Petrebišća 2017.

tekst: Miran Križanić
foto: Vilma Stopfer, Helene Poutrel, Ante Senjanović, Miran Križanić, Filip Šrajer, Marta Krištofić, Mateja Kuka
crteži: Raphael Rattier, Miran Križanić

U prvim danima nove godine prisjećamo se proteklog ljeta i naše sad već 8. po redu centralne radionice na Petrebišćima daleko u njedrima Učke. Odmah moramo reći da je bilo super, po nekima i najbolja godina. Ali volimo misliti da je zapravo svaka godina takva, ako ne najbolja u nizu onda svakako najbolja koju smo mogli izvesti i privesti kraju.

O Petrebišćima se zbilja dosta pisalo, pa za one koji žele ponoviti gradivo i obnoviti priču o ovom malom selu i našim radionicama, preporučamo opsežni izvještaj iz 2012 u kojem je dobar pregled prve tri godine (2010-2012). Još bitnije, to je dobar uvod u ovogodišnju radionicu jer je opisana gradnja slamnatog krova, kojeg smo ove godine popravljali.

Prošlogodišnji izvještaj, tj. onaj iz 2016 pak donosi dobar uvod u problematiku vađenja kamenih ploča, posao koji smo ove godine nastavili i priveli kraju. A za ostalo pročešljajte i ostatak naše stranice.

Ove godine imali smo 28 redovnih sudionika, većinom studenata, od kojih su neki čak došli na „reprizu“ od prošle godine, a dio je, kao i obično, došao preko prijateljske francuske organizacije Rempart. Bilo je i 11 iskusnijih članova u pripremnom kampu, i čak 24-ero gostiju i stručnih predavača.

1
Foto 1 pogled s Vojaka prema Petrebišćima / dolazak polaznika iz smjera Mošćeničke drage / osvježenje u Trebišćima, na polovici uspona

2
Foto 2 ugao kućice u nastajanju / “brzi” natjecateljski zid na poligonu s Brgudom u pozadini / propali krov – zatečeno stanje  kućice koju smo ove godine prezidali.

SLAMNATI KROV

Kako se dalo već naslutiti iz uvoda, centralni zadatak ove godine bio je popraviti slamnati krov podignut 2012. Kućica, ili točnije nekadašnja štalica koristi se samo povremeno kao planinsko sklonište. Ako se u kući ne boravi redovito i nema budnih ruku koje će redovito popravljati oštećenja koja neminovno nastaju, propadanje je ubrzano, pa je i naš krov počeo prokišnjavati.

Sve počinje nabavkom slame i transportom do planine. Snopovi se pažljivo vežu kako se vlakna nebi slomila, jer upravo njihov kontinuitet osigurava nesmetano otjecanje kiše s krova. Snopove je trebalo prenijeti do kućice, to smo napravili vlastoručno opet pazeći da se ne „raskupusaju“, a zbog kiše koja je taj dan visila u zraku morali smo za svaki slučaj koristiti i ceradu da pokrijemo hrpe snopova.

Prije 5 godina, kad se originalni krov gradio, imali smo vodstvo iskusnih meštara, ali ove godine nismo imali sreće, oba su u zadnji čas zbog zdravstvenih razloga morala otkazati. Morali smo zato prizvati u sjećanje stečena znanja i nacrte otprije, a gdje je zapelo, snalazili smo se kako to samo studenti znaju i umiju. Morali smo primjerice sami izraditi „nabijalicu“, alat koji se koristi za poravnavanje slame jednom kad je položena.

Svi su se u nekoj fazi okušali u postavljanju krova. Neki na početku, kod dizanja i rasprostiranja snopova, neki kod pričvršćivanja žicom, a svi su obijelili barem koji kolac kojim smo pritiskali snopove. Postavljanje sljemena bilo je najzabavnije ali i najizazovnije, jer je trebalo „objahati“ krov i polagati snopove, trudeći se da pratimo pravilan princip a to je da se snopovi s obje strane moraju u cik cak ispreplesti.

Nakon nekoliko dana na jakoj vrućini, krov je postavljen, tj popravljen novim slojem povrh starog. Vrijeme će pokazati koliko smo bili uspješni u ovoj intervenciji, a greške ćemo ako treba ponovo popraviti! Za tu svrhu ostavili smo dio neiskorištene slame i uskladištili ga vješanjem u samoj kućici –nadamo se na suhom.

3
Foto 3 siva slama je stari sloj, na koji smo pričvrstili novi / transport snopova pješice / ostalo je i viška

4
Foto 4 Julia kod naša dva najdragocjenija resursa : pitka voda i slama / prizori sa natjecanja

5
Foto 5 Ekipa radi na sljemenu krova / “nabijalica” koju smo izradili uz pomoć motorne pile / snop se donosi na krov zavezan prstenom i tek onda se odvezuje

6
Foto 6 Duge drvene ljestve su služile kao skela / kućica kamenog krova u pozadini slame. samo nedostaje drveni krov od šindre. :) / rad na ljestvama je opasan, treba imati pouzdanu podršku na tlu

KAMENOLOM

Čemu kamenolom? Kamena ima svuda uokolo – ali kamene ploče su rjeđe. Za pokrivanje krovova kamenom potrebne su kamene ploče specifičnih karakteristika – ne predebele, ne pretanke, što veće to bolje. Tehnika vađenja detaljno je opisana u prošlogodišnjem reportu, ali recimo samo da uključuje puno strpljenja, malih drvenih klinova, kuckanja macom po obodu izvađenih ploča.

Za ovu našu lokaciju nismo se nadali ove godine izvući toliko ploča jer je već prilično iscrpljena, ali ekipa je bila uporna i rezultati nisu izostali – čak 70tak novih ploča od kojih 20tak većih. Iduće godine nas vjerojatno ipak čeka potraga za novom lokacijom.

7
Foto 7 vadimo veći blok pomoću poluga / kamen kao slika / strpljivim kucanjem po obodu razlistavamo ploče na željenu debljinu

8
Foto 8 U kamenolomu / na boćalištu / u dnevnom boravku – kozari

PREZIDAVANJE KUĆICE

A kamo sa izvađenim pločama iduće godine? Na kućicu, naravno. Ove godine smo stoga prezidali i rekonstuirali zidove male kućice usred sela koja je dobrim dijelom bila urušena. Bilo je potrebno prezidati ugao, dobar dio zidova, te skoro cijeli unutranji zid – podzid kojim je kućica ukopana u padinu.

Posao, kao i kod svakog popravka, počinje temeljitim čišćenjem gradilišta, što je odradila ekipa članova udruge u pripremnom kampu prije dolaska polaznika. Od trnja preko stare krovne građe, pa do urušenog kamena i zemlje, bilo je dosta posla kod krčenja. Isto tako bilo je potrebno srušiti dijelove kućice koji su još stajali ali su bili u lošem stanju.

Kad je sve spremno, kreće zidanje.  Trebalo nam je nekoliko dana da rekonstruiramo zidove, pazeći da su što pravilniji kako bi što dulje potrajali. Posebice ugao, koji je trebalo i priklesavati. Pri rekonstrukciji smo pratili originalne gabarite, kao i uvijek, ali naknadno shvatili da je na jednom dijelu ipak trebalo malo proširiti bazu zida. Srećom, ništa što dogodine ne možemo korigirati u dan – dva popravka. A potom, nadamo se – krovište.

9
Foto 9 Gradilište / prije / poslije

10
foto 10 Sasvim razgrađen ugao čeka popravak / posjetio nas je i HRT / cerade služe kao zaštita od kiše, ali i jakog sunca

11
foto 11 zen u kamenu

SUHOZIDNI POLIGON I NATJECANJE

Prezidavanje kućice je prošlo super, ali ipak nismo polaznike odmah suočili sa tako zahtjevnim zadatkom. Kao i u autoškoli, prvi je na redu „poligon“. U našem kampu postoji gomila koju svake godine u demonstracijske svrhe malo presložimo i usput pokažemo kako se radi podzid – zid s jednim licem.

Također, odmah pokraj demonstriramo gradnju „najklasičnijeg“ suhozida – duplice, zida s dva lica. Ovaj zid nema nikakvu svrhu u krajoliku – ne ograđuje pašnjak ili vrt, ne pridržava padinu, njegova vrijednost je isključivo edukativna – polaznici na njemu vježbaju krenuti „od nule“.

Na kraju radionice, prije razlaza, održali smo na tom zidiću i suhozidno natjecanje. Nekoliko ekipa natjecalo se tko će izgraditi duži zid u zadanom vremenu od 15 minuta. Suhozid može imati i karakteristike sporta. Opet – neki će reći – čemu uzalud graditi zid pa ga ponovo rušiti. Ipak mislimo da se na taj način razvija timski rad i makar apstraktno dobro ilustriraju pragmatični uvjeti u kojima se suhozid često gradi.

12
Foto 12 svladavanje osnova na poligonu i završni proizvod zid ”duplica”

13
Foto 13 dečki

14
Foto 14 rempart ekipa

KAMP, PREDAVANJA, SLOBODNO VRIJEME

Što radimo kad ne radimo? Službeni sport radionice ipak nije natjecanje u suhozidu nego balote iliti boće.  Igra je to usko vezana uz ovo podneblje krša, a najdraže nam je zaigrati navečer uz kamperska svjetla i bevandu.

Osim praktičnog dijela suhozidanja imamo i teoretski – večernja predavanja. To u uvjetima izolacije na planini dođe kao kino. Kad padne prvi mrak, palimo projektor koji se puni solarno tokom dana. Predavanja su vezana na stručno područje suhozida i uključuju krajolik, biologiju, arhitekturu, arheologiju, etnologiju… Ove godine „nagradu publike“ odnijelo je predavanje o pticama prijateljske udruge Biom.

Na slobodan dan koji je obično usred radnog tjedna, planinarimo na Vojak i druge obližnje vrhove. Ova godina bila je posebna po tome što je po prvi put na Brgud, goli vrh iznad kampa, jedna manja ekspedicija uspjela doći prije izlaska sunca.

Zadnji vikend rezerviran je za goste i feštu. Od lokalnih pastira nabavljamo domaći ovčji sir i janjca, kao kontrapunkt uglavnom vegetarijanskoj prehrani i asketskim uvjetima tokom kampa. Iako, ove godine smo bili poprilično motorizrani, pa je i razina komfora po pitanju nabavke hrane i (hladnog!) pića bila veća.

Vidimo se dogodine na istom mjestu! Počinjemo kao i uvijek sa zadnjim vikendom u srpnju a završavamo prvog vikenda u kolovozu.

15
Foto 15 večernja atmosfera

16
Foto 16 noćne balote

17
Foto 17 razredna za kraj

Share and Enjoy:
  • Facebook
  • Twitter
  • del.icio.us
  • Print
  • Tumblr

Post a Comment

Your email is never published nor shared. Required fields are marked *

*
*

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

 atts
0

Brošura za korisnike mjere održavanja suhozida

Objavljena je brošura o tzv. IAKS mjerama Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020., među kojima je i operacija 10.1.10. Održavanje suhozida. Brošura je dostupna ovdje.

Screenshot_6
Utjecaj poljoprivrede na okoliš i ruralni prostor u cjelini  je vrlo velik, te se kroz tri IAKS mjere nastoji umanjiti  ili zaustaviti negativni utjecaj poljoprivrede na prirodne resurse i bioraznolikost:

MJERA 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene
MJERA 11 Ekološki uzgoj
MJERA 13 Plaćanja područjima s prirodnim i ostalim posebnim ograničenjima

Budući da se za prijavu, administrativnu kontrolu i praćenje koristi Integrirani administrativni kontrolni sustav (IAKS), ove su mjere poznate kao IAKS mjere. Potpora se može zatražiti na način da se u propisanom roku podnese jedinstveni zahtjev u nekoj od podružnica Agencije za plaćanja, te da se ispune svi uvjeti za ostvarenje potpore.

Isječci iz brošure:

Screenshot_5

Screenshot_4

Objavljena je brošura o tzv. IAKS mjerama Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020., među kojima je i operacija 10.1.10. Održavanje suhozida. Brošura je dostupna ovdje. Utjecaj poljoprivrede na okoliš i ruralni prostor u cjelini  je vrlo velik, te se kroz tri IAKS mjere nastoji umanjiti  ili zaustaviti negativni utjecaj poljoprivrede na prirodne resurse […]

Read More »

 atts
0

Suhozidari i suhozidarke u Parku prirode Vransko jezero

Treću godinu za redom, od 16. do 22. travnja, u Parku prirode Vransko jezero održava se volonterski program ”Suhozidar/suhozidarka”.  Sedam hrabrih volontera će u sedam dana obnoviti suhozid u blizini kanala Prosika, a svi zainteresirani su pozvani na jednodnevno volontiranje!

zapoceo-volonterski-program-suhozidarka-2018-660x330

Volonteri će biti smješteni u blizini radne lokacije, na morskoj strani Prosike, a svoj posao će obavljati pod stručnim vodstvom voditelja iz udruge Dragodid. PP Vransko jezero pozivamo sve zainteresirane da se pridruže programu jednodnevnim volontiranjem te ostave svoj snažan trag u kamenu. Volontirat će se svaki dan u prijepodnevnim satima (volonteri će s radom započinjati u 8:30), osim četvrtka kada će se raditi u poslijepodnevnim satima, uz obaveznu najavu.

Za sve informacije o sudjelovanju kontakt osoba je Ivana Ribić, koordinatorica volontera: ivana.ribic@pp-vransko-jezero.hr ili 091/2323-093.

Izvor: JU PP Vransko jezero

Treću godinu za redom, od 16. do 22. travnja, u Parku prirode Vransko jezero održava se volonterski program ”Suhozidar/suhozidarka”.  Sedam hrabrih volontera će u sedam dana obnoviti suhozid u blizini kanala Prosika, a svi zainteresirani su pozvani na jednodnevno volontiranje! Volonteri će biti smješteni u blizini radne lokacije, na morskoj strani Prosike, a svoj posao […]

Read More »

 atts
0

Najava: Suhozidna teorija i praksa u Trstu

Društvo Prosekar (Ita) i Partnerstvo za očuvanje i obnovu krške suhozidne baštine (Slo) pozivaju sve zainteresirane na tečaj gradnje suhozida, koji će se održati 13. i 14. travnja 2018. u Trstu. Tečaj vodi Boris Čok.

29064335_1938711859474911_8246580823721873703_o

Petak, 13.4. 20 sati, Dom Prosekar: teorijski uvod
Subota, 14.4. 9-14 sati, polazak iz Kulturnog centra u naselju Prosek: radionica obnove suhozidnih terasa

Prijave na telefon +386347 6259771 ili info@prosekar.it. U slučaju lošeg vremena, tečaj će biti prebačen na kasniji datum.

Facebook događaj

Društvo Prosekar (Ita) i Partnerstvo za očuvanje i obnovu krške suhozidne baštine (Slo) pozivaju sve zainteresirane na tečaj gradnje suhozida, koji će se održati 13. i 14. travnja 2018. u Trstu. Tečaj vodi Boris Čok. Petak, 13.4. 20 sati, Dom Prosekar: teorijski uvod Subota, 14.4. 9-14 sati, polazak iz Kulturnog centra u naselju Prosek: radionica obnove […]

Read More »

 atts
0

Press: Težački je to posao, ali gromače se neće obnoviti same

”Ala, ja ću bit’ dolje, moram delat, a vi pitajte ča vas zanima”

Prenosimo reportažu Novog lista i video KanalRi o obnovi prezida vinograda Takala koja se prošlog vikenda održala na lijepom proljetnom vremenu i zahvaljujući mnoštvu volontera:

Takala_foto
(Klikom na gornju fotografiju otvara se članak)

E-članak je dostupan ovdje.

KanalRi: Na području Bakra nastavlja se obnova prezida, vrijednog kulturnog nasljeđa cijelog Bakarskog zaljeva. Video reportažu pogledajte ovdje:

Takala_video
(Klikom na gornju fotografiju otvara se video)

”Ala, ja ću bit’ dolje, moram delat, a vi pitajte ča vas zanima” Prenosimo reportažu Novog lista i video KanalRi o obnovi prezida vinograda Takala koja se prošlog vikenda održala na lijepom proljetnom vremenu i zahvaljujući mnoštvu volontera: (Klikom na gornju fotografiju otvara se članak) E-članak je dostupan ovdje. KanalRi: Na području Bakra nastavlja se obnova […]

Read More »

 atts
0

Najava: Kamik i gromači

Kamik_i_gromaci

Općina Lovran i 4 GRADA DRAGODID organiziraju prvu radionicu obnove suhozida u Lovranu, 21. i 22. travnja 2018.  

20526269_1922807794436175_606913907071361365_n

Pozivamo sve ljubitelje kulturne baštine, sve koji vole aktivni odmor i sve zainteresirane ljude dobre volje da nam se priključe u obnovi suhozida i pritom nauče više o vještini zidanja u suho.

Obnova suhozida voditi će se pod budnim očima lokalnog majstora i dva voditelja iz udruge Dragodid na šumskoj stazi koja povezuje Liganj i Zaheje.

Ukoliko do odredišta idete autom krenite uzbrdo iznad OŠ Viktora Cara Emina, vozite 3min i parkirajte na prostoru neposredno ispred tzv. “Mrtvačke steni” koja se nalazi uz lijevi rub ceste. Zatim, pet minuta pratite šumski puteljak koji započinje cca 10m ispod mjesta za vozila.

Molimo Vas da ponesete radnu odjeću i obuću, bocu vode i rukavice, a „pun pijat“ osigurajte najavom do dana održavanja radionice na br. mob: 091 7888 087.

Radionica će se održati u vremenu od 09.00 do 16.00 sati.

Za sve koji dolaze na radionicu, a žive izvan Lovrana, PP Učka velikodušno je ustupio “Dom za mlade volontere“ u Lovranskoj Dragi gdje volonteri mogu prespavati.

Cilj ove radionice je prijenos znanja i tehnike suhozidanja te uključivanje stanovnika lokalnog područja u proces obnove dijela šumskog puta u vidu trajno raspoloživog pješačenja ruralnim područjem Lovrana.

Radionica je financirana sredstvima Općine Lovran i mjesnih odbora Lovranšćina i Medveja.

Event možete pratiti na fb

Općina Lovran i 4 GRADA DRAGODID organiziraju prvu radionicu obnove suhozida u Lovranu, 21. i 22. travnja 2018.   Pozivamo sve ljubitelje kulturne baštine, sve koji vole aktivni odmor i sve zainteresirane ljude dobre volje da nam se priključe u obnovi suhozida i pritom nauče više o vještini zidanja u suho. Obnova suhozida voditi će […]

Read More »