Jadranski suhozidi: Srima

“Šibensko područje inače je, prema riječima najvećeg znalca na tom području, etnologa Muzeja grada Šibenika mr. Jadrana Kale, izrazito suhozidni kraj.

- Uzmite samo za primjer Srimu, pa ona je mjesto na kojem bi trebalo organizirati nastavu za školsku djecu! Tamošnji suhozidi pričaju tisućljetnu priču o životu na tom području, tamo postoji pojava najsličnija onome što postoji na Hvaru, Faroskoj hori. Srima je raritetan lokalitet, još kad se uzme u obzir postojanje tamošnje ranokršćanske dvojne bazilike, pa crkvice Gospe Srimske, to je iznimna lokacija!

- Većina suhozida na ovom području nastala je u 19. stoljeću agrarnom reformom, no srimski suhozidi daleko su stariji, nastali su stoljećima ranije.”, kaže Jadran Kale u članku u Slobodnoj Dalmaciji od 22.1.2010.


View Larger Map

Share and Enjoy:
  • Facebook
  • Twitter
  • del.icio.us
  • Print
  • Tumblr

One Comment

  1. kravosas
    Posted April 10, 2010 at 06:49 | Permalink

    iz Slobodne Dalmacije, 9.3.2010.
    http://www.slobodnadalmacija.hr/%C5%A0ibenik/tabid/74/articleType/ArticleView/articleId/98346/Default.aspx

    Kreće inicijativa za zaštitu kulturnog krajolika na poluotoku
    TERRA INCOGNITA Srima – poluotok suhozida i bunja

    Šibenski etnolog dr. Jadran Kale pokreće inicijativu za zaštitu Srime kao kulturnog krajolika, zbog tamošnjih suhozida i bunja. Srima je u cijelosti „posuta“ tim pejzažnim artefaktima koji su, razumljivo, antropogenog porijekla, a prema Kalinim riječima, nastajali su kroz tisuću i pol godina.

    Srimski suhozidi i bunje prostiru se na oko 13 kilometara četvornih, a ideja je da se zaštiti i prezentira kulturna vrednota na tragu one koju ima hvarska hora (ager) ili nedavno zaštićenih oko pet stotina kažuna u istarskoj Vodnjanštini.

    Srima kao poluotok suhozida i bunja dosad nije puno istraživana, no o njoj je pisao dr. Ante Kalogjera:

    „Ovaj pejzaž nijem je i opor svjedok mukotrpnog čovjekova rada i nadljudskih napora da se u toku stoljeća iz škrte podloge stvori život i dade mu smisao. Iskonska borba za održanje ogleda se u gomilama i nepreglednim malim parcelama na kojima je čovjek sam krčeći, stvarao zemlju i kasnije je brižno čuvao“ – stoji u radu koji je napravio za Filozofski fakultet u Zadru.

    Već te 1955. godine, kad je rad objavljen, dr. Kalogjera sugerira zaštitu pejzaža Srime i očuvanje njegove autentičnosti. Inicijativa za zaštitu dolazi od šibenskog etnologa i predavača na istom zadarskom fakultetu dr. Kale.

    Ako Srima bude zaštićena kao kulturni krajolik, to otvara niz mogućnosti za kulturni turizam i prezentaciju baštine, za niz aktivnosti i prezentacijskih poslova na njezinim otvorenim prostorima.

    Značajno je reći da je među suhozidima već označena i biciklistička staza koja vodi od starokršćanske dvojne bazilike, vrijednog i do kraja istraženog i konzerviranog arheološkog lokaliteta iz 6. stoljeća.

    Nekoć su i Šibenčani, Dolačani, na svoje posjede na Srimi odlazili brodovima, bile su u funkciji male rive i puteljci kroz Srimu – sve bi to moglo biti obnovljeno kroz projekt zaštite poluotoka kao kulturnog krajolika.

    Vlasnici Srime danas su Zlarinjani, Šepurinjani, Dolačani, dijelom se nalazi na području grada Vodica, a dijelom na području grada Šibenika. Na Srimi su i dva izuzetno vrijedna lokaliteta povijesne baštine, spomenuta dvojna bazilika iz 6. stoljeća na Prižbi i crkvica Gospe Srimske, datirana u 12.-13. stoljeće, na brdu ponad Srime.
    Jordanka Grubač

Post a Comment

Your email is never published nor shared. Required fields are marked *

*
*

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

 atts
0

Nacrt natječaja za provedba tipa operacije 4.4.1. »Neproduktivna ulaganja povezana s očuvanjem okoliša«

96215159_10158056319024870_8746563571019677696_o

Foto: Ana Burić

 

Nacrt natječaja za provedba tipa operacije 4.4.1. »Neproduktivna ulaganja povezana s očuvanjem okoliša«

Prije nekoliko dana završilo je e-savjetovanje za nacrt natječaja za provedba tipa operacije 4.4.1. »Neproduktivna ulaganja povezana s očuvanjem okoliša«. E-savjetovanje otvoreno je 12.5, a završilo je 17.5. U nacrtu natječaju spominju se potpore za radove koji uključuju suhozide i vještinu suhozidine gradnje, konkretno:

– ULAGANJE U GRAĐENJE TERASASTIH PARCELA

– ULAGANJE U GRAĐENJE (VANJSKIH) SUHOZIDA

– ULAGANJE U OBNOVU ZAPUŠTENIH LOKVI ZA NAPAJANJE STOKE

Više informacija možete pronaći na sljedećim linkovima s e-savjetovanja (Nacrt natječaja 4.1.1., Prilozi natječaja)

Ako ste potencijalni korisnik, svakako navrijeme provjerite uvjete natječaja i spremni dočekajte njegovo otvaranje.

Nadamo se da će ovakve potpore doprinijeti obnovi suhozidne baštine kao i očuvanju vještine suhozidne gradnje kao nematerijalne kulturne baštine.

Foto: Ana Burić   Nacrt natječaja za provedba tipa operacije 4.4.1. »Neproduktivna ulaganja povezana s očuvanjem okoliša« Prije nekoliko dana završilo je e-savjetovanje za nacrt natječaja za provedba tipa operacije 4.4.1. »Neproduktivna ulaganja povezana s očuvanjem okoliša«. E-savjetovanje otvoreno je 12.5, a završilo je 17.5. U nacrtu natječaju spominju se potpore za radove koji uključuju suhozide […]

Read More »

 atts
0

Bunja Jurkovica – Žirije – Papirnata maketa

Kartonsku maketu s izložbe “Prijatelj suhozida”, fotografija vodičkog fotografa i umirovljenog arhitekta Boška Fržopa, po njegovom je nacrtu priredio Boško Čelar. Listovi nas korak po korak vode sklapanju elementarnog oblika bunje, u rijetkoj izvedbi pravilne krnje piramide kojoj je ovdje početkom 20. stoljeća pribjegla obitelj majstorskih graditelja u suhozidu Alić Tarakalo. Njena solidna izgradnja očita je unutrašnjim pogledom na krovište ovog kamenog poljskog skloništa.

Više možete saznati na linku, gdje možete i preuzeti materijal u PDF obliku.

Slika 1. Bunja Jurkovica (Preuzeto sa web stranice: Muzej grada Šibenika)

IF

 

Slika 2. Unutrašnjost Bunje Jurkovica (Preuzeto sa web stranice: Muzej grada Šibenika)

IF

Kartonsku maketu s izložbe “Prijatelj suhozida”, fotografija vodičkog fotografa i umirovljenog arhitekta Boška Fržopa, po njegovom je nacrtu priredio Boško Čelar. Listovi nas korak po korak vode sklapanju elementarnog oblika bunje, u rijetkoj izvedbi pravilne krnje piramide kojoj je ovdje početkom 20. stoljeća pribjegla obitelj majstorskih graditelja u suhozidu Alić Tarakalo. Njena solidna izgradnja očita […]

Read More »

 atts
0

!!! XVII. International Congress on dry stone – OBAVIJEST / NOTICE / LA NOTICE !!!

Janik (suhozidni pčelinjak) u Konavlima, Fotografija - Suhozidna baština Konavala
Fotografija: Janik (suhozidni pčelinjak) u Konavlima; suhozidna baština Konavala

___________________________________________________________________________________________

Dragi čitatelji,

globalno izbijanje koronavirusa potaknulo nas je da vas obavijestimo o narednim koracima organizacije i održavanja XVII. međunarodnog suhozidnog kongresa.

Budući da je vrijeme održavanja Kongresa planirano tek za šest mjeseci (radionica od 28. rujna do 1. listopada, Kongres od 2. do 4. listopada), Organizacijski odbor, oprezno ali optimistično, nastavlja s pripremama i prihvaćanjem prijava sudionika, u nadi da će globalna pandemija prestati do jeseni, a normalan život, putovanja i rad nastaviti u normalnim okolnostima.

Ovdje možete pronaći više informacija o Kongresu i kako se prijaviti (rok: 30. lipnja):

http://www.dragodid.org/prijaveapplications-xvii-medunarodni-suhozidni-kongres-international-congress-on-dry-stone/

Pomno pratimo situaciju i pripremamo detaljan program. Iako je naš fizički kontakt onemogućen, tu smo za sve vaše prijedloge i upite.

Veselimo se vašim aplikacijama, ostajte informirani i sigurni,

Organizacijski odbor Kongresa

___________________________________________________________________________________________

Dear readers,

global coronavirus outbreak prompted us to inform you about next steps in XVII. International Congress on dry stone organisation.

Since Congress is happening in six months time (workshop September 28th-October 1st, congress October 2nd-4th), the Organisation Committee agrees with cautious optimism to continue our work with preparation and accepting applications. Hopefully, global pandemic ceases by autumn and normal life, travel and work continues.

Here you can find more information about the Congress and how to apply (deadline: June 30th):

http://www.dragodid.org/prijaveapplications-xvii-medunarodni-suhozidni-kongres-international-congress-on-dry-stone/

We are closely monitoring the situation and preparing a detailed program.

Our physical contact halted, but we are here for your suggestions and questions.
Looking forward to your applications,
stay informed and safe,

Congress Organisation Committee

___________________________________________________________________________________________

Chers amis de la pierre sèche,

La situation face à la pandémie du coronavirus Covid 19 nous incite à vous tenir informé des prochaines étapes de l’organisation du XVIIème Congrès international pour la pierre sèche.

Comme celui-ci aura lieu dans 6 mois (chantier participatif du 28 septembre au 1er octobre, puis congrès du 2 au 4 octobre), en restant prudent mais néanmoins optimisme, le Comité d’organisation a pris l’option de poursuivre sa préparation. Espérons que cette pandémie cesse à l’automne et que la vie, les voyages et le travail reprennent normalement leur cours.

En conséquence,  l’appel à communications, dont la date avait été préalablement fixée au 29 février 2020, est repoussée au 30 juin 2020. Vous trouverez plus d’informations sur :

http://www.dragodid.org/prijaveapplications-xvii-medunarodni-suhozidni-kongres-international-congress-on-dry-stone/

Tout contact physique est interrompu, mais nous restons en lien, attentifs à vos suggestions et questions.

Au plaisir de vous rencontrer à Konavle !
Restez connecté et en sécurité,

Le Comité d’organisation du Congrès

 

 

 

 

Fotografija: Janik (suhozidni pčelinjak) u Konavlima; suhozidna baština Konavala ___________________________________________________________________________________________ Dragi čitatelji, globalno izbijanje koronavirusa potaknulo nas je da vas obavijestimo o narednim koracima organizacije i održavanja XVII. međunarodnog suhozidnog kongresa. Budući da je vrijeme održavanja Kongresa planirano tek za šest mjeseci (radionica od 28. rujna do 1. listopada, Kongres od 2. do 4. listopada), […]

Read More »

 atts
0

Volonter po prirodi – otvorene prijave za volonterski program suhozidar/ka!

Volonterski program će se održati u razdoblju od 30. ožujka – 4. travnja 2020. na prostoru Modrava, nekada najvećeg maslinika istočne jadranske obale, u okolici lučice Prosika. Volonteri će raditi na obnovi pješačkih puteva omeđenih suhozidima. Više o samoj akciji možete saznati na linku.

volonter-po-prirodi-otvorene-prijave-za-volonterski-program-suhozidarka-2-08-660x330

Volonterski program će se održati u razdoblju od 30. ožujka – 4. travnja 2020. na prostoru Modrava, nekada najvećeg maslinika istočne jadranske obale, u okolici lučice Prosika. Volonteri će raditi na obnovi pješačkih puteva omeđenih suhozidima. Više o samoj akciji možete saznati na linku.

Read More »

 atts
0

Izvještaj: Radionica “Suhozidni mentori Zadarske županije”

Mjesto i vrijeme: NP Paklenica,  28. i 29. veljače 2020

Tekst i slike: Miran Križanić

Udruga Dragodid u suradnji s domaćinom Planinarskim društvom Paklenica organizirala je dvodnevnu suhozidnu radionicu za 20 volontera s jednim suhozidnim mentorom.

Mentor na ovoj radionici bio je Nikola Tesla iz Starigrada – stalni član planinarskog društva, aktivni suhozidar i sudionik radnih akcija obnova planinarskih skloništa.

Radionica je prvenstveno bila zamišljena kao suhozidna edukacija za članove planinarskog društva i ostalih zainteresiranih planinara koji su stalni posjetioci planina i pl. puteva te kao takvi često sudjeluju u uređenju staza i skloništa.

Akcija se odvila kod planinarskog doma Paklenica. U sklopu radionice obnovljena je i terenu prilagođena suhozidna terasa u neposrednoj blizini doma. Podzid terase vrta je 10-ak metara dug, a visina mu varira. Korišteno je već zatečeno kamenje iz neposrednog okoliša, specifičnog za kanjon Paklenice i krške oblike koji u blizini vodotoka prevladavaju uslijed intenzivnog rada vode.

sdr dav dav dav IMG_20200229_150919

Mjesto i vrijeme: NP Paklenica,  28. i 29. veljače 2020 Tekst i slike: Miran Križanić Udruga Dragodid u suradnji s domaćinom Planinarskim društvom Paklenica organizirala je dvodnevnu suhozidnu radionicu za 20 volontera s jednim suhozidnim mentorom. Mentor na ovoj radionici bio je Nikola Tesla iz Starigrada – stalni član planinarskog društva, aktivni suhozidar i sudionik […]

Read More »