Petrebišća 2017.

tekst: Miran Križanić
foto: Vilma Stopfer, Helene Poutrel, Ante Senjanović, Miran Križanić, Filip Šrajer, Marta Krištofić, Mateja Kuka
crteži: Raphael Rattier, Miran Križanić

U prvim danima nove godine prisjećamo se proteklog ljeta i naše sad već 8. po redu centralne radionice na Petrebišćima daleko u njedrima Učke. Odmah moramo reći da je bilo super, po nekima i najbolja godina. Ali volimo misliti da je zapravo svaka godina takva, ako ne najbolja u nizu onda svakako najbolja koju smo mogli izvesti i privesti kraju.

O Petrebišćima se zbilja dosta pisalo, pa za one koji žele ponoviti gradivo i obnoviti priču o ovom malom selu i našim radionicama, preporučamo opsežni izvještaj iz 2012 u kojem je dobar pregled prve tri godine (2010-2012). Još bitnije, to je dobar uvod u ovogodišnju radionicu jer je opisana gradnja slamnatog krova, kojeg smo ove godine popravljali.

Prošlogodišnji izvještaj, tj. onaj iz 2016 pak donosi dobar uvod u problematiku vađenja kamenih ploča, posao koji smo ove godine nastavili i priveli kraju. A za ostalo pročešljajte i ostatak naše stranice.

Ove godine imali smo 28 redovnih sudionika, većinom studenata, od kojih su neki čak došli na „reprizu“ od prošle godine, a dio je, kao i obično, došao preko prijateljske francuske organizacije Rempart. Bilo je i 11 iskusnijih članova u pripremnom kampu, i čak 24-ero gostiju i stručnih predavača.

1
Foto 1 pogled s Vojaka prema Petrebišćima / dolazak polaznika iz smjera Mošćeničke drage / osvježenje u Trebišćima, na polovici uspona

2
Foto 2 ugao kućice u nastajanju / “brzi” natjecateljski zid na poligonu s Brgudom u pozadini / propali krov – zatečeno stanje  kućice koju smo ove godine prezidali.

SLAMNATI KROV

Kako se dalo već naslutiti iz uvoda, centralni zadatak ove godine bio je popraviti slamnati krov podignut 2012. Kućica, ili točnije nekadašnja štalica koristi se samo povremeno kao planinsko sklonište. Ako se u kući ne boravi redovito i nema budnih ruku koje će redovito popravljati oštećenja koja neminovno nastaju, propadanje je ubrzano, pa je i naš krov počeo prokišnjavati.

Sve počinje nabavkom slame i transportom do planine. Snopovi se pažljivo vežu kako se vlakna nebi slomila, jer upravo njihov kontinuitet osigurava nesmetano otjecanje kiše s krova. Snopove je trebalo prenijeti do kućice, to smo napravili vlastoručno opet pazeći da se ne „raskupusaju“, a zbog kiše koja je taj dan visila u zraku morali smo za svaki slučaj koristiti i ceradu da pokrijemo hrpe snopova.

Prije 5 godina, kad se originalni krov gradio, imali smo vodstvo iskusnih meštara, ali ove godine nismo imali sreće, oba su u zadnji čas zbog zdravstvenih razloga morala otkazati. Morali smo zato prizvati u sjećanje stečena znanja i nacrte otprije, a gdje je zapelo, snalazili smo se kako to samo studenti znaju i umiju. Morali smo primjerice sami izraditi „nabijalicu“, alat koji se koristi za poravnavanje slame jednom kad je položena.

Svi su se u nekoj fazi okušali u postavljanju krova. Neki na početku, kod dizanja i rasprostiranja snopova, neki kod pričvršćivanja žicom, a svi su obijelili barem koji kolac kojim smo pritiskali snopove. Postavljanje sljemena bilo je najzabavnije ali i najizazovnije, jer je trebalo „objahati“ krov i polagati snopove, trudeći se da pratimo pravilan princip a to je da se snopovi s obje strane moraju u cik cak ispreplesti.

Nakon nekoliko dana na jakoj vrućini, krov je postavljen, tj popravljen novim slojem povrh starog. Vrijeme će pokazati koliko smo bili uspješni u ovoj intervenciji, a greške ćemo ako treba ponovo popraviti! Za tu svrhu ostavili smo dio neiskorištene slame i uskladištili ga vješanjem u samoj kućici –nadamo se na suhom.

3
Foto 3 siva slama je stari sloj, na koji smo pričvrstili novi / transport snopova pješice / ostalo je i viška

4
Foto 4 Julia kod naša dva najdragocjenija resursa : pitka voda i slama / prizori sa natjecanja

5
Foto 5 Ekipa radi na sljemenu krova / “nabijalica” koju smo izradili uz pomoć motorne pile / snop se donosi na krov zavezan prstenom i tek onda se odvezuje

6
Foto 6 Duge drvene ljestve su služile kao skela / kućica kamenog krova u pozadini slame. samo nedostaje drveni krov od šindre. :) / rad na ljestvama je opasan, treba imati pouzdanu podršku na tlu

KAMENOLOM

Čemu kamenolom? Kamena ima svuda uokolo – ali kamene ploče su rjeđe. Za pokrivanje krovova kamenom potrebne su kamene ploče specifičnih karakteristika – ne predebele, ne pretanke, što veće to bolje. Tehnika vađenja detaljno je opisana u prošlogodišnjem reportu, ali recimo samo da uključuje puno strpljenja, malih drvenih klinova, kuckanja macom po obodu izvađenih ploča.

Za ovu našu lokaciju nismo se nadali ove godine izvući toliko ploča jer je već prilično iscrpljena, ali ekipa je bila uporna i rezultati nisu izostali – čak 70tak novih ploča od kojih 20tak većih. Iduće godine nas vjerojatno ipak čeka potraga za novom lokacijom.

7
Foto 7 vadimo veći blok pomoću poluga / kamen kao slika / strpljivim kucanjem po obodu razlistavamo ploče na željenu debljinu

8
Foto 8 U kamenolomu / na boćalištu / u dnevnom boravku – kozari

PREZIDAVANJE KUĆICE

A kamo sa izvađenim pločama iduće godine? Na kućicu, naravno. Ove godine smo stoga prezidali i rekonstuirali zidove male kućice usred sela koja je dobrim dijelom bila urušena. Bilo je potrebno prezidati ugao, dobar dio zidova, te skoro cijeli unutranji zid – podzid kojim je kućica ukopana u padinu.

Posao, kao i kod svakog popravka, počinje temeljitim čišćenjem gradilišta, što je odradila ekipa članova udruge u pripremnom kampu prije dolaska polaznika. Od trnja preko stare krovne građe, pa do urušenog kamena i zemlje, bilo je dosta posla kod krčenja. Isto tako bilo je potrebno srušiti dijelove kućice koji su još stajali ali su bili u lošem stanju.

Kad je sve spremno, kreće zidanje.  Trebalo nam je nekoliko dana da rekonstruiramo zidove, pazeći da su što pravilniji kako bi što dulje potrajali. Posebice ugao, koji je trebalo i priklesavati. Pri rekonstrukciji smo pratili originalne gabarite, kao i uvijek, ali naknadno shvatili da je na jednom dijelu ipak trebalo malo proširiti bazu zida. Srećom, ništa što dogodine ne možemo korigirati u dan – dva popravka. A potom, nadamo se – krovište.

9
Foto 9 Gradilište / prije / poslije

10
foto 10 Sasvim razgrađen ugao čeka popravak / posjetio nas je i HRT / cerade služe kao zaštita od kiše, ali i jakog sunca

11
foto 11 zen u kamenu

SUHOZIDNI POLIGON I NATJECANJE

Prezidavanje kućice je prošlo super, ali ipak nismo polaznike odmah suočili sa tako zahtjevnim zadatkom. Kao i u autoškoli, prvi je na redu „poligon“. U našem kampu postoji gomila koju svake godine u demonstracijske svrhe malo presložimo i usput pokažemo kako se radi podzid – zid s jednim licem.

Također, odmah pokraj demonstriramo gradnju „najklasičnijeg“ suhozida – duplice, zida s dva lica. Ovaj zid nema nikakvu svrhu u krajoliku – ne ograđuje pašnjak ili vrt, ne pridržava padinu, njegova vrijednost je isključivo edukativna – polaznici na njemu vježbaju krenuti „od nule“.

Na kraju radionice, prije razlaza, održali smo na tom zidiću i suhozidno natjecanje. Nekoliko ekipa natjecalo se tko će izgraditi duži zid u zadanom vremenu od 15 minuta. Suhozid može imati i karakteristike sporta. Opet – neki će reći – čemu uzalud graditi zid pa ga ponovo rušiti. Ipak mislimo da se na taj način razvija timski rad i makar apstraktno dobro ilustriraju pragmatični uvjeti u kojima se suhozid često gradi.

12
Foto 12 svladavanje osnova na poligonu i završni proizvod zid ”duplica”

13
Foto 13 dečki

14
Foto 14 rempart ekipa

KAMP, PREDAVANJA, SLOBODNO VRIJEME

Što radimo kad ne radimo? Službeni sport radionice ipak nije natjecanje u suhozidu nego balote iliti boće.  Igra je to usko vezana uz ovo podneblje krša, a najdraže nam je zaigrati navečer uz kamperska svjetla i bevandu.

Osim praktičnog dijela suhozidanja imamo i teoretski – večernja predavanja. To u uvjetima izolacije na planini dođe kao kino. Kad padne prvi mrak, palimo projektor koji se puni solarno tokom dana. Predavanja su vezana na stručno područje suhozida i uključuju krajolik, biologiju, arhitekturu, arheologiju, etnologiju… Ove godine „nagradu publike“ odnijelo je predavanje o pticama prijateljske udruge Biom.

Na slobodan dan koji je obično usred radnog tjedna, planinarimo na Vojak i druge obližnje vrhove. Ova godina bila je posebna po tome što je po prvi put na Brgud, goli vrh iznad kampa, jedna manja ekspedicija uspjela doći prije izlaska sunca.

Zadnji vikend rezerviran je za goste i feštu. Od lokalnih pastira nabavljamo domaći ovčji sir i janjca, kao kontrapunkt uglavnom vegetarijanskoj prehrani i asketskim uvjetima tokom kampa. Iako, ove godine smo bili poprilično motorizrani, pa je i razina komfora po pitanju nabavke hrane i (hladnog!) pića bila veća.

Vidimo se dogodine na istom mjestu! Počinjemo kao i uvijek sa zadnjim vikendom u srpnju a završavamo prvog vikenda u kolovozu.

15
Foto 15 večernja atmosfera

16
Foto 16 noćne balote

17
Foto 17 razredna za kraj

Share and Enjoy:
  • Facebook
  • Twitter
  • del.icio.us
  • Print
  • Tumblr

Post a Comment

Your email is never published nor shared. Required fields are marked *

*
*

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

 atts
0

Bunja Jurkovica – Žirije – Papirnata maketa

Kartonsku maketu s izložbe “Prijatelj suhozida”, fotografija vodičkog fotografa i umirovljenog arhitekta Boška Fržopa, po njegovom je nacrtu priredio Boško Čelar. Listovi nas korak po korak vode sklapanju elementarnog oblika bunje, u rijetkoj izvedbi pravilne krnje piramide kojoj je ovdje početkom 20. stoljeća pribjegla obitelj majstorskih graditelja u suhozidu Alić Tarakalo. Njena solidna izgradnja očita je unutrašnjim pogledom na krovište ovog kamenog poljskog skloništa.

Više možete saznati na linku, gdje možete i preuzeti materijal u PDF obliku.

Slika 1. Bunja Jurkovica (Preuzeto sa web stranice: Muzej grada Šibenika)

IF

 

Slika 2. Unutrašnjost Bunje Jurkovica (Preuzeto sa web stranice: Muzej grada Šibenika)

IF

Kartonsku maketu s izložbe “Prijatelj suhozida”, fotografija vodičkog fotografa i umirovljenog arhitekta Boška Fržopa, po njegovom je nacrtu priredio Boško Čelar. Listovi nas korak po korak vode sklapanju elementarnog oblika bunje, u rijetkoj izvedbi pravilne krnje piramide kojoj je ovdje početkom 20. stoljeća pribjegla obitelj majstorskih graditelja u suhozidu Alić Tarakalo. Njena solidna izgradnja očita […]

Read More »

 atts
0

!!! XVII. International Congress on dry stone – OBAVIJEST / NOTICE / LA NOTICE !!!

Janik (suhozidni pčelinjak) u Konavlima, Fotografija - Suhozidna baština Konavala
Fotografija: Janik (suhozidni pčelinjak) u Konavlima; suhozidna baština Konavala

___________________________________________________________________________________________

Dragi čitatelji,

globalno izbijanje koronavirusa potaknulo nas je da vas obavijestimo o narednim koracima organizacije i održavanja XVII. međunarodnog suhozidnog kongresa.

Budući da je vrijeme održavanja Kongresa planirano tek za šest mjeseci (radionica od 28. rujna do 1. listopada, Kongres od 2. do 4. listopada), Organizacijski odbor, oprezno ali optimistično, nastavlja s pripremama i prihvaćanjem prijava sudionika, u nadi da će globalna pandemija prestati do jeseni, a normalan život, putovanja i rad nastaviti u normalnim okolnostima.

Ovdje možete pronaći više informacija o Kongresu i kako se prijaviti (rok: 30. lipnja):

http://www.dragodid.org/prijaveapplications-xvii-medunarodni-suhozidni-kongres-international-congress-on-dry-stone/

Pomno pratimo situaciju i pripremamo detaljan program. Iako je naš fizički kontakt onemogućen, tu smo za sve vaše prijedloge i upite.

Veselimo se vašim aplikacijama, ostajte informirani i sigurni,

Organizacijski odbor Kongresa

___________________________________________________________________________________________

Dear readers,

global coronavirus outbreak prompted us to inform you about next steps in XVII. International Congress on dry stone organisation.

Since Congress is happening in six months time (workshop September 28th-October 1st, congress October 2nd-4th), the Organisation Committee agrees with cautious optimism to continue our work with preparation and accepting applications. Hopefully, global pandemic ceases by autumn and normal life, travel and work continues.

Here you can find more information about the Congress and how to apply (deadline: June 30th):

http://www.dragodid.org/prijaveapplications-xvii-medunarodni-suhozidni-kongres-international-congress-on-dry-stone/

We are closely monitoring the situation and preparing a detailed program.

Our physical contact halted, but we are here for your suggestions and questions.
Looking forward to your applications,
stay informed and safe,

Congress Organisation Committee

___________________________________________________________________________________________

Chers amis de la pierre sèche,

La situation face à la pandémie du coronavirus Covid 19 nous incite à vous tenir informé des prochaines étapes de l’organisation du XVIIème Congrès international pour la pierre sèche.

Comme celui-ci aura lieu dans 6 mois (chantier participatif du 28 septembre au 1er octobre, puis congrès du 2 au 4 octobre), en restant prudent mais néanmoins optimisme, le Comité d’organisation a pris l’option de poursuivre sa préparation. Espérons que cette pandémie cesse à l’automne et que la vie, les voyages et le travail reprennent normalement leur cours.

En conséquence,  l’appel à communications, dont la date avait été préalablement fixée au 29 février 2020, est repoussée au 30 juin 2020. Vous trouverez plus d’informations sur :

http://www.dragodid.org/prijaveapplications-xvii-medunarodni-suhozidni-kongres-international-congress-on-dry-stone/

Tout contact physique est interrompu, mais nous restons en lien, attentifs à vos suggestions et questions.

Au plaisir de vous rencontrer à Konavle !
Restez connecté et en sécurité,

Le Comité d’organisation du Congrès

 

 

 

 

Fotografija: Janik (suhozidni pčelinjak) u Konavlima; suhozidna baština Konavala ___________________________________________________________________________________________ Dragi čitatelji, globalno izbijanje koronavirusa potaknulo nas je da vas obavijestimo o narednim koracima organizacije i održavanja XVII. međunarodnog suhozidnog kongresa. Budući da je vrijeme održavanja Kongresa planirano tek za šest mjeseci (radionica od 28. rujna do 1. listopada, Kongres od 2. do 4. listopada), […]

Read More »

 atts
0

Volonter po prirodi – otvorene prijave za volonterski program suhozidar/ka!

Volonterski program će se održati u razdoblju od 30. ožujka – 4. travnja 2020. na prostoru Modrava, nekada najvećeg maslinika istočne jadranske obale, u okolici lučice Prosika. Volonteri će raditi na obnovi pješačkih puteva omeđenih suhozidima. Više o samoj akciji možete saznati na linku.

volonter-po-prirodi-otvorene-prijave-za-volonterski-program-suhozidarka-2-08-660x330

Volonterski program će se održati u razdoblju od 30. ožujka – 4. travnja 2020. na prostoru Modrava, nekada najvećeg maslinika istočne jadranske obale, u okolici lučice Prosika. Volonteri će raditi na obnovi pješačkih puteva omeđenih suhozidima. Više o samoj akciji možete saznati na linku.

Read More »

 atts
0

Izvještaj: Radionica “Suhozidni mentori Zadarske županije”

Mjesto i vrijeme: NP Paklenica,  28. i 29. veljače 2020

Tekst i slike: Miran Križanić

Udruga Dragodid u suradnji s domaćinom Planinarskim društvom Paklenica organizirala je dvodnevnu suhozidnu radionicu za 20 volontera s jednim suhozidnim mentorom.

Mentor na ovoj radionici bio je Nikola Tesla iz Starigrada – stalni član planinarskog društva, aktivni suhozidar i sudionik radnih akcija obnova planinarskih skloništa.

Radionica je prvenstveno bila zamišljena kao suhozidna edukacija za članove planinarskog društva i ostalih zainteresiranih planinara koji su stalni posjetioci planina i pl. puteva te kao takvi često sudjeluju u uređenju staza i skloništa.

Akcija se odvila kod planinarskog doma Paklenica. U sklopu radionice obnovljena je i terenu prilagođena suhozidna terasa u neposrednoj blizini doma. Podzid terase vrta je 10-ak metara dug, a visina mu varira. Korišteno je već zatečeno kamenje iz neposrednog okoliša, specifičnog za kanjon Paklenice i krške oblike koji u blizini vodotoka prevladavaju uslijed intenzivnog rada vode.

sdr dav dav dav IMG_20200229_150919

Mjesto i vrijeme: NP Paklenica,  28. i 29. veljače 2020 Tekst i slike: Miran Križanić Udruga Dragodid u suradnji s domaćinom Planinarskim društvom Paklenica organizirala je dvodnevnu suhozidnu radionicu za 20 volontera s jednim suhozidnim mentorom. Mentor na ovoj radionici bio je Nikola Tesla iz Starigrada – stalni član planinarskog društva, aktivni suhozidar i sudionik […]

Read More »

 atts
0

Najava: Majstorska radionica suhozidne gradnje

Rijeka 2020 – Luka različitosti u suradnji sa Sveučilištem u Rijeci i umjetnikom Darkom Fritzom organizira majstorsku radionicu suhozidne gradnje. Radionicu vodimo mi, a poziv prenosimo u cijelosti:

mrsg

“Izgradnja suhozida vrlo je slična izgradnji odnosa u društvenoj zajednici. Kao što je svaki čovjek u zajednici jednako važan i vrijedan, tako je i svaki kamen pri izgradnji suhozida jednako važan i vrijedan, nebi li ta građevina opstala. Onaj mali jednako je važan kao onaj veliki, onaj u sredini jednako je važan kao onaj na vrhu, ali i onaj na dnu. Svaka je jedinka važna za cijeloviti opstanak, bila ona kamen u suhozidu ili osoba u društvu.”  Andro Nigoević, udruga “4 grada Dragodid”

Pozivamo sve zainteresirane na majstorsku radionicu izrade suhozida pod vodstvom mentora iz udruge “4 grada Dragodid”, koja će se održati od 24. veljače do 1. ožujka 2020., svakodnevno od 10 do 17 sati na lokaciji: Sveučilišni Kampus Rijeka, Radmile Matejčić 3 (teren pored Građevinskog fakulteta). Tehnika gradnje suhozida predstavlja nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske, 2018. godine uvrštena na UNESCO-vu listu nematerijalne baštine čovječanstva. Radionica se provodi u sklopu programskog pravca 27 susjedstava Rijeka 2020 i projekta “I am not a robot” umjetnika Darka Fritza. Cilj radionice je osposobljavanje polaznika radionice o suhozidnoj gradnji na primjeru izvedbe umjetničkog rada.
Radionica je besplatna. Za sve sudionike radionice osiguran je alat, zaštitne rukavice i topli obrok. Za sudjelovanje je potrebna čvrsta obuća, radna odjeća i obavezna prijava po danima. Radionice svakodnevno započinju kratkim uvodnim predavanjem i uputama.

Prijave: Za prijavu na radionicu molimo obratiti se na e-mail: maja.pratengrazer@rijeka2020.eu ili na broj telefona: 091 61 26 319
Prijaviti se možete za svih sedam dana radionice, ili za pojedinačne dane, sukladno vlastitim mogućnostima. U sklopu prijave potrebno je istaknuti jedan ili više dana za koje se prijavljujete.

Susjedstvo Sveučilišni Kampus – jedno je od 27 susjedstava projekta Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture.

Darko Fritz – Umjetnik, istraživač, kustos suvremene i medijske umjetnosti, grafički dizajner i oblikovatelj izložbi. Studirao je arhitekturu na Sveučilištu u Zagrebu [1986 – 1989] i vizualnu umjetnost na Rijksakademie van Beeldende Kunsten u Amsterdamu [1990. – 1992.]. U svom umjetničkom radu koristi razne medije – kritički prateći razvoj tehnologije (od 1988. koristi video) koja mijenja društvo, no ostvaruje i niz projekata u netipičnim medijima i u javnom prostoru, kao što su regulacija tramvajskog prometa i hortikulturalne instalacije. Preuzima gotove medijske sadržaje, primjerice obavijesti o serverskoj grešci na internetu (Internet koristi kao umjetnički medij od 1994.), koje transponira u druge medije, organske ili nisko i visokotehnološke.

Izvor: Sveučilište u Rijeci – Tehnički fakultet, https://www.facebook.com/events/174656417305522/

Rijeka 2020 – Luka različitosti u suradnji sa Sveučilištem u Rijeci i umjetnikom Darkom Fritzom organizira majstorsku radionicu suhozidne gradnje. Radionicu vodimo mi, a poziv prenosimo u cijelosti: “Izgradnja suhozida vrlo je slična izgradnji odnosa u društvenoj zajednici. Kao što je svaki čovjek u zajednici jednako važan i vrijedan, tako je i svaki kamen pri izgradnji […]

Read More »