.

Radionica koju provodimo na Kotoru osmišljena je s ciljem edukacije sudionika i popularizacije suhozidne gradnje uz prateću obnovu dijelića naselja. Ovaj je put u fokusu bio podzid čija jedna strana definira među na putu nadomak izlaza iz naselja, dug oko 4m, te još jedan zid cca 2m koji tvori istu cjelinu između kojih je stepenište. Sudjelovali su lokalni stanovnici i zidari, te znatiželjnici iz ostatka županije.

1Akcija na buri

Lokacija na kojoj smo radili je u predivnom krajoliku pored starog zapuštenog gumna, između dvije kuće.  Dočekalo nas je više vegetacije nego što smo očekivali, nekoliko stabala usred zida, trbušasta gromača…

2 3Zatečeno stanje

4 5 6 7Čišćenje stepeništa i priprema za gradnju

 

8Radno, radno

9 10 11 12
Presložen obližnji zidić koji se nastavlja uz kuću

13 14 16Potom je uslijedila i druga radionica, »Kotor u dvorištu« koja je pokrenuta 2019. u cilju edukacije najmlađih, ali i sa željom da se jedan dio školskog dvorišta OŠ Vladimira Nazora, s već postojećim maslinicima, prezentira u duhu primorskog krajolika.

Unutar tri dana učenici od 5.-8. razreda jedan su školski sat posvetili upoznavanju svrhe gradnje u kamenu, sortiranju i skupljanju ili pak slaganju kamena, ovisno o tome u čemu se tko više pronašao.

17 18Na jednoj strani dvorišta od viška materijala gradio se pokazni zid koji se pokazao idealanim za prve graditeljske ekspedicije, a u masliniku nastajala je kamena klupa organičkog oblika.

22 23 24A po završetku, naravno, nismo si mogli pomoći i pojurili smo uštimati još koji kamen na klupama koje smo gradili lani. Bilo nam je drago vidjeti da se klupe zaista često koriste.

25 26Uz spomenute organizatore, na angažmanu valja zahvaliti i učiteljicama i koordinatoricama učenica i učenika Olgi i Martini, te svim učiteljima koji su prepoznali vrijednost ove inicijative i povezali rad sa školskim predmetom!

Akciju su svojim sredstvima omogućili Ministarstvo kulture i medija RH, Primorsko-goranska županija i Grad Crikvenica.

Tekst: Romina Tominić Foto: R.T., Oleg Miklić, Tea Rosić Dosadašnja istraživanja i predanost ideji da se znanje o suhozidnoj gradnji prenosi i da se održi postojeća baština naselja Kotor i ove su godine potaknuli Muzej grada Crikvenice i lokalnu Osnovnu školu Vladimira Nazora i OŠ Zvonka Cara da se svi okupimo oko dvije dvodnevne edukativne […]

Read More »