Dragi svi,
prošlo je gotovo godinu dana od uvrštenja umijeća suhozidne gradnje na popis nematerijalnih kulturnih dobara RH. Tom prilikom sastavljen je inicijalni popis meštara i organizacija (tvrtki, obrta, udruga, zadruga…) koje se bave suhozidnom gradnjom u mjeri i na način da ih se može nazvati nositeljima kulturnog dobra. U ožujku ove godine podnesena je i međunarodna prijava za upis umijeća na UNESCO popis nematerijalne baštine čovječanstva (više ovdje).
U svrhu proširenja i ažuriranja popisa nositelja, i ove godine radimo kampanju u kojoj vas pozivamo da do 31. listopada ispunite i dostavite nam obrazac za uključenje na popis nositelja, u kojemu ćete nam, uz osobne podatke, dostaviti i kratak opis kojim suhozidnim vještinama vladate i kako ste ih naučili.
Koji bi vam mogao biti motiv za to, osim osobnog zadovoljstva da je službeno prepoznato vaše umijeće? To otvara mogućnost da vi ili neka vaša lokalna organizacija ili institucija može tražiti sredstva od Ministarstva kulture za radionicu i sličnu akciju očuvanja i popularizacije suhozidne baštine s vama u ulozi voditelja. Uz to vam sa svoje strane nudimo da, bez ikakve naknade, u periodu najmanje godinu dana, objavimo vaš kontakt u rubrici “Burza suhozida” kako bi vam se zainteresirani za profesionalni posao ili poduku mogli izravno obratiti.
Posebno pozivamo one koji su ove godine zatražili potporu za održavanje suhozida iz Programa ruralnog razvitka (Mjera 10) kako bismo na neki način pokušali povezati dva, za suhozid tako bitna, a administrativno tako udaljena sektora: zaštitu kulturnih dobara i poljoprivredu. Također pozivamo i one koji se prošle godine nisu “kvalificirali” na listu nositelja, da dopune svoje prijavnice opisima načina stjecanja vještine i izvedenim radovima, i pokušaju ponovno.
Ova kampanja dio je programa “Istraživanje nositelja kulturnog dobra”, za koju nam je Ministarstvo kulture ove godine odobrilo sredstva i kroz koju ćemo mi na temelju vaših prijava predložiti nove kandidate za upis. Ključno će, kao i u prošlogodišnjoj kampanji, biti iskustvo i pripadnost tradiciji lokaliteta, te volja da se znanje stavi na raspolaganje drugima, bilo kroz praktični rad ili kazivanje. Na kraju podsjećamo i da je prema Zakonu, za vođenje Registra kulturnih dobara i popisa nositelja nadležno Ministarstvo kulture, te naglašavamo da se u svako vrijeme možete i izravno javiti nadlež
Obrazac nositelja.pdf
Obrazac djelatnosti.pdf
Ako imate pitanja, uputite ih na info@dragodid.org. Radujemo se ispunjenim obrascima!
vremeplov: MOCIR KAPAR #3
Silba (3. i 4. 10.)
Tekst: Romina Tominić Foto: Andriano Nigoević, Jure Mišković/Hanza Media, Sean Robert Kennedy, Natasha Kadin
U sklopu projekta SOS (Silba off season) koji okuplja rekreativce, stručnjake, ekologe, znatiželjnike i umjetnike, na otok Silbu pozvala nas je Natasha Kadin – kustosica, umjetnica i suosnivačica umjetničke platforme “Silba Environment Art“. “SOS”, koji je njen sastavni dio provodi se sada treću godinu, nakon ljetnih vrućina, ili, u razbuđeno proljeće kako bi se mještani, studenti, umjetnici i suradnici aktivirali u raznoraznim aktivnostima koji doprinose društvu i otoku izvan sezone.
Tom zgodom, u ulogama voditelja suhozidne radionice stigli su Andro Nigoević sa Brača, Mario Zaccaria i Romina Tominić iz Rijeke i Lovrana, i Sean Robert Kennedy, sa Šolte, nakon što je doputovao iz Pertha/Australije!
Doputovali smo dan ranije i tako se stigli upoznati i podružiti sa mlađim silbenskim civilnim snagama i ekipom biologa koja se našla na Silbi da istražuje biološki svijet pod morem.
Prema dogovoru, bili smo ispred trafostanice u 9h odakle smo se zaputili putem sv. Ante na predviđene lokacije.
Tek što smo stigli – zagrijavanje je započelo.
Relativno brzo završili smo s popravcima pa smo se potom uputili par stotina metara dublje u šumu gdje nas je dočekao ozbiljniji zahvat na suhozidu.
U vještini gradnje okušala se i ekipa iz Slobodne Dalmacije koja je popratila projekt.
Kada smo okončali s radom uputili smo se na ručak, tj., šumom prema Natashi koja se udomaćila na južnom dijelu otoka pod pokrovom crnike.
A tada je, nakon Silbenjanske pauze – većinu dočekao jedan sasvim novi izazov. -“Kapareta”. Riječ je naime o specifičnom suhozidnom elementu koji naprosto služi kapari potpomažući njenom specifičnom načinu ukorjenjivanja. Kaparu je u nas pomno istražio Ratko Kovačević, autor knjige “Kapar”, te je nakon dvadesetogodišnjeg proučavanja rasta kapare, uspjeha/padova i sveobuhvatnog opažanja, izrazio mišljenje o načinima na koje je moguće utjecati na rast, plodnost i trajnost kapare, ali i kako ujedno olakšati pobiranje plodova. Sukladno svemu tome, pa i njegovu gostovanju na Silbi, bilo je neminovno da se ljubitelji suhozida aktiviraju i planski sagrade domove kaparama. A k tome još, s obzirom da Silba baštini jedan, po cijeli dan obasjan toranj kojeg stanovnici zovu toreta ne čudi da je naziv “kapareta” začet upravo na Silbi (i to dosjetkom naših članova, 2017.g.).
Andro je predvodio gradnju kaparete, a drugi su slijedeći uputstva otkrivali novu kamenu strukturu nastalu iz prastare tehnike.
Trebalo je probirati točno određeno kamenje koje smo potom slagali u formi kružnice, zbijajući kamen jedan do drugog. Svaki red ispunili smo škaljom i pijeskom radi stabilnosti. Prozirnu bocu kroz koju će korijen kapare prodrijeti fiksirali smo u tlo po sredini kaparete. Najvažnije je bilo dobro učvrstiti temelje, a potom pripaziti da se gornji dio kaparete lagano sužava prema sredini.
Dan se uskoro približio kraju. Drugi dan nastavili smo s gradnjom, no put kojim smo ovoga puta krenuli bio je zasut kamenjem pa smo se najprije toga ulovili.
Gradnja se brzo odvijala, no ipak, nismo se dugo zadržali znajući kako nas čeka rad na kapareti.
I nakon otprilike 2 sata imali smo se čemu diviti:
Naravno, do mraka smo obnovili još jedan suhozid u blizini kuće:
Entuzijazma nam kao i uvijek nije prifalilo
Vidimo se dogodine!
Silba (3. i 4. 10.) Tekst: Romina Tominić […]
Read More »