Petrebišća 2017.

tekst: Miran Križanić
foto: Vilma Stopfer, Helene Poutrel, Ante Senjanović, Miran Križanić, Filip Šrajer, Marta Krištofić, Mateja Kuka
crteži: Raphael Rattier, Miran Križanić

U prvim danima nove godine prisjećamo se proteklog ljeta i naše sad već 8. po redu centralne radionice na Petrebišćima daleko u njedrima Učke. Odmah moramo reći da je bilo super, po nekima i najbolja godina. Ali volimo misliti da je zapravo svaka godina takva, ako ne najbolja u nizu onda svakako najbolja koju smo mogli izvesti i privesti kraju.

O Petrebišćima se zbilja dosta pisalo, pa za one koji žele ponoviti gradivo i obnoviti priču o ovom malom selu i našim radionicama, preporučamo opsežni izvještaj iz 2012 u kojem je dobar pregled prve tri godine (2010-2012). Još bitnije, to je dobar uvod u ovogodišnju radionicu jer je opisana gradnja slamnatog krova, kojeg smo ove godine popravljali.

Prošlogodišnji izvještaj, tj. onaj iz 2016 pak donosi dobar uvod u problematiku vađenja kamenih ploča, posao koji smo ove godine nastavili i priveli kraju. A za ostalo pročešljajte i ostatak naše stranice.

Ove godine imali smo 28 redovnih sudionika, većinom studenata, od kojih su neki čak došli na „reprizu“ od prošle godine, a dio je, kao i obično, došao preko prijateljske francuske organizacije Rempart. Bilo je i 11 iskusnijih članova u pripremnom kampu, i čak 24-ero gostiju i stručnih predavača.

1
Foto 1 pogled s Vojaka prema Petrebišćima / dolazak polaznika iz smjera Mošćeničke drage / osvježenje u Trebišćima, na polovici uspona

2
Foto 2 ugao kućice u nastajanju / “brzi” natjecateljski zid na poligonu s Brgudom u pozadini / propali krov – zatečeno stanje  kućice koju smo ove godine prezidali.

SLAMNATI KROV

Kako se dalo već naslutiti iz uvoda, centralni zadatak ove godine bio je popraviti slamnati krov podignut 2012. Kućica, ili točnije nekadašnja štalica koristi se samo povremeno kao planinsko sklonište. Ako se u kući ne boravi redovito i nema budnih ruku koje će redovito popravljati oštećenja koja neminovno nastaju, propadanje je ubrzano, pa je i naš krov počeo prokišnjavati.

Sve počinje nabavkom slame i transportom do planine. Snopovi se pažljivo vežu kako se vlakna nebi slomila, jer upravo njihov kontinuitet osigurava nesmetano otjecanje kiše s krova. Snopove je trebalo prenijeti do kućice, to smo napravili vlastoručno opet pazeći da se ne „raskupusaju“, a zbog kiše koja je taj dan visila u zraku morali smo za svaki slučaj koristiti i ceradu da pokrijemo hrpe snopova.

Prije 5 godina, kad se originalni krov gradio, imali smo vodstvo iskusnih meštara, ali ove godine nismo imali sreće, oba su u zadnji čas zbog zdravstvenih razloga morala otkazati. Morali smo zato prizvati u sjećanje stečena znanja i nacrte otprije, a gdje je zapelo, snalazili smo se kako to samo studenti znaju i umiju. Morali smo primjerice sami izraditi „nabijalicu“, alat koji se koristi za poravnavanje slame jednom kad je položena.

Svi su se u nekoj fazi okušali u postavljanju krova. Neki na početku, kod dizanja i rasprostiranja snopova, neki kod pričvršćivanja žicom, a svi su obijelili barem koji kolac kojim smo pritiskali snopove. Postavljanje sljemena bilo je najzabavnije ali i najizazovnije, jer je trebalo „objahati“ krov i polagati snopove, trudeći se da pratimo pravilan princip a to je da se snopovi s obje strane moraju u cik cak ispreplesti.

Nakon nekoliko dana na jakoj vrućini, krov je postavljen, tj popravljen novim slojem povrh starog. Vrijeme će pokazati koliko smo bili uspješni u ovoj intervenciji, a greške ćemo ako treba ponovo popraviti! Za tu svrhu ostavili smo dio neiskorištene slame i uskladištili ga vješanjem u samoj kućici –nadamo se na suhom.

3
Foto 3 siva slama je stari sloj, na koji smo pričvrstili novi / transport snopova pješice / ostalo je i viška

4
Foto 4 Julia kod naša dva najdragocjenija resursa : pitka voda i slama / prizori sa natjecanja

5
Foto 5 Ekipa radi na sljemenu krova / “nabijalica” koju smo izradili uz pomoć motorne pile / snop se donosi na krov zavezan prstenom i tek onda se odvezuje

6
Foto 6 Duge drvene ljestve su služile kao skela / kućica kamenog krova u pozadini slame. samo nedostaje drveni krov od šindre. :) / rad na ljestvama je opasan, treba imati pouzdanu podršku na tlu

KAMENOLOM

Čemu kamenolom? Kamena ima svuda uokolo – ali kamene ploče su rjeđe. Za pokrivanje krovova kamenom potrebne su kamene ploče specifičnih karakteristika – ne predebele, ne pretanke, što veće to bolje. Tehnika vađenja detaljno je opisana u prošlogodišnjem reportu, ali recimo samo da uključuje puno strpljenja, malih drvenih klinova, kuckanja macom po obodu izvađenih ploča.

Za ovu našu lokaciju nismo se nadali ove godine izvući toliko ploča jer je već prilično iscrpljena, ali ekipa je bila uporna i rezultati nisu izostali – čak 70tak novih ploča od kojih 20tak većih. Iduće godine nas vjerojatno ipak čeka potraga za novom lokacijom.

7
Foto 7 vadimo veći blok pomoću poluga / kamen kao slika / strpljivim kucanjem po obodu razlistavamo ploče na željenu debljinu

8
Foto 8 U kamenolomu / na boćalištu / u dnevnom boravku – kozari

PREZIDAVANJE KUĆICE

A kamo sa izvađenim pločama iduće godine? Na kućicu, naravno. Ove godine smo stoga prezidali i rekonstuirali zidove male kućice usred sela koja je dobrim dijelom bila urušena. Bilo je potrebno prezidati ugao, dobar dio zidova, te skoro cijeli unutranji zid – podzid kojim je kućica ukopana u padinu.

Posao, kao i kod svakog popravka, počinje temeljitim čišćenjem gradilišta, što je odradila ekipa članova udruge u pripremnom kampu prije dolaska polaznika. Od trnja preko stare krovne građe, pa do urušenog kamena i zemlje, bilo je dosta posla kod krčenja. Isto tako bilo je potrebno srušiti dijelove kućice koji su još stajali ali su bili u lošem stanju.

Kad je sve spremno, kreće zidanje.  Trebalo nam je nekoliko dana da rekonstruiramo zidove, pazeći da su što pravilniji kako bi što dulje potrajali. Posebice ugao, koji je trebalo i priklesavati. Pri rekonstrukciji smo pratili originalne gabarite, kao i uvijek, ali naknadno shvatili da je na jednom dijelu ipak trebalo malo proširiti bazu zida. Srećom, ništa što dogodine ne možemo korigirati u dan – dva popravka. A potom, nadamo se – krovište.

9
Foto 9 Gradilište / prije / poslije

10
foto 10 Sasvim razgrađen ugao čeka popravak / posjetio nas je i HRT / cerade služe kao zaštita od kiše, ali i jakog sunca

11
foto 11 zen u kamenu

SUHOZIDNI POLIGON I NATJECANJE

Prezidavanje kućice je prošlo super, ali ipak nismo polaznike odmah suočili sa tako zahtjevnim zadatkom. Kao i u autoškoli, prvi je na redu „poligon“. U našem kampu postoji gomila koju svake godine u demonstracijske svrhe malo presložimo i usput pokažemo kako se radi podzid – zid s jednim licem.

Također, odmah pokraj demonstriramo gradnju „najklasičnijeg“ suhozida – duplice, zida s dva lica. Ovaj zid nema nikakvu svrhu u krajoliku – ne ograđuje pašnjak ili vrt, ne pridržava padinu, njegova vrijednost je isključivo edukativna – polaznici na njemu vježbaju krenuti „od nule“.

Na kraju radionice, prije razlaza, održali smo na tom zidiću i suhozidno natjecanje. Nekoliko ekipa natjecalo se tko će izgraditi duži zid u zadanom vremenu od 15 minuta. Suhozid može imati i karakteristike sporta. Opet – neki će reći – čemu uzalud graditi zid pa ga ponovo rušiti. Ipak mislimo da se na taj način razvija timski rad i makar apstraktno dobro ilustriraju pragmatični uvjeti u kojima se suhozid često gradi.

12
Foto 12 svladavanje osnova na poligonu i završni proizvod zid ”duplica”

13
Foto 13 dečki

14
Foto 14 rempart ekipa

KAMP, PREDAVANJA, SLOBODNO VRIJEME

Što radimo kad ne radimo? Službeni sport radionice ipak nije natjecanje u suhozidu nego balote iliti boće.  Igra je to usko vezana uz ovo podneblje krša, a najdraže nam je zaigrati navečer uz kamperska svjetla i bevandu.

Osim praktičnog dijela suhozidanja imamo i teoretski – večernja predavanja. To u uvjetima izolacije na planini dođe kao kino. Kad padne prvi mrak, palimo projektor koji se puni solarno tokom dana. Predavanja su vezana na stručno područje suhozida i uključuju krajolik, biologiju, arhitekturu, arheologiju, etnologiju… Ove godine „nagradu publike“ odnijelo je predavanje o pticama prijateljske udruge Biom.

Na slobodan dan koji je obično usred radnog tjedna, planinarimo na Vojak i druge obližnje vrhove. Ova godina bila je posebna po tome što je po prvi put na Brgud, goli vrh iznad kampa, jedna manja ekspedicija uspjela doći prije izlaska sunca.

Zadnji vikend rezerviran je za goste i feštu. Od lokalnih pastira nabavljamo domaći ovčji sir i janjca, kao kontrapunkt uglavnom vegetarijanskoj prehrani i asketskim uvjetima tokom kampa. Iako, ove godine smo bili poprilično motorizrani, pa je i razina komfora po pitanju nabavke hrane i (hladnog!) pića bila veća.

Vidimo se dogodine na istom mjestu! Počinjemo kao i uvijek sa zadnjim vikendom u srpnju a završavamo prvog vikenda u kolovozu.

15
Foto 15 večernja atmosfera

16
Foto 16 noćne balote

17
Foto 17 razredna za kraj

Share and Enjoy:
  • Facebook
  • Twitter
  • del.icio.us
  • Print
  • Tumblr

Post a Comment

Your email is never published nor shared. Required fields are marked *

*
*

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

 atts
0

Video: Tradicionalni poljoprivredni pejzaži

U okviru projekta „Obnova tradicionalnog poljoprivrednog pejzaža za održivu poljoprivredu – AGRISCAPE&ME” nastao je video „Tradicionalni poljoprivredni pejzaži“.

Video je edukativnog karaktera i skreće pažnju na njihove vrijednosti i značaj, predstavlja neke od najljepših poljoprivrednih pejzaža svijeta kao i međunarodne inicijative kroz koje se identificiraju i štite.

Animacija: Petar Garić, montaža: Dušan Vuleković

Cilj projekta je doprinijeti razvoju održive poljoprivrede kroz zalaganje za obnovu, očuvanje i unapređenje tradicionalnog poljoprivrednog pejzaža kao dijela ukupnog kulturnog pejzaža. Projekt provode EXPEDITIO Centar za održivi prostorni razvoj, Kulturno zavičajno udruženja NAPREDAK Gornja Lastva i Maslinarsko društvo „Boka“ – Boka Kotorska uz suradnika Mrežu za ruralni razvoj Crne Gore.

U okviru projekta „Obnova tradicionalnog poljoprivrednog pejzaža za održivu poljoprivredu – AGRISCAPE&ME” nastao je video „Tradicionalni poljoprivredni pejzaži“. Video je edukativnog karaktera i skreće pažnju na njihove vrijednosti i značaj, predstavlja neke od najljepših poljoprivrednih pejzaža svijeta kao i međunarodne inicijative kroz koje se identificiraju i štite. Animacija: Petar Garić, montaža: Dušan Vuleković Cilj projekta […]

Read More »

 atts
0

Obuka o suhozidnoj baštini i vještini gradnje za Savjetodavnu službu

U Kolanu na Pagu 25. svibnja 2018. održana je obuka savjetnika Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe, koji rade na IAKS mjerama, o osnovama izgradnje suhozida, načinima gradnje i tipovima suhozida kao i bitnim značajkama na koje treba obratiti pozornost prilikom gradnje i održavanja suhozida. Praktični dio radionice volonterski su izveli majstori suhozidari Ivo Butković, prof. i Mladen Šuljić iz kolanske udruge Suhozid.

gradnja-suhozida
Da podsjetimo, jedna od operacija IAKS mjera Programa ruralnog razvoja RH 2014.-2020. je i operacija 10.1.10. Održavanje suhozida kojom je moguće ostvariti novčanu potporu za održavanje vlastitih suhozida, uz nekoliko uvjeta i obveza. Jedna od obveza je da korisnik mora završiti izobrazbu koju provodi Savjetodavna služba, a koja je vezana uz ovu mjeru i uključuje demonstracijske aktivnosti obnove suhozida.

Izvor: HPŠSS

U Kolanu na Pagu 25. svibnja 2018. održana je obuka savjetnika Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe, koji rade na IAKS mjerama, o osnovama izgradnje suhozida, načinima gradnje i tipovima suhozida kao i bitnim značajkama na koje treba obratiti pozornost prilikom gradnje i održavanja suhozida. Praktični dio radionice volonterski su izveli majstori suhozidari Ivo Butković, prof. i […]

Read More »

 atts
0

Najava i poziv: 2. Prvenstvo Hrvatske u gradnji suhozida

1 2
2. PRVENSTVO HRVATSKE U GRADNJI SUHOZIDA, MURTER 2018

Pozivamo četveročlane ekipe suhozidara/ki na 2. Prvenstvo Hrvatske u gradnji suhozida koje će se održati u Murteru u subotu, 6.10.2018., u organizaciji udruga ARGONAUTA i 4 GRADA DRAGODID. Natjecanje će se održati na na prvoj hrvatskoj arheološkoj plaži na poluotoku Gradina (Colentum). 1. izdanje Prvenstva održalo se 2011. u Kolanu na otoku Pagu.

Dobrodošle su sve ekipe – iz Murtera, Betine, Jezera, Tisnog i cijele Hrvatske. Također pozivamo i ekipe ostalih zemalja sa istočnojadranskog krša (Italije (Friuli – Venezia Giulia), Slovenije, BiH, Crne Gore i Albanije) da se odazovu ovom natjecanju.

Subota, 6.10.2018. :
Program će obuhvatiti registraciju, natjecanje, zajednički ručak te prigodni program uz druženje i proglašenje pobjednika. Detaljan raspored biti će objavljen naknadno.

Pravila:
Ekipu čini do 4 člana / članice starija od 16 godina.
Cilj natjecanja je u zadanom vremenu (15 min) od raspoloživog kamena izgraditi što dulji dvostruki suhozid unaprijed zadane visine i širine.
Nagrade:
Pobjednik natjecanja dobiva prijelazni pehar, prve tri plasirane ekipe novčane nagrade (pokrivaju se iz kotizacija), svi natjecatelji dobivaju majice i plakete. Svim natjecateljima osiguran je ručak. Osobe u pratnji natjecatelja također su pozvane prisustvovati ručku uz nadoplatu.

Prijave:
Prijave za natjecanje otvorene su do 15.9.2018. Kotizacija po ekipi iznosi 200 kn i plaća se prilikom registracije na licu mjesta.
Najveći broj ekipa koje mogu sudjelovati na natjecanju je 10, a kvalificiraju se prema redoslijedu prijava.
Prijave se šalju e-mailom na adresu: mail@argonauta.hr. Prijava mora sadržavati imena članova, adrese, kontakt telefone i mail adrese
Napomena: navedeno je podložno manjim izmjenama, a bit će definirano nakon što se bude znao točan broj ekipa. U slučaju lošeg vremena natjecanje se odgađa za sljedeću subotu 13.10.2018.

2. PRVENSTVO HRVATSKE U GRADNJI SUHOZIDA, MURTER 2018 Pozivamo četveročlane ekipe suhozidara/ki na 2. Prvenstvo Hrvatske u gradnji suhozida koje će se održati u Murteru u subotu, 6.10.2018., u organizaciji udruga ARGONAUTA i 4 GRADA DRAGODID. Natjecanje će se održati na na prvoj hrvatskoj arheološkoj plaži na poluotoku Gradina (Colentum). 1. izdanje Prvenstva održalo se […]

Read More »

 atts
0

Najava: kamp za obnovu travnjaka

Udruga BIOM u suradnji s Javnom ustanovom Park prirode Učka od 12. do 24. srpnja 2018. organizira volonterski kamp za obnovu travnjaka. Kamp se održava u sklopu projekta Učka 360°.

36684833_1828933057153353_16345799420018688_o

Prenosimo poziv na sudjelovanje:

Sudjelovanje na kampu, hrana i voda besplatni su za sve sudionike. Djeca i psi su dobrodošli! Traži se jedino dobra volja, spremnost na rad i suradnju i sudjelovanje u aktivnostima krčenja zaraslih travnjaka i održavanju kampa.

Molimo sve zainteresirane da se jave za sudjelovanje na kampu!

Brdovita područja Parka Prirode Učka nekad su bila puna života i ljudi su vodili životinje na ispašu. Napuštanjem tradicionalnog stočarstva travnjaci s vremenom zarastaju i prelaze u šikare i šume. Zajedno s njima nestaju i mnogobrojne vrste leptira, ptica i guštera koje gube svoj dom. Misija Udruge Biom je pružiti utočišta divljim vrstama putem ovakvih direktnih konzervacijskih akcije te potaknuti ljude da se povežu s prirodom i sudjeluju u njenoj zaštiti.

Osnovne informacije o uvjetima života na kampu:
– Spava se u šatorima
Nekoliko je šatora postavljeno za vrijeme čitavog trajanja kampa i moguće je u njima prespavati, u dogovoru s organizatorima. One koji planiraju doći na dulje vrijeme molimo da osiguraju vlastiti šator.
– Kuha se na logorskoj vatri i plinu
Svakih se nekoliko dana kupuju zajedničke namirnice, troškove hrane pokriva organizator. Pomoć pri kuhanju, prikupljanju drveta i cijepanju vrlo je dobrodošla!
– Pitka voda iz plastične cisterne na lokaciji
Zalihu pitke vode je potrebno racionalno koristiti. S obzirom na ograničeni volumen vode nema tuša, ali moguće je korištenje javnog tuša na plaži obližnjeg mjesta u kojem se kupuju namirnice.
– WC u prirodi
Sastoji se od lopate, šume i „uradi sam“ stolice od grabovog drva.
– Struja iz solarnih panela
Samo za sitnu električnu opremu (maksimalno za punjenje mobitela i fotoaparata).
- Signal je slab
Telefonski/internet signal postoji, ali je uglavnom prilično slab. Povremeno u potpunosti nestane te je za telefoniranje potrebna kratka šetnja uzbrdo.
– Ustaljen dnevni raspored
Radne aktivnosti odvijaju se ujutro od 8:00 do 11:00 sati, te poslijepodne od 17:00 – 19:00 sati kada sunce malo padne. Tijekom stanke pripremamo hranu, učimo o prirodi oko nas i povremeno odlazimo na kupanje do Moščenićke Drage.

Informacije o lokaciji i detaljne upute za dolazak možete pronaći ovdje.

Stoga, ukoliko želite provesti dan, tjedan ili dva u kampu te:
– upoznati Park Prirode Učka
– sudjelovati u direktnoj akciji u zaštiti prirode
– pobjeći od civilizacije
– družiti se s ornitolozima i biolozima
– upoznati se sa zaštitom prirode u Hrvatskoj i Europi

Prijavite se ovdje.
I najavite se na Facebook događaju!
Poziv na kamp

Udruga BIOM u suradnji s Javnom ustanovom Park prirode Učka od 12. do 24. srpnja 2018. organizira volonterski kamp za obnovu travnjaka. Kamp se održava u sklopu projekta Učka 360°. Prenosimo poziv na sudjelovanje: Sudjelovanje na kampu, hrana i voda besplatni su za sve sudionike. Djeca i psi su dobrodošli! Traži se jedino dobra volja, spremnost na […]

Read More »

 atts
0

Ponosni smo dobitnici nagrade Vicko Andrić za doprinos kulturnoj baštini!

Sa zadovoljstvom i ponosom obavještavamo naše čitatelje i pratitelje kako smo krajem lipnja 2018. za svoj rad na zaštiti i popularizaciji suhozidne kulturne baštine dobili vrijedno priznanje Ministarstva kulture – dobitnici smo nagrade Vicko Andrić za 2017. godinu!

IMG_0007
Nagrada Vicko Andrić dodjeljuje se za izvanredna postignuća u području zaštite kulturne baštine u Hrvatskoj i to za postignuća u: konzervatorsko-restauratorskim radovima na očuvanju kulturne baštine; istraživanju i dokumentiranju kulturnih dobara; razvoju konzervatorske i konzervatorsko-restauratorske struke i unapređenju sustava zaštite kulturne baštine; očuvanju i obogaćenju ukupnog fundusa kulturne baštine Republike Hrvatske.
Više o nagradi

Naša je stigla kao nagrada za doprinos lokalnoj zajednici, zbog čega smo izrazito sretni jer naše su aktivnosti moguće upravo zahvaljujući suradnji s mnogim lokalnim zajednicama aktivnima na polju revitalizacije ove vrijedne vještine. Nagrada za životno djelo dodijeljena je konzervatorici dr. sc. Zoraidi Demori Staničić, danas umirovljenoj djelatnici Hrvatskoga restauratorskog zavoda, godišnja nagrada dodijeljena je Jadranki Baković, voditeljici Restauratorskog odjela Zadar pri Hrvatskom restauratorskom zavodu za konzervatorsko-restauratorske radove na zadarskom poliptihu Vittorea Carpaccia. Popis i obrazloženja svih dobitnika za 2017.

Hvala kolegama iz Hrvatskog etnološkog društva i Konzervatorskog odjela Split na nominaciji! Svečana dodjela održat će se tijekom rujna, u sklopu obilježavanja manifestacije Dani europske baštine.

Popis članova udruge (5.7.2018.):

Antun Bahat, dipl.ing.prom., Zagreb
Katarina Bačić, aps. konzervacije kulturne baštine, Rijeka
Julia Bakota, mag.ing.agr., Split/Zagreb
Siniša Bodrožić, dipl.ing.arh., Slavonski Brod/Zagreb
Filip Bubalo, prof. povijesti/muzeolog, Split
Ana Burić, mag.ing.arh., Split/Rijeka
Marko Bušić, mag.ing.aedif., Đakovo
Xavier Cartwright, dipl. antropolog, Edinburgh
Maja Flajsig, stud. etnologije i kulturne antropologije, Zagreb
Luka Forko, stud. etnologije, Zagreb
Grga Frangeš, dipl. etnolog/muzeolog, Zagreb/Lovran
Matija Fukat, dipl.ing.arh, Vrbovec
Ivan Jovanovac, dipl.ing.arh., Osijek/Zagreb
Nevena Kereša, dipl.ing.arh., Varaždin/Wien
Marta Krištofić, stud. krajobrazne arhitekture, Zagreb
Miran Križanić, mag.ing.arh., Karlovac/Zadar
Vedrana Križanić, stud. šumarstva, Karlovac/Zagreb
Mateja Kuka, mag. povijesti umjetnosti i antropologije, Karlovac/Zagreb
Jelena Kulušić, aps. etnologije, Miljevci/Zagreb
Zvonimir Malbaša, mag.ing.aedif, Sinj
Mirna Mezulić, mag.ing.arh., Zagreb
Andrija Mihelčić, magistar edukacije politehnike i informatike, Čavle
Oleg Miklić, teh. za računarstvo, Rijeka
Ivan Milanovski (Mile), magistar etnolog/bibliotekar, Zagreb
Ivona Miloš, mag. dizajna, Praputnjak/Rijeka
Maja Mrvelj, stud. arheologije i povijesti umjetnosti, Zagreb
Andro Nigoević, klesar, Nerežišća
Marko Pejić, aps. etnologije, Zagreb
Sanela Planinčević, mag.ing.geod., Zagreb
Josipa Popović, mag.ing.kraj.arh., Zagreb
Sara Popović, dipl. arheolog, Stari Grad/Zagreb
Matej Požega, mag.ing.arh., Karlovac/Zagreb
Dora Raič, mag.ing.kraj.arh., Zagreb
Mirna Ratkajec, dipl.etnolog/pov.umjetnosti, Vrbovec
Miše Renić, dipl.ing.arh., Zagreb
Nikica Renić, prof. povijesti, Zagreb/Vis
Ante Senjanović, dipl.ing.arh., Split/Zagreb
Vilma Stopfer, mag.ing.kraj.arh., Zagreb
Hrvoje Svečnjak, scenski stud., Zagreb
Ana Šepić, stud. arhitekture, Rukavac
Filip Šrajer, dipl.ing.arh., Zagreb
Mario Švencbir, mag.ing.agr., Zagreb
Romina Tominić, stud. primijenjenih umjetnosti, Lovran
Mislav Tovarac, mag. arheologije, Zagreb
Marija Tkalec, mag.inf., Bedekovčina/Zagreb
Marijana Varašanec, dipl.ing.fizike, Rijeka
Zrinka Vrkić, mag.ing.arh., Zadar
Mario Zaccaria, mag. arheologije, Rijeka

Sa zadovoljstvom i ponosom obavještavamo naše čitatelje i pratitelje kako smo krajem lipnja 2018. za svoj rad na zaštiti i popularizaciji suhozidne kulturne baštine dobili vrijedno priznanje Ministarstva kulture – dobitnici smo nagrade Vicko Andrić za 2017. godinu! Nagrada Vicko Andrić dodjeljuje se za izvanredna postignuća u području zaštite kulturne baštine u Hrvatskoj i to […]

Read More »