Tekst: Filip Bubalo
Foto: Filip Bubalo i EXPEDITIO
Nakon uspješne prezentacije udruge Dragodid na Best in Heritage u Dubrovniku, rado smo se odazvali pozivu nevladine organizacije EXPEDITIO iz Kotora, kako bi napravili nešto konkretnije, rekli bi u Crnoj Gori suvozid. U ranu zoru 30. rujna, u velikom stilu (mercedesom samo za nas – fala Tripi) i u malom sastavu, krenuli smo prema prvoj prekograničnoj radionici. Odlično organizirana ekipa (Sandra, Katarina, Tatjana, Vesna), uspjela je okupiti 30-ak sudionika (mahom studenata arhitekture, planinara ali i umjetnika) željnih praktičnog znanja u podizanju suhozida.
Kako se odustalo od prvotno zamišljenih austro-ugarskih podzida, spas je došao u obliku maslinika i njemu pripadajućih srušenih podzida u vlasništvu obitelji Moric u zaseoku Tići koje se nalazi na poluotoku Luštica.
Vožnja prema skupini sela u srcu Luštice, koje odnedavno ulazi u velebni plan uređenja crnogorskog krša u master resort (samo) za odabrane, otkriva kontinuitet kamenarskog kulturnog nasljeđa tamo negdje od Krasa u Sloveniji pa sve do Grčke, ali i neminovnu primijenjenu kiča tako svojstvenog tranzicijskoj arhitekturi, bilo da se radi o urbanim ili ruralnim cjelinama.
Maslinici obitelji Moric forte su ovog obiteljskog gospodarstva, koje u kombinaciji s gastronomskom ponudom predvodi trend održivog turizma, koji je ovdje tek u povojima. Nakon pravog tradicionalnog dočeka, prvo sa pitanjem Đe je preša?, a potom sa prženicama (fritule) s medom, kratak uvod o osnovnim principima suhoziđanja i akcija je počela.
Kako su prionuli na raščišćavanje porušenih podzida, floskule o Crnogorcima vrlo brzo su se izgubile u hrpi raščišćenog kamenja.
Iako nismo imali lokalnog meštra koji bi predvodio i pomogao vođenju neku od četiri grupe koje su paralelno radile na četiri porušena podzida, napredovanje u slaganju prvih metara podzida bilo je više nego zadovoljavajuće.
Pače, prepušteni svojim instinktima i pokojim konstruktivnim glagolom, sudionici su se odlično snašli, podzidi su se podigli relativno brzo, a radost na licima sudionika i divljenje postignutim, nije moglo pokolebati ni podnevno sunce iznad Lovćena.
Kako je obnovljeno više od predviđenog i to za par sati, ostalo je podosta vremena za fotografiranje. Svaka grupa sa svojim suvozidom, pa jedna zajednička i pravac konoba Moricevih.
Skloniti se od sunca u ugodnu prirodno aklimatiziranu konobu s pravim turnjem za masline, pršutima što vise sa stropa i svime što se proizvodi na ovom obiteljskom imanju melem je za svaku izmorenu dušu suvozidara. Velika hvala domaćinima.
Večernja prezentacija održana je u galeriji Solidarnost u samom središtu starog dijela Kotora, a nekim čudom svima je bilo zanimljivije raditi nego slušati izlaganje. Zato se u nešto intimnijoj atmosferi s 15-ak najhrabrijih ljubitelja tradicijske arhitekture, predavanje pretvorilo u opušteni dijalog, koji je kasnije završio, a kako drugačije nego s nikšičkim.
Još jedna hvala cijeloj ekipi EXPEDITIA na fenomenalnom gostoprimstvu, a za kraj neka i jedna slika kaže par riječi.
link na izvještaj i fotografije na stranicama EXPEDITIA
Planet Brusnik
Piše: Ana Burić
Foto: Vis Archipelago Unesco Global Geopark, Alternatura, Ana Burić
Početkom listopada sudjelovali smo kao partneri na projektu “Planet Brusnik” organiziran od strane Vis Archipelago Unesco Global Geoparka, te financiran preko natječaja za Financiranje projekata/programa/aktivnosti iz područja kulture i društvenih događanja u 2022. godini Splitsko dalmatinske županije – Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, tehničku kulturu i sport.
Cilj projekta bio je promocija I očuvanje, te upoznavanje ljudi s geološkom, prirodnom, kulturnom I povijesnom baštinom crnog bisera Viškog arhipelaga, malenog otočića Brusnika smještenog 13 nautičkih milja (oko 23,5 km) jugozapadno od Komiže. Brusnik je otok veličine svega 0,049 m2, no prepun specifičnih karakteristika koji ga čine jedinstvenim. Naime, Brusnik (kao i Jabuka) građen je od subvulkanskog dijabaza (od kojeg se izrađuju brusevi za oštrenje noževa, odakle potiče i samo ime) nastalog kristalizacijom magme pred više od 150 milijuna godina na putu iz dubokog magmatskog centra prema površini Zemlje. Ono što ga dodatno čini zanimljivim je činjenica da je Brusnik otok koji konstantno „raste“ tj. izdiže se čemu svjedoče konglomerati od oblutaka s paleo-žala smješteni na samom vrhu otoka.
Unatoč izrazito nepristupačnom položaju uzrokovanim izloženosti snažnim južim i zapadnim vjetrovima i surovim vremenskim uvjetima, no zahvaljujući bogatom morskom dnu, kroz povijest Brusnik je odigrao bitnu ulogu u razvoju ribarstava i maritimne kulture te predstavlja jedinstveni spomenik ribarske arhitekture. Na otoku se, uz ribarske nastambe na samom žalu koje su služile za soljenje riba i zaklon ribarima, nalaze i prirodni bazeni ograđeni također suhozidnom tehnikom magmatskim stijenama, koji su služili za čuvanje ulovljenih jastoga, tzv jastožere. Jastožere su smještene u samom centru otoka, u klancu s depresijom ispunjenom morskom vodom.
Program je bio osmišljen kao dvodnevna radionica obnove suhozidnih struktura ribarskih nastambi građenih od valutica dijabaze raznih veličina koje čine Brusničko žalo. Upravo zbog morfološke specifičnosti i izloženosti vremenskim prilikama i neprilikama, zbog jake tramontane prvi dan radionice bili smo primorani promijeniti raspored te je planirani program održan u prostorijama Geoparka u Komiži. Geolog Geoparka Filip Prelec održao je uvodno predavanje prijavljenim sudionicima o geološkoj povijesti samog otoka začinjeno brojnim zanimljivostima i činjenicama. Alen Čikada predstavnik Kallokve i član Dragodida održao je predavanje o krškim lokvama i njihovim obnovama, dok je Ana Burić, također iz Dragodida, održala predavanje o suhozidnoj baštini i samoj Udruzi.
Drugi dan radionice vrijeme nas je poslužilo pa smo rano ujutro isplovili s komiške rive, te se uputili put Brusnika.
Broj prijavljenih sudionika premašio je prvotna očekivanja pa je put do lokacije bio organiziran s dva jako različita plovila, kako izgledom, brzinom, tako i doživljajem, tradicionalnom gajetom falkušom, te gliserom.
Kao organizatori bili smo dio brzog tima koji je do Brusnika stigao gliserom za nepunih 45 min. Čekajući ostatak obišili smo i istražili otok, te definirali točnu lokaciju planirane obnove.
Nakon što je ostatak doplovio falkušom krenulo je upoznavanje s lokalitetom i samo zidanje. Jedno jako zanimljivo suhozidanje, pogotovo za ovaj dio Jadrana koji je većinski građen od vapnenca i dolomita. Naime, magmatsko porijeklo, te stalni utjecaj mora i vjetra oblikovao je stijene u izrazito teške, predivne, masivne oblutke u svim nijansama sive boje.
Lokalitet koji smo obnavljali nalazi se na plaži na sjeverozapadnoj strani otoka okrenutoj prema Svetom Andriji. Na obje strane plaže (SI i JZ) nalazile su se suhozidine strukture koje su ribari gradili kao nastambe za višednevni boravak dok su tu boravili zbog pučinskog ribolova. Nastambe su bile nepravilnih formi, sa zidovima građenim suhozidnom tehnikom od oblutaka dijabaze sa samog žala, pokrivene borovom građom sa susjednog Svetog Andrije. Strukture na sjevroistočnoj strani plaže, zahvaljujući boljoj poziciji u odnosu na snažne vjetrove ostale su bolje sačuvane, a nama su poslužile kao referentni primjer za obnovu nastambi na zapadnoj strani vale gdje su od originalnih struktura ostale samo naznake.
Iako su osnove zdanja ipak jednake, zidanje ovakvim kamenom zbog svog oblika, težine pokazalo se kao vrlo specifično i interesantno iskustvo.
Petnaestak volontera s dva voditelja u cca 3 sata savladalo je navedene tehnike i obnovilo je zamišljeni obim. Zadovoljni obavljenim radom okrijepili smo se, pokupili naš i zatečen otpad, pozdravili se s endemskim crnim guštericama, te napustili otok ostavivši obnovljene ribarske nastambe na milost i nemilost nemilosrdnim vremenskim prilikama na otvorenom moru.
Na povratku za Komižu ekipe su se zamijenile u brodovima kako bi svi imali priliku doživjeti iskustvo plovidbe na jednoj od šest novoizgrađenih replika falkuš e-jedinstvenog modela drvene gajete tradicionalne za Komižu koju su ribari razvili prilagodivši je uvjetima ribolova i navigacije na najudaljenijim rutama (više o falkuši: https://www.gajetafalkusa.com/hr/, http://ars-halieutica.hr/).
I za kraj, jedreći nazad, s Brusnikom i sutonom u pozadini, imali smo priliku saznati mnoge zanimljivost o povijesti i maritimnoj baštini Komiže, povijesti i razvoju falkuše, njenoj veličini i važnosti od strane kapetana Pina Vojković.
Put do lokacije tradicionalnom gajetom s jednog pučinskog otoka na još manji otok vulkanskog porijekla, suhozidanje magmatskim stijenama, gotovo svi volonteri iz različitih zemalja, činjenice su koje su ovu radionicu učinili vrlo egzotičnom i nadamo se sličnim akcijama u budućnosti.
Piše: Ana Burić Foto: Vis Archipelago Unesco Global Geopark, Alternatura, Ana Burić Početkom listopada sudjelovali smo kao partneri na projektu “Planet Brusnik” organiziran od strane Vis Archipelago Unesco Global Geoparka, te financiran preko natječaja za Financiranje projekata/programa/aktivnosti iz područja kulture i društvenih događanja u 2022. godini Splitsko dalmatinske županije – Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, […]
Read More »