Kultura se vratila kući

Iz H-Altera prenosimo komentar Jadrana Kale u povodu donošenja “Firentinske izjave”  o povezanosti kulturne i biološke raznolikosti koja je donesena na međunarodnom kongresu u Firenci 11. travnja 2014. Uz komentar je i prijevod izjave na hrvatski jezik te link na izvornik na engleskom jeziku.

Izvor: H-alter, 6.6.2014., http://www.h-alter.org/vijesti/kultura-se-vratila-kuci

tekst, fotografije i prijevod: Jadran Kale

“Firentinska izjava” novi je osvojeni vidikovac. Za nama u magli ostaju utvare esencijaliziranih autentičnosti u obliku predmeta okamenjenih materijalnih cjelovitosti, dok se pred nama steru panorame djela ljudskih ruku kao kulture polučene od svojih vitalnih zajednica.

Na takvom mjestu bi se očekivalo znati što se želi i od “krajolika” i od “kulture”, no domaćini su objasnili kako je i njihovo vlastito naukovanje bilo gorko. Ruski bogataši i američke estradne zvijezde koje u toskanskim brdima kupuju vinograde skupa sa svojim novim posjedima pridržavaju i asocirane vinske etikete, tako da su se same lokalne zajednice našle u situacijama da više nemaju veze s onim što se prodaje kao najpoznatiji proizvod njihovoga kraja. S druge strane, u susjednoj južnoj pokrajini Chianti vinogradarstvo su posve preuredili kao masovnu plantažnu proizvodnju, da bi se na koncu tih zaravnjavanja našli s lošijim vinom no što je bilo ono s kojim su krenuli. Agronomi i tehnička veleučilišta priskočila su pomoći u utvrđivanju zašto je režim izmjene vlage u suhozidnim terasama bolji od poravnatih plantaža s nakapnim navodnjavanjem, pa smo na licu mjesta u vinogradu s ruba rasprostranjenosti loze na 800 metara visine vidjeli telekomunikacijski uređaj koji veleučilišnom računalnom poslužitelju dojavljuje promjene stupaca vode u različitim dijelovima obnovljenih suhozidnih terasa.

firentinska2_kale.jpg
firentinska4_kale.jpg
Uzgajivači budućih imanja već odavno više ne nose odjeću nastalu od tekstilnih vlakana uzgojenih u vlastitoj sredini, a po novim uzusima seoski nakit za ponos i kićenje će biti oznaka ugljičnog otiska vlastite štale, njive ili vinograda. Na tom putu Firentinska izjava je novi osvojeni vidikovac. Za nama u magli ostaju utvare esencijaliziranih autentičnosti u obliku predmeta okamenjenih materijalnih cjelovitosti, dok se pred nama steru panorame djela ljudskih ruku kao kulture polučene od svojih vitalnih zajednica. Sa svim budućim dobrim vinima koja tek trebaju biti ispijena stvarat će se i nove napitnice digitalnog doba, po uzoru vremena u kojem je Bordeaux probijao pravne puteve i za današnja najzakučastija pridržavanja apstraktnih prava ljudi koji stvaraju nove vrijednosti.

(Autor je etnolog iz Šibenika, op. ur.)

firentinska1_kale.jpg

Firentinska izjava o povezanosti biološke i kulturne raznolikosti (donesena u Firenci 11. travnja 2014. godine) florence_declaration.pdf

Mi, sudionici Prvog europskog skupa za primjenu zajedničkog programa UNESCO-a i Tajništva Konvencije o bioraznolikosti, održanog od 8. do 11. travnja u Firenci u Italiji:

  • utvrđujući vitalni značaj kulturnog i biološkog diverziteta za sadašnje i buduće naraštaje i dobrostanje suvremenih društava i urbanim i ruralnim područjima,
  • utvrđujući nadalje važnost veza između kulturne i biološke raznolikosti, i u ovom kontekstu primjećujući koncept biološke raznolikosti i važnost kulturnih potpora pruženih iz ekosustava,
  • primajući na znanje važan napredak učinjen u izgradnji osnovice spoznaja o vezama između biološke i kulturne raznolikosti i njihovih umiješanosti u odlučivanja iz domene održivog razvoja,
  • uzimajući u obzir povezane odredbe u tekstu Konvencije o biološkoj raznolikosti i mnogobrojne odluke koje su proistekle iz njih, povezane kulturne konvencije UNESCO-a i druge povezane instrumente, programe i inicijative, kao i povezane međunarodne odluke o ljudskim pravima i pravima domorodnih naroda, i regionalne dogovore i sporazume u europskom kontekstu koji se odnose na to (što je sve navedeno u prvom aneksu Izjave),
  • naglašavajući potrebu da se i nadalje osnažuje suradnja između relevantnih međunarodnih sporazuma i tijela u polju bio-kulturne raznolikosti, i u ovom kontekstu primjećujući važnost Zajedničkog programa između UNESCO-a i Tajništva Konvencije o biološkoj raznolikosti o povezanosti biološke i kulturne raznolikosti,

1. Slažemo se kako su u europskom kontekstu od posebne važnosti idući zaključci:

a)      ruralni i urbani žitak i blagostanje su usko povezani sa stanjem i trendovima biološke i kulturne raznolikosti,

b)      sadašnje stanje biološke i kulturne raznolikosti u Europi proizlazi iz kombinacije povijesnih i odvijajućih procesa korištenja okoliša i zemljišta te kulturne baštine

c)      dok asimilira privredne, društvene, kulturne i okolišne procese u vremenu i prostoru, europski krajolik je prvenstveno višenamjenski biokulturni krajolik. Kao takav, on pruža ključni i djelotvorni prostor za integraciju biološke i kulturne raznolikosti radi ljudskog blagostanja, uključivo i u kontekstu ruralnih područja,

d)      privremena, polutrajna i trajna ljudska migratorna gibanja i pridružene razmjene umijeća, znanja i dobara između grada i okolice u mnogim su slučajevima oblikovala lokalne biološke i kulturne raznolikosti, te i dalje pružaju široke mogućnosti za njihova unaprjeđenja,

e)      krajolici koji su bogati biokulturnom raznolikošću su često oni kojima upravljaju obrađivači malih ili seoskih razmjera, tradicijski stočari ili uzgajivači stoke i ribari malih ili zanatskih razmjera djelatnosti,

f)        uključenost lokalnih zajednica, utvrđivanje i poštovanje njihovih kulturnih baština, tradicijskog znanja, inovacija i praksi mogu pomoći u djelotvornijem upravljanju i vladanju višenamjenskim biokulturnim krajolicima, i doprinijeti njihovim otpornostima i prilagodljivostima,

g)      kako bi bolje razumjeli dinamičnu međuigru između biološke i kulturne raznolikosti na razini krajolika i implikacije za žitak i dobrostanje, postoji potreba za osnaženo interdisciplinarno i transdisciplinarno istraživanje veza biološke i kulturne raznolikosti na nacionalnim i subnacionalnim razinama, uključujući i njihovu povijesnu pozadinu,

h)      potrebna je javna svjesnost veza između biološke i kulturne raznolikosti i političkih akcija koje razmatraju ove veze unutar političkog odlučivanja, ne bi li se djelotvorno ostvarile međunarodne i nacionalne predanosti okrenute okolišnoj, društvenoj i ekonomskoj održivosti i ljudskom dobrostanju u raznim razmjerima.

2. Pozivamo vlade i relevantna tijela, uključujući Europsku Uniju i Savjet Europe, da na odgovarajućim razinama pokrenu i provedu iduće akcije:

Regionalna razina

Konstatirajući Zajedničku poljoprivrednu politiku i Europske okolišne politike i zakonodavstvo (zakonodavstva) i njihovu važnost za povezanosti među biološkom i kulturnom raznolikošću,

a)      unaprijediti djelatnosti na regionalnoj razini, napose u kontekstu Europske Unije, da bi se ojačala provedba međunarodnih i regionalnih sporazuma spomenutih u prvom aneksu,

b)      poduzeti specifične akcije za vrjednovanje i unaprjeđenje i kulturne i biološke raznolikosti pomoću, među ostalim:

  • promoviranjem uključenja biokulturne raznolikosti u nacionalna i lokalna planiranja zaštite prirode i upravljanja krajolicima, uključujući zaštićena područja, poljodjelske i šumske krajolike,
  • oblikovanjem i primjenom postupaka za sudjelovanje raznih dionika, uključujući lokalne zajednice, u provedbu pristupa važnih za povezivanje biološke i kulturne raznolikosti,
  • promoviranjem uvrštavanja veza između biološke i kulturne raznolikosti u održivo upravljanje šumama, također i pomoću razvijanja prikladnih kriterija i pokazatelja,
  • predstavljanjem utvrđivanja pozitivnih interakcija između biološke i kulturne raznolikosti kroz prikladne certifikacijske procese i djelotvorna označivanja proizvoda,
  • predstavljanjem korištenja Europskog inovacijskog partnerstva (EIP) za promociju i vrjednovanje veza između biološke i kulturne raznolikosti za znanstvenike, upravljače i druge dionike.

Nacionalna razina

a)      Usvojiti integrirani i transdisciplinarni pristup u provedbi relevantnih međunarodnih i regionalnih sporazuma na nacionalnoj razini,

b)      u okviru odvijajućih ruralnih i okolišnih politika poduzeti mjere za uključivanje biološke i kulturne raznolikosti i povezanosti među njima,

c)      učiniti dostupnima sredstva poput znanstveno-istraživačkih potpora za transdisciplinarna i multidisciplinarna istraživanja biološke i kulturne raznolikosti i veza među njima,

d)      ustanoviti međusektorske i/ili međuodjelne pristupe biološkoj i kulturnoj raznolikosti,

e)      utvrditi postojanje zajedničkih dobara, njihovih tradicijskih korištenja i prava na takve resurse, običajnih prava i upravljanja korisnih za unaprjeđenje i zaštitu biološke i kulturne raznolikosti, uključujući agrokulturnu raznolikost tradicijskih vrsta i pasmina,

f)        koristiti procese razvoja zakonodavstva od osnovice naviše kakve uključuju lokalne zajednice, kako sa ženama tako i s muškarcima,

g)      utvrditi i osigurati da zakonska regulacijska uređenja ne proturječe održivim lokalnim življenjima ovisnima o biološkoj i kulturnoj raznolikosti,

h)      utvrditi i zaštititi posvećene lokalitete prirode, primjećujući kako igraju važnu ulogu u obnovi i kulturi lokalnih ekosustava,

i)        ponuditi male potpore i poticaje inicijativama vezanima za lokalnu biološku i kulturnu raznolikost, uključujući razmjene znanja lokalnih zajednica,

j)        osigurati mehanizme za praćenje relevantnih europskih i nacionalnih odlučivanja, uzimajući u obzir veze između biološke i kulturne raznolikosti,

k)      utvrditi i unaprijediti prakse lokalne proizvodnje kao dobre prakse zaštite i promocije povezane biološke i kulturne raznolikosti, i osigurati sredstva za njihovo uvećavanje i ponavljanje gdje je to prikladno činiti,

l)        biološku i kulturnu raznolikost pomoću marketinških tehnika predstavljati kao pozadinu kompetitivnosti ruralnih krajolika kakva stvara lokalnu proizvodnju i turizam,

m)    podržavati kulturne, prosvjetne i rekreacijske inicijative za predstavljanje povezanosti biološke i kulturne raznolikosti,

n)      pratiti dostupnost poticaja malim i raznovrsnim poljodjelcima, poljoprivrednicima koji promoviraju i čuvaju agrokulturnu bioraznolikost usjeva, pasmina i krajolika, u istoj mjeri kao i za velike poljoprivrednike.

Lokalna razina

a)      ohrabrivati partnerstva poput prilika za sudjelujuća istraživanja znanstvenika i lokalnih zajednica,

b)      ohrabrivati inkluzivni razvoj, od društvene osnovice naviše, svih politika i zakonodavstava važnih za biološku i kulturnu raznolikost,

c)      utvrđivati, unaprjeđivati i, gdje je to prikladno, uvećavati i ponavljati dobre lokalne prakse održavanja biološke i kulturne raznolikosti,

d)      ohrabrivati i osnaživati lokalne zajednice i njihove organizacije da nastavljaju, prenose i inoviraju tradicijske prakse uskladive s održivim korištenjem biokulturne raznolikosti,

e)      podržavati organizacije lokalne zajednice da razvijaju inicijative zaštite biokulturne raznolikosti kao temelja prilagodljivih kultivirajućih sustava i lokalnih gospodarstava,

f)        unaprjeđivati urbanu biološku i kulturnu raznolikost pomoću komunalnih potpora, stvaranje javnih zelenih površina, komunalnih vrtova i ozelenjavanje gradova.

3. Tražimo da se ova Izjava prinese pozornosti zemalja članica Ujedinjenih naroda i izloži na razmatranje relevantnim međuvladinim tijelima Konvencije biološke raznolikosti i UNESCO-a, kao i upravljačkim tijelima Europske Unije i Vijeća Europe, te na sjednicama i u razmatranjima stručnih zajednica.

Share and Enjoy:
  • Facebook
  • Twitter
  • del.icio.us
  • Print
  • Tumblr

One Comment

  1. kravosas
    Posted September 10, 2014 at 17:00 | Permalink

    Opširniji Kalin članak izišao u lipanjskom broju časopisa Sociologija i prostor nalazi se na adresi http://hrcak.srce.hr/file/181931

Post a Comment

Your email is never published nor shared. Required fields are marked *

*
*

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

 atts
0

Godišnji izvještaj udruge 4 grada Dragodid za 2020.

Autorica: Marta Krištofić

Ova godina nam je svima bila izazovna. Drago nam je da smo uz sve prepreke i manje izmjene ipak uspjeli provesti bogatu suhozidarsku sezonu. Interes ljudi za očuvanjem kulturne baštine raste, a to što se naše aktivnosti provode na otvorenom i u prirodi dodatno je privuklo zanimanje javnosti.

1

Sezonu smo otvorili majstorskom radionicom suhozidne gradnje na riječkom kampusu. U sklopu EPK 2020 izveo se suhozidan natpis “I’m not a robot” po zamisli umjetnika Darka Fritza. Radionica je okupila stotinjak volontera iz čitave države, a posjetila su ju i 2 razreda riječkih osnovnih škola.

2

Mnoge radionice (riječki kampus, Waldorfska škola, HORA…) uključile su one najmlađe, djecu i mlade školskog uzrasta, podižući svijest o tradiciji od najranije dobi. U parku skulptura Dubrova pridružila su nam se i djeca s intelektualnim teškoćama i svojim entuzijazmom pokazala kako je sve moguće.

Igrom prilika, godinu smo iskoristili za proširivanje znanja između članova udruge. Na Petrebišćima XI. bavili smo se malo zahtjevnijim zahvatima čime smo osigurali i pripremili teren za buduće javne radionice. Tijekom radionice snimljen je film o Dragodidu koji će biti dio trajnog postava u centru za posjetitelje Poklon u parku prirode Učka. Dok smo kroz dvije radionice na Kotoru izveli smo rekonstrukciju stubišta gromače i prezidali zahtjevan podzid na ulazu u naselje.

3

4

 

Suhozidarske tehnike obogatili smo i drugim zanatima. U Godinju smo sudjelovali na žetvi raži i izradi snopova za slamnati krov. Kada su se snopovi posušili, vratili smo se i na mlaćenje slame, završnu obradu prije ugradnje. Sudjelovali smo i na međunarodnoj razmjeni obnove dvorca Calmont d’Olt gdje nas je osim zidanja bedema vapnenom žbukom dočekala i radionica finog klesanja kamenih blokova. Erasmus+ projekti nisu ni ove godine razočarali pa smo se, osim spomenute razmjene, vratili i na trening za voditelje volonterskih kampova. Seminar na istu temu održan je preko internet konferencije nekoliko tjedana kasnije.

56

 

Događaj koji je trebao obilježiti ovu godinu definitivno je Međunarodni kongres suhozidne gradnje u Konavlima. Organizacijski odbor ga je ipak odlučio odgoditi radi ograničenja putovanja i okupljanja pa ćemo se ovom temom baviti na jesen 2021. godine.

Slijedi kalendar provedenih radionica i edukacija, kroz koje smo i ove godine uspješno približili umijeće suhozidanja i njene vrijednosti lokalnoj zajednici, ali i šire.

 

VELJAČA

24.02.-01.03. U Rijeci smo u sklopu projekta Europska prijestolnica kulture vodili majstorsku radionicu kroz koju se realizirao suhozidan natpis “I’m not a robot”. Izvještaj

28.02.-29.02.2020. Voditelji suhozidnih mentora zadarske županije gdje smo obnovili suhozidnu terasu u blizini planinarskog doma u NP Paklenica. Izvještaj

 

LIPANJ

16.06.-19.06. Na Kotoru smo, na poziv Muzeja grada Crikvenice, rekonstruirali gromaču s prolazom i stubištem. Popravili smo i dijelove suhozida na okolnim gomilama pa i zid u blizini lokve koji je od prošlogodišnje radionice dijelom devastiran. Izvještaj

19.06.-21.06. U suradnji s udrugom Mediteranski kiparski simpozij smo u parku kamenih skulptura Dubrova kroz 3-dnevnu radionicu obnovili duge poteze suhozida. Osim prijavljenih volontera pridružili su nam se i članovi društva za istraživanje i potporu te članovi udruge osoba s intelektualnim teškoćama “Srce Rijeka”. Izvještaj

23.06.-26.06. Amaterska kulturna udruga Žirje kroz projekt (Za)zeleni otok uz sudjelovanje udruga Dragodid i Hyla vodila je akciju obnove lokve. Zajedno s volonterima smo sanirali tri veće izvale na vanjskom prstenu podzida koji okružuju lokvu, a ukupno smo rekonstruirali oko 26 m2 lica suhozida. Izvještaj

27.06.-28.06. Oko lokve u Gaćelezima vodili smo obnovu suhozida neposredno uz rub lokve koji je bio posebno zahtjevan zbog veoma uskog prostora za rad. Obnovu su organizirali LAG More 249 i udruga Lokva – Gaćelezi. Izvještaj

 

SRPANJ

17.07.  U Veliki godin smo se zaputili na dojavu Centra za kulturu i baštinu grada Vrgorca. Pod mentorstvom obitelji Pavlinović i Rajka Lendića učili smo žeti raž i izrađivati snopove za slamnati krov. Izvještaj

24.07. Udruga Pjover nas je već tradicionalno pozvala na 12. festival lavande na kojem smo vodili radionicu obnove gomila na terasama lavande na hvarskom Velom grablju.

27.07.-29.07. U sklopu projekta Natura Drniš (Grad Drniš i Motonautika-Luke d.o.o.) vodili smo radionicu gradnje suhozida s lokalnim volonterima. Izvještaj

 

KOLOVOZ

01.08.-09.08. Zahvaljujući JU Park Prirode Učka, Ministarstvu kulture i Općini Mošćenička Draga i ove smo godine organizirali radionicu na Petrebišćima. Bila je zatvorenog tipa te su naši članovi obavili pripremne radove za buduće volonterske kampove. Također je održana edukacija u sklopu Interreg projekta “Kaštelir” i snimljen film o Dragodidu koji će se prikazivati u centru za posjetitelje Poklon u parku prirode Učka.

15.08.-16.08. Kroz projekt SOS Silba Off Season organiziranom od strane ekološke platforme S.E.A. Silba Enviroment Art, zaputili smo se na Silbu. Tamo smo vodili radionicu izrade duplice za uzgoj kapara, a Natashino imanje smo obogatili i za još jednu kaparetu. Izvještaj

18.08.-30.08. U organizaciji baštinske mreže Union Rempart sudjelovali smo na Erasmus+ projektu u Espalionu. Radionica je obuhvaćala obnovu srednjovjekovnog dvorca Calmon’t d’Olt gdje smo učili zidati vapnenom žbukom i fino klesati kamene blokove. Izvještaj

28.08.-31.08. Na poziv waldorfske škole u Rijeci smo uz pomoć profesora, roditelja i pokojeg polaznika škole presložili granične zidove između terena radi njihove dotrajalosti i zapuštenosti. Dvostruki zid na ulaznoj strani u teren također je presložen i podignut na svoju originalnu visinu. Izvještaj

29.08. Vratili smo se u Veliki Godinj radi druge etape edukacije o obradi slame za krov. Izvještaj

 

RUJAN

12.09.-14.09. Ponovno u Kotoru, ovoga puta u sklopu projekta Rijeka 2020. sudjelovali smo u programu “Kotor zove!”. U sklopu programa obnovili smo podzid na prilaznom putu naselja i presložili kamenje u zidu na izlasku iz naselja. Izvještaj

19.09. LAG More 349 i grad Šibenik organizirali su 4. prvenstvu u izgradnji suhozida na poluotoku Srima kod Šibenika. Ove godine je cilj bio u 2.5 sata izgraditi što kvalitetniju klupu od suhozida. Sudjelovalo je 10 ekipa, a naslov prvaka obranila je ekipa Golinjevo iz Trilja. Izvještaj

 

LISTOPAD

01.10.-03.10. Održali smo trodnevnu edukativnu radionicu u Starogradskom polju za učenike Agroturističke srednje škole iz Jelse na Hvaru i njihove profesore u organizaciji J.U. Agencije za upravljanje Starogradskim poljem.

05.10.-11.10. Uputili smo se natrag u Calmont d’Olt, ovoga puta na Erasmus+ trening za voditelje volonterskih kampova koji organizira Rempart. Izvještaj

26.10.-01.11. Na poziv neformalne ekipe Suhozidna baština Konavala i općine Konavle smo sudjelovali u izgradnji kućerice, od temelja do krova. Press

29.10. Sudjelovali smo na online seminaru za voditelje volonterskih kampova u organizaciji Remparta.

 

STUDENI

06.11. Na poziv udruge Permakultura Dalmacija održali smo online predavanje “Suhozidna baština istočne obale Jadrana -tradicija na putu održivosti”. Kroz predavanje otvoreno za sve predstavili smo bogatstvo suhozidne baštine istočnog Jadrana, kulturno-povijesni aspekt gradnje suhozida i problematiku zaštite ove vještine.

07.11. U suradnji s poljoprivrednom zadrugom Dolčina održana je sada već tradicionalna radionica obnove Praputnjanskih podzida. Izvještaj

12.-13.11. Projektu “Revitalizacija kulturno-povijesne baštine zaseoka Kotišina” doprinijeli smo predavanjem o suhozidima i malom radionicom obnove zida terase. Radionica je održana za ustanove i tvrtke s područja Makarske.

25.11. Održali smo predavanje “O suhozidnoj baštini i vještini gradnje”  u sklopu programa “Kulturna i prirodna baština Hrvatske” u Knjižnici S. S. Kranjčevića.

26.-28.11. U osnovnoj školi Vladimira Nazora u Crikvenici smo u suradnji s MGC održali radionicu obnove suhozida u školskom dvorištu i masliniku. Izvještaj

 

Autorica: Marta Krištofić Ova godina nam je svima bila izazovna. Drago nam je da smo uz sve prepreke i manje izmjene ipak uspjeli provesti bogatu suhozidarsku sezonu. Interes ljudi za očuvanjem kulturne baštine raste, a to što se naše aktivnosti provode na otvorenom i u prirodi dodatno je privuklo zanimanje javnosti. Sezonu smo otvorili majstorskom […]

Read More »

 atts
0

Izvještaj: “Kotor u dvorištu“, OŠ Vladimira Nazora, Crikvenica

Tekst: Oleg Miklić
Foto: Romina Tominić, Oleg Miklić

U suradnji s Muzejom Grada Crikvenice i Osnovnom školom Vladimira Nazora, a pod pokroviteljstvom Primorsko-goranske županije, održana je druga radionica „Kotor u dvorištu“. Kotor je staro naselje na brdu u zaleđu Crikvenice, na kojem kao udruga aktivno sudjelujemo dugi niz godina u obnovi suhozidnje gradnje. Ova radionica teži približiti to iskustvo u dvorište osnovne škole i podijeliti ga s učenicima, a pritom funkcionalno urediti dvorište škole. Srdačno smo dočekani od Tee iz Muzeja, Olge i Martine iz škole, kojima i ovom prilikom zahvaljujemo na poklonima ručno izrađenih od osnovnoškolaca. Zahvaljujemo i tvrtki Izgradnja d.o.o. koja je donirala kamen od kojeg smo se odlučili nastaviti na prošlogodišnju radionicu i nadodati jednu prekinutu koncentričnu polukružnu suhozidnu klupicu na jednu već postojeću.

0102

Prvi dan je brzo protekao u sortiranju gomile kamenja, čišćenjem radnog prostora i iskopu temelja.

0304050607

Drugi dan smo krenuli sa ziđanjem klupica. Na dva školska sata su nam se priključili i učenici 7.b razreda kojima smo na većoj poluizgrađenoj klupici pokazali osnove slaganja kamena u lice zida i važnost skupljanja i polaganja čkalje. Učenici su brzo savladali osnovno gradivo, pa su započeli graditi i malu klupicu. Moramo pohvaliti 7.b za trud i zalaganje i čestitati im za njihov prvi suhozid – klupicu. Kad se male ruke slože!

0809

U nastavku dana završili smo i ziđanje velike klupice.

1011

Treći dan smo završili sa ziđanjem male klupice i uredili smo okolni teren čišćenjem viška kamena.

12131415

Rezultat ove radionice je višenamjenski prostor u školskome dvorištu, npr. za održavanje škole na otvorenom, ali i klupica na kojoj djeca mogu odmoriti i pojesti marendu.

Nastavak dugogodišnje suradnje sa Muzejom Grada Crikvenice se nastavlja, a sa Osnovnom Školom Zvonka Cara nadajmo se tek počinje.

Tekst: Oleg Miklić Foto: Romina Tominić, Oleg Miklić U suradnji s Muzejom Grada Crikvenice i Osnovnom školom Vladimira Nazora, a pod pokroviteljstvom Primorsko-goranske županije, održana je druga radionica „Kotor u dvorištu“. Kotor je staro naselje na brdu u zaleđu Crikvenice, na kojem kao udruga aktivno sudjelujemo dugi niz godina u obnovi suhozidnje gradnje. Ova radionica […]

Read More »

 atts
0

Najava predavanja: O suhozidnoj baštini i vještini gradnje

U zagrebačkoj knjižnici Silvija Strahimira Kranjčevića u srijedu, 25. 11. 2020. u 18 sati dr. sc. Filip Šrajer održat će predavanje “O suhozidnoj baštini i vještini gradnje”.

Knjižnica S. S. Kranjčevića, podržana od Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba, pokrenula je 2008. godine program “Kulturna i prirodna baština Hrvatske” kojim predstavlja i promiče hrvatsku kulturnu i prirodnu baštinu (ovogodišnji program). Realizacijom raznovrsnih programskih akcija (predavanja, radionice, izložbe, glazbena i druga događanja), nastoji se upotpuniti kulturna ponuda područja na kojemu knjižnica djeluje. Događanja su, tijekom nekoliko godina koliko se program kontinuirano odvija, podijeljena u dva ciklusa, a obuhvaćaju niz različitih tema i sadržaja: hrvatski narodni običaji, stari tradicijski obrti, narodna i etno glazba, hrvatski nacionalni parkovi, urbana sociologija, ekologija itd.
 pozivnica jesen 20-page-001
U programu su, između ostalih, sudjelovali: Dunja Knebl, Nebojša Stijačić, Dario Marušić, Srećko Božičević, Dražen Perica, Ognjen Čaldarović, Daniel Miščin, Rene Bakalović, a ostvarena je i višestruka suradnja s većim brojem ustanova: Etnografskim muzejom u Zagrebu, Domom za starije i nemoćne osobe Park, Voskarskim i medičarskim obrtom Blažeković iz Osijeka, Hrvatskom turističkom zajednicom te vrtićima i školama s područja Peščenice.

U zagrebačkoj knjižnici Silvija Strahimira Kranjčevića u srijedu, 25. 11. 2020. u 18 sati dr. sc. Filip Šrajer održat će predavanje “O suhozidnoj baštini i vještini gradnje”. Knjižnica S. S. Kranjčevića, podržana od Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba, pokrenula je 2008. godine program “Kulturna i prirodna baština Hrvatske” kojim predstavlja i […]

Read More »

 atts
0

Praputnjarska takala 9

Autor: Mario Zaccaria

Fotografije: Mario Zaccaria

Ove smo godine u suradnji sa Poljoprivrdnom zadrugom Dolčina održali radionicu najkasnije ikad ali nas je poslužilo lijepo toplo sunčano vrijeme. Odaziv volontera je bio više nego velik, a i mnogi su znatiželjnici došli poviriti situaciju kako bi ovjekovječili današnju akciju.

20201107_084847Kava i čakula pred sam početak, upoznavanje sa sudionicima i voditeljima o povijesti takala i o Dragodidu. Podijeljeni smo u 2 grupe, jedna pod palicom Dragodida, a druga pod mentorstvom iskusnog barba Vjeke.

 

20201107_091008 20201107_090958

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Takala su izgrađena na živoj stijeni u kosini što je razlog zašto su se desila dva identična urušenja. Temeljni kamen je s vremenom počeo klizati po živcu i poveo sa sobom blokove koji su bili na njemu uzročivši tipičnu crvenu “ranu” u obliku slova V.

20201107_093036

 

 

Prije svega bilo je nužno razgrnuti, probrati o odvojiti škalju od velikih blokova koji su poslužili za ponovu obnovu lica zida.

 

20201107_105443   20201107_120025

 

Tek nakon toga krenuli smo slaganjem lica. Najveći blokovi iskorišteni su na dnu kao temelji, a s vremenom kako nam je falivalo materijala nastupali su sve manji kameni do vrha. Nismo se štedjeli na skupljanju škalje.

20201107_125137

 

Točno u podne domaćini su nas uslužili sa uvijek dobrom maneštrom od fažola i kolačima iz bakarskog kraja kao baškot.

20201107_151740         20201107_142403

 

20201107_151740 20201107_151747

 

Relativno smo brzo bili gotovi s obzirom da je površina urušenja bila mala, a nas puno tako da smo imali više vremena za nastavak druženja uz kolače i dobru kapljicu. Josipa Miloš je rekla da će za 10.jubilarnu radionicu spraviti tortu, a to joj nećemo zaboraviti :)

 

Autor: Mario Zaccaria Fotografije: Mario Zaccaria Ove smo godine u suradnji sa Poljoprivrdnom zadrugom Dolčina održali radionicu najkasnije ikad ali nas je poslužilo lijepo toplo sunčano vrijeme. Odaziv volontera je bio više nego velik, a i mnogi su znatiželjnici došli poviriti situaciju kako bi ovjekovječili današnju akciju. Kava i čakula pred sam početak, upoznavanje sa […]

Read More »

 atts
0

Dragodid delegacija u posjetu Francuskoj, vol.2 (5.-11. listopad 2020.)

Tekst: Marta Krištofić
Foto: Ana Burić, Marta Krištofić, Josipa Popović

 
 
Prošlo je tek mjesec dana od radionice u Calmont d’Olt-u, a mi se već pakiramo za povratak. Ovaj put u malo izmijenjenom sastavu (Ana Burić, Marta Krištofić, Josipa Popović) sudjelovat ćemo na potpuno drugačijoj radionici. Umjesto učenja tehnika gradnje, bit ćemo dio interaktivnog treninga za voditelje radionica koji organizira Rempart. I tako krećemo, razmaženi od zadnjeg putovanja, osobnim automobilom put Espaliona.
 
Radionica namijenjena voditeljima volonterskih kampova okupila je 21 osobu iz 8 zemalja. Oni koji nam se nisu mogli pridružiti uživo pratili su nas preko Zoom sastanaka. Živjela tehnologija! Prvih nekoliko dana proveli smo grijući stolce u gradskoj vijećnici.
 
Ph00
Nakon predstavljanja Remparta, krovne organizacije ovakvih kampova u Francuskoj, bavili smo se pravnim okvirima volonterskih radionica restauracije kulturnih dobara. Dalje smo, korak po korak, prošetali kroz realizaciju projekata od samih početaka do njihova kraja. Utvrdili smo i kako povezivanje s lokalnom zajednicom i komunikacija s javnošću značajno podižu kvalitetu i iskustvo volonterskih kampova. Jedan od zadataka bio je i okarakterizirati savršenog voditelja radionice, što je obuhvaćalo proces kroz koji smo formirali biće „leader monster“, fiktivan lik koji svi želimo biti kada odrastemo.
 
1
Mi smo govorile o upravljanju rizikom i sigurnosti na kampovima, a ostale teme su prezentirali drugi sudionici treninga. Teoriju smo obogatili osobnim iskustvima, što je čitavoj priči dalo jednu intimniju notu. Iznenadilo nas je kako svaka od uključenih organizacija djeluje na potpuno različit način da bi se očuvala kulturna baština. Zajednički im je jedino cilj i volja za uključivanjem i izobrazbom šire zajednice. Kroz teorijski dio isprepleo se i grupni rad s različitim izazovima, čija smo rješenja na kraju predstavili ostalima.
 
2
Ipak, da ne bismo samo teoretizirali, Maxim i Audrey pripremili su i klesarsko-zidarsku radionicu na kojoj smo dodatno izbrusile nedavno stečene vještine, ali i ponešto novo naučile. Bilo nam je iznimno drago vidjeti kako su blokovi klesani na prošloj radionici već ugrađeni u luk iznad jednog od prozora bedema.
 
3
U slobodno vrijeme posjetili smo crkvu Perse (Espalion), srednjovjekovno selo Saint Côme d’Olt i kapelicu Saint-Pierre de Bessuéjouls, a jedan od zalazaka sunca dočekali smo na livadama parka prirode Aubrac.
 
4
Bogata internacionalna večera posluživala se i za doručak, a zalihe su nas držale i na povratku prema Hrvatskoj. Putovanje smo dodatno začinile planinarenjem po francuskim Alpama.
 
ph11
Trening je bio uspješan na svim razinama, od tehničkih, praktičnih, do dijeljenja kulture i povezivanja sa srodnim organizacijama. Nova saznanja implementirat ćemo na lokalnim projektima, a s radošću očekujemo buduće volonterske razmjene.
 
U organizaciji:
5

Tekst: Marta Krištofić Foto: Ana Burić, Marta Krištofić, Josipa Popović     Prošlo je tek mjesec dana od radionice u Calmont d’Olt-u, a mi se već pakiramo za povratak. Ovaj put u malo izmijenjenom sastavu (Ana Burić, Marta Krištofić, Josipa Popović) sudjelovat ćemo na potpuno drugačijoj radionici. Umjesto učenja tehnika gradnje, bit ćemo dio interaktivnog […]

Read More »