Jadranski suhozidi: Srima

“Šibensko područje inače je, prema riječima najvećeg znalca na tom području, etnologa Muzeja grada Šibenika mr. Jadrana Kale, izrazito suhozidni kraj.

– Uzmite samo za primjer Srimu, pa ona je mjesto na kojem bi trebalo organizirati nastavu za školsku djecu! Tamošnji suhozidi pričaju tisućljetnu priču o životu na tom području, tamo postoji pojava najsličnija onome što postoji na Hvaru, Faroskoj hori. Srima je raritetan lokalitet, još kad se uzme u obzir postojanje tamošnje ranokršćanske dvojne bazilike, pa crkvice Gospe Srimske, to je iznimna lokacija!

– Većina suhozida na ovom području nastala je u 19. stoljeću agrarnom reformom, no srimski suhozidi daleko su stariji, nastali su stoljećima ranije.”, kaže Jadran Kale u članku u Slobodnoj Dalmaciji od 22.1.2010.


View Larger Map

Jedan komentar

  1. iz Slobodne Dalmacije, 9.3.2010.
    http://www.slobodnadalmacija.hr/%C5%A0ibenik/tabid/74/articleType/ArticleView/articleId/98346/Default.aspx

    Kreće inicijativa za zaštitu kulturnog krajolika na poluotoku
    TERRA INCOGNITA Srima – poluotok suhozida i bunja

    Šibenski etnolog dr. Jadran Kale pokreće inicijativu za zaštitu Srime kao kulturnog krajolika, zbog tamošnjih suhozida i bunja. Srima je u cijelosti „posuta“ tim pejzažnim artefaktima koji su, razumljivo, antropogenog porijekla, a prema Kalinim riječima, nastajali su kroz tisuću i pol godina.

    Srimski suhozidi i bunje prostiru se na oko 13 kilometara četvornih, a ideja je da se zaštiti i prezentira kulturna vrednota na tragu one koju ima hvarska hora (ager) ili nedavno zaštićenih oko pet stotina kažuna u istarskoj Vodnjanštini.

    Srima kao poluotok suhozida i bunja dosad nije puno istraživana, no o njoj je pisao dr. Ante Kalogjera:

    „Ovaj pejzaž nijem je i opor svjedok mukotrpnog čovjekova rada i nadljudskih napora da se u toku stoljeća iz škrte podloge stvori život i dade mu smisao. Iskonska borba za održanje ogleda se u gomilama i nepreglednim malim parcelama na kojima je čovjek sam krčeći, stvarao zemlju i kasnije je brižno čuvao“ – stoji u radu koji je napravio za Filozofski fakultet u Zadru.

    Već te 1955. godine, kad je rad objavljen, dr. Kalogjera sugerira zaštitu pejzaža Srime i očuvanje njegove autentičnosti. Inicijativa za zaštitu dolazi od šibenskog etnologa i predavača na istom zadarskom fakultetu dr. Kale.

    Ako Srima bude zaštićena kao kulturni krajolik, to otvara niz mogućnosti za kulturni turizam i prezentaciju baštine, za niz aktivnosti i prezentacijskih poslova na njezinim otvorenim prostorima.

    Značajno je reći da je među suhozidima već označena i biciklistička staza koja vodi od starokršćanske dvojne bazilike, vrijednog i do kraja istraženog i konzerviranog arheološkog lokaliteta iz 6. stoljeća.

    Nekoć su i Šibenčani, Dolačani, na svoje posjede na Srimi odlazili brodovima, bile su u funkciji male rive i puteljci kroz Srimu – sve bi to moglo biti obnovljeno kroz projekt zaštite poluotoka kao kulturnog krajolika.

    Vlasnici Srime danas su Zlarinjani, Šepurinjani, Dolačani, dijelom se nalazi na području grada Vodica, a dijelom na području grada Šibenika. Na Srimi su i dva izuzetno vrijedna lokaliteta povijesne baštine, spomenuta dvojna bazilika iz 6. stoljeća na Prižbi i crkvica Gospe Srimske, datirana u 12.-13. stoljeće, na brdu ponad Srime.
    Jordanka Grubač

Komentiraj

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

hrHR