Petrebišća 2017.

tekst: Miran Križanić
foto: Vilma Stopfer, Helene Poutrel, Ante Senjanović, Miran Križanić, Filip Šrajer, Marta Krištofić, Mateja Kuka
crteži: Raphael Rattier, Miran Križanić

U prvim danima nove godine prisjećamo se proteklog ljeta i naše sad već 8. po redu centralne radionice na Petrebišćima daleko u njedrima Učke. Odmah moramo reći da je bilo super, po nekima i najbolja godina. Ali volimo misliti da je zapravo svaka godina takva, ako ne najbolja u nizu onda svakako najbolja koju smo mogli izvesti i privesti kraju.

O Petrebišćima se zbilja dosta pisalo, pa za one koji žele ponoviti gradivo i obnoviti priču o ovom malom selu i našim radionicama, preporučamo opsežni izvještaj iz 2012 u kojem je dobar pregled prve tri godine (2010-2012). Još bitnije, to je dobar uvod u ovogodišnju radionicu jer je opisana gradnja slamnatog krova, kojeg smo ove godine popravljali.

Prošlogodišnji izvještaj, tj. onaj iz 2016 pak donosi dobar uvod u problematiku vađenja kamenih ploča, posao koji smo ove godine nastavili i priveli kraju. A za ostalo pročešljajte i ostatak naše stranice.

Ove godine imali smo 28 redovnih sudionika, većinom studenata, od kojih su neki čak došli na „reprizu“ od prošle godine, a dio je, kao i obično, došao preko prijateljske francuske organizacije Rempart. Bilo je i 11 iskusnijih članova u pripremnom kampu, i čak 24-ero gostiju i stručnih predavača.

1
Foto 1 pogled s Vojaka prema Petrebišćima / dolazak polaznika iz smjera Mošćeničke drage / osvježenje u Trebišćima, na polovici uspona

2
Foto 2 ugao kućice u nastajanju / “brzi” natjecateljski zid na poligonu s Brgudom u pozadini / propali krov – zatečeno stanje  kućice koju smo ove godine prezidali.

SLAMNATI KROV

Kako se dalo već naslutiti iz uvoda, centralni zadatak ove godine bio je popraviti slamnati krov podignut 2012. Kućica, ili točnije nekadašnja štalica koristi se samo povremeno kao planinsko sklonište. Ako se u kući ne boravi redovito i nema budnih ruku koje će redovito popravljati oštećenja koja neminovno nastaju, propadanje je ubrzano, pa je i naš krov počeo prokišnjavati.

Sve počinje nabavkom slame i transportom do planine. Snopovi se pažljivo vežu kako se vlakna nebi slomila, jer upravo njihov kontinuitet osigurava nesmetano otjecanje kiše s krova. Snopove je trebalo prenijeti do kućice, to smo napravili vlastoručno opet pazeći da se ne „raskupusaju“, a zbog kiše koja je taj dan visila u zraku morali smo za svaki slučaj koristiti i ceradu da pokrijemo hrpe snopova.

Prije 5 godina, kad se originalni krov gradio, imali smo vodstvo iskusnih meštara, ali ove godine nismo imali sreće, oba su u zadnji čas zbog zdravstvenih razloga morala otkazati. Morali smo zato prizvati u sjećanje stečena znanja i nacrte otprije, a gdje je zapelo, snalazili smo se kako to samo studenti znaju i umiju. Morali smo primjerice sami izraditi „nabijalicu“, alat koji se koristi za poravnavanje slame jednom kad je položena.

Svi su se u nekoj fazi okušali u postavljanju krova. Neki na početku, kod dizanja i rasprostiranja snopova, neki kod pričvršćivanja žicom, a svi su obijelili barem koji kolac kojim smo pritiskali snopove. Postavljanje sljemena bilo je najzabavnije ali i najizazovnije, jer je trebalo „objahati“ krov i polagati snopove, trudeći se da pratimo pravilan princip a to je da se snopovi s obje strane moraju u cik cak ispreplesti.

Nakon nekoliko dana na jakoj vrućini, krov je postavljen, tj popravljen novim slojem povrh starog. Vrijeme će pokazati koliko smo bili uspješni u ovoj intervenciji, a greške ćemo ako treba ponovo popraviti! Za tu svrhu ostavili smo dio neiskorištene slame i uskladištili ga vješanjem u samoj kućici –nadamo se na suhom.

3
Foto 3 siva slama je stari sloj, na koji smo pričvrstili novi / transport snopova pješice / ostalo je i viška

4
Foto 4 Julia kod naša dva najdragocjenija resursa : pitka voda i slama / prizori sa natjecanja

5
Foto 5 Ekipa radi na sljemenu krova / “nabijalica” koju smo izradili uz pomoć motorne pile / snop se donosi na krov zavezan prstenom i tek onda se odvezuje

6
Foto 6 Duge drvene ljestve su služile kao skela / kućica kamenog krova u pozadini slame. samo nedostaje drveni krov od šindre. :) / rad na ljestvama je opasan, treba imati pouzdanu podršku na tlu

KAMENOLOM

Čemu kamenolom? Kamena ima svuda uokolo – ali kamene ploče su rjeđe. Za pokrivanje krovova kamenom potrebne su kamene ploče specifičnih karakteristika – ne predebele, ne pretanke, što veće to bolje. Tehnika vađenja detaljno je opisana u prošlogodišnjem reportu, ali recimo samo da uključuje puno strpljenja, malih drvenih klinova, kuckanja macom po obodu izvađenih ploča.

Za ovu našu lokaciju nismo se nadali ove godine izvući toliko ploča jer je već prilično iscrpljena, ali ekipa je bila uporna i rezultati nisu izostali – čak 70tak novih ploča od kojih 20tak većih. Iduće godine nas vjerojatno ipak čeka potraga za novom lokacijom.

7
Foto 7 vadimo veći blok pomoću poluga / kamen kao slika / strpljivim kucanjem po obodu razlistavamo ploče na željenu debljinu

8
Foto 8 U kamenolomu / na boćalištu / u dnevnom boravku – kozari

PREZIDAVANJE KUĆICE

A kamo sa izvađenim pločama iduće godine? Na kućicu, naravno. Ove godine smo stoga prezidali i rekonstuirali zidove male kućice usred sela koja je dobrim dijelom bila urušena. Bilo je potrebno prezidati ugao, dobar dio zidova, te skoro cijeli unutranji zid – podzid kojim je kućica ukopana u padinu.

Posao, kao i kod svakog popravka, počinje temeljitim čišćenjem gradilišta, što je odradila ekipa članova udruge u pripremnom kampu prije dolaska polaznika. Od trnja preko stare krovne građe, pa do urušenog kamena i zemlje, bilo je dosta posla kod krčenja. Isto tako bilo je potrebno srušiti dijelove kućice koji su još stajali ali su bili u lošem stanju.

Kad je sve spremno, kreće zidanje.  Trebalo nam je nekoliko dana da rekonstruiramo zidove, pazeći da su što pravilniji kako bi što dulje potrajali. Posebice ugao, koji je trebalo i priklesavati. Pri rekonstrukciji smo pratili originalne gabarite, kao i uvijek, ali naknadno shvatili da je na jednom dijelu ipak trebalo malo proširiti bazu zida. Srećom, ništa što dogodine ne možemo korigirati u dan – dva popravka. A potom, nadamo se – krovište.

9
Foto 9 Gradilište / prije / poslije

10
foto 10 Sasvim razgrađen ugao čeka popravak / posjetio nas je i HRT / cerade služe kao zaštita od kiše, ali i jakog sunca

11
foto 11 zen u kamenu

SUHOZIDNI POLIGON I NATJECANJE

Prezidavanje kućice je prošlo super, ali ipak nismo polaznike odmah suočili sa tako zahtjevnim zadatkom. Kao i u autoškoli, prvi je na redu „poligon“. U našem kampu postoji gomila koju svake godine u demonstracijske svrhe malo presložimo i usput pokažemo kako se radi podzid – zid s jednim licem.

Također, odmah pokraj demonstriramo gradnju „najklasičnijeg“ suhozida – duplice, zida s dva lica. Ovaj zid nema nikakvu svrhu u krajoliku – ne ograđuje pašnjak ili vrt, ne pridržava padinu, njegova vrijednost je isključivo edukativna – polaznici na njemu vježbaju krenuti „od nule“.

Na kraju radionice, prije razlaza, održali smo na tom zidiću i suhozidno natjecanje. Nekoliko ekipa natjecalo se tko će izgraditi duži zid u zadanom vremenu od 15 minuta. Suhozid može imati i karakteristike sporta. Opet – neki će reći – čemu uzalud graditi zid pa ga ponovo rušiti. Ipak mislimo da se na taj način razvija timski rad i makar apstraktno dobro ilustriraju pragmatični uvjeti u kojima se suhozid često gradi.

12
Foto 12 svladavanje osnova na poligonu i završni proizvod zid ”duplica”

13
Foto 13 dečki

14
Foto 14 rempart ekipa

KAMP, PREDAVANJA, SLOBODNO VRIJEME

Što radimo kad ne radimo? Službeni sport radionice ipak nije natjecanje u suhozidu nego balote iliti boće.  Igra je to usko vezana uz ovo podneblje krša, a najdraže nam je zaigrati navečer uz kamperska svjetla i bevandu.

Osim praktičnog dijela suhozidanja imamo i teoretski – večernja predavanja. To u uvjetima izolacije na planini dođe kao kino. Kad padne prvi mrak, palimo projektor koji se puni solarno tokom dana. Predavanja su vezana na stručno područje suhozida i uključuju krajolik, biologiju, arhitekturu, arheologiju, etnologiju… Ove godine „nagradu publike“ odnijelo je predavanje o pticama prijateljske udruge Biom.

Na slobodan dan koji je obično usred radnog tjedna, planinarimo na Vojak i druge obližnje vrhove. Ova godina bila je posebna po tome što je po prvi put na Brgud, goli vrh iznad kampa, jedna manja ekspedicija uspjela doći prije izlaska sunca.

Zadnji vikend rezerviran je za goste i feštu. Od lokalnih pastira nabavljamo domaći ovčji sir i janjca, kao kontrapunkt uglavnom vegetarijanskoj prehrani i asketskim uvjetima tokom kampa. Iako, ove godine smo bili poprilično motorizrani, pa je i razina komfora po pitanju nabavke hrane i (hladnog!) pića bila veća.

Vidimo se dogodine na istom mjestu! Počinjemo kao i uvijek sa zadnjim vikendom u srpnju a završavamo prvog vikenda u kolovozu.

15
Foto 15 večernja atmosfera

16
Foto 16 noćne balote

17
Foto 17 razredna za kraj

Share and Enjoy:
  • Facebook
  • Twitter
  • del.icio.us
  • Print
  • Tumblr

Post a Comment

Your email is never published nor shared. Required fields are marked *

*
*

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

 atts
0

Prijave/applications: XVII. međunarodni suhozidni kongres / International Congress on dry stone

ENGLISH here: INFO SHEET + APPLICATION
FRANÇAIS ici : INFO SHEET + FORMULAIRE INSCRIPTION

Already registered participants do not need to register again. Već prijavljeni sudionici se ne moraju ponovno prijaviti.

140088977_3966835260001331_5583169900965011118_o
Foto: Kućerica izgrađena krajem 2020., pokraj lokve koja će se obnoviti tijekom Kongresa (Pločice) – foto: Suhozidna baština Konavala

Dragi kolege, prijatelji, suhozidni entuzijasti,

Udruga DRAGODID i međunarodna mreža S.P.S. za interdisciplinarno istraživanje suhozidne baštine najavljuju XVII. međunarodni suhozidni kongres s radionicom koji će se održati od 27. rujna do 3. listopada 2021. u Hrvatskoj. Domaćin je naša najjužnija općina – Općina Konavle.

Svi zainteresirani mogu sudjelovati kao sudionici radionice, slušatelji, izlagači i/ili izlagači plakata. Rok za registriranje kao izlagač i/ili izlagač plakata je do 28. veljače 2021. Rok za registriranje kao slušatelj ili sudionik radionice je do 30. lipnja 2021.

*** Prijavnica, informacije o kotizaciji i ostali detalji nalaze se ovdje: INFO SHEET + PRIJAVNICA ***

Organizatori prate stanje s pandemijom koronavirusa u Europi i u provedbi Kongresa će djelovati prema preporukama stručnjaka.

Zahvaljujući učenicima i studentima, mladim profesionalcima, uključenom lokalnom stanovništvu te lokalnoj i državnoj podršci, konavosko suhozidno naslijeđe se detaljno istražuje, dokumentira i promovira. Radionice, aktivnosti s djecom, festivali, istraživanje suhozidnih tehnika s majstorima, umjetnicima i građanima održavaju naslijeđe živim i dinamičnim.

Vidimo se u Konavlima!

ENGLISH here: INFO SHEET + APPLICATION FRANÇAIS ici : INFO SHEET + FORMULAIRE INSCRIPTION Already registered participants do not need to register again. Već prijavljeni sudionici se ne moraju ponovno prijaviti. Foto: Kućerica izgrađena krajem 2020., pokraj lokve koja će se obnoviti tijekom Kongresa (Pločice) – foto: Suhozidna baština Konavala Dragi kolege, prijatelji, suhozidni entuzijasti, […]

Read More »

 atts
0

Godišnji izvještaj udruge 4 grada Dragodid za 2020.

Autorica: Marta Krištofić

Ova godina nam je svima bila izazovna. Drago nam je da smo uz sve prepreke i manje izmjene ipak uspjeli provesti bogatu suhozidarsku sezonu. Interes ljudi za očuvanjem kulturne baštine raste, a to što se naše aktivnosti provode na otvorenom i u prirodi dodatno je privuklo zanimanje javnosti.

1

Sezonu smo otvorili majstorskom radionicom suhozidne gradnje na riječkom kampusu. U sklopu EPK 2020 izveo se suhozidan natpis “I’m not a robot” po zamisli umjetnika Darka Fritza. Radionica je okupila stotinjak volontera iz čitave države, a posjetila su ju i 2 razreda riječkih osnovnih škola.

2

Mnoge radionice (riječki kampus, Waldorfska škola, HORA…) uključile su one najmlađe, djecu i mlade školskog uzrasta, podižući svijest o tradiciji od najranije dobi. U parku skulptura Dubrova pridružila su nam se i djeca s intelektualnim teškoćama i svojim entuzijazmom pokazala kako je sve moguće.

Igrom prilika, godinu smo iskoristili za proširivanje znanja između članova udruge. Na Petrebišćima XI. bavili smo se malo zahtjevnijim zahvatima čime smo osigurali i pripremili teren za buduće javne radionice. Tijekom radionice snimljen je film o Dragodidu koji će biti dio trajnog postava u centru za posjetitelje Poklon u parku prirode Učka. Dok smo kroz dvije radionice na Kotoru izveli smo rekonstrukciju stubišta gromače i prezidali zahtjevan podzid na ulazu u naselje.

3

4

 

Suhozidarske tehnike obogatili smo i drugim zanatima. U Godinju smo sudjelovali na žetvi raži i izradi snopova za slamnati krov. Kada su se snopovi posušili, vratili smo se i na mlaćenje slame, završnu obradu prije ugradnje. Sudjelovali smo i na međunarodnoj razmjeni obnove dvorca Calmont d’Olt gdje nas je osim zidanja bedema vapnenom žbukom dočekala i radionica finog klesanja kamenih blokova. Erasmus+ projekti nisu ni ove godine razočarali pa smo se, osim spomenute razmjene, vratili i na trening za voditelje volonterskih kampova. Seminar na istu temu održan je preko internet konferencije nekoliko tjedana kasnije.

56

 

Događaj koji je trebao obilježiti ovu godinu definitivno je Međunarodni kongres suhozidne gradnje u Konavlima. Organizacijski odbor ga je ipak odlučio odgoditi radi ograničenja putovanja i okupljanja pa ćemo se ovom temom baviti na jesen 2021. godine.

Slijedi kalendar provedenih radionica i edukacija, kroz koje smo i ove godine uspješno približili umijeće suhozidanja i njene vrijednosti lokalnoj zajednici, ali i šire.

 

VELJAČA

24.02.-01.03. U Rijeci smo u sklopu projekta Europska prijestolnica kulture vodili majstorsku radionicu kroz koju se realizirao suhozidan natpis “I’m not a robot”. Izvještaj

28.02.-29.02.2020. Voditelji suhozidnih mentora zadarske županije gdje smo obnovili suhozidnu terasu u blizini planinarskog doma u NP Paklenica. Izvještaj

 

LIPANJ

16.06.-19.06. Na Kotoru smo, na poziv Muzeja grada Crikvenice, rekonstruirali gromaču s prolazom i stubištem. Popravili smo i dijelove suhozida na okolnim gomilama pa i zid u blizini lokve koji je od prošlogodišnje radionice dijelom devastiran. Izvještaj

19.06.-21.06. U suradnji s udrugom Mediteranski kiparski simpozij smo u parku kamenih skulptura Dubrova kroz 3-dnevnu radionicu obnovili duge poteze suhozida. Osim prijavljenih volontera pridružili su nam se i članovi društva za istraživanje i potporu te članovi udruge osoba s intelektualnim teškoćama “Srce Rijeka”. Izvještaj

23.06.-26.06. Amaterska kulturna udruga Žirje kroz projekt (Za)zeleni otok uz sudjelovanje udruga Dragodid i Hyla vodila je akciju obnove lokve. Zajedno s volonterima smo sanirali tri veće izvale na vanjskom prstenu podzida koji okružuju lokvu, a ukupno smo rekonstruirali oko 26 m2 lica suhozida. Izvještaj

27.06.-28.06. Oko lokve u Gaćelezima vodili smo obnovu suhozida neposredno uz rub lokve koji je bio posebno zahtjevan zbog veoma uskog prostora za rad. Obnovu su organizirali LAG More 249 i udruga Lokva – Gaćelezi. Izvještaj

 

SRPANJ

17.07.  U Veliki godin smo se zaputili na dojavu Centra za kulturu i baštinu grada Vrgorca. Pod mentorstvom obitelji Pavlinović i Rajka Lendića učili smo žeti raž i izrađivati snopove za slamnati krov. Izvještaj

24.07. Udruga Pjover nas je već tradicionalno pozvala na 12. festival lavande na kojem smo vodili radionicu obnove gomila na terasama lavande na hvarskom Velom grablju.

27.07.-29.07. U sklopu projekta Natura Drniš (Grad Drniš i Motonautika-Luke d.o.o.) vodili smo radionicu gradnje suhozida s lokalnim volonterima. Izvještaj

 

KOLOVOZ

01.08.-09.08. Zahvaljujući JU Park Prirode Učka, Ministarstvu kulture i Općini Mošćenička Draga i ove smo godine organizirali radionicu na Petrebišćima. Bila je zatvorenog tipa te su naši članovi obavili pripremne radove za buduće volonterske kampove. Također je održana edukacija u sklopu Interreg projekta “Kaštelir” i snimljen film o Dragodidu koji će se prikazivati u centru za posjetitelje Poklon u parku prirode Učka.

15.08.-16.08. Kroz projekt SOS Silba Off Season organiziranom od strane ekološke platforme S.E.A. Silba Enviroment Art, zaputili smo se na Silbu. Tamo smo vodili radionicu izrade duplice za uzgoj kapara, a Natashino imanje smo obogatili i za još jednu kaparetu. Izvještaj

18.08.-30.08. U organizaciji baštinske mreže Union Rempart sudjelovali smo na Erasmus+ projektu u Espalionu. Radionica je obuhvaćala obnovu srednjovjekovnog dvorca Calmon’t d’Olt gdje smo učili zidati vapnenom žbukom i fino klesati kamene blokove. Izvještaj

28.08.-31.08. Na poziv waldorfske škole u Rijeci smo uz pomoć profesora, roditelja i pokojeg polaznika škole presložili granične zidove između terena radi njihove dotrajalosti i zapuštenosti. Dvostruki zid na ulaznoj strani u teren također je presložen i podignut na svoju originalnu visinu. Izvještaj

29.08. Vratili smo se u Veliki Godinj radi druge etape edukacije o obradi slame za krov. Izvještaj

 

RUJAN

12.09.-14.09. Ponovno u Kotoru, ovoga puta u sklopu projekta Rijeka 2020. sudjelovali smo u programu “Kotor zove!”. U sklopu programa obnovili smo podzid na prilaznom putu naselja i presložili kamenje u zidu na izlasku iz naselja. Izvještaj

19.09. LAG More 349 i grad Šibenik organizirali su 4. prvenstvu u izgradnji suhozida na poluotoku Srima kod Šibenika. Ove godine je cilj bio u 2.5 sata izgraditi što kvalitetniju klupu od suhozida. Sudjelovalo je 10 ekipa, a naslov prvaka obranila je ekipa Golinjevo iz Trilja. Izvještaj

 

LISTOPAD

01.10.-03.10. Održali smo trodnevnu edukativnu radionicu u Starogradskom polju za učenike Agroturističke srednje škole iz Jelse na Hvaru i njihove profesore u organizaciji J.U. Agencije za upravljanje Starogradskim poljem.

05.10.-11.10. Uputili smo se natrag u Calmont d’Olt, ovoga puta na Erasmus+ trening za voditelje volonterskih kampova koji organizira Rempart. Izvještaj

26.10.-01.11. Na poziv neformalne ekipe Suhozidna baština Konavala i općine Konavle smo sudjelovali u izgradnji kućerice, od temelja do krova. Press

29.10. Sudjelovali smo na online seminaru za voditelje volonterskih kampova u organizaciji Remparta.

 

STUDENI

06.11. Na poziv udruge Permakultura Dalmacija održali smo online predavanje “Suhozidna baština istočne obale Jadrana -tradicija na putu održivosti”. Kroz predavanje otvoreno za sve predstavili smo bogatstvo suhozidne baštine istočnog Jadrana, kulturno-povijesni aspekt gradnje suhozida i problematiku zaštite ove vještine.

07.11. U suradnji s poljoprivrednom zadrugom Dolčina održana je sada već tradicionalna radionica obnove Praputnjanskih podzida. Izvještaj

12.-13.11. Projektu “Revitalizacija kulturno-povijesne baštine zaseoka Kotišina” doprinijeli smo predavanjem o suhozidima i malom radionicom obnove zida terase. Radionica je održana za ustanove i tvrtke s područja Makarske.

25.11. Održali smo predavanje “O suhozidnoj baštini i vještini gradnje”  u sklopu programa “Kulturna i prirodna baština Hrvatske” u Knjižnici S. S. Kranjčevića.

26.-28.11. U osnovnoj školi Vladimira Nazora u Crikvenici smo u suradnji s MGC održali radionicu obnove suhozida u školskom dvorištu i masliniku. Izvještaj

 

Autorica: Marta Krištofić Ova godina nam je svima bila izazovna. Drago nam je da smo uz sve prepreke i manje izmjene ipak uspjeli provesti bogatu suhozidarsku sezonu. Interes ljudi za očuvanjem kulturne baštine raste, a to što se naše aktivnosti provode na otvorenom i u prirodi dodatno je privuklo zanimanje javnosti. Sezonu smo otvorili majstorskom […]

Read More »

 atts
0

Izvještaj: “Kotor u dvorištu“, OŠ Vladimira Nazora, Crikvenica

Tekst: Oleg Miklić
Foto: Romina Tominić, Oleg Miklić

U suradnji s Muzejom Grada Crikvenice i Osnovnom školom Vladimira Nazora, a pod pokroviteljstvom Primorsko-goranske županije, održana je druga radionica „Kotor u dvorištu“. Kotor je staro naselje na brdu u zaleđu Crikvenice, na kojem kao udruga aktivno sudjelujemo dugi niz godina u obnovi suhozidnje gradnje. Ova radionica teži približiti to iskustvo u dvorište osnovne škole i podijeliti ga s učenicima, a pritom funkcionalno urediti dvorište škole. Srdačno smo dočekani od Tee iz Muzeja, Olge i Martine iz škole, kojima i ovom prilikom zahvaljujemo na poklonima ručno izrađenih od osnovnoškolaca. Zahvaljujemo i tvrtki Izgradnja d.o.o. koja je donirala kamen od kojeg smo se odlučili nastaviti na prošlogodišnju radionicu i nadodati jednu prekinutu koncentričnu polukružnu suhozidnu klupicu na jednu već postojeću.

0102

Prvi dan je brzo protekao u sortiranju gomile kamenja, čišćenjem radnog prostora i iskopu temelja.

0304050607

Drugi dan smo krenuli sa ziđanjem klupica. Na dva školska sata su nam se priključili i učenici 7.b razreda kojima smo na većoj poluizgrađenoj klupici pokazali osnove slaganja kamena u lice zida i važnost skupljanja i polaganja čkalje. Učenici su brzo savladali osnovno gradivo, pa su započeli graditi i malu klupicu. Moramo pohvaliti 7.b za trud i zalaganje i čestitati im za njihov prvi suhozid – klupicu. Kad se male ruke slože!

0809

U nastavku dana završili smo i ziđanje velike klupice.

1011

Treći dan smo završili sa ziđanjem male klupice i uredili smo okolni teren čišćenjem viška kamena.

12131415

Rezultat ove radionice je višenamjenski prostor u školskome dvorištu, npr. za održavanje škole na otvorenom, ali i klupica na kojoj djeca mogu odmoriti i pojesti marendu.

Nastavak dugogodišnje suradnje sa Muzejom Grada Crikvenice se nastavlja, a sa Osnovnom Školom Zvonka Cara nadajmo se tek počinje.

Tekst: Oleg Miklić Foto: Romina Tominić, Oleg Miklić U suradnji s Muzejom Grada Crikvenice i Osnovnom školom Vladimira Nazora, a pod pokroviteljstvom Primorsko-goranske županije, održana je druga radionica „Kotor u dvorištu“. Kotor je staro naselje na brdu u zaleđu Crikvenice, na kojem kao udruga aktivno sudjelujemo dugi niz godina u obnovi suhozidnje gradnje. Ova radionica […]

Read More »

 atts
0

Najava predavanja: O suhozidnoj baštini i vještini gradnje

U zagrebačkoj knjižnici Silvija Strahimira Kranjčevića u srijedu, 25. 11. 2020. u 18 sati dr. sc. Filip Šrajer održat će predavanje “O suhozidnoj baštini i vještini gradnje”.

Knjižnica S. S. Kranjčevića, podržana od Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba, pokrenula je 2008. godine program “Kulturna i prirodna baština Hrvatske” kojim predstavlja i promiče hrvatsku kulturnu i prirodnu baštinu (ovogodišnji program). Realizacijom raznovrsnih programskih akcija (predavanja, radionice, izložbe, glazbena i druga događanja), nastoji se upotpuniti kulturna ponuda područja na kojemu knjižnica djeluje. Događanja su, tijekom nekoliko godina koliko se program kontinuirano odvija, podijeljena u dva ciklusa, a obuhvaćaju niz različitih tema i sadržaja: hrvatski narodni običaji, stari tradicijski obrti, narodna i etno glazba, hrvatski nacionalni parkovi, urbana sociologija, ekologija itd.
 pozivnica jesen 20-page-001
U programu su, između ostalih, sudjelovali: Dunja Knebl, Nebojša Stijačić, Dario Marušić, Srećko Božičević, Dražen Perica, Ognjen Čaldarović, Daniel Miščin, Rene Bakalović, a ostvarena je i višestruka suradnja s većim brojem ustanova: Etnografskim muzejom u Zagrebu, Domom za starije i nemoćne osobe Park, Voskarskim i medičarskim obrtom Blažeković iz Osijeka, Hrvatskom turističkom zajednicom te vrtićima i školama s područja Peščenice.

U zagrebačkoj knjižnici Silvija Strahimira Kranjčevića u srijedu, 25. 11. 2020. u 18 sati dr. sc. Filip Šrajer održat će predavanje “O suhozidnoj baštini i vještini gradnje”. Knjižnica S. S. Kranjčevića, podržana od Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba, pokrenula je 2008. godine program “Kulturna i prirodna baština Hrvatske” kojim predstavlja i […]

Read More »

 atts
0

Praputnjarska takala 9

Autor: Mario Zaccaria

Fotografije: Mario Zaccaria

Ove smo godine u suradnji sa Poljoprivrdnom zadrugom Dolčina održali radionicu najkasnije ikad ali nas je poslužilo lijepo toplo sunčano vrijeme. Odaziv volontera je bio više nego velik, a i mnogi su znatiželjnici došli poviriti situaciju kako bi ovjekovječili današnju akciju.

20201107_084847Kava i čakula pred sam početak, upoznavanje sa sudionicima i voditeljima o povijesti takala i o Dragodidu. Podijeljeni smo u 2 grupe, jedna pod palicom Dragodida, a druga pod mentorstvom iskusnog barba Vjeke.

 

20201107_091008 20201107_090958

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Takala su izgrađena na živoj stijeni u kosini što je razlog zašto su se desila dva identična urušenja. Temeljni kamen je s vremenom počeo klizati po živcu i poveo sa sobom blokove koji su bili na njemu uzročivši tipičnu crvenu “ranu” u obliku slova V.

20201107_093036

 

 

Prije svega bilo je nužno razgrnuti, probrati o odvojiti škalju od velikih blokova koji su poslužili za ponovu obnovu lica zida.

 

20201107_105443   20201107_120025

 

Tek nakon toga krenuli smo slaganjem lica. Najveći blokovi iskorišteni su na dnu kao temelji, a s vremenom kako nam je falivalo materijala nastupali su sve manji kameni do vrha. Nismo se štedjeli na skupljanju škalje.

20201107_125137

 

Točno u podne domaćini su nas uslužili sa uvijek dobrom maneštrom od fažola i kolačima iz bakarskog kraja kao baškot.

20201107_151740         20201107_142403

 

20201107_151740 20201107_151747

 

Relativno smo brzo bili gotovi s obzirom da je površina urušenja bila mala, a nas puno tako da smo imali više vremena za nastavak druženja uz kolače i dobru kapljicu. Josipa Miloš je rekla da će za 10.jubilarnu radionicu spraviti tortu, a to joj nećemo zaboraviti :)

 

Autor: Mario Zaccaria Fotografije: Mario Zaccaria Ove smo godine u suradnji sa Poljoprivrdnom zadrugom Dolčina održali radionicu najkasnije ikad ali nas je poslužilo lijepo toplo sunčano vrijeme. Odaziv volontera je bio više nego velik, a i mnogi su znatiželjnici došli poviriti situaciju kako bi ovjekovječili današnju akciju. Kava i čakula pred sam početak, upoznavanje sa […]

Read More »