Suhozid potvrđen kao kulturno dobro – uspostavljen inicijalni popis nositelja

P1010224-300x225

Dragi ljubitelji baštine i kamena!

Nakon trogodišnjeg perioda preventivne zaštite umijeće je suhozidne gradnje u prosincu 2016. godine dobilo i trajnu zaštitu kao nematerijalno kulturno dobro RH. Prijavnicu smo poslali u lipnju 2016., a za ovu novu stepenicu u zaštiti najvažnije je bilo u njen tekst uključiti i prijedlog popisa nositelja, znači reprezentativnih meštara suhozida i organizacija koje se njime bave.

Znajući da nije dovoljno skupiti kontakte suhozidara, udruga i ostalih s kojima smo sami surađivali, uputili smo javni poziv putem naše web i Facebook stranice. Kampanja je trajala 2 mjeseca, i u konačnici su prikupljeni kontakti 98 fizičkih i 19 pravnih osoba, što je puno. Zaista se možemo samo jako zahvaliti svima na suradnji, i imat ćemo što pokazati na slijedećem sastanku oko UNESCO nominacije. Od mnoštva prijavljenih na kraju smo predložili 35+18 za uvrštenje na popis nositelja nematerijalnog dobra. Malo više detalja o načinu i kriterijima izbora možete pročitati u našem izvještaju, a ključno je bilo iskustvo i pripadnost tradiciji lokaliteta, te volja da se znanje stavi na raspolaganje drugima, bilo kroz praktični rad ili kazivanje. Za izdvojiti u cijeloj kampanji je sigurno masovan odaziv Rabljana, i to sa cijelog otoka, na karti se lako vide i ostala “žarišta”, a ostatak našeg dojma potražite ovdje.

Nositelji 2016 karta

U procjeni smo naravno mogli i pogriješiti, a baš na karti se najbolje vidi u kojoj mjeri ova lista zaista jest inicijalna, i kako valjda nema druge nego početi ju puniti i održavati ju što ažurnijom. Netko napreduje u suhozidnoj vještini, netko je zbog ovih ili onih razloga napušta. Ažuriranje je formalno dužnost konzervatorskih odjela, i tko ima ambiciju ući na popis nositelja, može zahtjev poslati izravno svom KO ili nama (a mi ćemo proslijediti), a na eventualni neodabir u prvom krugu može reagirati istim putem.

Međutim, ne bismo voljeli da se suhozidna tema iscrpi u popisu nositelja kulturnog dobra, najviše zato jer uz svo ažuriranje, takvi popisi nikad ne odražavaju pravo stanje na terenu. Zato za početak ovdje stavljamo kontakte svih suhozidara koji su se pozitivno izrazili o ovakvom jednom besplatnom malom oglasu, uz otvoren poziv i drugima da se jave – s ponudom ili potražnjom.

Što se ostalog dijela paketa “kulturne zaštite” tiče, ovaj transfer iz preventivne u trajnu zaštitu ne mijenja stvari: i dalje je moguće prijaviti projekte popularizacije, promocije, prenošenja, proučavanja, dokumentiranja kulturnog dobra na godišnji natječaj Ministarstva kulture (obično tijekom ljeta, a visina potpore je u praksi do oko 20.000 kn). U samom dokumentu je veći naglasak stavljen na međusektorsku suradnju, budući da su sve bliža toliko očekivana sredstva za obnovu suhozida iz programa ruralnog razvoja, te na integraciju zaštite kulturnih krajolika i nematerijalne komponente (vještine) koja ih je stvorila.

iz ruke u ruku

Stoga bismo sve vas kojima se razne ideje vezane uz suhozid motaju po glavi i ovom prilikom ohrabrili da razmislite o konkretnom i korisnom projektu i prionete na pisanje. Najkorisnije bi bilo ukoliko biste vaš projekt osovili oko ljudi koji su u lokalnoj zajednici u kojoj djelujete još uvijek nositelji izvornih i lokalno osobitih manifestacija suhozidne gradnje. Ova je registracija namijenjena upravo očuvanju, prenošenju i daljnjem razvoju njihovih ugroženih znanja!

4 GRADA DRAGODID

*****

Poveznice-prijava novih nositelja:

Obrazac nositelja.pdf

Obrazac djelatnosti.pdf

Poveznice-registracija:

Suhozid u Registru kulturnih dobara (web tražilica)

Rješenje o utvrđivanju statusa kulturnog dobra (pdf)

15941377_1715576835159273_7066278899352015709_nfoto: Branko Orbanić, 2011., iz albuma Hrvatski izbor za UNESCO 2016

15977880_1715576991825924_4137813411856249594_nfoto: Milan Šabić, 2016., iz albuma Hrvatski izbor za UNESCO 2016

15966197_1715571501826473_7257271117408045140_nfoto: Milan Šabić, 2016., iz albuma Hrvatski izbor za UNESCO 2016

15894470_1715576691825954_3778997411803689875_nfoto: Branko Orbanić, 2011., iz albuma Hrvatski izbor za UNESCO 2016

15965971_1715576828492607_6845399243641210196_nfoto: Stipe Surać, 2010., iz albuma Hrvatski izbor za UNESCO 2016

15894632_1715577168492573_7333244724176518487_nfoto: Nevena Kereša, 2016., iz albuma Hrvatski izbor za UNESCO 2016

Rjesenje o zastiti suhozidne gradnje 2016_Page_01Rjesenje o zastiti suhozidne gradnje 2016_Page_02 Rjesenje o zastiti suhozidne gradnje 2016_Page_03Rjesenje o zastiti suhozidne gradnje 2016_Page_04 Rjesenje o zastiti suhozidne gradnje 2016_Page_05 Rjesenje o zastiti suhozidne gradnje 2016_Page_06 Rjesenje o zastiti suhozidne gradnje 2016_Page_07 Rjesenje o zastiti suhozidne gradnje 2016_Page_08 Rjesenje o zastiti suhozidne gradnje 2016_Page_09 Rjesenje o zastiti suhozidne gradnje 2016_Page_10

Share and Enjoy:
  • Facebook
  • Twitter
  • del.icio.us
  • Print
  • Tumblr

2 Comments

  1. danica legac
    Posted February 11, 2017 at 13:49 | Permalink

    Dobar dan, zanima me- imam ograđenu parcelu suhozidom, lovačko društvo je dovelo srne koje taj suhozid ruše, da bi ušle u moju i susjedne parcele -gladne su. Zanima me dali mi je lovačko društvo dužno ponovo sagraditi suhozid, jer koliko da popravim srne mi ga oprt sruše. Kome da se obratim Hvala

  2. Filip Šrajer
    Posted February 14, 2017 at 14:19 | Permalink

    Poštovana,
    ovo je pitanje koje muči mnoge. Činjenica da je oštećen suhozid u ovom slučaju ne igra ulogu, ista je situacija i ako je oštećena druga vrsta ograde ili ono što se nalazi na ograđenoj parceli. Sukladno Zakonu o lovstvu, možete pokrenuti postupak naknade štete prema lovozakupniku, a kako ne znamo detalje ovog problema, savjetujemo da prvo pročitate tekst koji smo našli na internetu, a zove se “ODGOVORNOST ZA NAKNADU ŠTETE KOJU PROUZROČI DIVLJAČ I ŽIVOTINJE STROGO ZAŠTIĆENIH DIVLJIH SVOJTI”
    http://www.pravnadatoteka.hr/pdf/Odgovornost_za_naknadu.pdf

    Pozdrav!

Post a Comment

Your email is never published nor shared. Required fields are marked *

*
*

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

 atts
0

Le hameau abandonné de Barrières – Erasmus+ razmjena mladih

Tekst i foto: Dora Raič

Po prvi puta u Francuskoj u suradnji čak 3 organizacije: Declam’/FR https://declam.jimdo.com/ (dio mreže REMPART ), Palombar/PT http://www.palombar.pt/ i Dragodida, u sklopu osmodnevne radionice u Miersu u Francuskoj u razdoblju od 9. do 16.9.2017. obnavljale su se suhozidne kuće s pripadajućim elementima te popravljali okolni suhozidi.

image1
Područje djelovanja mreže REMPART orijentirano je na široki spektar elemenata kulturne baštine. Svaki lokalitet povjeren udruženju članica REMPART-a je sastavni dio programa lokalnog razvoja i stoga se, osim na očuvanju ili obnovi, radi i na pridodavanju nove svrhe i ponovnom korištenju samog lokaliteta. Kroz brojne akcije se također nastoje očuvati i promicati tradicionalne tehnike gradnje i restauracije.

Udruga Palombar teži očuvanju prirodne i kulturne baštine, s naglaskom na očuvanje prirodnih resursa te prijenos znanja kroz suradnju i pedagoški pristup s ciljem osobnog razvoja pojedinaca i, u konačnici, oživljavanju ruralnih krajobraza.

Lokacija radionice bila je Hameau de Barrières – napušteno selo u sklopu tipičnog krajobraza jugozapadne Francuske – regije između Brivea i Figeaca te unutar regionalnog parka Causses de Quercy (više informacija i fotografija može se naći na https://declam.jimdo.com/nos-chantiers/miers/, http://mairiedemiers.free.fr/le-hameau-abandonne-de-barrieres.html).

Prvog dana radionice na terenu je zatečeno stanje prilično zatrpano zemljom i obraslom vegetacijom uz brojne provale te se veći dio čišćenja obavio istog dana. Već drugog dana tim od ukupno 20 sudionika se podijelilo u nekoliko skupina te je svaka započela obnovu određenog dijela lokaliteta. Istovremeno se radilo na obnovi 2 suhozidne kuće, jedne manje kućice te 3 okolna suhozida. Većinom uz nezahvalne vremenske uvjete, ali uz izrazito dobru radnu energiju, suradnju i pokoju pjesmu, u roku su odrađeni svi planirani zahvati pa i nešto manjih dodatnih intervencija. Zahvaljujući razmjeni iskustava, znanja i brojnih savjeta vezanih uz tehnike gradnje i obrade kamena između francuskih, portugalskih i hrvatskih sudionika, kreirana je ugodna prijateljska radna atmosfera.

Više o postignutom pogledajte u fotogaleriji:

image3
image2
Lokacija 1. Kuća br. 1 prije i poslije

image6
image4 image5
Lokacija 2. Kuća br. 2 i pripadajući zid prije i poslije

kicica image9 image7
Lokacija 3. Mala kućica i pripadajući zid prije i poslije

image12
image10 image11
Lokacija 4. Zid prije i poslije

image14 image13
Lokacija 5. Rubovi zida prije i poslije

image15
Pogled na završene lokacije 1., 2. i 3.

image16
Pozdrav od ekipe!

Tekst i foto: Dora Raič Po prvi puta u Francuskoj u suradnji čak 3 organizacije: Declam’/FR https://declam.jimdo.com/ (dio mreže REMPART ), Palombar/PT http://www.palombar.pt/ i Dragodida, u sklopu osmodnevne radionice u Miersu u Francuskoj u razdoblju od 9. do 16.9.2017. obnavljale su se suhozidne kuće s pripadajućim elementima te popravljali okolni suhozidi. Područje djelovanja mreže REMPART orijentirano […]

Read More »

 atts
0

Gradimo suhozide u Faustovu čast

Obilježava se peta godina festivala Kreativni dani Fausta Vrančića: 29.9.-1.10. na Prviću, u organizaciji udruge Otok.
21688366_942663782566572_6487598212384579736_o
U svestranom programu, mjesto smo pronašli i mi pa ćemo u subotu 30.9. i u nedjelju 1.10. ujutro popraviti pokoji prvićki suhozid. Na radionicu su dobrodošli svi koji žele usvojiti osnove vještine suhozidne gradnje i čuti zanimljivosti o našoj kamenoj baštini.

Na Prvić možete brodom iz Vodica i Šibenika, raspored plovidbe je ovdje. Za sve informacije kontaktirajte organizatore na: antonia.dobrota.m@gmail.com

Čitav festivalski program možete proučiti ovdje: 5. KDFV Program

Obilježava se peta godina festivala Kreativni dani Fausta Vrančića: 29.9.-1.10. na Prviću, u organizaciji udruge Otok. U svestranom programu, mjesto smo pronašli i mi pa ćemo u subotu 30.9. i u nedjelju 1.10. ujutro popraviti pokoji prvićki suhozid. Na radionicu su dobrodošli svi koji žele usvojiti osnove vještine suhozidne gradnje i čuti zanimljivosti o našoj […]

Read More »

 atts
2

Obnova munskih zidi

U subotu i nedelju 23-24.9.2017. , udruga 4 GRADA DRAGODID , udruga Žejane i Mjesni odbor Mune organiziraju radionicu obnove munskih suhozida, lokalno znanih kao zidi

mune
U krševitim predjelima Opatijskog krasa kamen je bio glavno sredstvo oblikovanja kultiviranog krajolika i upravljanja blagom na ispaši. Cilj ove radionice je da se skrene pozornost na važnost suhozida kao dijela ovdašnjeg krajolika, da se okupe još živa sjećanja na njihove uloge u nekadašnjem životu i ekonomiji te da se vještina zidanja u suho popularizira i prenese na nove generacije.

Pozivamo Vas da se pridružite radionici kroz čije ćete teorijske i praktične dijelove biti u prilici saznati nešto o općoj važnosti i praktičnosti suhozida, tradicijskom životu i krajoliku Opatijskog krasa, te naučiti osnove gradnje i održavanja suhozida. Radi osiguranja opreme i okrijepe za sudionike, molimo da svoj dolazak najavite do 22.9. na e-mail adresu grga@dragodid.org ili telefonski broj 095 9133955.

Rad s kamenom po svojoj je prirodi opasan i može dovesti do ozljeda. Iako će organizatori voditi brigu o vašoj sigurnosti, potrebno je da sami procijenite svoje fizičke sposobnosti i vještinu za svaki od poslova koji će se obavljati na radionici. Sudjelovanjem na radionici prihvaćate vlastitu i odbacujete organizatorovu odgovornost za moguće ozljede. Potrebno je odabrati adekvatnu radnu obuću i odjeću.

23.9.
9:00                Okupljanje ispred Mjesnog doma Mune
9:15-10:00     Teorijski uvod
10:00-12:30  Popravak suhozida u centru Velih Muna
12:30-14:00  Pauza za ručak
14:00-17:00  Popravak suhozida u okolišu naselja
17:00-18:00  Predavanje: Suhozidi, sveprisutna baština

24.9.
9:30                Okupljanje pred lovačkom kućom kraj Malih Muna
10:00-14:30  Popravak suhozida u okolišu naselja
14:30-18:00  Ručak, slobodno druženje, boće

Program sufinanciraju Općina Matulji i LAG Terra Liburna.

U subotu i nedelju 23-24.9.2017. , udruga 4 GRADA DRAGODID , udruga Žejane i Mjesni odbor Mune organiziraju radionicu obnove munskih suhozida, lokalno znanih kao zidi.  U krševitim predjelima Opatijskog krasa kamen je bio glavno sredstvo oblikovanja kultiviranog krajolika i upravljanja blagom na ispaši. Cilj ove radionice je da se skrene pozornost na važnost suhozida […]

Read More »

 atts
0

Suhozidna radionica u riječkoj Waldorfskoj školi

Tekst i foto: Andrija Mihelčić

Prvog vikenda u lipnju održala se suhozidna radionica u vrtu Waldorfske škole. Radionicu je organizirala škola uz pomoć nekoliko volontera udruge Dragodid.

5
Waldorfska škola je od Grada Rijeke na korištenje dobila zemljište koje su odlučili pretvoriti u permakulturni vrt. Teren je razdijeljen suhozidnim podzidima na nekoliko terasa, a na jednom dijelu gornje terase podzid se urušio te ga je trebalo obnoviti. Paralelno s obnovom glavnog podzida organiziralo se i obnavljanje drugog, manjeg podzida koji je ujedno služio kao i poligon za podučavanje onih koji su se prvi puta susreli s ovom vještinom.

2
Foto 1. i 2. Obnovljen podzid

3
Foto 3. Podzid kakvog smo ga zatekli

68
Foto 4. i 5. Obnovljen manji podzid ”za zagrijavanje”

Na radionici je sudjelovalo desetak volontera uz nekolicinu prolaznika koji su sa zadovoljstvom pomogli u sanaciji.
Radionica je uspješno realizirana, oba podzida uspješno su obnovljeni, te je u vidu daljnja suradnja između Waldorfske škole i udruge Dragodid.

Tekst i foto: Andrija Mihelčić Prvog vikenda u lipnju održala se suhozidna radionica u vrtu Waldorfske škole. Radionicu je organizirala škola uz pomoć nekoliko volontera udruge Dragodid. Waldorfska škola je od Grada Rijeke na korištenje dobila zemljište koje su odlučili pretvoriti u permakulturni vrt. Teren je razdijeljen suhozidnim podzidima na nekoliko terasa, a na jednom […]

Read More »

 atts
0

Dragodid po svijetu, svijet u Dragodidu

Tekst: Julia Bakota
Foto: Ante Senjanović, Julia Bakota, Filip Šrajer

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Mi u Dragodidu često pišemo o Dragodidu, selu 55 minuta hoda iza natovarenog magarca udaljenom od Komiže, u kojemu smo prije 15 godina započeli svoju suhozidnu priču. Selo je dvjestotinjak godina staro, a svojim ga povremenim boravkom, korištenjem ognjišta, bavljenjem tradicijskim djelatnostima i vječno mladim duhom oživljava njegova jedina stanovnica Nedjeljka Burić.

U suradnji s njom ovog smo ljeta krenuli u suhozidne i ine aktivnosti obnove dijelova sela te kao centralnu aktivnost 21. srpnja održali javnu poludnevnu radionicu gradnje suhozida.

Na javnu je radionicu, što pješice, što džipom komiške turističke agencije Alternatura, pristiglo deset volontera.
Obilazak sela se pretvorio u jednu pravu etno-turu, a volonteri su imali rijetku priliku vidjeti kako se u selu živjelo prije. Kavu i čaj smo skuhali na otvorenom kaminu u kući, predstavili smo tradicionalne tehnike gradnje i materijale na primjerima stambenih i pomoćnih objekata u selu, nahranili magarce, vadili i pili vodu iz gustirne.

20170721_0310 OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Planirajući radionicu i razglabajući među sobom prijašnjih dana o tome što bi bilo najbolje volonterima ponuditi kao prvi suhozidni zadatak, odluka je pala na izgradnju klupice kraj seoskog žuga. Dragodid je tradicionalno bio centralno naselje u kojemu su se na neradne dane okupljala ostala okolna naselja, pa bi bacili na balote. Kako je svijet postao globalno selo, tako je i žug u Dragodidu tog petka 2017. u hladu borova okupio šarenu družinu; a Rudine, Konjsku Glavu, Batol i Sv. Bjož su zamijenili Danska, Srbija, Hrvatska, Švedska, Slovenija i Malezija.

Krenuli smo s uvodom u umijeće gradnje suhozida, kraćim teoretskim principima gradnje uz jednostavne pokazne primjere.

20170721_0315
Volonteri su se vrlo brzo prihvatili raščišćavanja i ravnanja terena na kojemu će sagraditi suhozidnu klupu – dvostruki suhozid pokriven pločama.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Osim samog zidanja, glavni zadaci su bili prikupljanje većeg kamenja za zidanje, manjeg kamenja za ispunu te ploča za zadnji red klupe.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA OLYMPUS DIGITAL CAMERA OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Nakon tri sata, uz pauze i provjeru napravljenog, klupa je bila završena i spremna za testiranje tijekom ručka.

20170721_11__ 20170721_0333 OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Više fotografija s radionice možete vidjeti ovdje: Dragodid/2017

Bilo je zanimljivo čuti motivaciju volontera koji se usred srpnja odluče popeti u unutrašnjost otoka i napraviti zid, a nikad u životu nisu napravili ništa slično. No, stranim posjetiteljima obala često nudi samo pasivni doživljaj i ne dijeli rado svoje lokalne tradicije i način života. Pa tako danski bračni par na ljetovanju u Komiži vidi plakat za radionicu gradnje suhozida i pomisli ”Oćemo ić sagradit zid?”.

Dragodidom prolaze i brojni turisti koji odluče jedan dan posvetiti organiziranoj pješačkoj turi i istraživanju viš(k)ih nadmorskih visina. A nisam još ni spomenula da u rujnu na Visu kreće snimanje nastavka mjuzikla Mamma mia! u kojemu će viške vale, kamene kuće, tovari i zalasci sunca na pučini, uz Meryl Streep, imati glavnu ulogu.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Osim radionice, u selu smo tijekom lipnja, srpnja i kolovoza izvršili sanacije više lokacija u selu: uredili ruševine, uklonili i uskladištili kamene ploče krova kojemu je prijetilo propadanje, uklonili montažno drveno krovište te iznijeli glomazni otpad.

IMG_0070 20170719_5_
U planu je bio i popravak kritičnog dijela krova od kamenih ploča jedne od stambenih kuća u suradnji s lokalnim meštrom, pa smo tako pripremili svu drvenu građu za popravak, što uključuje rogove od borovine i letve od joprine (lemprike).

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Ova se aktivnost odgodila zbog izuzetno visokih temperatura, te će se održati do kraja godine, a planiramo održati i suhozidnu radionicu za komišku vrtićku djecu.

Ljetni suhozidni program u Dragodidu financiran je putem javnog natječaja Grada Komiže, a sufinanciran velikodušnim donacijama Marie Yap, nasmijane Malezijke s komiškom adresom, te Nautičkog centra Komiža. Provodi se u partnerstvu s LAG-om Škoji i Nedjeljkom Burić, jedinom povremenom stanovnicom sela. Njima zahvaljujemo na suradnji, a svi su pozvani na buduće suhozidne aktivnosti u Dragodidu koje ćemo najaviti na našoj mrežnoj stranici.

Ovog smo ljeta krenuli u suhozidne i ine aktivnosti obnove dijelova Dragodida te kao centralnu aktivnost 21. srpnja održali javnu poludnevnu radionicu gradnje suhozida.

Read More »