Gornja Lastva: suvozidom do EU fondova

image009

Tekst i foto: Filip Bubalo

U okviru IPA projekta Baština-Pokretač razvoja, a pod organizacijskom palicom NVO Expeditio iz Kotora, KZU Napredak i općine Tivat, u Gornjoj Lastvi pored Tivta održana je dvodnevna (17.-19. lipnja) suhozidna radionica. Kako je riječ o vrijednoj ambijentalnoj cjelini i jednoj od rijetkih nenarušenih arhitektonskih sklopova u Crnoj Gori, odaziv volontera bio je izniman, pa se iz okolnih mjesta i gradova pojavilo šareno društvo od osnovnoškolaca, planinara, volontera, pa sve do crnogorskog princa Nikole, inače arhitekta i velikog prijatelja Gornje Lastve.


slika L: Eksterijer
slika D: Interijer 

Kako i ne bi kad je ova mediteranska kamena oaza, koja zbog dostupnosti crvenkastog pločastog vapnenca (đuričkog kamena), te iznimnih graditeljskih sklopova, posjeduje neusporediv magnetizam. Udaljena samo par kilometara od Jadranske magistrale s pogledom na Tivatski zaljev i poluotok Lušticu, ne bez razloga je utočište vrijednim Lastovljanima već stoljećima (2010.g. proslavljeno je 600 godina od prvog pisanog spomena župne crkve sv. Marije), ali danas unatoč obilju prirodnih (i kulturnih) resursa – ipak bez stalnog stanovništva.


slika L: Uslojeni kamen s malim podzidima
slika D: Đurički crvenkasti klesanac

Sa stalnom izmjenom vremenskih (ne)prilika, prvog dana radionice u domu kulture Ilija Marković održavana su iznimno posjećena predavanja prof. dr. Boruta Juvaneca s Arhitektonskog fakulteta u Ljubljani i predavača-praktičara – autora ovog teksta, pa se osim virtualne šetnje svjetskom vernakularnom baštinom, u drugom dijelu moglo čuti o volonterskim iskustvima Dragodida na području zaštite suhozidne (ne)materijalne kulturne baštine na lokalitetima diljem Jadrana.


slika L: Mladi suvozidari bili su nezaustavljivi
slika D: Veliki nanosi zemlje s gornjih terasa urusili su podzid 

Osim teoretskog dijela, drugog dana trebalo se zavrnuti rukave ali i nogavice, te doslovno iz blata obnoviti porušene podzide, najbolje pokazatelje kako stari Crnogorci kao ni Dalmatinci nisu bili lijeni, već su to samo – njihovi potomci. Naravno ne svi, a pogotovo ne mlađe generacije što su demonstrirale čak i pod kišom, koju ni sveprisutni entuzijazam nije mogao zaustaviti. Tako se malo razvedravanja iskoristilo za podizanje dvaju urušenih podzida nekadašnjih maslinika. Kako je ovo drugi put da Dragodid vodi suhozidnu radionicu u Crnoj Gori, pridružili su se i neka poznata lica – članovi planinarskog društva Vjeverica, koji su bili u maloj prednosti pred onima koji su prvi put suvozidarili, no sve nas je obilna kiša potjerala u dom na druženje i gastronomski predah, ali i razmjenu tek stečenih iskustava. Bilo je tu i novinara radija, novina, koji su vrijedno bilježili izjave oduševljenih i pomalo šta od rada što od kiše mokrih sudionika, a kad je eto i potomak kralja Njegoša došao dati podršku volonterima, između princa Nikole i suvozida,  sa mikrofonom u ruci i spremnim pitanjima, omela ga je zgodna TV novinarka. Ništa zato, svi su radili svoj posao, podigli su se podzidi i podružili smo se.  Motivi dolaska na radionicu te uspostava veze između nekoliko civilnih inicijativa, možda je i najača struktura što su je polaznici izgradili u ta tri dana izgradili, jer drugoga dana uz povremene bljeskove sunca, kiša je i dalje bila najaktivnija. Ipak na zadovoljstvo svih prvi suvozidni koraci su napravljeni, većina zacrtanog se obnovila, a klica suhozidanja kao vještine koju je potrebno njegovati i dalje, čini se pala je na plodno lastovljansko tlo.


slika L: Red kiše, red predavanja
slika D: Od novinara princ Njegoš nije dospio do suvozidanja 

Kako je ovdje žutica – prevladavajuća sorta masline, kojoj je uz toplu klimu dobra zemlja neophodna, tako su ovi podzidi bili ključni u zadržavanju plodnog tla. Odlaskom stanovništva i napuštanjem tradicionalne poljoprivrede, zemlja je jednostavno erodirala i urušila podzide.

  
slika L: Kanali za odvodnju vode
slika D: Od druma, preko skala, pragova, sve je od đuričkog kamena 

Uz popločane drumove, podzide, terase, te naravno kuće od pločastog vapnenca, nije teško naslutiti da su Gornjolastovljani bili i poznati zidari, a jedino šta nisu mogli napraviti, bile su isklesane kamenice za ulje – pila od velolučkog kamena. Brodovima su ih Bokelji dovozili, jer svaka ih je kuća morala imati, kao spremište ulja, ali i kao svojevrsni statusni simbol.  U kući Anđelka Stjepčevića, neumornog kroničara i dobrog duha revitalizacije Gornje Lastve, nalazi se jedna takva kamenica, uz još 100-ak artefakata etnografske zbirke koje su nekad čini život u ovom mjestu na obroncima Vrmca.


Etnografska zbirka g. Stjepčevića -alat među kojim i klesarski, ručna vrcalica za med i kamenica za maslinovo ulje

 
slika L: Detalj starog mlina
slika D: Koliko ljepote, toliko i pustoši 

Zanimljivo kako se ispod njih, kao i u ostalom u cijeloj Gornjoj Lastvi nalaze kameni kanali, kojim se višak vode zajedno sa zemljom, odvodio u posebne separatore, iz kojih bi se zemlja vraćala u polja, a voda nastavila put u bunare. Ovdašnji spremnici vode ili tzv. počuli, karakteristični su za ovo područje, jer se vertikala nadsvodi (u mortu) i gradi kvadratni otvor-prozor preko kojeg se uzima voda.Gđa. Marija i Zoran Nikolić (društvo Napredak), potomci starosjedioca, zajedno s civilnim udrugama poput Expeditio-a, nemumorni su u organiziranju radionica, poput one započete 2003.g. kada je obnovljen i  Dom kulture, a kojim ase nastoji obnoviti i revitalizirati Gornja Lastva, no povratak života u selo, dalek je koliko i težak. Danas se život u Gornjoj Lastvi svodi uglavnom na vikend izlete nekadašnjih stanovnika, radionice (nakon ove održana je još jedna u organizaciji Fondacije Petrović-Njegoš KZU Napredak), te središnju manifestaciju – Lastovsku feštu, koja se slavi prve subote u kolovozu, kao spomen na bogat kulturni život mjesta koje je od 1845,g, imalo svoju školu, tamburaško i dramsko društvo, čitaonicu…Bili su tu i nekadašnji predsjednik Mesić, ljubitelj polarnih medvjeda Vidošević i drugi slični,  ali da se netko vratio i počeo živjeti – još se čeka…

Suvozid ili suhozid, tako je svejedno, jer tehnika i potreba građenja svugdje je iz temelja ista, uvjetovana tek vrstom i načinom obrade dostupnog kamena, te voljom i željom ljudi da oblikuju svoj životni postor i cijeli krajolik. Međutim i sudbine ruralnih područja poput ovoga, koje je prije samo 50-ak godina nastanjivalo oko 500-ak ljudi, vazda su iste, bilo gdje da se nađete na Mediteranu, Balkanu, a i šire.


Relikti nekadašnjeg života na visoravni ispod Lovćena

I ove fotografije jednog od posljednjih preživjelih slamnatih krovova (i gumna) na širem području Lovćena, točnije u mjestu Vučev Do, govore o ugroženosti tradicijske baštine. Fenomenalni primjeri narodne arhitekture poput ovog na Bižaljevcu, gdje je prirodni izvor vode jednoslojno nadsvođen (pa se ni vrsni poznavatelj corbellinga prof. Juvanec nije prije susreo s ovakvom strukturom), još se uvijek mogu pronaći na napuštenim pastirskim stazama.


Kamenom obgrljen, sačuvan i zaštićen izvor vode na Bižaljevcu 

Odsutstvo masovnog turizma poput onoga oko Njegoševa mauzoleja na Lovćenu možda jest izbjegavanje devastacije tog tipa, no potpuno zanemarivanje je možda još i gore. Možda najbolji primjer jest i stari suhozidni prilaz mauzoleju, koje se ne koristi i koji je u većem dijelu razrušen. Za Expeditio izvrsna lokacija za novu suhozidnu radionicu, ali za nekog drugog možda savršen izgovor za rušenje pod izlikom ugrožavanja života ljudi i imovine?!

  
Novi, i stari suhozidni put prema Njegoševu mauzoleju (autor Ivan Meštrović)

Udruga Dragodid samo čeka slijedeći poziv bilo da je Lovćen, Luštica, Lastva ili Vrmac, jer kako kaže pjesnik Aleksandar Stojković-ST: Ne možeš mnogo, al možeš malo!

 

Share and Enjoy:
  • Facebook
  • Twitter
  • del.icio.us
  • Print
  • Tumblr

One Comment

  1. Milos Lalicic
    Posted September 4, 2014 at 09:16 | Permalink

    Bilo bi lijepo da su jos pomenuli da je projekat sa 4.000 EUR finansiran od strane Porto Montenegra, doduse – ovakve stvari se cetso zaborave…

Post a Comment

Your email is never published nor shared. Required fields are marked *

*
*

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

 atts
0

Najava / announcing: XVII. međunarodni suhozidni kongres / International Congress on dry stone

ENGLISH here: Save the date!
FRENCH here: Bloquez votre agenda!

Dragi kolege, prijatelji, suhozidni entuzijasti,

Udruga DRAGODID i međunarodna mreža S.P.S. za interdisciplinarno istraživanje suhozidne baštine najavljuju XVII. međunarodni suhozidni kongres koji će se održati od 2. do 4. listopada 2020. u Hrvatskoj. Domaćin je naša najjužnija općina – Općina Konavle.

Zabilježite datum!

Dry stone hut 'kućerica' built by volunteers in 2018
Suhozidno sklonište ‘kućerica’, izgradili volonteri 2018. (foto: Suhozidna baština Konavala: http://tiny.cc/Konavle)

Svrha Kongresa je povezati suhozidne praktičare, istraživače, profesionalce i entuzijaste kako bi podijelili znanje i vještine, raspravili aktualnosti i proširili mrežu suradnje između zemalja. Sudjelovati je moguće u ulozi izlagača, slušačai/ili sudionika međunarodne suhozidne radionice.

Program Kongresa:
27. 9. Dolazak sudionika
27. 9. – 1. 10. Međunarodna suhozidna radionica
1. 10. predvečer Dobrodošlica na Kongres!
2. 10. – 3. 10. Kongresna izlaganja + Skupština mreže S.P.S.
4. 10. Tematski posjet suhozidnim lokalitetima Konavala
5. 10. Odlazak sudionika

Tema ovogodišnjeg Kongresa je:
Perspektive umijeća gradnje suhozida: izazovi nakon UNESCO upisa“.

Cilj Kongresa je:
• Predstaviti i raspraviti sadašnje stanje umijeća gradnje suhozida, ispitati pravni i ekonomski okvir i ograničenja na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini
• Predstaviti lokalne, nacionalne i međunarodne strategije za zaštitu i unapređenje umijeća gradnje suhozida u suvremenoj praksi
• Razraditi potencijal suhozida i izazove s kojima se susreće u srodnim industrijama
• Istražiti mogućnosti tehnologija u pogledu istraživanja suhozidne baštine, poput upotrebe GIS softvera za mapiranje, SfM za modeliranje, prostornih baza podataka za međunarodnu suradnju i prepoznavanja AI uzorka za mapiranje i kategorizaciju suhozidnih struktura
• Ispitati ekonomski utjecaj umijeća na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini
• Istražiti stvarnosti i steći uvid u najbolje prakse kao i potencijal gradnje suhozida u suvremenim održivim primjenama u poljoprivredi, uređenju okoliša i izgradnji infrastrukture
• Ispitati umijeće gradnje suhozida kao nematerijalno kulturno dobro u okvirima turizma i kulturnog upravljanja, te osobito na izazove i mogućnosti koje donosi upis na UNESCO-ov popis nematerijalne baštine.

Više informacija ove jeseni. Dobrodošli!

Dry stone pond in one of Konavle villages, 17m in diameter
Suhozidna lokva u jednom od konavoskih sela, promjer 17m (foto: Suhozidna baština Konavala: http://tiny.cc/Konavle)

Pdf verzija ovdje: Zabilježite datum!

ENGLISH here: Save the date! FRENCH here: Bloquez votre agenda! Dragi kolege, prijatelji, suhozidni entuzijasti, Udruga DRAGODID i međunarodna mreža S.P.S. za interdisciplinarno istraživanje suhozidne baštine najavljuju XVII. međunarodni suhozidni kongres koji će se održati od 2. do 4. listopada 2020. u Hrvatskoj. Domaćin je naša najjužnija općina – Općina Konavle. Zabilježite datum! Suhozidno sklonište […]

Read More »

 atts
0

Zabilježite datum: III. Prvenstvo u gradnji suhozida, Gardun

Udruge DRAGODID i Gaius Laberius – Gardun najavljuju III. Prvenstvo Hrvatske u gradnji suhozida, koje će se održati u triljskom naselju, točnije na arheološkom lokalitetu Gardun, ove jeseni!

U petak, 4. listopada 2019. na programu je tematski događaj u stilu okruglog stola, dok će u subotu 5. listopada suhozidne ekipe odmjeriti snage na Prvenstvu. Pozivamo sve zainteresirane graditelje, navijače, gledatelje, znatiželjnike da zaokruže datum na kalendaru, a više informacija slijedi!

Kako je bilo prošle godine: http://www.dragodid.org/2-prvenstvo-u-gradnji-suhozida-4-66-metara-za-pobjedu/

43768533_321436741991232_5995569934837481472_n

Udruge DRAGODID i Gaius Laberius – Gardun najavljuju III. Prvenstvo Hrvatske u gradnji suhozida, koje će se održati u triljskom naselju, točnije na arheološkom lokalitetu Gardun, ove jeseni! U petak, 4. listopada 2019. na programu je tematski događaj u stilu okruglog stola, dok će u subotu 5. listopada suhozidne ekipe odmjeriti snage na Prvenstvu. Pozivamo […]

Read More »

 atts
0

Spašena još jedna bunja!

IMG_8327

Tekst & Foto: F. Bubalo (edit članka: 14.8.2019.)

Zadnja dva mjeseca intezivnih pregovora između predstavnika Udruge Dragodid, vlasnika, investitora (Hrvatske ceste), izvođača radova (PZC),  arheologa, te nadležnog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture, rezultiralo je u spašavanju jedne bračke bunje, mogli bismo reći u sudačkoj nadoknadi. Premda izvornim projektom izgradnje buduće zaobilaznice naselja Ložišća nije predviđeno njeno spašavanje na ovaj način, zajedničkim naporima uspjelo se isposlovati njeno razlaganje, te izgradnja faksimila u budućnosti. Obzirom da je na jednom dijelu bunja bila urušena, na ovaj način omogućena je njena “sanacija“ makar na novoj lokaciji i u nešto izmijenjenom obliku, ali i dalje kao spomenik trudu izvornih graditelja. Ono što valja napomenuti, jest da se otvara prilika da se umijeće gradnje suhozida – u ovom slučaju tehnike nepravog svoda – još jednom prakticira, uz prisutnost lokalnih poznavatelja tradicije i eventualno prenese na neke buduće graditelje.

Autor Elaborata i voditelj izmještanja bunje – Drugi otok, obrt za istaživanje i savjetovanje – u suradnji s tvrkom Mjesto pod suncem d.o.o., izradio je dokumetaciju koja uključuje arhitektonski snimak postojećeg stanja, prostornu analizu i valorizaciju objekta, te prijedlog smjernica izmještanja. Uz opširnu foto i video dokumentaciju izrađen je i 3D model bunje  kako bi faksimil buduće bunje bio što vjerniji izvornom obliku. U suradnji sa tvrtkom PZC iz Splita i lokalnim kooperantima, pristupilo se ručnom razlaganju bunje. Nakon dekonstrukcije prstena bunje i uklanjanja škalje, došlo se do nepravog svoda, te su potom uklonjene kamene ploče te uz pomoć bagera odložene na novu lokaciju na kojoj je planirana izgradnja faksimila bunje. Nakon označavanja važnijih elemanata bunje (ulaza), isti su prenešeni na posebnu gomilu, uz materijal za ”svoltavanje” bunje, te ostali materijal za gradnju baze bunje. Izgradnju faksimila bunje preuzeo je investitor, te se nadamo da će u skoroj budućnosti s stručnim izvođačem, lokalnim meštrima pa i lokalnim ljubiteljima suhozidne baštine, ova bunja osvanuti za buduća pokoljenja.

Koristimo priliku podsjetiti na slične akcije izmještanja ili ”spašavanja”, odnosno očuvanja značajnih suhozidnih objekata:

http://www.dragodid.org/spasene-dvije-konavoske-kucerice/
http://www.dragodid.org/bunja-uz-magistralu/

IMG_2830

DJI_0148

 

IMG_8336

IMG_8343

Tekst & Foto: F. Bubalo (edit članka: 14.8.2019.) Zadnja dva mjeseca intezivnih pregovora između predstavnika Udruge Dragodid, vlasnika, investitora (Hrvatske ceste), izvođača radova (PZC),  arheologa, te nadležnog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture, rezultiralo je u spašavanju jedne bračke bunje, mogli bismo reći u sudačkoj nadoknadi. Premda izvornim projektom izgradnje buduće zaobilaznice naselja Ložišća nije predviđeno njeno […]

Read More »

 atts
0

Europska konvencija o krajoliku usvojila izvješće o važnosti suhozida

Na 10. konferenciji o Europskoj konvenciji Vijeća Europe o krajoliku, održanoj 6.-7. svibnja 2019. u Strasbourgu, usvojen je Memento koji, između ostaloga, naglašava i važnost suhozida za europske krajolike.

Screenshot_1

Uvrštavanju suhozida u ovaj zagovarački važan dokument, doprinijela je francuska stručnjakinja Vijeća Europe Claire Cornu s prezentacijom izvješća ”Suhozid u krajoliku, naslijeđe i inovacija za teritorijalnu održivost”.

Dokument je dostupan za preuzimanje ovdje:  “Dry stone in the landscape, ancestral and innovative for sustainable territories”.pdf

Više informacija i drugi relevantni dokumenti dostupni su ovdje: https://www.coe.int/en/web/landscape/cep-cdcpp-2019

Izvor: Vijeće Europe

Na 10. konferenciji o Europskoj konvenciji Vijeća Europe o krajoliku, održanoj 6.-7. svibnja 2019. u Strasbourgu, usvojen je Memento koji, između ostaloga, naglašava i važnost suhozida za europske krajolike. Uvrštavanju suhozida u ovaj zagovarački važan dokument, doprinijela je francuska stručnjakinja Vijeća Europe Claire Cornu s prezentacijom izvješća ”Suhozid u krajoliku, naslijeđe i inovacija za teritorijalnu […]

Read More »

 atts
0

Najava: Grčka, stručni kamp i radionica kogulavanja

Grčka baštinska organizacija Boulouki organizira dvomjesečni stručni kamp (9.9.- 31.10.) i radionicu kogulavanja u trajanju od 12 dana (16.-27.10.) povijesnog puta koji vodi mostu Plaka, u mjestu Plaka Tzoumerka u regiji Epir. Sudionici iz Hrvatske i ostalih zemalja Balkana imaju mogućnost iskoristiti i punu stipendiju za pokrivanje troškova sudjelovanja na radionici.

Rokovi za prijave su: kamp – 22.8.; radionica – 8.9.

Više informacija u pozivu ovdje: https://boulouki.org/en/?p=3878

KLDx2_ENG

Grčka baštinska organizacija Boulouki organizira dvomjesečni stručni kamp (9.9.- 31.10.) i radionicu kogulavanja u trajanju od 12 dana (16.-27.10.) povijesnog puta koji vodi mostu Plaka, u mjestu Plaka Tzoumerka u regiji Epir. Sudionici iz Hrvatske i ostalih zemalja Balkana imaju mogućnost iskoristiti i punu stipendiju za pokrivanje troškova sudjelovanja na radionici. Rokovi za prijave su: […]

Read More »