Jadranski suhozidi: Baška-mrgari

tekst: Berislav Horvatić
foto: Berislav Horvatić / Denis Lešić

Za razliku od pretežito nizinskog ili brežuljkastog i obraslog Sjevernog i Srednjeg Krka, južni je dio otoka, jugoistočno od približne crte Punat-Vrbnik, izrazito i dojmljivo gorovit. Zelenu i plodnu bašćansku dolinu obrubljuju dvije krševite i gole vapnenačke zaravni što se uspinju do visine od 350 do 500 metara nad morem. Iz jugozapadne se visoravni, kao zaobljene glavice visoke svega pedesetak metara, izdižu najviši vrhovi otoka, Obzovo (568 m), Brestovica (558 m), Veli vrh (541 m) i Zmina (537 m), i to uz njezin rub do Bašćanske doline. Sjeveroistočna je visoravan nešto niža i zaravnjenija, s najvišim vrhovima Trike (475 m), Diviska (471 m) i Kozlja (463 m), duž hrpta koji je odvaja od mora Velebitskog kanala. To je svijet za sebe, i prirodno i u kulturnom pogledu, “krčki Tibet” ili “mini Velebit”. Tu škrtim pašnjacima, prošaranim vezom od suhozida (gromača), lutaju tisuće ovaca, a nebom kruže bjeloglavi supovi i gnijezde na nepristupačnim liticama. Tu se obilje i prirodnog i kulturnog nasljeđa nerazdruživo ispreplelo u kulturni krajolik (ignorirajući tako podjelu resora dvaju nadležnih ministarstava…)

Mrgari –suhozidne višeprostorne ovčare u obliku cvijeta na otoku Krku

Prastara građevinska tehnika suhozida (gromače), tj. gradnja slaganjem kamena bez ikakva vezivnog materijala, još je uvijek očuvana u pučkoj tradicijskoj arhitekturi ovoga kraja. Njezin su najdojmljiviji i najrjeđi primjer mrgari, kompleksne višeprostorne ovčare od suhozida, s tlocrtom u obliku cvijeta, koje se koriste za razvrstavanje ovaca različitih vlasnika. Ti ogromni suhozidni cvjetovi, desecima metara u promjeru, ukrašavaju općinska pasišta (komunade) svega triju mjesta (Baška, Jurandvor i Batomalj) na najjužnijem dijelu otoka Krka, u kojima se još održava tradicijski običaj kolektivnog spravljanja ovaca. Na Krku mrgara ima deset, od čega su troji napušteni, a sedmori se još koriste, dok ih na susjednom nenastanjenom otoku Prviću ima još pet. Najveći od njih mogu primiti i do 1500 ovaca, sakupljenih po krševitim visoravnima kojima poludivlje lutaju u ljetnoj polovini godine. Stado se utjera u središnju prostoriju (sala) i zatim razvrstava (trka) u periferne odjeljke (mrgariće) što je okružuju poput latica, kroz otvore (škulje) ili prolaze (lazi). Građeni su pretežito od jednostrukog suhozida (unjulice), pa su dosta krhki i traže redovito održavanje, što obavljaju njihovi graditelji, vlasnici i korisnici, domaći pastiri. Oni im i mijenjaju oblik, pa i tlocrt, prema svojem nahođenju i trenutnim potrebama. Cvjetovi kameni, ali ne i okamenjeni!

Mrgari su jedinstveni, rijetki i lijepi, a njihova krhka ljepota svakako zaslužuje zaštitu i očuvanje, ali ne i konzervaciju. Jer konzervacija bi značila napuštanje, a ti golemi cvjetovi venu i propadaju ako se za njih ne brinu. Mogu preživjeti samo ako ostanu u aktivnoj uporabi, što ujedno znači i prihvaćanje njihovog stalnog mijenjanja.

Koliko je (za sada) poznato, osim na krajnjem jugu otoka Krka i na susjednom otoku Prviću, takvih mrgara u obliku cvijeta ima na jos dva otoka u svijetu: u Walesu na otoku Velika Britanija, te na Islandu. Ako netko sazna za još koji primjer, neka se oglasi.

1) za cijeli tekst na hrvatskom i engleskom jeziku

2) opširniji članak “Mrgari-rožice od gromače” istoga autora objavljen u Krčkom kalendaru 2000. godine 

3) lokacije mrgara na topografskoj karti (Horvatić)

4) galerija zračnih fotografija Denisa Lešića

5) video obnove mrgara na Lipici (Trinajstić)

 


View Larger Map

Share and Enjoy:
  • Facebook
  • Twitter
  • del.icio.us
  • Print
  • Tumblr

One Comment

  1. Kokoš
    Posted March 7, 2014 at 13:04 | Permalink

    Da ne povjeruješ kako dobro

6 Trackbacks

  1. By Jadranski suhozidi: Baška – nastavak on February 16, 2010 at 00:01

    […] Uncategorized « Jadranski suhozidi: Baška […]

  2. […] mrgari i pokrivene gustirne plasiraju južni dio otoka Krka u vrh jadranskih suhozidnih fenomena, ali to […]

  3. By Jadranski suhozidi: Punat-puntarske komarde on March 20, 2010 at 00:45

    […] prostora. Međutim, ukoliko ih se promatra u kontekstu kulturnog krajolika južnog Krka i mrgara, drmuna, mošuna, cisterni, itd., komarde dobivaju određeno dodatno značenje, reklo bi se točka […]

  4. By Jadranski suhozidi: Baščanski mrgari on April 6, 2011 at 22:06

    […] Baščanski mrgari (“muzišta”) na Starošćini su primjer suhozidnih ograda nastalih uslijed periodičnih potreba brojanja ovaca na kolektivnim pasištima (“komunadama”) u surovom krškom pejsažu. Kod pasišta čija se vegetacija bolje koristila ako su bila nedijeljena individualnim vlasništvima valjalo je na ekonomičan i učinkovit način riješiti potrebu vlasnikovog nadzora nad svojim imutkom, označenog prikladnim biljezima. Na pasištima sela Jurandvor, Baška i Batomalj takva se potreba rješavala građevinom kakva iz ptičje perspektive podsjeća na cvijet s laticama. Kad bi vlasnici utjerali sve ovce s pasišta u središnji prostor stali bi razdvajati vlastite u sporedne komore, odakle bi ih nakon prebrajanja opet pustili na zajedničku pašu. U mrgarima nije bilo potrebe za utvrđivanje njihovog ziđa betonom jer svojoj zadaći bolje služe upravo ovakvi, lako prilagođavajući središnju “salu” i pokrajnje “mrgariće” izmijenjenim veličinama stada. Mrgari još nisu u Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske, ni kao građevine, dijelovi kulturnog krajolika ili lokalno umijeće u statusu nematerijalnog kulturnog dobra. Share and Enjoy: « Jadranski suhozidi: Bunja na Zlarinu Jadranski suhozidi: Praputnjarska Takala » […]

  5. By Obnova mrgara na Lipici 2007. on April 15, 2011 at 11:20

    […] MRGARI NA […]

  6. By Razglednice s konzervatorske šetnje Lunom on November 15, 2011 at 12:40

    […] Tu se posebno ističe suhozidni kompleks Dudićevog osika, koji predstavlja svojevrsni aparat za razvrstvanje, mužnju i strigu ovaca usporediv sa bašćanskim mrgarima. […]

Post a Comment

Your email is never published nor shared. Required fields are marked *

*
*

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

 atts
0

Bunja Jurkovica – Žirije – Papirnata maketa

Kartonsku maketu s izložbe “Prijatelj suhozida”, fotografija vodičkog fotografa i umirovljenog arhitekta Boška Fržopa, po njegovom je nacrtu priredio Boško Čelar. Listovi nas korak po korak vode sklapanju elementarnog oblika bunje, u rijetkoj izvedbi pravilne krnje piramide kojoj je ovdje početkom 20. stoljeća pribjegla obitelj majstorskih graditelja u suhozidu Alić Tarakalo. Njena solidna izgradnja očita je unutrašnjim pogledom na krovište ovog kamenog poljskog skloništa.

Više možete saznati na linku, gdje možete i preuzeti materijal u PDF obliku.

Slika 1. Bunja Jurkovica (Preuzeto sa web stranice: Muzej grada Šibenika)

IF

 

Slika 2. Unutrašnjost Bunje Jurkovica (Preuzeto sa web stranice: Muzej grada Šibenika)

IF

Kartonsku maketu s izložbe “Prijatelj suhozida”, fotografija vodičkog fotografa i umirovljenog arhitekta Boška Fržopa, po njegovom je nacrtu priredio Boško Čelar. Listovi nas korak po korak vode sklapanju elementarnog oblika bunje, u rijetkoj izvedbi pravilne krnje piramide kojoj je ovdje početkom 20. stoljeća pribjegla obitelj majstorskih graditelja u suhozidu Alić Tarakalo. Njena solidna izgradnja očita […]

Read More »

 atts
0

!!! XVII. International Congress on dry stone – OBAVIJEST / NOTICE / LA NOTICE !!!

Janik (suhozidni pčelinjak) u Konavlima, Fotografija - Suhozidna baština Konavala
Fotografija: Janik (suhozidni pčelinjak) u Konavlima; suhozidna baština Konavala

___________________________________________________________________________________________

Dragi čitatelji,

globalno izbijanje koronavirusa potaknulo nas je da vas obavijestimo o narednim koracima organizacije i održavanja XVII. međunarodnog suhozidnog kongresa.

Budući da je vrijeme održavanja Kongresa planirano tek za šest mjeseci (radionica od 28. rujna do 1. listopada, Kongres od 2. do 4. listopada), Organizacijski odbor, oprezno ali optimistično, nastavlja s pripremama i prihvaćanjem prijava sudionika, u nadi da će globalna pandemija prestati do jeseni, a normalan život, putovanja i rad nastaviti u normalnim okolnostima.

Ovdje možete pronaći više informacija o Kongresu i kako se prijaviti (rok: 30. lipnja):

http://www.dragodid.org/prijaveapplications-xvii-medunarodni-suhozidni-kongres-international-congress-on-dry-stone/

Pomno pratimo situaciju i pripremamo detaljan program. Iako je naš fizički kontakt onemogućen, tu smo za sve vaše prijedloge i upite.

Veselimo se vašim aplikacijama, ostajte informirani i sigurni,

Organizacijski odbor Kongresa

___________________________________________________________________________________________

Dear readers,

global coronavirus outbreak prompted us to inform you about next steps in XVII. International Congress on dry stone organisation.

Since Congress is happening in six months time (workshop September 28th-October 1st, congress October 2nd-4th), the Organisation Committee agrees with cautious optimism to continue our work with preparation and accepting applications. Hopefully, global pandemic ceases by autumn and normal life, travel and work continues.

Here you can find more information about the Congress and how to apply (deadline: June 30th):

http://www.dragodid.org/prijaveapplications-xvii-medunarodni-suhozidni-kongres-international-congress-on-dry-stone/

We are closely monitoring the situation and preparing a detailed program.

Our physical contact halted, but we are here for your suggestions and questions.
Looking forward to your applications,
stay informed and safe,

Congress Organisation Committee

___________________________________________________________________________________________

Chers amis de la pierre sèche,

La situation face à la pandémie du coronavirus Covid 19 nous incite à vous tenir informé des prochaines étapes de l’organisation du XVIIème Congrès international pour la pierre sèche.

Comme celui-ci aura lieu dans 6 mois (chantier participatif du 28 septembre au 1er octobre, puis congrès du 2 au 4 octobre), en restant prudent mais néanmoins optimisme, le Comité d’organisation a pris l’option de poursuivre sa préparation. Espérons que cette pandémie cesse à l’automne et que la vie, les voyages et le travail reprennent normalement leur cours.

En conséquence,  l’appel à communications, dont la date avait été préalablement fixée au 29 février 2020, est repoussée au 30 juin 2020. Vous trouverez plus d’informations sur :

http://www.dragodid.org/prijaveapplications-xvii-medunarodni-suhozidni-kongres-international-congress-on-dry-stone/

Tout contact physique est interrompu, mais nous restons en lien, attentifs à vos suggestions et questions.

Au plaisir de vous rencontrer à Konavle !
Restez connecté et en sécurité,

Le Comité d’organisation du Congrès

 

 

 

 

Fotografija: Janik (suhozidni pčelinjak) u Konavlima; suhozidna baština Konavala ___________________________________________________________________________________________ Dragi čitatelji, globalno izbijanje koronavirusa potaknulo nas je da vas obavijestimo o narednim koracima organizacije i održavanja XVII. međunarodnog suhozidnog kongresa. Budući da je vrijeme održavanja Kongresa planirano tek za šest mjeseci (radionica od 28. rujna do 1. listopada, Kongres od 2. do 4. listopada), […]

Read More »

 atts
0

Volonter po prirodi – otvorene prijave za volonterski program suhozidar/ka!

Volonterski program će se održati u razdoblju od 30. ožujka – 4. travnja 2020. na prostoru Modrava, nekada najvećeg maslinika istočne jadranske obale, u okolici lučice Prosika. Volonteri će raditi na obnovi pješačkih puteva omeđenih suhozidima. Više o samoj akciji možete saznati na linku.

volonter-po-prirodi-otvorene-prijave-za-volonterski-program-suhozidarka-2-08-660x330

Volonterski program će se održati u razdoblju od 30. ožujka – 4. travnja 2020. na prostoru Modrava, nekada najvećeg maslinika istočne jadranske obale, u okolici lučice Prosika. Volonteri će raditi na obnovi pješačkih puteva omeđenih suhozidima. Više o samoj akciji možete saznati na linku.

Read More »

 atts
0

Izvještaj: Radionica “Suhozidni mentori Zadarske županije”

Mjesto i vrijeme: NP Paklenica,  28. i 29. veljače 2020

Tekst i slike: Miran Križanić

Udruga Dragodid u suradnji s domaćinom Planinarskim društvom Paklenica organizirala je dvodnevnu suhozidnu radionicu za 20 volontera s jednim suhozidnim mentorom.

Mentor na ovoj radionici bio je Nikola Tesla iz Starigrada – stalni član planinarskog društva, aktivni suhozidar i sudionik radnih akcija obnova planinarskih skloništa.

Radionica je prvenstveno bila zamišljena kao suhozidna edukacija za članove planinarskog društva i ostalih zainteresiranih planinara koji su stalni posjetioci planina i pl. puteva te kao takvi često sudjeluju u uređenju staza i skloništa.

Akcija se odvila kod planinarskog doma Paklenica. U sklopu radionice obnovljena je i terenu prilagođena suhozidna terasa u neposrednoj blizini doma. Podzid terase vrta je 10-ak metara dug, a visina mu varira. Korišteno je već zatečeno kamenje iz neposrednog okoliša, specifičnog za kanjon Paklenice i krške oblike koji u blizini vodotoka prevladavaju uslijed intenzivnog rada vode.

sdr dav dav dav IMG_20200229_150919

Mjesto i vrijeme: NP Paklenica,  28. i 29. veljače 2020 Tekst i slike: Miran Križanić Udruga Dragodid u suradnji s domaćinom Planinarskim društvom Paklenica organizirala je dvodnevnu suhozidnu radionicu za 20 volontera s jednim suhozidnim mentorom. Mentor na ovoj radionici bio je Nikola Tesla iz Starigrada – stalni član planinarskog društva, aktivni suhozidar i sudionik […]

Read More »

 atts
0

Najava: Majstorska radionica suhozidne gradnje

Rijeka 2020 – Luka različitosti u suradnji sa Sveučilištem u Rijeci i umjetnikom Darkom Fritzom organizira majstorsku radionicu suhozidne gradnje. Radionicu vodimo mi, a poziv prenosimo u cijelosti:

mrsg

“Izgradnja suhozida vrlo je slična izgradnji odnosa u društvenoj zajednici. Kao što je svaki čovjek u zajednici jednako važan i vrijedan, tako je i svaki kamen pri izgradnji suhozida jednako važan i vrijedan, nebi li ta građevina opstala. Onaj mali jednako je važan kao onaj veliki, onaj u sredini jednako je važan kao onaj na vrhu, ali i onaj na dnu. Svaka je jedinka važna za cijeloviti opstanak, bila ona kamen u suhozidu ili osoba u društvu.”  Andro Nigoević, udruga “4 grada Dragodid”

Pozivamo sve zainteresirane na majstorsku radionicu izrade suhozida pod vodstvom mentora iz udruge “4 grada Dragodid”, koja će se održati od 24. veljače do 1. ožujka 2020., svakodnevno od 10 do 17 sati na lokaciji: Sveučilišni Kampus Rijeka, Radmile Matejčić 3 (teren pored Građevinskog fakulteta). Tehnika gradnje suhozida predstavlja nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske, 2018. godine uvrštena na UNESCO-vu listu nematerijalne baštine čovječanstva. Radionica se provodi u sklopu programskog pravca 27 susjedstava Rijeka 2020 i projekta “I am not a robot” umjetnika Darka Fritza. Cilj radionice je osposobljavanje polaznika radionice o suhozidnoj gradnji na primjeru izvedbe umjetničkog rada.
Radionica je besplatna. Za sve sudionike radionice osiguran je alat, zaštitne rukavice i topli obrok. Za sudjelovanje je potrebna čvrsta obuća, radna odjeća i obavezna prijava po danima. Radionice svakodnevno započinju kratkim uvodnim predavanjem i uputama.

Prijave: Za prijavu na radionicu molimo obratiti se na e-mail: maja.pratengrazer@rijeka2020.eu ili na broj telefona: 091 61 26 319
Prijaviti se možete za svih sedam dana radionice, ili za pojedinačne dane, sukladno vlastitim mogućnostima. U sklopu prijave potrebno je istaknuti jedan ili više dana za koje se prijavljujete.

Susjedstvo Sveučilišni Kampus – jedno je od 27 susjedstava projekta Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture.

Darko Fritz – Umjetnik, istraživač, kustos suvremene i medijske umjetnosti, grafički dizajner i oblikovatelj izložbi. Studirao je arhitekturu na Sveučilištu u Zagrebu [1986 – 1989] i vizualnu umjetnost na Rijksakademie van Beeldende Kunsten u Amsterdamu [1990. – 1992.]. U svom umjetničkom radu koristi razne medije – kritički prateći razvoj tehnologije (od 1988. koristi video) koja mijenja društvo, no ostvaruje i niz projekata u netipičnim medijima i u javnom prostoru, kao što su regulacija tramvajskog prometa i hortikulturalne instalacije. Preuzima gotove medijske sadržaje, primjerice obavijesti o serverskoj grešci na internetu (Internet koristi kao umjetnički medij od 1994.), koje transponira u druge medije, organske ili nisko i visokotehnološke.

Izvor: Sveučilište u Rijeci – Tehnički fakultet, https://www.facebook.com/events/174656417305522/

Rijeka 2020 – Luka različitosti u suradnji sa Sveučilištem u Rijeci i umjetnikom Darkom Fritzom organizira majstorsku radionicu suhozidne gradnje. Radionicu vodimo mi, a poziv prenosimo u cijelosti: “Izgradnja suhozida vrlo je slična izgradnji odnosa u društvenoj zajednici. Kao što je svaki čovjek u zajednici jednako važan i vrijedan, tako je i svaki kamen pri izgradnji […]

Read More »