S Marinkom Orlićem na draškoj komunadi

Tekst: Filip Šrajer
Foto: Filip Šrajer, Berislav Horvatić, Denis Lešić
Video: Filip Šrajer, Marko Pejić

IMG_0589

Prošloga tjedna posjetili smo Marinka Orlića, stočara iz mjesta Baška Draga (odnosno Bašćanska Draga) na otoku Krku. Marinkov otac je bio porijeklom iz obližnjeg Punta, pa ga po njemu neki još zovu Puntarić. On i žena mu Mirjana najveći su krčki uzgajivači ovaca, imaju oko 700 ovaca koje drže na ….. e pa, o tome je ovdje i riječ.

Krk

Slika: kamenjarski pašnjaci otoka Krka “svijetle” na satelitskoj snimci (izvor: Google)

Južni dio otoka Krka, odnosno dvije kamenite visoravni lijevo i desno od kanjona (drage) Baške, najzanimljiviji su su hrvatski stočarski krajolici. Nepregledne površine kamenjara ispresijecane su dugačkim suhozidnim ogradama, a posebnu slikovitost cijelome prostoru daje “leopardov” uzorak brojnih dolaca i dolčića, malih vrtača pojedinačno ograđenih suhozidima. Po pašnjacima se na desetak mjesta nalaze mrgari, možda najslikovitije građevine hrvatskog suhozidnog graditeljstva – višeprostorni torovi odozgo nalik na cvjetove, a među znalcima ništa manje poznati nisu niti draški bunari – mali suhozidni zdenci nadsvođeni kamenim svodovima.

Ljubimer_109_RED

Slika: Pogled na Bašku preko mrgara i napuštenih poljodjelskih parcela na Ljubimeru (Foto: Denis Lešić)

Ove visoravni i brda (ovdje se nalazi i najviši vrh otoka Obzova, 568 m) povijesno su podijeljene na nekoliko komunada – općinskih pašnjaka: zapadno, prema Kvarneriću, odnosno Cresu, nalaze se komunade Punta, Stare Baške i Batomlja, a istočno, prema Velebitskom kanalu i kopnu, komunade Baške, Jurandvora i Drage Bašćanske. Ova zadnja, draška komunada, je i najveća jer su Dražani povijesno bili i ostali najznačajniji stočari na otoku. Uz komunade, ili unutar njih, nalaze se drmuni, privatni pašnjaci jednoga ili više vlasnika, često podijeljeni u pojedine graje, te brojne veće i manje poljodjelske površine. Dinamika tamošnjega pregonskoga stočarstva nalaže da se za vrijeme zimske polovice godine (otprilike od 1.12. do 1.5.) ovce nalaze na privatnome posjedu (sele se po pojedinim grajama, kako koju popasu), dok se u ljetno doba puštaju na komunade. Krajem ljetnog razdoblja ovce se skupljaju s komunade i sele natrag u graje i tako započinje novi ciklus.

Kal_WIDE_BH

Slika: detalj draške komunade. Komunada u užem smislu općinskog pašnjaka je pojas goleti po sredini slike. Rasute po komunadi, poljodjelske i stočarske površine omeđene gromačom ovome krajoliku daju posebnu mozaičnu slikovitost. U prvom planu je područje zvano Kal, gdje se uzgajalo, nekada davno žito, kasnije krumpir, vinova loza …. dok su po komunadi raštrkani pojedinačni, katkad bizarno maleni dolci i dolčići građeni u istu svrhu. Povrh njih je pojas drmuna, privatnih pašnjaka podijeljenih u pojedinačne graje. Dalje se zeleni kanjon Baške drage i bijeli nasuprotna pašnjačka visoravan. Jasno se vidi razlika u boji između gologa kamenjara komunade i privatnih parcela u kojima je visoka trava. Nekada su vrijedila stroga pravila koliko ovaca smije biti na komunadi (40 po vlasniku), danas to nije tako, pa je i vegetacija degradirala – tragedy of the commons na djelu. (Foto: Berislav Horvatić)

horv00-08

Slika: prilikom svakoga seljenja, te prilikom striga u ljeto, ovce je trebalo okupiti – za skupljanje ovaca s komunade služe ovi suhozidni “alati” – mrgari. Ovce se utjeraju u središnji prostor – salu, a iz nje razvrstavaju u pojedine mrgariće. (Foto: Berislav Horvatić)

05 na starih mrg-novi

Slika: Na starih mrgari – novi. Da, tako se naziva ovaj lokalitet. U tragovima na tlu vidi se kako su mrgari nekada bili veći – smanjena stada rezultirala su i promjenom u veličini mrgara, kako bi se zadržale performanse, odnosno optimalan kapacitet “alata”. (Foto: Denis Lešić)

Fotogalerija snimaka mrgara iz zraka može se naći ovdje, njihove lokacije na karti ovdje, a tekst Berislava Horvatića na engleskom i hrvatskom jeziku ovdje.

DSCN5296

Slika: osamljeni dolčić daleko na komunadi u kojemu su se uzgajali krumpir i pomidori. Slični dolčićima su umejki ili drmunići, prostori ograđeni kako bi se u njih privremeno stavio magarac ili dio stada. Danas se ta distinkcija izgubila, jer su i jedni i drugi uglavnom napušteni ili se koriste za stočarstvo. (Foto: Berislav Horvatić)

IMG_0559

Slika: još jedna karakteristična suhozidna građevina: bunar nadsvođen nepravim svodom. Na draškoj komunadi ima ih 16, a još ima i nekoliko privatnih. Kroz uzak ulaz ne može se provući ovca – voda u bunarima bila je dostupna samo ljudima, za piće i pripremu jela, za pripremu insekticida protiv krpelja, za napojiti magarca i druge namjene. Za razliku od sličnih bunja ili obližnjih puntarskih komarda gdje su kamenovi nepravoga svoda nagnuti prema van kako se kiša ne bi procjeđivala u unutrašnjost, ovdje su nagnuti prema unutra – iz jasnog razloga.

Svi bunari (lokacije, opisi i fotografije) mogu se vidjeti na interaktivnoj karti Suhozid.hr, a tekst Berislava Horvatića na hrvatskom i engleskom s crtežima Boruta Juvanca može se naći ovdje

IMG_0564

Nakon ovoga opširnog uvoda, nešto i o našim domaćinima i druženju s njima. Marinko svoje ovce drži na svojim pašnjacima, zatim na pašnjacima koje je uzeo u zakup i na komunadi (ljeti na visoravni, a s jeseni na „jesenskoj komunadi“, zapravo gaju bliže selu). Ukupno gospodari s oko 500 ha zemljišta, a u ARKODu ima upisano 22 km suhozida. Po tome je prvi među svim hrvatskom poljoprivrednicima, pretekao je čak i takve „gigante“ kakvi su Paška sirana d.d. i Poljoprivredna zadruga Cres. Temeljem toga osvojio je prošlogodišnju titulu „Prijatelj suhozida“, međutim poticaje od države za održavanje suhozida još nije dobio… Na slici gore su suhozidi između pojedinih graja unutar posjeda – za njih nisu predviđeni novci, nego samo za vanjske ograde.

Pogledajte kratki filmić snimljen prilikom našega druženja na komunadi.

 

IMG_0558-1

Slika: Svakodnevno trošeći đonove po kamenitom tlu komunade  Mirjana i Marinko godišnje unište desetke pari obuće. Hodaju prema graji u kojoj drže ovce. Lokacija je Za Vodinami, lijevo na slici je bunar, a u pozadini su zarasli dolci. Drvo je maklen ili kako ga tu zovu žestila

Razgovarajući o krajoliku i o stočarstvu koja ga je stvorilo, a Marinku i Mirjani je svakodnevica, dotakli smo se mnogih tema, ali normalno je da je priča skretala na aktualne probleme. Već godinama je na komunadi (koja je postala vlasništvo države, za razliku od nekih drugih komunada koje su zadržale općine i gradovi ili su razdijeljene među privatnim korisnicima) najveća tema to kako Hrvatske šume oru, odnosno ripaju kamenjar komunade i na njoj sade borove. Uznapredovali izrast smriča (kojega se ne smije uklanjati!) i novoposađene borove šumice istiskuju ovčare s komunada, a umjesto ovaca, šire se čaglji i veprovi, koji razvaljuju gromače, provaljujuju u graje i ubijaju ovce, pogotovo tek izležene janjce.

Drugi problem vezan je uz spomenute poticaje, a trn je u oku svima koji se razumiju u hrvatsku suhozidnu baštinu:  Pravilnik koji regulira poticaje ne priznaje suhozide unutar ARKOD parcela, već samo po njihovom obodu. Kako ARKOD parcela obuhvaća cijeli jedan poljoprivredni posjed, tako obuhvaća i više graja unutar njega, a za poticaje su predviđeni samo vanjski zidovi. Tako će se u konačnom obračunu Marinkova “metraža” vjerojatno značajno smanjiti, a gromače među grajama, tamo gdje funkcionalno nisu nužne, pomalo nestajati. To nije samo Marinkov problem, tako će bez poticaja za održavanje ostati i terase, gomile i zidovi unutar parcela u Dalmaciji, bez obzira što je i u jednom i u drugom slučaju riječ o temeljnim krajobraznim obilježjima, mogli bismo reći i glavnim razlikovnim obilježjima hrvatskog u odnosu na druge svjetske suhozidne krajolike i razlogu zašto su uopće poticaji i uvedeni. Marinko ukazuje na još jedan problem Pravilnika, a to je uvjet da se mora ukloniti vegetacija uz suhozide, a upravo se recimo kupina uz suhozid pokazala kao određena vrsta osiguranja da ga vepar na tome mjestu ne može probiti, odnosno daleko mu je teže to učiniti… Sigurno teme za Pravilnik za 2018. koji je trenutno na javnoj raspravi.

I tako je uz divljenje jedinstvenom krajoliku i građevinama južnog dijela otoka Krka, i razgovore o problemima koji muče tamošnje stočare, brzo proletilo kratko zimsko poslijepodne…

Autor teksta zahvaljuje se na podacima i korekcijama Berislavu Horvatiću, koji je prije petnaestak godina prvi istražio i publicirao zanimljivosti ovoga krajolika, vođen domaćim autoritetima od kojih sada neki više nisu na životu.

 

Share and Enjoy:
  • Facebook
  • Twitter
  • del.icio.us
  • Print
  • Tumblr

Post a Comment

Your email is never published nor shared. Required fields are marked *

*
*

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

 atts
0

Najava: Bračka japjenica – predstavljanje knjige

Predstavljanje knjige ”Bračka japjenica” održat će se u petak, 22. lipnja 2018 u 21 sat, u dvorani Porat u Pučišćima. Udruge Zemlja za nas i Antropop pozivaju sve zainteresirane na predstavljanje ove knjige ”na tri jezika i jednom dijalektu” koja svjedoči o umijeću preživljavanja na otoku i izradnje japjenice iznad Pučišća.

35482290_2156032697965142_7859049991375945728_n

Fotografije unutrašnjosti dostupne su ovdje: Album

Prenosimo poziv:

Knjiga je rezultat neponovljive avanture, koju smo pokrenuli zajedno sa drugim entuzijastima i zaljubljenicima u tradiciju i očuvanje baštine. Fotografije nastale tijekom tih 10 dana, emocije i tekst kojim je popraćena izgradnja čudesne vapnenice, čine sadržaj ove knjige.

Priča o japnenici može se rekonstruirati iz usmenih iskaza japneničara barba Joze, to je priča njegovog života. Autentična, iskrena, emotivna.
Tehničke karakteristike same vapnenice dolaze do izražaja u drugom dijelu, kod opisa postupka građenja.

Sadržaj knjige je pisan na hrvatskom, engleskom i francuskom jeziku. Sadržava i autentični dijalektalni tekst (pučišku čakavicu), te riječi i rečenice graditelja u žaru gradnje, koje pak pripadaju jednom idiomu – gotovo nerazumljivom ostalim govornicima. Riječ je o jeziku kamena, jeziku ljudi i struke kojih gotovo da više i nema u stvarnosti, ali je sada zauvijek zapisan.

Svoj primjerak jedinstvene knjige o Bračkoj japnenici možete dobiti ako kontaktirate Udrugu Zemlja za nas na facebooku: ZZN_kontakt ili na predstavljanju knjige. Cijena je dobrovoljna donacija. Prikupljene donacije će biti korištene za nabavku brentača za zaštitu od požara. Smaramo da zaštitom svoje zemlje ujedno štitimo i okolna polja, koja mahom stoje prazna i zarasla u svo ono bilje koje vatru širi neviđenim brzinama.

35329315_2000728393512650_4488422651760476160_o
Foto: Antropop

Tisak knjige sufinanciran je sredstvima udruge Antropop, u sklopu projekta RE:AKCIJA koji su 2016. provodili sredstvima zaklade Nadace Via – The Via Foundation.

Predstavljanje knjige ”Bračka japjenica” održat će se u petak, 22. lipnja 2018 u 21 sat, u dvorani Porat u Pučišćima. Udruge Zemlja za nas i Antropop pozivaju sve zainteresirane na predstavljanje ove knjige ”na tri jezika i jednom dijalektu” koja svjedoči o umijeću preživljavanja na otoku i izradnje japjenice iznad Pučišća. Fotografije unutrašnjosti dostupne su ovdje: […]

Read More »

 atts
0

Najava: Završna konferencija projekta AGRISCAPE&ME

Završna konferencija projekta “Obnova tradicionalnog poljoprivrednog pejzaža za održivu poljoprivredu – AGRISCAPE&ME” će se održati u Gornjoj Lastvi, Crnoj Gori u ponedjeljak 18.6.2018. sa početkom u 14.30 sati.

Projekt su provodile crnogorske udruge: EXPEDITIO Centar za održivi prostorni razvoj , Kulturno zavičajno udruženja NAPREDAK Gornja Lastva  i Maslinarsko društvo „Boka“ – Boka Kotorska, sa Mrežom za ruralni razvoj Crne Gore kao suradnikom.

Screenshot_1

Na završnoj konferenciji će partneri i suradnici predstaviti rezultate provedenih aktivnosti, s posebnim fokusom na Preporuke za poboljšanje okvira za zaštitu, planiranje i obnovu tradicionalnih poljoprivrednih pejzaža u Crnoj Gori kao i pilot projekt Identifikacije, analize i preporuka za obnovu tradicionalnih poljoprivrednih pejzaža u Gornjoj Lastvi koji predstavlja metodologiju utvrđivanja nekadašnjeg načina korištenja zemljišta kao osnova za njegovu buduću upotrebu.

O značaju i tretmanu poljoprivrednih pejzaža u Crnoj Gori govorit će predstavnici nadležnih ministarstava: Ministarstva kulture, Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja i Ministarstva održivog razvoja i turizma.

Na konferenciji će biti predstavljene i aktivnosti na polju istraživanja i obnove suhozidne baštine i ruralnih prostora Konavala o kojima će govoriti pejzažna arhitektica Anita Trojanović iz Konavala.

Sudjelovat će i dr. Parviz Koohafkan, osnivač i predsjednik Zaklade za svjetsku poljoprivrednu baštinu (www.worldagriculturalheritage.org) i Inicijative Ujedinjenih naroda za „Zaštitu i prilagođeno upravljanje Globalno važnim sustavima poljoprivredne baštine. Predstavit će koncept Globalno važnih sistema poljoprivredne baštine i govoriti o primjerima dobre prakse i važnosti očuvanja poljoprivrednih pejzaža na globalnom nivou.

Nacrt programa konferencije možete pogledati ovdje.

Projekt se financira iz sredstava Europske unije u okviru regionalnog projekta “Održiva poljoprivreda za održivi Balkan: jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva za javno zastupanje i razvijanje politika na zapadnom Balkanu“.

Za sve zainteresirane, osiguran je prijevoz do Gornje Lastve. Kombi kreće u 14 sati ispred Glavne pošte u Tivtu. Dobrodošli!

 

Završna konferencija projekta “Obnova tradicionalnog poljoprivrednog pejzaža za održivu poljoprivredu – AGRISCAPE&ME” će se održati u Gornjoj Lastvi, Crnoj Gori u ponedjeljak 18.6.2018. sa početkom u 14.30 sati. Projekt su provodile crnogorske udruge: EXPEDITIO Centar za održivi prostorni razvoj , Kulturno zavičajno udruženja NAPREDAK Gornja Lastva  i Maslinarsko društvo „Boka“ – Boka Kotorska, sa Mrežom […]

Read More »

 atts
0

Najava / Announcing: Petrebišća 2018!

Najavljujemo i pozivamo zainteresirane studente i mlade profesionalce na 9. suhozidni međunarodni volonterski kamp Petrebišća 2018., koji će se održati 28. srpnja – 5. kolovoza 2018. u napuštenom ljetnom selištu Petrebišća na Učki.

We proudly announce the 9th dry-stone international student/young professionals’ volunteer camp Petrebišća 2018. The camp will be held in an abandoned dry-stone seasonal village Petrebišća on Učka mountain, July 28th – August 5th 2018.

PTB_2018

Prošlogodišnji izvještaj
Last year report

Sudionici će:
- naučiti osnove suhozidne gradnje
- naučiti oblikovati kamen malim ručnim alatom
- sagraditi suhozid ”iz nule”
- obnoviti kameni krov
- prenositi kamene ploče izvađene iz malog kamenoloma
- obnavljati seosku suhozidnu infrastrukturu
- sudjelovati u međunarodnom neformalnom suhozidnom natjecanju i natjecanju u balotama!

Participants will:
- learn dry-stone basics
- learn to shape stone using hand tools
- build a dry-stone wall ”from scratch”
- repair a stone slate roof
- carry stone slates extracted from a small quarry
- renovate dry-stone village infrastructure
- participate in an informal dry-stone competiton and a petanque competition!

Osim radnog programa, pripremili smo program predavanja i razgovora o ruralnom graditeljskom naslijeđu i vezanim temama, kao i pješačku i planinarsku turu po PP Učka.

There will be interesting lectures about building techniques, architectural heritage and related topics, as well as a walking and hiking tour along NP Učka.

Lokacija – jučer, danas, sutra
Napušteno ljetno selište Petrebišća iznad Mošćeničke Drage smješteno je u udolini ispod glavnog hrpta Učke. Uz spomeničku važnost za kulturu života na ovom prostoru, ovaj slikoviti lokalitet je otvaranjem Mitsko-Povijesne staze Trebišća-Perun dobio i turistički značaj kao jedan od njenih ključnih punktova. U suradnji udruge Dragodid i Općine Mošćenička Draga 2010. pokrenuta je organizacija  ljetnih studentskih radionica kroz koje bi se, praktičnim radom na obnovi selišta, znanja o  tradicijskim graditeljskim tehnikama prenijela na novu generaciju mladih profesionalaca. Namjera je obnovljene objekte i uređene površine pretvoriti u sadržaje poput planinarskog skloništa za posjetitelje Parka prirode Učka i otvorenog prostora za kulturna događanja.

Location – past, present, future
Petrebišća is an abandoned seasonal village of simple stone huts, situated on a high plateau on Učka mountain and surrounded by forest. The History and Mythology Trail Trebišća-Perun was established by Nature park Učka, adding touristic key-point significance to Petrebišća village. Since 2010., Dragodid Association, Mošćenička Draga Municipality and Nature Park Učka in collaboration have organized summer students’ workshops in Petrebišća. The goal is to transfer knowledge about traditional building techniques to generations of future young professionals. Reconstructed dry-stone buildings and landscape features are to be re-used as hikers’ shelters and open spaces for various cultural events.

Kome je radionica namijenjena?
Radionica je namijenjena studentima i mladim profesionalcima koji se bave prostorom, gradnjom i baštinom, te koje zanimaju tradicionalne tehnike gradnje, rad i zabava u prirodi. Od ukupno 20 mjesta na radionici 15 će se popuniti kroz ovaj poziv, a 5 kroz francusku baštinsku volontersku mrežu REMPART.

Za ostale zainteresirane su (uz najavu) dobrodošli kraći jednodnevni posjeti u periodu 30. srpnja – 5. kolovoza 2018.
Sudionici moraju biti punoljetni.

Who is the workshop for?
The workshop is open for building and heritage students and enthusiasts interested in traditional building techniques and simple rewarding outdoor work. 15 out of 20 open places will be filled through this call, while remaining 5 will be filled through the French heritage volunteer network REMPART.

Others are welcome to visit us for a day or two during the period July 3oth – August 5th (upon prior notice).
All participants must be 18+ years old.

Kako je organiziran kamp?
Smještaj tijekom radionice je u vlastitim šatorima i vrećama na lokaciji, u kampu na livadi s podosta hlada. Nema tople i tekuće vode a količina potrošnje vode je ograničena. Veliki šator služi kao kuhinja i zajednički dnevni boravak. Tuš je kamperski a WC poljski, pobliže šumski. GSM signal postoji ali je slab a struja se koristi samo za punjenje baterija. Na raspolaganju su tri obroka dnevno, od čega jedan ili dva kuhana. Vegetarijanci su dobrodošli. Dnevna zaduženja sudionika uključuju pomoć u pripremi hrane te održavanje reda u kampu i selu.

Iznos participacije: 350 kn. Jezik radionice engleski/hrvatski.

How is the camp organized?
The camp is situated on a nice and shady meadow. Everybody brings their own waterproof tent, sleeping bag & mattress. A big military tent is put up as a kitchen, storeroom and “living room” for all. Limited water usage, pit toilet, campers’ shower, 3 meals per day (1-2 cooked). Vegetarians welcome. GSM signal is weak, electricity is used only for charging batteries. Participants help with the food preparation and camp maintenance.

Participation fee: 350 kn. Working language: English/Croatian.

Kako se prijaviti?
Ako smo vas zainteresirali, prijave šaljite od 18.6. (pon) do 29.6. (pet) na adresu info@dragodid.org

Prijava mora sadržavati: ime i prezime, fakultet (ili druga organizacija), godina rođenja, kontakt mobitel, mail adresa.

Uz osnovne podatke šaljite nam i nešto kroz što ćemo vas najbolje ukratko upoznati. Prikaz onoga čime se inače bavite, koji su vam interesi i što vas je motiviralo za radionicu, na način koji vam najbolje leži – tekst, fotografije, crtež, ili bilo koju drugu formu. Cijenit ćemo duhovitost i kreativnost u prijavi. Kod selekcije sudionika će nam upravo kvaliteta vaših prijava biti od pomoći.

How to apply?
Send your applications June 18th (Mon) to Jun 29th (Fri) on: info@dragodid.org

Your application must contain: first and last name, University (or other organisation), birth year, contact mobile phone, e-mail address.

Along with your basic information send us something that will help us get to know you a little bit. Show us what you do, what your interests are, what motivated you to apply. Pick a form that suits you best: text, photo, drawing or anything else. Creative and witty applications will be appreciated. The quality of your applications will help us with participants selection.

Vidimo se na planini!
See you up on the mountain!

Najavljujemo i pozivamo zainteresirane studente i mlade profesionalce na 9. suhozidni međunarodni volonterski kamp Petrebišća 2018., koji će se održati 28. srpnja – 5. kolovoza 2018. u napuštenom ljetnom selištu Petrebišća na Učki. We proudly announce the 9th dry-stone international student/young professionals’ volunteer camp Petrebišća 2018. The camp will be held in an abandoned dry-stone […]

Read More »

 atts
0

Najava: Predavanje o aktivnosti udruge Dragodid u Knjižnicama grada Zagreba

Knjižnice grada Zagreba ugostile su nas kako bismo predstavili aktivnosti udruge u području očuvanja kulturne baštine i volonterizma. Predavanje će se održati u KGZ Dubrava (Avenija Dubrava 51) u petak 15. lipnja s početkom u 18 sati.
Program obuhvaća razgovore o suhozidu, vernakularnoj arhitekturi i srodnim temama. Na predavanju ćemo razgovarati o različitim profesijama koje su uključene u organiziranje jednog takvog kampa i same udruge.

KGZ

Ovog ljeta udruga Dragodid organizira 9. međunarodni suhozidni volonterski kamp u napuštenom ljetnom selištu Petrebišća u Parku prirode Učka te ćemo na predavanju izložiti kako se studenti etnologije, arhitekture i drugih smjerova mogu prijaviti za volonterski kamp i koje će se aktivnosti održavati.

Knjižnice grada Zagreba ugostile su nas kako bismo predstavili aktivnosti udruge u području očuvanja kulturne baštine i volonterizma. Predavanje će se održati u KGZ Dubrava (Avenija Dubrava 51) u petak 15. lipnja s početkom u 18 sati. Program obuhvaća razgovore o suhozidu, vernakularnoj arhitekturi i srodnim temama. Na predavanju ćemo razgovarati o različitim profesijama koje […]

Read More »

0

Poziv za volontere: 10. festival levande na Hvaru

Na Hvaru, u Eko-selu Velo Grablje uskoro se održava festival levande. Od 28. do 30. lipnja možete sudjelovati i naučiti nešto novo o levandi – biljci koja na otoku Hvaru ima dugogodišnju tradiciju uzgoja i proizvodnje te je po njoj Hvar nadaleko poznat kao „Otok levande“.

Uz otvaranje sezone žetve levande i demonstraciju destilacije na starom postrojenju, festivalski program uključuje izložbe, radionice suhozida, projekcije filmova, igrane predstave, koncerte i druge aktivnosti.
Više o festivalu na stranicama udruge Pjover – ovdje.

Na Hvaru, u Eko-selu Velo Grablje uskoro se održava festival levande. Od 28. do 30. lipnja možete sudjelovati i naučiti nešto novo o levandi – biljci koja na otoku Hvaru ima dugogodišnju tradiciju uzgoja i proizvodnje te je po njoj Hvar nadaleko poznat kao „Otok levande“. Uz otvaranje sezone žetve levande i demonstraciju destilacije na […]

Read More »