Jadranski suhozidi: američki studenti obnavljaju zaseoke na Drveniku Velom

Adriatic Dry Stone Walls: American students are rebuilding the villages of Drvenik Veli island

(scroll down to see the text in English)

Na srednjedalmatinskom otoku Drveniku Velom postoji više zaselaka kamenih prizemnica pokrivenih pločama. U vezi sa Drvenikom postoji jedna zanimljiva web stranica (odakle je i gornja fotografija), i još zanimljivije suhozidne radionice na kojima već dvije godine (uglavnom) američki studenti pod okom trogirskih konzervatora proučavaju i obnavljaju drveničku suhozidnu baštinu.

Ljetna škola zaštite spomenika u Hrvatskoj

U rujnu smo prenijeli vijest o studentskoj suhozidnoj radionici na Velom Drveniku u organizaciji Sveučilišta u Oregonu i Konzervatorskog odjela u Trogiru: Croatia Summer Conservation Field School. Ljubaznošću Jasne Dasović iz Odjela, te Roba Thallona i Kingstona Wm. Heatha, objavljujemo plakate sa završne izložbe organizirane u župnom dvoru Sv. Lovre u Trogiru.

Uz zanimljive plakate na hrvatskom i engleskom jeziku, prenosimo i najavu izložbe, te popratni komentar Jasne Dasović.

______________________________________________________________________________________

.pdf plakata skini ovdje (10 MB)za pravo korištenja materijala molimo javite se na Jasna.Dasovic@min-kulture.hr

______________________________________________________________________________________

OBJAVA ZA MEDIJE

Obavješćujemo Vas da će se u utorak, 07. rujna 2010. u velikoj dvorani Župnog ureda sv. Lovre s početkom u 19 sati, otvoriti izložba pod naslovom „Drvenik Veli – 2010.“ na temu dokumentiranja i zaštite tradicionalnog narodnog graditeljstva. Izloženi su radovi polaznika internacionalne radionice zaštite kulturne baštine koja je drugu godinu zaredom organizirana na Drveniku Velom. U sklopu inventarizacije spomeničkog fonda Konzervatorski odjel u Trogiru, uz potporu Župe sv. Jurja na Drveniku Velom i Župnog ureda sv. Lovre u Trogiru, provodi arhitektonsko snimanje ruralnih cjelina otoka. U projekt su se uključili studenti dodiplomskog i poslijediplomskog studija Sveučilišta u Oregonu, Eugene SAD, koje je na Drveniku organiziralo ljetni seminar za svoje studente. Studenti arhitekture pod vodstvom Roba Thallona, prodekana Arhitektonske škole na spomenutom Sveučilištu, u suradnji s dr. Radoslavom Bužančićem i etnologinjom Konzervatorskog odjela u Trogiru Jasnom Dasović, nastavili su dokumentiranje izuzetno vrijedne i dobro očuvane ruralne arhitekture Drvenika Velog. Šest američkih studenata, Liz Carter, Caitlyn Cartlidge, Will Ives, Hiroshi Kaneko, Mariah Marshall i Sonia Ness, ove su godine izradili arhitektonski snimak zaseoka Brda, a posebno su se bavili istraživanjem tradicionalnih kolektora i rezervoara vode, odnosno gustirni s naplovom. Svrha je projekta prikupljanje relevantnog materijala za izradu konzervatorskih smjernica za obnovu i revitalizaciju starih zaseoka Drvenika Velog.

Projektom koji i ove godine završava otvaranjem izložbe u Trogiru, promiče se zaštita kulturne baštine Drvenika Velog kao dio politike održivog razvoja otoka. Naglasak je na humanističkom pristupu zaštiti materijalne baštine, koja bi trebala poslužititi kao poticaj za revitalizaciju tradicionalne ekonomije otoka.

Izložba ostaje otvorena do 20. listopada 2010. godine.

Don Dražen Balić
Župni ured Sv. Jurja
Drvenik Veli

POPRATNI KOMENTAR

Izložbom smo predstavili radove polaznika Ljetne škole zaštite spomenika na Drveniku Velom. Radovi su rezultat sustavnog dokumentiranja etnografske baštine otoka koju je Konzervatorski odjel u Trogiru započeo prije tri godine. Godine 2008. u to se svojom ljetnom školom uključila Katedra za zaštitu spomenika Sveučilišta u Oregonu, a 2009. je izvedena dokumentacija jedne od brojnih izuzetno dobro sačuvanih ruralnih cjelina otoka, te rekonstrukcija krova na jednom objektu.

Postulati na kojima su temeljene aktivnosti provedene na otoku 2009. godine:

  1. zaštita etnografske baštine u kontekstu prirodnih i kulturnih resursa
  2. dokumentiranje baštine kao osnovni korak u njenoj zaštiti i revitalizaciji
  3. popravak krova kao eksperimentalni restauratorski zahvat

Od rujna 2009. do rujna 2010. puno je građana, posebno Drvenčana, pitalo za detalje te obnove, pri čemu se jedan od najčešćih prigovora s njihove strane odnosio na upotrebu benkovačke ploče kod pokrivanja krova. Ne ulazeći u detalje te obnove koja je daleko od idealnog rješenja, dovoljno je reći da je taj zahvat bio vrlo koristan jer je na vrlo praktičan način pokazao raspon problema s kojima se susrećemo kod obnove ruralne arhitekture:

– od pronalaska educiranog kadra, dakle onih ljudi koji znaju pokrivati krov kamenom pločom na izvoran način (tom prilikom smo u projekt uključili kamenara s Brača, a prema kazivačima, Drvenčanima, na otoku više nema živućeg majstora)

– preko pitanja materijala – teško je aktivirati stare lokalne kamenolome na Drveniku koji su u većini privatno vlasništvo – i njegova transporta – putovi su loši, a tradicionano, kamen se nosio na ramenima,

– do problema utvrđivanja vlasništva (za Drvenik se ne vode zemljišne knjige), financiranja zahvata i buduće namjene obnovljenih objekata.

Okviri radionice definirani su prema međunarodnim poveljama zaštite etnografske baštine, odnosno narodnog graditeljstva, prema kojima se ona može provesti samo interdisciplinarnim pristupom, pa se svake godine u projekt uključuju, kroz praktične aktivnosti ili predavanja, pejzažni arhitekti, konzervatori, povjesničari umjetnosti, etnolozi, arheolozi, a najvažnije od svega lokalno stanovništvo koje svojim iskustvom, znanjem i svjedočanstvom o povijesnim prilikama na otoku nadopunjuje naše razumijevanje njihovog kulturnog identiteta. Nadalje, narodno graditeljstvo smatra se integralnim dijelom kulturnog krajolika i taj se odnos mora uzeti u obzir kod definiranja principa zaštite. Dakle, ne može se štititi jedan stambeni sklop zasebno, već se on mora štititi u cjelini s obradivim površinama, sustavom komunikacija, maslinicima i vinogradima i jedino tako može se stvoriti dobar osnov za revitalizaciju tradicionalne ekonomije a onda i života na otoku.

Godine 2009. dokumentiran je lokalitet Rušinović B, odnosno Kovačevi dvori. Taj se zaseok smatra jedim od najstarijih na Drveniku, a nije u potpunosti napušten niti ove godine, već je uključen u komparativnu analizu tipologije otočnih ruralnih cjelina.

Ove godine je pažnja bila usmjerena na zaseok Brda, smješten na uzvisini jugoistočno od luke Drvenika, ali su studenti kroz posebne studije:  tradicionalni sustav vodoopskrbe odnosno gustirni s naplovom, različitih oblika suhozidne gradnje, detalja krovnih konstrukcija i komparacije tipologije naselja zapravo započeli definiranje svih onih elemenata koji su karakteristični za kulturni krajolik Drvenika Velog, koji bi trebalo zaštititi u cjelini.

Jasna Dasović
Povjesničarka umjetnosti i etnologinja
Konzervatorski odjel Trogir

______________________________________________________________________________________

Croatia Summer Conservation Field School

In September we conveyed  the news about the dry stone field school which was organized this summer on Veli Drvenik island by the University of Oregon and the Ministry of Culture, Conservation Department of Trogir. By courtesy of Jasna Dasović from the Department, and Rob Thallon and Kingston Wm. Heath of University of Oregon, we are publishing the posters exhibited at The Parish of Sv. Lovre in Trogir.

Along with exhibition materials in Croatian and English, we are also passing on media announcement and the commentary of Jasna Dasović (in Croatian).

______________________________________________________________________________________

download the exhibition posters in .pdf format (10 MB)if you wish to use the materials please contact Jasna.Dasovic@min-kulture.hr

______________________________________________________________________________________

MEDIA ANNOUNCEMENT

We announce that the exhibition „Drvenik Veli – 2010.“ will be opened at 7 PM on Tuesday, September 7, 2010, in the Great Hall of Sv. Lovre Parish Office in Trogir. The theme of exhibition is the documentation and preservation of vernacular building heritage. The works of the participants of the second annual international workshop on the Island of Drvenik Veli are exhibited. The workshop participants were graduate and postgraduate students of the Oregon University, Eugene, USA. Last year (2009), the University of Oregon joined the field documentation program, whose aim is to prepare relevant documentation for the protection of those remaining elements that represent the cultural identity of the island. The program is administered by Ministry of Culture, Conservation Department of Trogir, and supported by the Parish of Sv. Jurja on Drvenik Veli and Sv. Lovre Parish Office in Trogir. This year, the architectural survey of very valuable and well preserved rural architecture of hamlet Brda, especially cisterns – traditional rainwater catchment facilities. Participants:  Liz Carter, Caitlyn Cartlidge, Will Ives, Hiroshi Kaneko, Mariah Marshall i Sonia Ness. Instructors: Rob Thallon (Architect, Associate Dean of the College of Architecture and Allied Arts of University of Oregon), Radoslav Bužančić (Head of the Conservation Department of Trogir), Jasna Dasović (ethnologist and art historian, the Conservation Department of Trogir).

By this project (which traditionally ends with an exhibition in Trogir), preservation of the cultural heritage of  the Island of Drvenik Veli is promoted as a part of the island’s sustainable development policy. The emphasis is on the humanistic approach to the island’s building heritage, which should be the basis for the revitalization of the island’s traditional economy.

The exhibition is opened till October 20, 2010

Don Dražen Balić
The Parish of Sv. Jurja
Drvenik Veli

Share and Enjoy:
  • Facebook
  • Twitter
  • del.icio.us
  • Print
  • Tumblr

One Comment

  1. kravosas
    Posted May 18, 2011 at 13:11 | Permalink

    link: PRILOG POZNAVANJU RURALNOG GRADITELJSTVA OTOKA DRVENIKA (Jasna Dasović, Klesarstvo i graditeljstvo, Vol.XXI No.3-4 Prosinac 2010.)

    http://hrcak.srce.hr/file/95729

One Trackback

  1. […] etnologa u trogirskom Konzervatorskom odjelu u ovim se drveničkim ambijentima odvijaju ljetne škole zaštite kulturne baštine, pripremajući zaštitu čitavog otoka na korist tim prestižnijem tržišnom statusu djelatnosti i […]

Post a Comment

Your email is never published nor shared. Required fields are marked *

*
*

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

 http://www.dragodid.org/wp-content/uploads/2022/01/Suhozid-1-170x274.jpg
0

Najava: Restaurator suhozida – čuvar prošlosti

Nacionalni park Mljet organizira volonterski program “Restaurator suhozida – čuvar prošlosti”.

Suhozid-1

Volonteri će raditi na obnovi suhozida, međa, podzida, skalinada i slično.

Posao obuhvaća sljedeće aktivnosti:
– krčenje i čišćenje vegetacije koja je obrasla suhozide;
– čišćenje okolnog terena;
– prikupljanje, nošenje i sortiranje kamenja;
– jednostavnu obradu kamenja ručnim alatima;
– slaganje kamenja;
– bilježenje koordinata postojećih suhozidnih struktura;
– fotografiranje suhozida prije i poslije obnove.

Volontiranje je moguće u travnju (26.3-2.4, 2.-9.4, 9.-16.4), a traje 7 dana, od čega je jedan dan predviđen za odmor i organizirani obilazak otoka.

Poveznica sa svim detaljima i prijavnicom:
https//volonteri.parkovihrvatske.hr/hr/volontiraj/restaurator-suhozida-cuvar-proslosti/

Nacionalni park Mljet organizira volonterski program “Restaurator suhozida – čuvar prošlosti”. Volonteri će raditi na obnovi suhozida, međa, podzida, skalinada i slično. Posao obuhvaća sljedeće aktivnosti: – krčenje i čišćenje vegetacije koja je obrasla suhozide; – čišćenje okolnog terena; – prikupljanje, nošenje i sortiranje kamenja; – jednostavnu obradu kamenja ručnim alatima; – slaganje kamenja; – […]

Read More »

 atts
0

Povratak u (Eden) Godinj

Tekst: Stipe Božinović
Fotografije: Jelena Kulušić, Žana Pervan Odak

Veliki Godinj se vratio, ili bolje rečeno mi smo se vratili Velikom Godinju. Nakon dvije prošlogodišnje radionice (izvještaj1, izvještaj2) nevezane uz suhozide ovog puta smo organizirali radionicu obnove i izgradnje suhozida. Naši domaćini kao i do sada bili su brat i sestra Nada i Nediljko Pavlinović. Radionica je bila organizirana u suradnji i pod sponzorstvom Centra za kulturu i baštinu (CKB) Grada Vrgorca i Parka prirode Biokovo. Dragodid smo predstavljali Jelena Kulušić i ja, Stipe Božinović.

Page-1-Image-1
Foto 1. i 2. Pozdravne riječi i uvodno predavanje

Nije sve baš išlo baš po planu. Originalni termin bio je zakazan za kraj kolovoza, točnije posljednju subotu, ali zbog lošeg vremena radionica je otkazana u kolovozu i rujnu te je konačno realizirana 16. listopada. S obzirom da je originalni termin bio dogovoren za kolovoz, tom terminu i očekivanim vrućinama bilo je prilagođeno trajanje radionice, pa je dogovorena četverosatna radionica kroz prijepodne. Bez obzira na odgodu termina dogovor da će radionica biti kroz jedno prijepodne nije se promijenio.

Page-2-Image-2
Foto 3. i 4. Sanacija jednog urušenja i rezultati sanacije

Broj sudionika je bio ograničen zbog epidemioloških mjera, ali i u takvim okolnostima okupilo se 20ak entuzijastičnih ljudi, među kojima predstavnici CKB Grada Vrgorca, PP Biokovo, Konzervatorskog ureda u Imotskom i ljubitelja ovog dijela baštine, koji su vidjeli objavu događaja na društvenim mrežama.

Page-2-Image-3
Foto 5. i 6. Sanacija drugog urušenja i rezultati sanacije

I nakon svih tih tehnikalija, dogovora i odgoda dočekali smo i to jutro 16. listopada, sjeli u auto i uputili se u Veliki Godinj. S obzirom da više nije bio kolovoz pa rad nismo trebali početi prije velikih vrućina ipak smo se dogovorili za nešto kasniji početak radionice (čitaj 9 sati). Nakon uvodnih riječi organizatora i našeg uvodnog predavanja o samoj tehnici gradnje i sigurnosti na radu sama radionica je bila podijeljena na dva dijela, dva terena, dvije razine spremnosti. Dio sudionika, onih koji do sada nisu imali iskustva u izradi suhozida, sudjelovali su za početak u obnovi urušenih suhozida uz stazu koja iz Velikog Godinja vodi u Biokovo. Oni s više iskustva i želje izrađivali su potpuno novi suhozid za koji su domaćini pripremili ranije teren. Kada su se i oni neiskusniji ili nesigurniji u svoje vještine zidanja izvježbali i uhvatili ruku s obnovom nekoliko urušenih ogradnih zidova, svi skupa smo se prebacili na izgradnju novog zida. Novi zid bio je ambiciozan pothvat i od početka se znalo da neće biti završen, ali domaćini su željeli samo da se počne, da se napravi prvi red, jer su sigurni da će se onda i nekada nastaviti.

Page-3-Image-4
Foto 7. i 8. Rad na novom zidu

Nema potrebe pričati da su 4 sata koliko je dogovoreno da će radionica trajati jako brzo prošla, a kada je došlo vrijeme za ručak nije se odmah prestalo raditi, jer „evo samo još ovo da popravimo”, no kad je stigla naručena peka rad je ipak obustavljen.

Page-4-Image-5
Foto 9. i 10. Izgrađeni dio novog zida i rezultati radionice

I tako je jako brzo prošlo lijepo jutro u Velikom Godinju, još jedna lijepa radionica. I ne treba spominjati da se već kuju planovi za nove, buduće akcije. Za kraj ostaje još jednom zahvaliti našim domaćinima Nadi i Nediljku na uvijek srdačnom gostoprimstvu i Žani Pervan Odak, ravnateljici CKZ grada Vrgorca, na svoj organizaciji i koordiniranju svega.

Tekst: Stipe Božinović Fotografije: Jelena Kulušić, Žana Pervan Odak Veliki Godinj se vratio, ili bolje rečeno mi smo se vratili Velikom Godinju. Nakon dvije prošlogodišnje radionice (izvještaj1, izvještaj2) nevezane uz suhozide ovog puta smo organizirali radionicu obnove i izgradnje suhozida. Naši domaćini kao i do sada bili su brat i sestra Nada i Nediljko Pavlinović. […]

Read More »

 atts
0

Studia ethnologica Croatica: Cresko-lošinjski mrgari

Prenosimo članak “Višeprostorni suhozidni torovi (mrgari) kao monumentalna pastirska arhitektura: Primjeri s cresko-lošinjskog otočja” objavljen u časopisu Studia ethnologica Croatica (vol.33, no.1).

Članak je na engleskom jeziku i može se direktno preuzeti ovdje: https://hrcak.srce.hr/file/389469.

Autori:
Tanja Kremenić ; Dipartimento di Scienze Storiche, Geografiche e dell’Antichità, Università di Padova & Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Mauro Varotto ; Dipartimento di Scienze Storiche, Geografiche e dell’Antichità, Università di Padova
Goran Andlar ; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Sažetak:
Višeprostorne ovčare dio su suhozidne pastirske baštine Ujedinjenoga Kraljevstva, Švicarske, Islanda i Hrvatske. Primjeri s otoka Cresa i Lošinja (lokalnoga naziva: mrgari) u procesu su napuštanja, a u literaturi tek parcijalno obrađeni, zbog čega je cilj ovoga rada objedinjavanje i dopuna spoznaja, polazeći od premise o njihovoj kulturnoj vrijednosti. Istraživanje se temeljilo na pregledu literature i kartografskih podataka, ali ponajviše na razgovorima s lokalnim stanovništvom te terenskim obilascima. Ovim je radom većina otočnih višeprostornih mrgara zabilježena i opisana te vrednovana unutar modela kojim su izdvojeni oni najreprezentativniji i/ili prikladni za obnovu.

U nastavku dijelimo fotografije mrgara iz članka u boji, uz dopuštenje autora:

DCIM100MEDIADJI_0893.JPG Figure 10 DCIM100MEDIADJI_0164.JPG Figure 13 DCIM100MEDIADJI_0091.JPG Figure 17 Figure 20 DCIM100MEDIADJI_0254.JPG DCIM100MEDIADJI_0120.JPG Figure 27

Prenosimo članak “Višeprostorni suhozidni torovi (mrgari) kao monumentalna pastirska arhitektura: Primjeri s cresko-lošinjskog otočja” objavljen u časopisu Studia ethnologica Croatica (vol.33, no.1). Članak je na engleskom jeziku i može se direktno preuzeti ovdje: https://hrcak.srce.hr/file/389469. Autori: Tanja Kremenić ; Dipartimento di Scienze Storiche, Geografiche e dell’Antichità, Università di Padova & Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Mauro […]

Read More »

 atts
0

Popravak krova pred prve kiše u Dragodidu

tekst: Ana Burić

fotografije: Marta Krištofić, Maja Flajsig , Ana Burić, Andro Nigoević, Zvonimir Malbaša

Nakon prošlogodišnje stanke uzrokovane raznoraznim zatvaranjima, preprekama i ograničenjima Dragodiđani su se ove jeseni ponovno vratili u zaseok Dragodid poviše Komiže na otoku Visu. Već nekoliko godina za redom trudimo se, barem jednom godišnje, doći na otok i pomoći Nediljjki Burić- jedinoj stanovnici Dragodida (uz pasa Bobija, tovara Gala, kozu Larisu i jarca Antoninka)  u održavanju sela i tradicionalnog načina života.

WhatsApp Image 2021-11-03 at 15.46.56 (2)

O povijesti sela, počecima Udruge usko vezanim za Dragodid i dosadašnjim akcijama već je dosta pisano, a za one koji žele znati više sve članke možete pročitati ovdje: 2002. / 2014. / 2016. / 2017. I. / 2017. II /2018. /2019.
I ove godine akcija je financirana iz projekta koji je raspisao Grad Komiža pod nazivom „Obnova tradicijske kulturne baštine, razvoj volonterstva i građanskog aktivizma u selu Dragodid“

Nakon izvidničkog posjeta selu ovog ljeta ustanovili smo da je, od brojnih potrebnih sanacija, definitivno najbitniji zahvat obnova tj popravak kamenog pokrova na najstarijoj kući u selu koja se jedina još uvijek koristi u svrhu življenja.

20211030_122043 20211101_122802
Kao najoptimalniji termin pokazao se vikend početkom studenog, pa smo skombinirali dane i organizirali trodnevnu akciju s peteročlanom postavom iz Zagreba, Sinja, Brača i Splita uz pomoć tri četveronožna volontera Dojdi, Ninu i Đuru koji su se brinuli da hranu uvijek spremimo na sigurno. Logistiku, načelni plan rada i nabavu materijala obavili smo ranije, tako da smo na teren došli opremljeni limom, vapnom, cementom, kupama kanalicama, pilama, šarafima…

Uz jutarnju kavu s otvorenog ognjišta, u zadimljenoj kuhinji, između debelih kamenih zidova obavijenih tamnim velom, čađom povezane paučine, naš zadatak se iščitavao kao dan. Sunčane su zrake, poput lasera na južnoj strani krova, probijale tamu (drama).

WhatsApp Image 2021-11-03 at 15.46.57 (2)
Klasično dvostrešno krovište (drvene rogovi i grede kao nosiva konstrukcija, joprena kao potkonstrukcija te kamene ploče kao pokrov) bilo je popravljano 2017. godine (također zahvaljujući financijskoj pomoći Grada Komiže uz pomoć privatne Nediljkine ušteđevine), no nažalost nedovoljno kvalitetno pa se zadatak pokazao i zahtjevnijim no što smo planirali. Sva ta mjesta proboja lasera trebala su biti sanirana preslagivanjem postojećih kamenih ploča, dodavanjem novih ploča ili na najzahtjevnijim mjestima umetanjem lima od pocinčanog čelika nastojeći učiniti siguran put za vodu. Najiskusniji među nama, Andro, uveo nas je u posao, te smo sljedeća tri dana proveli u svim mogućim akrobatskim pozama na krovu i oko krova. Mnoga mjesta su trebala biti otvorena i nanovo složena. Netko je bio na krovu i preslagivao, netko zavaljen u prašnjavi tavan asistirao iznutra, netko pronalazio adekvatne kamene ploče, netko skupljao drva za ogrjev, al svi smo pritom slušali Nediljku i njene priče, savjete i komentare kojih nikad ne nedostaje, te dodatno začine ionako posebnu akciju u zabačenom selu na vrh otoka, bez struje, signala i stresa (bar onog uobičajenog).

20211030_122446 20211030_122859 WhatsApp Image 2021-11-03 at 15.46.53 (1) WhatsApp Image 2021-11-03 at 15.46.55
Nakon što smo završili rad s pločama i limom popravili smo i sljeme u kombinaciji starih i novih kupa kanalica i time glavni zadatak priveli kraju.

20211101_123010 20211101_123048
Kako se s otoka nikad ne odlazi polagano i na vrijeme, zadnji tren smo premjerili i dokumentirali još dvije kamene kuće kao žurne kandidate sljedeće akcije.

Jedna kandidatkinja je stara kamena kuća uz tor za koze, kolokvijalnih naziva „kućica o tovara“ ili  „europski dom“ koja je u ljetnim mjesecima početka 2000-tih. služila kao poligon za učenje i upoznavanje materije koje je kasnije rezultiralo današnjom Udrugom, te kao takva ima posebnu ulogu i definitivno zaslužuje temeljitu obnovu krovišta (nosive konstrukcije i pokrova). Bitno je napomenuti da smo obilaskom zaključili da je stanje alarmantno, te je Zvone ad hoc izveo par hvale vrijednih improvizacija s ciljem saniranja i sprječavanja dodatnog urušavanje dok ne dođe hitna pomoć na proljeće.20211101_123827 20211101_124928
Drugi kandidat je malena kućica u ruševnom stanju do konobe gdje bi Nediljka rado uredila „apartman“ za svog tovara kako bi se napokon osamostalio od koza i prestao ih gnjaviti, a nama bi poslužila kao idealna za demonstraciju i edukaciju članova kako napraviti tradicionalno krovište od početka do kraja koristeći lokalne materijale.

20211101_125250 20211101_130800
Detaljnije o tim akcijama, nadajmo se sljedeće godine, a do tada hvala Gradu Komiži na potpori i financiranju, Zvoni na prijevozu i legendarnoj Nediljki na super domaćinstvu, svim pričama, kafama i iskrenim osmjesima. Radujemo se ponovnom druženju!

20211030_130443 WhatsApp Image 2021-11-03 at 15.46.50
p.s. Čim smo napustili otok okrenula je prava jesenska nevera. Strepili smo kako će se popravljeni krov pokazat na prvom testu. Nediljku naravno nismo mogli odmah dobiti, no za par dana se javila sretna s vijestima da je suha!

tekst: Ana Burić fotografije: Marta Krištofić, Maja Flajsig , Ana Burić, Andro Nigoević, Zvonimir Malbaša Nakon prošlogodišnje stanke uzrokovane raznoraznim zatvaranjima, preprekama i ograničenjima Dragodiđani su se ove jeseni ponovno vratili u zaseok Dragodid poviše Komiže na otoku Visu. Već nekoliko godina za redom trudimo se, barem jednom godišnje, doći na otok i pomoći Nediljjki […]

Read More »

 atts
1

Očuvanje gromača na Kotoru i Kotor u dvorištu

Tekst: Romina Tominić
Foto: R.T., Oleg Miklić, Tea Rosić

Dosadašnja istraživanja i predanost ideji da se znanje o suhozidnoj gradnji prenosi i da se održi postojeća baština naselja Kotor i ove su godine potaknuli Muzej grada Crikvenice i lokalnu Osnovnu školu Vladimira Nazora i OŠ Zvonka Cara da se svi okupimo oko dvije dvodnevne edukativne radionice u Crikvenici. Tako smo 9. i 10. Listopada održali tradicionalnu radionicu obnove gromača na Kotoru, a odmah potom i trodnevnu radionicu “Kotor u dvorištu”.

Radionica koju provodimo na Kotoru osmišljena je s ciljem edukacije sudionika i popularizacije suhozidne gradnje uz prateću obnovu dijelića naselja. Ovaj je put u fokusu bio podzid čija jedna strana definira među na putu nadomak izlaza iz naselja, dug oko 4m, te još jedan zid cca 2m koji tvori istu cjelinu između kojih je stepenište. Sudjelovali su lokalni stanovnici i zidari, te znatiželjnici iz ostatka županije.

1Akcija na buri

Lokacija na kojoj smo radili je u predivnom krajoliku pored starog zapuštenog gumna, između dvije kuće.  Dočekalo nas je više vegetacije nego što smo očekivali, nekoliko stabala usred zida, trbušasta gromača…

2 3Zatečeno stanje

4 5 6 7Čišćenje stepeništa i priprema za gradnju

 

8Radno, radno

9 10 11 12
Presložen obližnji zidić koji se nastavlja uz kuću

13 14 16Potom je uslijedila i druga radionica, »Kotor u dvorištu« koja je pokrenuta 2019. u cilju edukacije najmlađih, ali i sa željom da se jedan dio školskog dvorišta OŠ Vladimira Nazora, s već postojećim maslinicima, prezentira u duhu primorskog krajolika.

Unutar tri dana učenici od 5.-8. razreda jedan su školski sat posvetili upoznavanju svrhe gradnje u kamenu, sortiranju i skupljanju ili pak slaganju kamena, ovisno o tome u čemu se tko više pronašao.

17 18Na jednoj strani dvorišta od viška materijala gradio se pokazni zid koji se pokazao idealanim za prve graditeljske ekspedicije, a u masliniku nastajala je kamena klupa organičkog oblika.

22 23 24A po završetku, naravno, nismo si mogli pomoći i pojurili smo uštimati još koji kamen na klupama koje smo gradili lani. Bilo nam je drago vidjeti da se klupe zaista često koriste.

25 26Uz spomenute organizatore, na angažmanu valja zahvaliti i učiteljicama i koordinatoricama učenica i učenika Olgi i Martini, te svim učiteljima koji su prepoznali vrijednost ove inicijative i povezali rad sa školskim predmetom!

Akciju su svojim sredstvima omogućili Ministarstvo kulture i medija RH, Primorsko-goranska županija i Grad Crikvenica.

Tekst: Romina Tominić Foto: R.T., Oleg Miklić, Tea Rosić Dosadašnja istraživanja i predanost ideji da se znanje o suhozidnoj gradnji prenosi i da se održi postojeća baština naselja Kotor i ove su godine potaknuli Muzej grada Crikvenice i lokalnu Osnovnu školu Vladimira Nazora i OŠ Zvonka Cara da se svi okupimo oko dvije dvodnevne edukativne […]

Read More »