Podrška nositelja "umijeća suhozidne gradnje" za međunarodnu prijavu na UNESCO-ovu listu nematerijalne baštine čovječanstva

IMG_0826

Usporedno sa aktivnostima na trajnoj zaštiti umijeća zidanja u suho kao nematerijalnog kulturnog dobra RH, na početnu inicijativu Cipra i uz sudjelovanje  Bugarske, Francuske, Grčke, Hrvatske, Italije, Slovenije, Španjolske i Švicarske, pokrenuta je i međunarodna prijava ovog umijeća na UNESCO-vu listu nematerijalne baštine čovječanstva.

Jedan od uvjeta koje je trebalo ispuniti u sklopu ovog procesa bilo je prikupljanje pismenih suglasnosti nositelja nematerijalnog kulturnog dobra za njegovo uvrštenje na UNESCO-ov popis. Sukladno tome, molbu za dostavu suglasnosti dostavili smo na adrese nositelja koje smo okupili prigodom našeg inicijalnog istraživanja koje je poslužilo kao podloga za izradu nacionalnog rješenje o zaštiti.

IMG_0826
Na fotografiji: Zvonimir Stojanov

E sad. Iz osobnog kontakta ostvarenog kroz spomenuto istraživanje znali smo da možemo računati na daljnju potporu dijela nositelja, entuzijasta koji su već okupljali svoje zajednice oko cilja zaštite suhozida. No, bilo je tu i mnogo rezigniranosti, sumnji u uspjeh  i konkretne rezultate inicijative za zaštitom pa i sam smisao nastavljenog bavljenja suhozidom. Često smo čuli umorni glas ljudi i zajednica ostavljenih na margini društva i ekonomije: otočkih pastira kojima donesene divlje svinje ruše ograjice i tamane janjce, usamljenih branitelja kulturnog krajolika pred sveprisutnim betonizacijom obale, stanovnika zanemarenih zaleđa prepuštenih odumiranju i ruralnom propadanju, umirovljenika koji u završnici radnog života provedenog na održavanju ove nekadašnje infrastrukture opstanka ne vide ikog tko će dalje preuzeti štafetu. Bilo nam je neugodno da ih moramo kinjiti sa još jednom dodatnom molbom koja traži određenu količinu njihovog vremena.

No suglasnosti smo dobili. Njih puno. I čitajući ih podsjetili smo se na suštinski smisao ovog cijelog procesa zaštite. Ona nije neka akademsko-stručna birokratska vježba u taksonomiji kulturne baštine već priznanje šireg društva da je pogriješilo. Da je zanemarilo i dopustilo da nam zaborav skoro oduzme nešto veoma važno. U slučaju vještine suhozidne gradnje, sam temelj nekadašnjeg opstanka na škrtom kršu, temelj koji nam u nesigurnoj budućnosti možda može ponovo zatrebati. Koji nam već sada treba kada otkrijemo da turiste više ne zanima samo ležanje na plaži nego i cijeli kulturni krajolik, duh mjesta koji očekuju u njezinoj pozadini.

IMG_3532
Na fotografiji: udruga Babin pas

To priznanje vraća smisao svom obavljenom teškom radu. Iz redaka ovih pisama suglasnosti može se iščitati taj vraćeni zasluženi ponos, potvrdu nečeg što su nositelji u sebi potiho znali nakon svakog metra podignutog zida: da su obavili dobar posao. Ne bismo smjeli propustiti iskoristiti ovaj dobar osjećaj za daljnje pobjede nad zaboravom i makijom koji prekrivaju našu zajedničku baštinu. Ukoliko u tome barem dijelom uspijemo onda će ova zaštita opravdati svoje postojanje.

Pozivamo vas da u nastavku i sami pročitate ova inspirativna pisma koja su nam poslali nositelji “umijeća suhozidne gradnje”. G.F.

1. Rudolf Brnić, Rudine
2. Ivan Cvitanić, Postira
3. Ljubo Galjanić, Mali Lošinj
4. Damir Kapov, Betina
5. Toni Marinović, Vela Luka
6. Zrinko ”Vjeko” Mičetić, Praputnjak
7. Tonči Miletić, Vela Luka
8. Mario Mužić, Cres
9. Andro Nigoević, Nerežišća
10. Nikola Rebrović, Nerezine
11. Zvonimir Stojanov, Pakoštane
12. Anđelko Šešo, Zagreb
13. Marino Šimičić, Rab
14. Sandro Tarabocchia, Cres

15. Babin pas, Rovinj
16. Citadela, Hreljin
17. Gea Viva, Milna
18. Hrapoćuša, Postira
19. Pjover, Hvar
20. Poljoprivredna zadruga Dolčina Praputnjak, Praputnjak
21. Pramenka, Cres
22. Sol, Olib

Share and Enjoy:
  • Facebook
  • Twitter
  • del.icio.us
  • Print
  • Tumblr

Post a Comment

Your email is never published nor shared. Required fields are marked *

*
*

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

 atts
2

Obnova munskih zidi

U subotu i nedelju 23-24.9.2017. , udruga 4 GRADA DRAGODID , udruga Žejane i Mjesni odbor Mune organiziraju radionicu obnove munskih suhozida, lokalno znanih kao zidi

mune
U krševitim predjelima Opatijskog krasa kamen je bio glavno sredstvo oblikovanja kultiviranog krajolika i upravljanja blagom na ispaši. Cilj ove radionice je da se skrene pozornost na važnost suhozida kao dijela ovdašnjeg krajolika, da se okupe još živa sjećanja na njihove uloge u nekadašnjem životu i ekonomiji te da se vještina zidanja u suho popularizira i prenese na nove generacije.

Pozivamo Vas da se pridružite radionici kroz čije ćete teorijske i praktične dijelove biti u prilici saznati nešto o općoj važnosti i praktičnosti suhozida, tradicijskom životu i krajoliku Opatijskog krasa, te naučiti osnove gradnje i održavanja suhozida. Radi osiguranja opreme i okrijepe za sudionike, molimo da svoj dolazak najavite do 22.9. na e-mail adresu grga@dragodid.org ili telefonski broj 095 9133955.

Rad s kamenom po svojoj je prirodi opasan i može dovesti do ozljeda. Iako će organizatori voditi brigu o vašoj sigurnosti, potrebno je da sami procijenite svoje fizičke sposobnosti i vještinu za svaki od poslova koji će se obavljati na radionici. Sudjelovanjem na radionici prihvaćate vlastitu i odbacujete organizatorovu odgovornost za moguće ozljede. Potrebno je odabrati adekvatnu radnu obuću i odjeću.

23.9.
9:00                Okupljanje ispred Mjesnog doma Mune
9:15-10:00     Teorijski uvod
10:00-12:30  Popravak suhozida u centru Velih Muna
12:30-14:00  Pauza za ručak
14:00-17:00  Popravak suhozida u okolišu naselja
17:00-18:00  Predavanje: Suhozidi, sveprisutna baština

24.9.
9:30                Okupljanje pred lovačkom kućom kraj Malih Muna
10:00-14:30  Popravak suhozida u okolišu naselja
14:30-18:00  Ručak, slobodno druženje, boće

Program sufinanciraju Općina Matulji i LAG Terra Liburna.

U subotu i nedelju 23-24.9.2017. , udruga 4 GRADA DRAGODID , udruga Žejane i Mjesni odbor Mune organiziraju radionicu obnove munskih suhozida, lokalno znanih kao zidi.  U krševitim predjelima Opatijskog krasa kamen je bio glavno sredstvo oblikovanja kultiviranog krajolika i upravljanja blagom na ispaši. Cilj ove radionice je da se skrene pozornost na važnost suhozida […]

Read More »

 atts
0

Suhozidna radionica u riječkoj Waldorfskoj školi

Tekst i foto: Andrija Mihelčić

Prvog vikenda u lipnju održala se suhozidna radionica u vrtu Waldorfske škole. Radionicu je organizirala škola uz pomoć nekoliko volontera udruge Dragodid.

5
Waldorfska škola je od Grada Rijeke na korištenje dobila zemljište koje su odlučili pretvoriti u permakulturni vrt. Teren je razdijeljen suhozidnim podzidima na nekoliko terasa, a na jednom dijelu gornje terase podzid se urušio te ga je trebalo obnoviti. Paralelno s obnovom glavnog podzida organiziralo se i obnavljanje drugog, manjeg podzida koji je ujedno služio kao i poligon za podučavanje onih koji su se prvi puta susreli s ovom vještinom.

2
Foto 1. i 2. Obnovljen podzid

3
Foto 3. Podzid kakvog smo ga zatekli

68
Foto 4. i 5. Obnovljen manji podzid ”za zagrijavanje”

Na radionici je sudjelovalo desetak volontera uz nekolicinu prolaznika koji su sa zadovoljstvom pomogli u sanaciji.
Radionica je uspješno realizirana, oba podzida uspješno su obnovljeni, te je u vidu daljnja suradnja između Waldorfske škole i udruge Dragodid.

Tekst i foto: Andrija Mihelčić Prvog vikenda u lipnju održala se suhozidna radionica u vrtu Waldorfske škole. Radionicu je organizirala škola uz pomoć nekoliko volontera udruge Dragodid. Waldorfska škola je od Grada Rijeke na korištenje dobila zemljište koje su odlučili pretvoriti u permakulturni vrt. Teren je razdijeljen suhozidnim podzidima na nekoliko terasa, a na jednom […]

Read More »

 atts
0

Dragodid po svijetu, svijet u Dragodidu

Tekst: Julia Bakota
Foto: Ante Senjanović, Julia Bakota, Filip Šrajer

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Mi u Dragodidu često pišemo o Dragodidu, selu 55 minuta hoda iza natovarenog magarca udaljenom od Komiže, u kojemu smo prije 15 godina započeli svoju suhozidnu priču. Selo je dvjestotinjak godina staro, a svojim ga povremenim boravkom, korištenjem ognjišta, bavljenjem tradicijskim djelatnostima i vječno mladim duhom oživljava njegova jedina stanovnica Nedjeljka Burić.

U suradnji s njom ovog smo ljeta krenuli u suhozidne i ine aktivnosti obnove dijelova sela te kao centralnu aktivnost 21. srpnja održali javnu poludnevnu radionicu gradnje suhozida.

Na javnu je radionicu, što pješice, što džipom komiške turističke agencije Alternatura, pristiglo deset volontera.
Obilazak sela se pretvorio u jednu pravu etno-turu, a volonteri su imali rijetku priliku vidjeti kako se u selu živjelo prije. Kavu i čaj smo skuhali na otvorenom kaminu u kući, predstavili smo tradicionalne tehnike gradnje i materijale na primjerima stambenih i pomoćnih objekata u selu, nahranili magarce, vadili i pili vodu iz gustirne.

20170721_0310 OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Planirajući radionicu i razglabajući među sobom prijašnjih dana o tome što bi bilo najbolje volonterima ponuditi kao prvi suhozidni zadatak, odluka je pala na izgradnju klupice kraj seoskog žuga. Dragodid je tradicionalno bio centralno naselje u kojemu su se na neradne dane okupljala ostala okolna naselja, pa bi bacili na balote. Kako je svijet postao globalno selo, tako je i žug u Dragodidu tog petka 2017. u hladu borova okupio šarenu družinu; a Rudine, Konjsku Glavu, Batol i Sv. Bjož su zamijenili Danska, Srbija, Hrvatska, Švedska, Slovenija i Malezija.

Krenuli smo s uvodom u umijeće gradnje suhozida, kraćim teoretskim principima gradnje uz jednostavne pokazne primjere.

20170721_0315
Volonteri su se vrlo brzo prihvatili raščišćavanja i ravnanja terena na kojemu će sagraditi suhozidnu klupu – dvostruki suhozid pokriven pločama.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Osim samog zidanja, glavni zadaci su bili prikupljanje većeg kamenja za zidanje, manjeg kamenja za ispunu te ploča za zadnji red klupe.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA OLYMPUS DIGITAL CAMERA OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Nakon tri sata, uz pauze i provjeru napravljenog, klupa je bila završena i spremna za testiranje tijekom ručka.

20170721_11__ 20170721_0333 OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Više fotografija s radionice možete vidjeti ovdje: Dragodid/2017

Bilo je zanimljivo čuti motivaciju volontera koji se usred srpnja odluče popeti u unutrašnjost otoka i napraviti zid, a nikad u životu nisu napravili ništa slično. No, stranim posjetiteljima obala često nudi samo pasivni doživljaj i ne dijeli rado svoje lokalne tradicije i način života. Pa tako danski bračni par na ljetovanju u Komiži vidi plakat za radionicu gradnje suhozida i pomisli ”Oćemo ić sagradit zid?”.

Dragodidom prolaze i brojni turisti koji odluče jedan dan posvetiti organiziranoj pješačkoj turi i istraživanju viš(k)ih nadmorskih visina. A nisam još ni spomenula da u rujnu na Visu kreće snimanje nastavka mjuzikla Mamma mia! u kojemu će viške vale, kamene kuće, tovari i zalasci sunca na pučini, uz Meryl Streep, imati glavnu ulogu.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Osim radionice, u selu smo tijekom lipnja, srpnja i kolovoza izvršili sanacije više lokacija u selu: uredili ruševine, uklonili i uskladištili kamene ploče krova kojemu je prijetilo propadanje, uklonili montažno drveno krovište te iznijeli glomazni otpad.

IMG_0070 20170719_5_
U planu je bio i popravak kritičnog dijela krova od kamenih ploča jedne od stambenih kuća u suradnji s lokalnim meštrom, pa smo tako pripremili svu drvenu građu za popravak, što uključuje rogove od borovine i letve od joprine (lemprike).

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Ova se aktivnost odgodila zbog izuzetno visokih temperatura, te će se održati do kraja godine, a planiramo održati i suhozidnu radionicu za komišku vrtićku djecu.

Ljetni suhozidni program u Dragodidu financiran je putem javnog natječaja Grada Komiže, a sufinanciran velikodušnim donacijama Marie Yap, nasmijane Malezijke s komiškom adresom, te Nautičkog centra Komiža. Provodi se u partnerstvu s LAG-om Škoji i Nedjeljkom Burić, jedinom povremenom stanovnicom sela. Njima zahvaljujemo na suradnji, a svi su pozvani na buduće suhozidne aktivnosti u Dragodidu koje ćemo najaviti na našoj mrežnoj stranici.

Ovog smo ljeta krenuli u suhozidne i ine aktivnosti obnove dijelova Dragodida te kao centralnu aktivnost 21. srpnja održali javnu poludnevnu radionicu gradnje suhozida.

Read More »

 atts
0

Orjensko sedlo – kameni plašt uokvirio planinarski dom

Naši prijatelji iz Crne Gore se nakon tri godine volonterskih radionica mogu pohvaliti sa vrlo zanimljivim rezultatima vezanim direktno uz dvije nama jako drage stvari – suhozid i balote. Vijest prenosimo u cijelosti:

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Nakon tri godine, koliko već traju povremene volonterske radionice na Orjenskom sedlu (1600 m), pomak u obnovi, pa čak, usudio bih se reći, doradi tradicionalnog antropogenog pejzaža na ovom istaknutom planinskom prevoju u srcu Orjena, postao je jasno prepoznatljiv. Inspirisani upravo radom „Dragodida“, 2015-e pokrenuli smo volontersku radionicu gradnje suhozida, pri čemu smo obnovili urušeni zid nekadašnjeg boćarskog zoga. Već iste godine, kao rezultat prve radionice, vratili smo balotu u igru nakon četvrt vijeka propadanja zoga i uspostavili sad već tradicionalni boćarski turnir. Kako bismo stvorili još bolje uslove na ovom terenu (najvišem u Crnoj Gori), ali i prikrili vrlo neestetsku prvobitnu betonsku gradnju, krenuli smo u dalje radove u gradnji suhozida, tako da od ove godine konačno imamo jednu zaokruženu cjelinu.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Opasan suvomeđom, zog je našim radom nedavno dobio i suhozidne tribine. Doduše, ima tu još sitnijeg posla, ali cilj nije završiti, cilj je raditi, dograđivati i popravljati. Kao i svaka suvomeđu i ovu našu doživljavamo kao živi organizam, organizam koji mijenja oblik, raste, pomijera se.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Već uvelike gledamo i sam planinarski dom „Orjen sedlo“: betonsko zdanje nikako ne priliči ovom mjestu i cjelokupnoj priči. U kompjuterskim programima ispitujemo kako bi figurao obložen kamenom. Za sada samo virtuelno, jer to je ipak krupan i skup zalogaj, a oštra planinska klima ne trpi i ne prašta polovičnost. Kako to obično biva, prvobitni objekat je bio daleko manji, ali i daleko ljepši-kameni. U doba socijalizma stiglo je veliko proširenje sa betonom, malterom i šupljom ciglom. Osim vizuelne degradacije, ovi materijali su nažalost u uslovima vlažne i hladne planinske klime ispoljili i upotrebnu degradaciju. Beton i cigla se mrve, vlaga prodire. Valja sve dobro promisliti, odraditi pripremu. Ko zna, možda smognemo snage za kakav prekogranični projekat koji bi uključivao „uljuđenje“ ovog planinarskog doma, sagrađenog na jedinstvenom spoju Mediterana i surove dinarske unutrašnjosti. Sa istočne strane budi nas sunce koje izlazi iza Prokletija, tamo daleko na granici sa Albanijom, dok na zapadnoj strani gledamo uvijek spektakularne zalaske sunca za južno-dalmatinske otoke.

Željko Starčević
Planinarski klub “Subra” Herceg Novi

Naši prijatelji iz Crne Gore se nakon tri godine volonterskih radionica mogu pohvaliti sa vrlo zanimljivim rezultatima vezanim direktno uz dvije nama jako drage stvari – suhozid i balote. Vijest prenosimo u cijelosti

Read More »

 atts
0

Pridružite se radionici u Dragodidu – Komiža

U Petak 21.7. s početkom u 9:15 održati će se kratka trosatna radionica suhozidne gradnje u Dragodidu iznad Komiže.

Prijevoz do Dragodida iz Komiže je organiziran od strane kolega iz Alternature, a okupljanje je u 8:30 sati na autobusnoj stanici Komiža. Molimo sve zainteresirane da svoj dolazak najave na broj mobitela 092 165 2392 te koordiniraju svoj dolazak sa našim članovima na terenu.

DGD oglas 2017_ispunjeno

U Petak 21.7. s početkom u 9:15 održati će se kratka trosatna radionica suhozidne gradnje u Dragodidu iznad Komiže. Prijevoz do Dragodida iz Komiže je organiziran od strane kolega iz Alternature, a okupljanje je u 8:30 sati na autobusnoj stanici Komiža. Molimo sve zainteresirane da svoj dolazak najave na broj mobitela 092 165 2392 te […]

Read More »