Gornja Lastva: suvozidom do EU fondova

image009

Tekst i foto: Filip Bubalo

U okviru IPA projekta Baština-Pokretač razvoja, a pod organizacijskom palicom NVO Expeditio iz Kotora, KZU Napredak i općine Tivat, u Gornjoj Lastvi pored Tivta održana je dvodnevna (17.-19. lipnja) suhozidna radionica. Kako je riječ o vrijednoj ambijentalnoj cjelini i jednoj od rijetkih nenarušenih arhitektonskih sklopova u Crnoj Gori, odaziv volontera bio je izniman, pa se iz okolnih mjesta i gradova pojavilo šareno društvo od osnovnoškolaca, planinara, volontera, pa sve do crnogorskog princa Nikole, inače arhitekta i velikog prijatelja Gornje Lastve.


slika L: Eksterijer
slika D: Interijer 

Kako i ne bi kad je ova mediteranska kamena oaza, koja zbog dostupnosti crvenkastog pločastog vapnenca (đuričkog kamena), te iznimnih graditeljskih sklopova, posjeduje neusporediv magnetizam. Udaljena samo par kilometara od Jadranske magistrale s pogledom na Tivatski zaljev i poluotok Lušticu, ne bez razloga je utočište vrijednim Lastovljanima već stoljećima (2010.g. proslavljeno je 600 godina od prvog pisanog spomena župne crkve sv. Marije), ali danas unatoč obilju prirodnih (i kulturnih) resursa – ipak bez stalnog stanovništva.


slika L: Uslojeni kamen s malim podzidima
slika D: Đurički crvenkasti klesanac

Sa stalnom izmjenom vremenskih (ne)prilika, prvog dana radionice u domu kulture Ilija Marković održavana su iznimno posjećena predavanja prof. dr. Boruta Juvaneca s Arhitektonskog fakulteta u Ljubljani i predavača-praktičara – autora ovog teksta, pa se osim virtualne šetnje svjetskom vernakularnom baštinom, u drugom dijelu moglo čuti o volonterskim iskustvima Dragodida na području zaštite suhozidne (ne)materijalne kulturne baštine na lokalitetima diljem Jadrana.


slika L: Mladi suvozidari bili su nezaustavljivi
slika D: Veliki nanosi zemlje s gornjih terasa urusili su podzid 

Osim teoretskog dijela, drugog dana trebalo se zavrnuti rukave ali i nogavice, te doslovno iz blata obnoviti porušene podzide, najbolje pokazatelje kako stari Crnogorci kao ni Dalmatinci nisu bili lijeni, već su to samo – njihovi potomci. Naravno ne svi, a pogotovo ne mlađe generacije što su demonstrirale čak i pod kišom, koju ni sveprisutni entuzijazam nije mogao zaustaviti. Tako se malo razvedravanja iskoristilo za podizanje dvaju urušenih podzida nekadašnjih maslinika. Kako je ovo drugi put da Dragodid vodi suhozidnu radionicu u Crnoj Gori, pridružili su se i neka poznata lica – članovi planinarskog društva Vjeverica, koji su bili u maloj prednosti pred onima koji su prvi put suvozidarili, no sve nas je obilna kiša potjerala u dom na druženje i gastronomski predah, ali i razmjenu tek stečenih iskustava. Bilo je tu i novinara radija, novina, koji su vrijedno bilježili izjave oduševljenih i pomalo šta od rada što od kiše mokrih sudionika, a kad je eto i potomak kralja Njegoša došao dati podršku volonterima, između princa Nikole i suvozida,  sa mikrofonom u ruci i spremnim pitanjima, omela ga je zgodna TV novinarka. Ništa zato, svi su radili svoj posao, podigli su se podzidi i podružili smo se.  Motivi dolaska na radionicu te uspostava veze između nekoliko civilnih inicijativa, možda je i najača struktura što su je polaznici izgradili u ta tri dana izgradili, jer drugoga dana uz povremene bljeskove sunca, kiša je i dalje bila najaktivnija. Ipak na zadovoljstvo svih prvi suvozidni koraci su napravljeni, većina zacrtanog se obnovila, a klica suhozidanja kao vještine koju je potrebno njegovati i dalje, čini se pala je na plodno lastovljansko tlo.


slika L: Red kiše, red predavanja
slika D: Od novinara princ Njegoš nije dospio do suvozidanja 

Kako je ovdje žutica – prevladavajuća sorta masline, kojoj je uz toplu klimu dobra zemlja neophodna, tako su ovi podzidi bili ključni u zadržavanju plodnog tla. Odlaskom stanovništva i napuštanjem tradicionalne poljoprivrede, zemlja je jednostavno erodirala i urušila podzide.

  
slika L: Kanali za odvodnju vode
slika D: Od druma, preko skala, pragova, sve je od đuričkog kamena 

Uz popločane drumove, podzide, terase, te naravno kuće od pločastog vapnenca, nije teško naslutiti da su Gornjolastovljani bili i poznati zidari, a jedino šta nisu mogli napraviti, bile su isklesane kamenice za ulje – pila od velolučkog kamena. Brodovima su ih Bokelji dovozili, jer svaka ih je kuća morala imati, kao spremište ulja, ali i kao svojevrsni statusni simbol.  U kući Anđelka Stjepčevića, neumornog kroničara i dobrog duha revitalizacije Gornje Lastve, nalazi se jedna takva kamenica, uz još 100-ak artefakata etnografske zbirke koje su nekad čini život u ovom mjestu na obroncima Vrmca.


Etnografska zbirka g. Stjepčevića -alat među kojim i klesarski, ručna vrcalica za med i kamenica za maslinovo ulje

 
slika L: Detalj starog mlina
slika D: Koliko ljepote, toliko i pustoši 

Zanimljivo kako se ispod njih, kao i u ostalom u cijeloj Gornjoj Lastvi nalaze kameni kanali, kojim se višak vode zajedno sa zemljom, odvodio u posebne separatore, iz kojih bi se zemlja vraćala u polja, a voda nastavila put u bunare. Ovdašnji spremnici vode ili tzv. počuli, karakteristični su za ovo područje, jer se vertikala nadsvodi (u mortu) i gradi kvadratni otvor-prozor preko kojeg se uzima voda.Gđa. Marija i Zoran Nikolić (društvo Napredak), potomci starosjedioca, zajedno s civilnim udrugama poput Expeditio-a, nemumorni su u organiziranju radionica, poput one započete 2003.g. kada je obnovljen i  Dom kulture, a kojim ase nastoji obnoviti i revitalizirati Gornja Lastva, no povratak života u selo, dalek je koliko i težak. Danas se život u Gornjoj Lastvi svodi uglavnom na vikend izlete nekadašnjih stanovnika, radionice (nakon ove održana je još jedna u organizaciji Fondacije Petrović-Njegoš KZU Napredak), te središnju manifestaciju – Lastovsku feštu, koja se slavi prve subote u kolovozu, kao spomen na bogat kulturni život mjesta koje je od 1845,g, imalo svoju školu, tamburaško i dramsko društvo, čitaonicu…Bili su tu i nekadašnji predsjednik Mesić, ljubitelj polarnih medvjeda Vidošević i drugi slični,  ali da se netko vratio i počeo živjeti – još se čeka…

Suvozid ili suhozid, tako je svejedno, jer tehnika i potreba građenja svugdje je iz temelja ista, uvjetovana tek vrstom i načinom obrade dostupnog kamena, te voljom i željom ljudi da oblikuju svoj životni postor i cijeli krajolik. Međutim i sudbine ruralnih područja poput ovoga, koje je prije samo 50-ak godina nastanjivalo oko 500-ak ljudi, vazda su iste, bilo gdje da se nađete na Mediteranu, Balkanu, a i šire.


Relikti nekadašnjeg života na visoravni ispod Lovćena

I ove fotografije jednog od posljednjih preživjelih slamnatih krovova (i gumna) na širem području Lovćena, točnije u mjestu Vučev Do, govore o ugroženosti tradicijske baštine. Fenomenalni primjeri narodne arhitekture poput ovog na Bižaljevcu, gdje je prirodni izvor vode jednoslojno nadsvođen (pa se ni vrsni poznavatelj corbellinga prof. Juvanec nije prije susreo s ovakvom strukturom), još se uvijek mogu pronaći na napuštenim pastirskim stazama.


Kamenom obgrljen, sačuvan i zaštićen izvor vode na Bižaljevcu 

Odsutstvo masovnog turizma poput onoga oko Njegoševa mauzoleja na Lovćenu možda jest izbjegavanje devastacije tog tipa, no potpuno zanemarivanje je možda još i gore. Možda najbolji primjer jest i stari suhozidni prilaz mauzoleju, koje se ne koristi i koji je u većem dijelu razrušen. Za Expeditio izvrsna lokacija za novu suhozidnu radionicu, ali za nekog drugog možda savršen izgovor za rušenje pod izlikom ugrožavanja života ljudi i imovine?!

  
Novi, i stari suhozidni put prema Njegoševu mauzoleju (autor Ivan Meštrović)

Udruga Dragodid samo čeka slijedeći poziv bilo da je Lovćen, Luštica, Lastva ili Vrmac, jer kako kaže pjesnik Aleksandar Stojković-ST: Ne možeš mnogo, al možeš malo!

 

Share and Enjoy:
  • Facebook
  • Twitter
  • del.icio.us
  • Print
  • Tumblr

One Comment

  1. Milos Lalicic
    Posted September 4, 2014 at 09:16 | Permalink

    Bilo bi lijepo da su jos pomenuli da je projekat sa 4.000 EUR finansiran od strane Porto Montenegra, doduse – ovakve stvari se cetso zaborave…

Post a Comment

Your email is never published nor shared. Required fields are marked *

*
*

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

 atts
0

Izvještaj s radionice u Veprincu

Tekst: Oleg Miklić
Slike: Mario Zaccaria, Oleg Miklić

 

Nastavljena je suradnja sa Rajkom Ukićem i društvom iz Veprinca. Jednodnevna radionica je počela u subotu u 9:00. Vremenska prognoza nije bila obećavajuća, te je odaziv polaznika radionice bio dosta skroman. Kao i na prvoj radionici, lokalno stanovništvo je uređivalo sam ulaz na Stazu Veprine, dok je naša suhozidna ekipa krenula na završavanje radova započetih na prvoj radionici. Kako je lokacija već bila očišćena od vegetacije i kamen je bio odvojen, odmah smo krenuli sa radovima. Nastavili smo ziđati visoki podzid, te zapunjavati stražnju stranu zida sa čkaljom.

 

1

 

2

 

3

 

Radovi su tekli brzo, pa smo do marende u 13:00 skoro završili sa podizanjem zida na visinu od oko 2,5m, te smo skoro potrošili sav kamen i čkalju iz originalnog podzida. Marenda je bila odlična, ali vrijeme se je pogoršalo, počela je padati kiša.

 

4

 

 

To razočarenje je trajalo koliko i siesta poslije marende, kiša je stala, te smo odmah krenuli sa nastavkom radova, da nas kiša opet ne prekine. Na našu sreću i nije, te smo po suhome i čak sa nekoliko tračaka sunca nastavili radove. Visoki podzid je završen, ostavljena je pola metra široka berma, te je do staroga puta sagrađen do pola metra visok i par metara dug podzid.

 

 

5

 

Za to smo materijal morali potražiti u okolici, ali je i taj dio posla protekao brzo. Bermu koja je bila napravljena od čkalje smo kamuflirali sa zemljom, te je po ideji domaćina u nju presađena veprina. Ukoliko se ulovi, mogla bi napraviti prirodnu ogradu između puta i 3 metra duboke provalije. Na kraju radova smo rezimirali odrađeno, te načeli temu novih ideja za nastavak radova na lokaciji. Veprinačka priča se nastavlja..

 

6

 

7

Tekst: Oleg Miklić Slike: Mario Zaccaria, Oleg Miklić   Nastavljena je suradnja sa Rajkom Ukićem i društvom iz Veprinca. Jednodnevna radionica je počela u subotu u 9:00. Vremenska prognoza nije bila obećavajuća, te je odaziv polaznika radionice bio dosta skroman. Kao i na prvoj radionici, lokalno stanovništvo je uređivalo sam ulaz na Stazu Veprine, dok […]

Read More »

 atts
2

Izvještaj s III. prvenstva Hrvatske u gradnji suhozida

Tekst: Filip Šrajer
Foto: Filip Šrajer i Jelena Kulušić

U subotu 5.10. u mjestu Gardun kod Trilja održano je 3. prvenstvo Hrvatske u gradnji suhozida. Organizatori su bili domaća udruga „Gaius Laberius“ iz Garduna i udruga „Dragodid“, a na njemu je sudjelovalo osam ekipa. Cilj natjecanja bio je u 15 minuta izgraditi što dulji dvostruki suhozid (duplicu) širine u podnožju 70 cm i visine 1 m.

davEkipe „Dragodid“ (lijevo) i „Gaius Laberius“ (desno) otvorile su događaj.

2Vidik s Garduna na Trilj, donji dio Sinjskog polja, rijeku Cetinu i planinu Kamešnicu na granici s BiH.

Gardun je ujedno i jedan od poznatijih antičkih arheoloških lokaliteta u Hrvatskoj, mjesto gdje se nalaze ostaci građevina rimskog legijskog logora, koji je s povišenog položaja kontrolirao jedan od povijesno najvažnijih prijelaza preko rijeke Cetine, na raskrižju putova koji vode iz Splita prema Bosni i prema Hercegovini. Ovaj povijesno vrlo zanimljiv i ambijentalno upečatljiv lokalitet, međutim, nije bio presudan za odabir domaćinstva ove manifestacije, već je to bila odlična ekipa iz Udruge „Gaius Laberius“ iz Garduna, koja se prošle godine pojavila na volonterskom kampu na Vranskom jezeru i na 2. prvenstvu Hrvatske na Murteru i sve osvojila svojom neposrednošću i energijom.

Predviđanja da će Gardunjani dati sve od sebe na organizaciji ovog događaja obistinila su se: na otvorenju se pojavila i srdačnu podršku dala cijela politička hijerarhija, od predsjednika mjesnog odbora, preko gradonačelnika, do župana, a logistički ničega nije manjkalo. Svi su bili vrlo veseli i opušteni i entuzijastični oko nastavka ove i sličnih manifestacija u budućnosti.

Večer uoči natjecanja u Muzeju triljskog kraja održan je mali teorijski uvod gdje je poviješću i nalazima bogat lokalitet predstavila ravnateljica, mlada arheologinja Sanja Budić Leto, a autor ovoga teksta pričao o fenomenu hrvatske suhozidne baštine.

Samo natjecanje otvorile su ekipe organizatora, nakon čega su se zaredale različite, uglavnom domaće ekipe – od srednoškolaca do veterana. Kamen je došao iz obližnjega kamenoloma pod Mosorom i bio je svojim oblikom zahtjevniji za gradnju od prošlogodišnjega na Murteru, pa se nije očekivalo da će biti prebačena prošlogodišnja pobjednička duljina od 4,66 m. Međutim, superiornim nastupom, ekipa Golinjevo (kapetan Dujo Šipić, Ante Čalo, Silvio Odrljin, Milan Skejić i izbornik Martin Roguljić) odnijela je pobjedu s punih 5,01 m, a stekao se dojam da su mogli i dulje da je poligon bio dulji.

3Ekipa „Golinjevo“ slavi pobjedu

4
Mlada ekipa „ONK Gardun“

5

Ekipa Arduba prije starta: omladina i legendarni seoski učitelj u mirovini Ante Kutleša

Druga je bila makarsko-zadarska ekipa „Pomalo“, a treće mjesto osvojila je sinjska ekipa „Vlaji“, i to u pripetavanju – u bacanju kamena s ramena. Naime, ekipe „Dragodid“ i „Vlaji“ imale su u centimetar istu duljinu zida, te su iskoristile popratno natjecanje u bacanju kamena s ramena da se međusobno razračunaju. Najdalje je dobacio i „prvak Hrvatske u bacanju kamena s ramena za suhozidare“ postao Tomislav Tokić.

Na koncu su sve ekipe uz pomoć publike, pa i one najmlađe, natjecateljski kamen ugradile u međašnji zid koji će ostati na lokalitetu kao funkcionalni element i trajna uspomena na – svi su se složili – fenomenalno uspio događaj.

6Gradnja zajedničkog zida na kraju

Prvenstvo je popratilo još nekoliko medija, a galerije fotografija ćemo nastavljati objavljivati ovdje kako budu stizale.

HTV1

Hrvatski radio

Portal Ferata

Portal Dalmacija danas

Tekst: Filip Šrajer Foto: Filip Šrajer i Jelena Kulušić U subotu 5.10. u mjestu Gardun kod Trilja održano je 3. prvenstvo Hrvatske u gradnji suhozida. Organizatori su bili domaća udruga „Gaius Laberius“ iz Garduna i udruga „Dragodid“, a na njemu je sudjelovalo osam ekipa. Cilj natjecanja bio je u 15 minuta izgraditi što dulji dvostruki […]

Read More »

 atts
0

Prijave/applications: XVII. međunarodni suhozidni kongres / International Congress on dry stone

ENGLISH here: INFO SHEET + APPLICATION
FRENCH here: INFO SHEET + FORMULAIRE INSCRIPTION

Dragi kolege, prijatelji, suhozidni entuzijasti,

Udruga DRAGODID i međunarodna mreža S.P.S. za interdisciplinarno istraživanje suhozidne baštine najavljuju XVII. međunarodni suhozidni kongres koji će se održati od 2. do 4. listopada 2020. u Hrvatskoj. Domaćin je naša najjužnija općina – Općina Konavle.

71563658_2973292269387717_368932704269369344_o
Foto: Konavoski osnovnoškolci nakon edukativne suhozidne radionice, listopad 2019.
Konavle elementary school children after an educational dry stone workshop, October 2019

Svi zainteresirani mogu sudjelovati kao sudionici radionice, slušatelji, izlagači i/ili izlagači plakata. Rok za registriranje kao izlagač i/ili izlagač plakata je do 29. veljače 2020. Rok za registriranje kao slušatelj ili sudionik radionice je do 30. lipnja 2020.

*** Prijavnica, informacije o kotizaciji i ostali detalji nalaze se ovdje: INFO SHEET + PRIJAVNICA ***

Organizatori potiču na što ranije registracije. Ukoliko se predviđeni kapacitet registacija popuni prije navedenog roka, registracije će biti zatvorene.

Zahvaljujući učenicima i studentima, mladim profesionalcima, uključenom lokalnom stanovništvu te lokalnoj i državnoj podršci, konavosko suhozidno naslijeđe se detaljno istražuje, dokumentira i promovira. Radionice, aktivnosti s djecom, festivali, istraživanje suhozidnih tehnika s majstorima, umjetnicima i građanima održavaju naslijeđe živim i dinamičnim.

Dođite, iskusite i uvjerite se!

ENGLISH here: INFO SHEET + APPLICATION FRENCH here: INFO SHEET + FORMULAIRE INSCRIPTION Dragi kolege, prijatelji, suhozidni entuzijasti, Udruga DRAGODID i međunarodna mreža S.P.S. za interdisciplinarno istraživanje suhozidne baštine najavljuju XVII. međunarodni suhozidni kongres koji će se održati od 2. do 4. listopada 2020. u Hrvatskoj. Domaćin je naša najjužnija općina – Općina Konavle. Foto: […]

Read More »

 atts
0

Najava: Obnova suhozidne lokve u Gaćelezima

*Odgođeno zbog kiše! Traži se novi datum*

LAG More 249 u suradnji s Mjesnim odborom i mještanima naselja Gaćeleza organizira radionicu obnove suhozida lokalne lokve. Radionicu vodimo mi, a prenosimo poziv LAG-a u cijelosti:

20181124145333

*Odgođeno zbog kiše! Traži se novi datum* Dvodnevna akcija obnove suhozida održat će se 7. i 8. rujna 2019. te se ovim putem pozivaju zaintesirani mještani, volonteri i zainteresirano stanovništvo da daju doprinos obnovi nematerijalne, kulturne baštine.

Područje oko lokve je u jesen 2018. uređeno građanskom akcijom koja je financirana iz sredstava Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva. Lokva je nekada imala veliki značaj za lokalnu zajednicu. Osim što se koristila za navodnjavanje usjeva i napajanje stoka, lokva je bila mjesto okupljanja i druženja te se nakon obnove prostora, postavljanja klupa, stola, kante za otpatke i dječjih igrala, lokalno stanovništvo počelo ponovno okupljati. Kako bi cijeli prostor bio revitaliziran i obnovljen, mještani naselja su izrazili želju da se obnovi i dio urušenog suhozida oko lokve. Stoga je LAG More 249 angažirao udrugu Dragodid čije su glavne aktivnosti organizacija i vođenje suhozidnih radionica te provođenje istraživanja suhozidne baštine u suradnji s lokalnim partnerima.

U tijeku akcije, LAG More 249 zajedno s mještanima posadit će jedno stablo kako bi na taj način dali svoj doprinos građanskoj inicijativi “Dani kolektivne sadnje drveća” kojom se na simboličan način daje doprinos borbi protiv klimatskih promjena.

Izvor, foto: LAG More 249

 

*Odgođeno zbog kiše! Traži se novi datum* LAG More 249 u suradnji s Mjesnim odborom i mještanima naselja Gaćeleza organizira radionicu obnove suhozida lokalne lokve. Radionicu vodimo mi, a prenosimo poziv LAG-a u cijelosti: *Odgođeno zbog kiše! Traži se novi datum* Dvodnevna akcija obnove suhozida održat će se 7. i 8. rujna 2019. te se […]

Read More »

 atts
0

Otvorene su prijave za 3. Prvenstvo Hrvatske u gradnji suhozida – Gardun 2019

Ovogodišnje, 3. Prvenstvo Hrvatske u gradnji suhozida, u organizaciji udruga 4 Grada Dragodid i GaiusLaberius – Gardun, održat će se u subotu, 5. listopada u naselju Gardun, bogatom arheološkom nalazištu nedaleko od grada Trilja.

Screenshot_1
Program počinje već u petak, 4. listopada u večernjim satima, kada je planiran okrugli stol o suhozidnim temama. Natjecanje u gradnji suhozida kreće u subotu, 5. listopada u jutarnjim satima. Na terenu će biti organiziran zajednički ručak. Nakon natjecanja slijedi prigodni zabavni program uz druženje i proglašenje pobjednika. Detaljan raspored biti će objavljen naknadno.

Natjecanje će se odigrati u malom naselju Gardun, koje je osim prirodnim ljepotama bogato i mnogim arheološkim nalazištima od kojih je zasigurno najpoznatiji Tilurij (Tilurium), rimski legijski logor, po kojem je Grad Trilj dobio ime.

Ovim putem želimo motivirati sve zainteresirane: one koji su se okušali u gradnji suhozida, ali i one koji to još nisu, a htjeli bi, da sastave ekipe i prijave se. Dobrodošle su ekipe iz cijele Hrvatske kao i iz inozemstva.

Pravila:

Ekipu čini do 4 člana / članice starija od 16 godina. Cilj natjecanja je u zadanom vremenu (15 min) od raspoloživog kamena izgraditi što dulji dvostruki suhozid, unaprijed zadane visine (1m) i širine (cca 70cm).

Kotizacija po ekipi iznosi 200 kn i plaća se prilikom registracije na licu mjesta. 

Svi natjecatelji dobivaju prigodne nagrade te im je osigurana okrijepa i ručak, a pobjednička ekipa osim pehara dobiva i novčanu nagradu koja se pokriva iz kotizacija.

Prijave za natjecanje su otvorene do 25.9.2019. i  šalju se e-mailom na: info@dragodid.org Prijava mora sadržavati: ime ekipe, imena članova ekipe, adrese, kontakt telefone i e-mail adrese.

Smještaj: S obzirom na okrugli stol planiran za petak te zabavni subotnji program, eventualni smještaj za ekipe dogovorit će se po isteku prijava s domaćinima iz udruge GaiusLaberius – Gardun.

Navedeno je podložno manjim izmjenama, a bit će definirano nakon što se bude znao točan broj ekipa. U slučaju lošeg vremena natjecanje se odgađa za sljedeću subotu 12.10.2019., o čemu ćemo pravovremeno obavijestiti.

Projekt podupiru Ministarstvo kulture, Kamenolom Dolac donji, Grad Trilj…

Ovogodišnje, 3. Prvenstvo Hrvatske u gradnji suhozida, u organizaciji udruga 4 Grada Dragodid i GaiusLaberius – Gardun, održat će se u subotu, 5. listopada u naselju Gardun, bogatom arheološkom nalazištu nedaleko od grada Trilja. Program počinje već u petak, 4. listopada u večernjim satima, kada je planiran okrugli stol o suhozidnim temama. Natjecanje u gradnji […]

Read More »