Gornja Lastva: suvozidom do EU fondova

image009

Tekst i foto: Filip Bubalo

U okviru IPA projekta Baština-Pokretač razvoja, a pod organizacijskom palicom NVO Expeditio iz Kotora, KZU Napredak i općine Tivat, u Gornjoj Lastvi pored Tivta održana je dvodnevna (17.-19. lipnja) suhozidna radionica. Kako je riječ o vrijednoj ambijentalnoj cjelini i jednoj od rijetkih nenarušenih arhitektonskih sklopova u Crnoj Gori, odaziv volontera bio je izniman, pa se iz okolnih mjesta i gradova pojavilo šareno društvo od osnovnoškolaca, planinara, volontera, pa sve do crnogorskog princa Nikole, inače arhitekta i velikog prijatelja Gornje Lastve.


slika L: Eksterijer
slika D: Interijer 

Kako i ne bi kad je ova mediteranska kamena oaza, koja zbog dostupnosti crvenkastog pločastog vapnenca (đuričkog kamena), te iznimnih graditeljskih sklopova, posjeduje neusporediv magnetizam. Udaljena samo par kilometara od Jadranske magistrale s pogledom na Tivatski zaljev i poluotok Lušticu, ne bez razloga je utočište vrijednim Lastovljanima već stoljećima (2010.g. proslavljeno je 600 godina od prvog pisanog spomena župne crkve sv. Marije), ali danas unatoč obilju prirodnih (i kulturnih) resursa – ipak bez stalnog stanovništva.


slika L: Uslojeni kamen s malim podzidima
slika D: Đurički crvenkasti klesanac

Sa stalnom izmjenom vremenskih (ne)prilika, prvog dana radionice u domu kulture Ilija Marković održavana su iznimno posjećena predavanja prof. dr. Boruta Juvaneca s Arhitektonskog fakulteta u Ljubljani i predavača-praktičara – autora ovog teksta, pa se osim virtualne šetnje svjetskom vernakularnom baštinom, u drugom dijelu moglo čuti o volonterskim iskustvima Dragodida na području zaštite suhozidne (ne)materijalne kulturne baštine na lokalitetima diljem Jadrana.


slika L: Mladi suvozidari bili su nezaustavljivi
slika D: Veliki nanosi zemlje s gornjih terasa urusili su podzid 

Osim teoretskog dijela, drugog dana trebalo se zavrnuti rukave ali i nogavice, te doslovno iz blata obnoviti porušene podzide, najbolje pokazatelje kako stari Crnogorci kao ni Dalmatinci nisu bili lijeni, već su to samo – njihovi potomci. Naravno ne svi, a pogotovo ne mlađe generacije što su demonstrirale čak i pod kišom, koju ni sveprisutni entuzijazam nije mogao zaustaviti. Tako se malo razvedravanja iskoristilo za podizanje dvaju urušenih podzida nekadašnjih maslinika. Kako je ovo drugi put da Dragodid vodi suhozidnu radionicu u Crnoj Gori, pridružili su se i neka poznata lica – članovi planinarskog društva Vjeverica, koji su bili u maloj prednosti pred onima koji su prvi put suvozidarili, no sve nas je obilna kiša potjerala u dom na druženje i gastronomski predah, ali i razmjenu tek stečenih iskustava. Bilo je tu i novinara radija, novina, koji su vrijedno bilježili izjave oduševljenih i pomalo šta od rada što od kiše mokrih sudionika, a kad je eto i potomak kralja Njegoša došao dati podršku volonterima, između princa Nikole i suvozida,  sa mikrofonom u ruci i spremnim pitanjima, omela ga je zgodna TV novinarka. Ništa zato, svi su radili svoj posao, podigli su se podzidi i podružili smo se.  Motivi dolaska na radionicu te uspostava veze između nekoliko civilnih inicijativa, možda je i najača struktura što su je polaznici izgradili u ta tri dana izgradili, jer drugoga dana uz povremene bljeskove sunca, kiša je i dalje bila najaktivnija. Ipak na zadovoljstvo svih prvi suvozidni koraci su napravljeni, većina zacrtanog se obnovila, a klica suhozidanja kao vještine koju je potrebno njegovati i dalje, čini se pala je na plodno lastovljansko tlo.


slika L: Red kiše, red predavanja
slika D: Od novinara princ Njegoš nije dospio do suvozidanja 

Kako je ovdje žutica – prevladavajuća sorta masline, kojoj je uz toplu klimu dobra zemlja neophodna, tako su ovi podzidi bili ključni u zadržavanju plodnog tla. Odlaskom stanovništva i napuštanjem tradicionalne poljoprivrede, zemlja je jednostavno erodirala i urušila podzide.

  
slika L: Kanali za odvodnju vode
slika D: Od druma, preko skala, pragova, sve je od đuričkog kamena 

Uz popločane drumove, podzide, terase, te naravno kuće od pločastog vapnenca, nije teško naslutiti da su Gornjolastovljani bili i poznati zidari, a jedino šta nisu mogli napraviti, bile su isklesane kamenice za ulje – pila od velolučkog kamena. Brodovima su ih Bokelji dovozili, jer svaka ih je kuća morala imati, kao spremište ulja, ali i kao svojevrsni statusni simbol.  U kući Anđelka Stjepčevića, neumornog kroničara i dobrog duha revitalizacije Gornje Lastve, nalazi se jedna takva kamenica, uz još 100-ak artefakata etnografske zbirke koje su nekad čini život u ovom mjestu na obroncima Vrmca.


Etnografska zbirka g. Stjepčevića -alat među kojim i klesarski, ručna vrcalica za med i kamenica za maslinovo ulje

 
slika L: Detalj starog mlina
slika D: Koliko ljepote, toliko i pustoši 

Zanimljivo kako se ispod njih, kao i u ostalom u cijeloj Gornjoj Lastvi nalaze kameni kanali, kojim se višak vode zajedno sa zemljom, odvodio u posebne separatore, iz kojih bi se zemlja vraćala u polja, a voda nastavila put u bunare. Ovdašnji spremnici vode ili tzv. počuli, karakteristični su za ovo područje, jer se vertikala nadsvodi (u mortu) i gradi kvadratni otvor-prozor preko kojeg se uzima voda.Gđa. Marija i Zoran Nikolić (društvo Napredak), potomci starosjedioca, zajedno s civilnim udrugama poput Expeditio-a, nemumorni su u organiziranju radionica, poput one započete 2003.g. kada je obnovljen i  Dom kulture, a kojim ase nastoji obnoviti i revitalizirati Gornja Lastva, no povratak života u selo, dalek je koliko i težak. Danas se život u Gornjoj Lastvi svodi uglavnom na vikend izlete nekadašnjih stanovnika, radionice (nakon ove održana je još jedna u organizaciji Fondacije Petrović-Njegoš KZU Napredak), te središnju manifestaciju – Lastovsku feštu, koja se slavi prve subote u kolovozu, kao spomen na bogat kulturni život mjesta koje je od 1845,g, imalo svoju školu, tamburaško i dramsko društvo, čitaonicu…Bili su tu i nekadašnji predsjednik Mesić, ljubitelj polarnih medvjeda Vidošević i drugi slični,  ali da se netko vratio i počeo živjeti – još se čeka…

Suvozid ili suhozid, tako je svejedno, jer tehnika i potreba građenja svugdje je iz temelja ista, uvjetovana tek vrstom i načinom obrade dostupnog kamena, te voljom i željom ljudi da oblikuju svoj životni postor i cijeli krajolik. Međutim i sudbine ruralnih područja poput ovoga, koje je prije samo 50-ak godina nastanjivalo oko 500-ak ljudi, vazda su iste, bilo gdje da se nađete na Mediteranu, Balkanu, a i šire.


Relikti nekadašnjeg života na visoravni ispod Lovćena

I ove fotografije jednog od posljednjih preživjelih slamnatih krovova (i gumna) na širem području Lovćena, točnije u mjestu Vučev Do, govore o ugroženosti tradicijske baštine. Fenomenalni primjeri narodne arhitekture poput ovog na Bižaljevcu, gdje je prirodni izvor vode jednoslojno nadsvođen (pa se ni vrsni poznavatelj corbellinga prof. Juvanec nije prije susreo s ovakvom strukturom), još se uvijek mogu pronaći na napuštenim pastirskim stazama.


Kamenom obgrljen, sačuvan i zaštićen izvor vode na Bižaljevcu 

Odsutstvo masovnog turizma poput onoga oko Njegoševa mauzoleja na Lovćenu možda jest izbjegavanje devastacije tog tipa, no potpuno zanemarivanje je možda još i gore. Možda najbolji primjer jest i stari suhozidni prilaz mauzoleju, koje se ne koristi i koji je u većem dijelu razrušen. Za Expeditio izvrsna lokacija za novu suhozidnu radionicu, ali za nekog drugog možda savršen izgovor za rušenje pod izlikom ugrožavanja života ljudi i imovine?!

  
Novi, i stari suhozidni put prema Njegoševu mauzoleju (autor Ivan Meštrović)

Udruga Dragodid samo čeka slijedeći poziv bilo da je Lovćen, Luštica, Lastva ili Vrmac, jer kako kaže pjesnik Aleksandar Stojković-ST: Ne možeš mnogo, al možeš malo!

 

Share and Enjoy:
  • Facebook
  • Twitter
  • del.icio.us
  • Print
  • Tumblr

One Comment

  1. Milos Lalicic
    Posted September 4, 2014 at 09:16 | Permalink

    Bilo bi lijepo da su jos pomenuli da je projekat sa 4.000 EUR finansiran od strane Porto Montenegra, doduse – ovakve stvari se cetso zaborave…

Post a Comment

Your email is never published nor shared. Required fields are marked *

*
*

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

 atts
2

Najava/announcing: Petrebišća XIII.

Najavljujemo i pozivamo zainteresirane studente i mlade profesionalce na 13. suhozidni međunarodni volonterski kamp – Petrebišća XIII., koji će se održati 30. srpnja – 7. kolovoza 2022. u napuštenom ljetnom selištu Petrebišća na Učki.
We proudly announce the 13th dry stone international student/young professionals’ volunteer camp – Petrebišća XIII. The camp will be held in an abandoned dry-stone seasonal village Petrebišća on Učka mountain, July 30th – August 7th 2022.

PLAKAT PTB 2022
Sudionici će:
– naučiti osnove suhozidne gradnje
– naučiti oblikovati kamen malim ručnim alatom
– sagraditi suhozid ”iz nule”
– obnavljati seoske kućice,  suhozidnu i drvenu infrastrukturu
– sudjelovati u međunarodnom neformalnom suhozidnom natjecanju i natjecanju u balotama!

Participants will:
- learn dry stone basics
- learn to shape stone using hand tools
- build a dry stone wall ”from scratch”
- repair a stone slate roof
- renovate dry stone and wooden village infrastructure
- participate in an informal dry stone competiton and a petanque competition!

Osim radnog programa, pripremili smo program predavanja i razgovora o ruralnom graditeljskom naslijeđu i vezanim temama, kao i pješačku i planinarsku turu po PP Učka.
There will be interesting lectures about building techniques, architectural heritage and related topics, as well as a walking and hiking tour along NP Učka.

Lokacija – jučer, danas, sutra
Napušteno ljetno selište Petrebišća iznad Mošćeničke Drage smješteno je u udolini ispod glavnog hrpta Učke. Uz spomeničku važnost za kulturu života na ovom prostoru, ovaj slikoviti lokalitet je otvaranjem Mitsko-Povijesne staze Trebišća-Perun dobio i turistički značaj kao jedan od njenih ključnih punktova. U suradnji udruge Dragodid i Općine Mošćenička Draga 2010. pokrenuta je organizacija  ljetnih studentskih radionica kroz koje bi se, praktičnim radom na obnovi selišta, znanja o  tradicijskim graditeljskim tehnikama prenijela na novu generaciju mladih profesionalaca. Namjera je obnovljene objekte i uređene površine pretvoriti u sadržaje poput planinarskog skloništa za posjetitelje Parka prirode Učka i otvorenog prostora za kulturna događanja.

Location – past, present, future
Petrebišća is an abandoned seasonal village of simple stone huts, situated on a high plateau on Učka mountain and surrounded by forest. The History and Mythology Trail Trebišća-Perun was established by Nature park Učka, adding touristic key-point significance to Petrebišća village. Since 2010., Dragodid Association, Mošćenička Draga Municipality and Nature Park Učka in collaboration have organized summer students’ workshops in Petrebišća. The goal is to transfer knowledge about traditional building techniques to generations of future young professionals. Reconstructed dry-stone buildings and landscape features are to be re-used as hikers’ shelters and open spaces for various cultural events.

Kome je radionica namijenjena?
Radionica je namijenjena studentima i mladim profesionalcima koji se bave prostorom, gradnjom i baštinom, te koje zanimaju tradicionalne tehnike gradnje, rad i zabava u prirodi.
Za ostale zainteresirane su (uz najavu) dobrodošli kraći jedno/dvo-dnevni posjeti. Sudionici moraju biti punoljetni.

Who is the workshop for?
The workshop is open for building and heritage students and enthusiasts interested in traditional building techniques and simple rewarding outdoor work.
Others are welcome to visit us for a day or two (upon prior notice). All participants must be 18+ years old.

Kako je organiziran kamp?
Smještaj tijekom radionice je u vlastitim šatorima i vrećama na lokaciji, u kampu na livadi s podosta hlada. Nema tople i tekuće vode a količina potrošnje vode je ograničena. Veliki šator služi kao kuhinja i zajednički dnevni boravak. Tuš je kamperski a WC poljski, pobliže šumski. GSM signal postoji ali je slab a struja se koristi samo za punjenje baterija. Na raspolaganju su tri obroka dnevno, od čega jedan ili dva kuhana. Vegetarijanci su dobrodošli. Dnevna zaduženja sudionika uključuju pomoć u pripremi hrane te održavanje reda u kampu i selu.

Iznos participacije: 350 kn. Jezik radionice engleski/hrvatski.

How is the camp organized?
The camp is situated on a nice and shady meadow. Everybody brings their own waterproof tent, sleeping bag & mattress. A big military tent is put up as a kitchen, storeroom and “living room” for all. Limited water usage, pit toilet, campers’ shower, 3 meals per day (1-2 cooked). Vegetarians welcome. GSM signal is weak, electricity is used only for charging batteries. Participants help with the food preparation and camp maintenance.

Participation fee: 350 kn. Working language: English/Croatian.

Kako se prijaviti?
Ako smo vas zainteresirali, prijave šaljite do 1.7. na adresu info@dragodid.org

Prijava mora sadržavati: ime i prezime, fakultet (ili druga organizacija), godina rođenja, kontakt mobitel, mail adresa.

Uz osnovne podatke šaljite nam i nešto kroz što ćemo vas najbolje ukratko upoznati. Prikaz onoga čime se inače bavite, koji su vam interesi i što vas je motiviralo za radionicu, na način koji vam najbolje leži – tekst, fotografije, crtež, ili bilo koju drugu formu. Cijenit ćemo duhovitost i kreativnost u prijavi. Kod selekcije sudionika će nam upravo kvaliteta vaših prijava biti od pomoći.

How to apply?
Send your applications until July 1st on: info@dragodid.org

Your application must contain: first and last name, University (or other organisation), birth year, contact mobile phone, e-mail address.

Along with your basic information send us something that will help us get to know you a little bit. Show us what you do, what your interests are, what motivated you to apply. Pick a form that suits you best: text, photo, drawing or anything else. Creative and witty applications will be appreciated. The quality of your applications will help us with participants selection.

Vidimo se na planini!
See you up on the mountain!

Najavljujemo i pozivamo zainteresirane studente i mlade profesionalce na 13. suhozidni međunarodni volonterski kamp – Petrebišća XIII., koji će se održati 30. srpnja – 7. kolovoza 2022. u napuštenom ljetnom selištu Petrebišća na Učki. We proudly announce the 13th dry stone international student/young professionals’ volunteer camp – Petrebišća XIII. The camp will be held in […]

Read More »

 atts
0

Najava: obnova suhozida u Lubenicama

Zavičajno društvo Gerbin i Udruga Dragodid ovaj vikend obnavljaju suhozid koji omeđuje povijesno važnu lokvu u blizini Lubenica (Vele lokvi). Svi su pozvani dati ruku i naučiti kako se zida u suho!

Radi se u jutarnjim (7-11) i kasnim popodnevnim satima (16-20) u subotu, a nedjelju samo u jutarnjim satima (7-12). Rukavice, hrana i alat osigurani, ponijeti primjerenu odjeću i kapu.

Projekt financira Grad Cres.

WhatsApp Image 2022-06-08 at 12.53.48

Zavičajno društvo Gerbin i Udruga Dragodid ovaj vikend obnavljaju suhozid koji omeđuje povijesno važnu lokvu u blizini Lubenica (Vele lokvi). Svi su pozvani dati ruku i naučiti kako se zida u suho! Radi se u jutarnjim (7-11) i kasnim popodnevnim satima (16-20) u subotu, a nedjelju samo u jutarnjim satima (7-12). Rukavice, hrana i alat […]

Read More »

 atts
0

Baški mrgari ili hrvatski Nazca lines

Foto: Sanjin Ilić, Berislav Horvatić
Tekst: Mislav Tovarac

O mrgarima se već pisalo u nekoliko navrata, a i bili su predmetom izložbi, okruglih stolova i panela pa neću pokušavati ponovno prenijeti stvari koje su drugi već prenijeli i obrazložili. Radije ću prenijeti iskustva i dojmove sa trodnevne radionice obnove mrgara prošli tjedan. 

U tjednu koji je prethodio Crnoj ovci, festivalu janjetine, individualizma, kreativnosti, otočke baštine, popularne kulture i sporta, bili smo pozvani održati dvije radionice obnove suhozida u organizaciji Društva Sinjali, a uz financijsku podršku Općine Baška i TZO Baška. Prva dva dana radionice bila su namijenjena onima koji žele znati nešto više i fokus je bio na individualnom radu sa pojedincima koji su uspjeli usvojiti osnove tehnike gradnje u suho, stilom specifičnim za kvarnerske otoke, tzv. unjulicom. 

Unjulo je tip gradnje u kojem se statička čvrstoća standardnog duplog suhozida zanemaruje u korist vremenski efikasnije gradnje, te su takvi zidovi rađeni od samo jednog vertikalnog sloja kamenja. Pozitivna strana takvog stila je ta što je moguće sagraditi mnogo veće poteze zida u razmjerno kraćem vremenu nego što bi se moglo sagraditi klasičnog, dvostranog zida. Naravno gubi se na čvrstoći, ali takav zid je veoma lagano popraviti jer ne zahtijeva iskopavanje i slične radove potrebne u klasičnoj gradnji.

Primarna svrha takvom zidanju bila je podjela pašnjačkog prostora, tj. komunada  južnog dijela otoka Krka, jedne dramatične pustopoljine, bičevane vjetrovima  koja gleda na Velebitski kanal s jedne i Kvarnerić s druge strane. Mjestimično u tom nalaze se mrgari, suhozidne ovčare koje iz zraka svojim tlocrtom podsjećaju na cvjetove.

Na dan same Crne ovce održala se i treća radionica na kojoj su nam se uz lokalne volonterske snage pridružili i studenti etnologije i antropologije iz Zadra predvođeni profesorom Jadranom Kalom.

foto 1Nakon okupljanja na krajnjem rubu plaže Zarok u Baški, gdje i počinje put uzbrdo, nakon 45 minuta šetnje i postepenog uzdizanja iz borovog hlada na golu stijenu, dolazi se do našeg cilja – mrgara, čije latice smo naumili obnoviti. foto 2 foto 3

Nakon kratkog teorijskog uvoda, volonteri i voditelji bacili su se na praktični dio, te smo kroz jedno jutro i dio poslijepodneva popravili značajan dio urušenja u mrgaru.

foto 4 foto 5 foto 6 foto 7 foto 8 foto 9Radionice smo završili zajedničkim ručkom i kovanjem daljnjih suhozidnih planova. Ovim putem bi se htjeli zahvaliti svima prisutnima iz organizacije i svim volonterima na ukazanom povjerenju, trudu i vremenu koje su uložili u ovaj nemali pothvat, volonterima iz Baške, Krka, Rijeke, Zagreba i Čazme. Ostale fotografije možete pogledati uz toplu preporuku na Facebook stranici Društva Sinjali Baška ovdje.

Foto: Sanjin Ilić, Berislav Horvatić Tekst: Mislav Tovarac O mrgarima se već pisalo u nekoliko navrata, a i bili su predmetom izložbi, okruglih stolova i panela pa neću pokušavati ponovno prenijeti stvari koje su drugi već prenijeli i obrazložili. Radije ću prenijeti iskustva i dojmove sa trodnevne radionice obnove mrgara prošli tjedan.  U tjednu koji […]

Read More »

 atts
0

Dragodid na Lastovu ili Radno na praznik rada

Tekst: Mislav Tovarac
Foto: Anton Divić, Ines Bačan, Mislav Tovarac

U tjednu koji je prethodio međunarodnom prazniku rada bili smo pozvani održati jednu višednevnu radionicu, tj. podržati radnu akciju izgradnje suhozida na ulazu u OPG Podanje na Lastovu. Akcija je organizirana od strane Udruga Dobre Dobričević i Udruga Rukatac i Piculja Lastovo u vidu plana i programa, a podržana od naše strane u vidu edukacije i izvedbe. Suhozidi na Lastovu prisutni su u podjednakoj količini i funkciji kao i na ostatku obale i otocima pa smo prateći te parametre prionuli na posao. Zadatak je bio sagraditi 45 metara niskog zida koji slijedi cestu na ulazu u OPG Podanje te sprečava urušavanje terena sa te strane. Na naše veliko olakšanje dočekao nas je pripremljen, očišćen teren i obilje materijala za gradnju. Prvi dan je prošao u pripremi i selekciji materijala za gradnju, nešto temeljenja i dosta dolaženja sebi nakon dugog putovanja, te smo potegnuli samo manji dio zida, no i to je bilo dovoljno i za volontere i domaćine koji su nam kroz sve dane nudili vrhunsku okrepu u domaćim proizvodima, pitkim i jestivim.

FOTO 1
Drugi dan je prošao u radnoj atmosferi, no vrućine koje su već tada rasle do 30 stupnjeva i manjak bilo kakvog vjetra učinio je dan dosta iscrpljujućim. Na sreću imali smo pomoć mehanizacije i inspirativnu količinu domaćeg vina da nam pomogne pregrmiti sve poteškoće.

FOTO 2 FOTO 3 FOTO 4
Ostali dani prošli su u sjenovitijem dijelu gradilišta te je time i posao išao lakše, temeljni red zida bio je položen pa nam je ostalo jedino zidanje, bez kopanja i popratnih radnji vezanih uz gradnju. Promjena sezone i duži dan ostavili su nam i dovoljno vremena za razgledavanje otoka nakon radnog vremena što za razliku od gradilišta nismo fotodokumentirali, pa nastavno u tom tonu, ovo je konačni rezultat.

FOTO 5 FOTO 6 FOTO 7

Želimo se zahvaliti organizatorima, Udruzi Dobre Dobričević, Udruzi Rukatac i Piculja Lastovo, svim volonterima i volonterkama, domaćinima OPG Podanje na uloženom vremenu, trudu i dobroj volji. Nadamo se da ćete nas zvati ponovno.

FOTO 8

Pozdrav!

Radionica/edukacija obnove suhozida održana u sklopu projekta Društveni centar Lastovo kojeg sufinancira Europska unija u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali iz Europskog socijalnog fonda te Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.

Tekst: Mislav Tovarac Foto: Anton Divić, Ines Bačan, Mislav Tovarac U tjednu koji je prethodio međunarodnom prazniku rada bili smo pozvani održati jednu višednevnu radionicu, tj. podržati radnu akciju izgradnje suhozida na ulazu u OPG Podanje na Lastovu. Akcija je organizirana od strane Udruga Dobre Dobričević i Udruga Rukatac i Piculja Lastovo u vidu plana […]

Read More »

 atts
0

Radionica obnove suhozida u Drveniku

Tekst: Dora Raič
Foto: Ana Jadrijević, Dora Raič

20220514_154706
Pod obroncima Biokova, u Drveniku, od 13. do 15. svibnja održala se radionica obnove suhozida u suradnji s Turističkom Zajednicom Drvenik. Cilj radionice bio je obnova planinarske i pješačke Staze Alberta Fortisa.

Za početak pregledali smo prvih 50ak metara staze kako bi definirali točne pozicije za obnovu. U najvećem dijelu riječ je o podzidu maslinika, koji se kreće od nekih 0,5 m pa do skoro 2 m visine. S obzirom na nešto manji broj sudionika prvoga dana radionice, u petak, odlučili smo za zagrijavanje urediti sami početak staze. Na odabranoj lokaciji podzid je bio skoro u potpunosti urušen te se po običaju krenulo od rašćišćavanja vegetacije i razasutog materijala. Za završetak zone obnove odredili smo dio podzida na kojem je stepenasto bilo ugrađeno nekoliko povećeg kamenja, za koje smo zaključili da su postavljeni kako bi se lakše popelo do maslinika.

20220513_092949 20220513_093032
20220513_100033 20220513_100104
Do kraja radnog dijela dana, uspješno je uređen početni dio staze i obnovljeno oko 6 m podzida.

20220513_154856
Narednog dana, ekipa je dobila pojačanje te smo se odlučili prihvatiti obnove najizazovnijeg dijela podzida. Riječ je o skoro 2 m visokom dijelu podzida, na kojem su bile 3 velike provale. S obzirom na visinu podzida, s provalama je proklizala i velika količina zemlje te je prije gradnje bilo potrebno ukloniti.

20220514_091630 20220514_093832
Zajedničkim snagama, naizgled veliki zalogaj brzo je savladan. Teren je raščišćen, materijal za gradnju sortiran te se započelo s formiranjem novog lica.

20220514_120602
Prije nastavka radova, a nakon marende u odličnom društvu, počastili smo se partijom balota na ponajljepšem zogu na našoj obali.

20220513_120648 20220514_132753
Napunjenih baterija, vratili smo se u radnu atmosferu. Pohvale sudionicima koji su bili zainteresirani, motivirani i vrlo brzo pohvatali principe građenja te smo u nekoliko preostalih sati drugog dana radionice podigli veći dio podzida.

20220514_151502 20220514_151523 20220514_151612 20220514_164630
Zadnjeg radnog dana, u nedjelju kroz jutro, podiglo se nekoliko završnih redova podzida te je time uspješno obnovljena i druga lokacija u sklopu ove radionice.

20220515_111919
Zahvaljujemo našim domaćinima na izuzetno ugodnom gostovanju te se nadamo ponovnoj suradnji i još kojoj radionici u ovom suhozidno bogatom mjestu.

Tekst: Dora Raič Foto: Ana Jadrijević, Dora Raič Pod obroncima Biokova, u Drveniku, od 13. do 15. svibnja održala se radionica obnove suhozida u suradnji s Turističkom Zajednicom Drvenik. Cilj radionice bio je obnova planinarske i pješačke Staze Alberta Fortisa. Za početak pregledali smo prvih 50ak metara staze kako bi definirali točne pozicije za obnovu. […]

Read More »