Jadranski suhozidi: američki studenti obnavljaju zaseoke na Drveniku Velom

Adriatic Dry Stone Walls: American students are rebuilding the villages of Drvenik Veli island

(scroll down to see the text in English)

Na srednjedalmatinskom otoku Drveniku Velom postoji više zaselaka kamenih prizemnica pokrivenih pločama. U vezi sa Drvenikom postoji jedna zanimljiva web stranica (odakle je i gornja fotografija), i još zanimljivije suhozidne radionice na kojima već dvije godine (uglavnom) američki studenti pod okom trogirskih konzervatora proučavaju i obnavljaju drveničku suhozidnu baštinu.

Ljetna škola zaštite spomenika u Hrvatskoj

U rujnu smo prenijeli vijest o studentskoj suhozidnoj radionici na Velom Drveniku u organizaciji Sveučilišta u Oregonu i Konzervatorskog odjela u Trogiru: Croatia Summer Conservation Field School. Ljubaznošću Jasne Dasović iz Odjela, te Roba Thallona i Kingstona Wm. Heatha, objavljujemo plakate sa završne izložbe organizirane u župnom dvoru Sv. Lovre u Trogiru.

Uz zanimljive plakate na hrvatskom i engleskom jeziku, prenosimo i najavu izložbe, te popratni komentar Jasne Dasović.

______________________________________________________________________________________

.pdf plakata skini ovdje (10 MB)za pravo korištenja materijala molimo javite se na Jasna.Dasovic@min-kulture.hr

______________________________________________________________________________________

OBJAVA ZA MEDIJE

Obavješćujemo Vas da će se u utorak, 07. rujna 2010. u velikoj dvorani Župnog ureda sv. Lovre s početkom u 19 sati, otvoriti izložba pod naslovom „Drvenik Veli – 2010.“ na temu dokumentiranja i zaštite tradicionalnog narodnog graditeljstva. Izloženi su radovi polaznika internacionalne radionice zaštite kulturne baštine koja je drugu godinu zaredom organizirana na Drveniku Velom. U sklopu inventarizacije spomeničkog fonda Konzervatorski odjel u Trogiru, uz potporu Župe sv. Jurja na Drveniku Velom i Župnog ureda sv. Lovre u Trogiru, provodi arhitektonsko snimanje ruralnih cjelina otoka. U projekt su se uključili studenti dodiplomskog i poslijediplomskog studija Sveučilišta u Oregonu, Eugene SAD, koje je na Drveniku organiziralo ljetni seminar za svoje studente. Studenti arhitekture pod vodstvom Roba Thallona, prodekana Arhitektonske škole na spomenutom Sveučilištu, u suradnji s dr. Radoslavom Bužančićem i etnologinjom Konzervatorskog odjela u Trogiru Jasnom Dasović, nastavili su dokumentiranje izuzetno vrijedne i dobro očuvane ruralne arhitekture Drvenika Velog. Šest američkih studenata, Liz Carter, Caitlyn Cartlidge, Will Ives, Hiroshi Kaneko, Mariah Marshall i Sonia Ness, ove su godine izradili arhitektonski snimak zaseoka Brda, a posebno su se bavili istraživanjem tradicionalnih kolektora i rezervoara vode, odnosno gustirni s naplovom. Svrha je projekta prikupljanje relevantnog materijala za izradu konzervatorskih smjernica za obnovu i revitalizaciju starih zaseoka Drvenika Velog.

Projektom koji i ove godine završava otvaranjem izložbe u Trogiru, promiče se zaštita kulturne baštine Drvenika Velog kao dio politike održivog razvoja otoka. Naglasak je na humanističkom pristupu zaštiti materijalne baštine, koja bi trebala poslužititi kao poticaj za revitalizaciju tradicionalne ekonomije otoka.

Izložba ostaje otvorena do 20. listopada 2010. godine.

Don Dražen Balić
Župni ured Sv. Jurja
Drvenik Veli

POPRATNI KOMENTAR

Izložbom smo predstavili radove polaznika Ljetne škole zaštite spomenika na Drveniku Velom. Radovi su rezultat sustavnog dokumentiranja etnografske baštine otoka koju je Konzervatorski odjel u Trogiru započeo prije tri godine. Godine 2008. u to se svojom ljetnom školom uključila Katedra za zaštitu spomenika Sveučilišta u Oregonu, a 2009. je izvedena dokumentacija jedne od brojnih izuzetno dobro sačuvanih ruralnih cjelina otoka, te rekonstrukcija krova na jednom objektu.

Postulati na kojima su temeljene aktivnosti provedene na otoku 2009. godine:

  1. zaštita etnografske baštine u kontekstu prirodnih i kulturnih resursa
  2. dokumentiranje baštine kao osnovni korak u njenoj zaštiti i revitalizaciji
  3. popravak krova kao eksperimentalni restauratorski zahvat

Od rujna 2009. do rujna 2010. puno je građana, posebno Drvenčana, pitalo za detalje te obnove, pri čemu se jedan od najčešćih prigovora s njihove strane odnosio na upotrebu benkovačke ploče kod pokrivanja krova. Ne ulazeći u detalje te obnove koja je daleko od idealnog rješenja, dovoljno je reći da je taj zahvat bio vrlo koristan jer je na vrlo praktičan način pokazao raspon problema s kojima se susrećemo kod obnove ruralne arhitekture:

– od pronalaska educiranog kadra, dakle onih ljudi koji znaju pokrivati krov kamenom pločom na izvoran način (tom prilikom smo u projekt uključili kamenara s Brača, a prema kazivačima, Drvenčanima, na otoku više nema živućeg majstora)

– preko pitanja materijala – teško je aktivirati stare lokalne kamenolome na Drveniku koji su u većini privatno vlasništvo – i njegova transporta – putovi su loši, a tradicionano, kamen se nosio na ramenima,

– do problema utvrđivanja vlasništva (za Drvenik se ne vode zemljišne knjige), financiranja zahvata i buduće namjene obnovljenih objekata.

Okviri radionice definirani su prema međunarodnim poveljama zaštite etnografske baštine, odnosno narodnog graditeljstva, prema kojima se ona može provesti samo interdisciplinarnim pristupom, pa se svake godine u projekt uključuju, kroz praktične aktivnosti ili predavanja, pejzažni arhitekti, konzervatori, povjesničari umjetnosti, etnolozi, arheolozi, a najvažnije od svega lokalno stanovništvo koje svojim iskustvom, znanjem i svjedočanstvom o povijesnim prilikama na otoku nadopunjuje naše razumijevanje njihovog kulturnog identiteta. Nadalje, narodno graditeljstvo smatra se integralnim dijelom kulturnog krajolika i taj se odnos mora uzeti u obzir kod definiranja principa zaštite. Dakle, ne može se štititi jedan stambeni sklop zasebno, već se on mora štititi u cjelini s obradivim površinama, sustavom komunikacija, maslinicima i vinogradima i jedino tako može se stvoriti dobar osnov za revitalizaciju tradicionalne ekonomije a onda i života na otoku.

Godine 2009. dokumentiran je lokalitet Rušinović B, odnosno Kovačevi dvori. Taj se zaseok smatra jedim od najstarijih na Drveniku, a nije u potpunosti napušten niti ove godine, već je uključen u komparativnu analizu tipologije otočnih ruralnih cjelina.

Ove godine je pažnja bila usmjerena na zaseok Brda, smješten na uzvisini jugoistočno od luke Drvenika, ali su studenti kroz posebne studije:  tradicionalni sustav vodoopskrbe odnosno gustirni s naplovom, različitih oblika suhozidne gradnje, detalja krovnih konstrukcija i komparacije tipologije naselja zapravo započeli definiranje svih onih elemenata koji su karakteristični za kulturni krajolik Drvenika Velog, koji bi trebalo zaštititi u cjelini.

Jasna Dasović
Povjesničarka umjetnosti i etnologinja
Konzervatorski odjel Trogir

______________________________________________________________________________________

Croatia Summer Conservation Field School

In September we conveyed  the news about the dry stone field school which was organized this summer on Veli Drvenik island by the University of Oregon and the Ministry of Culture, Conservation Department of Trogir. By courtesy of Jasna Dasović from the Department, and Rob Thallon and Kingston Wm. Heath of University of Oregon, we are publishing the posters exhibited at The Parish of Sv. Lovre in Trogir.

Along with exhibition materials in Croatian and English, we are also passing on media announcement and the commentary of Jasna Dasović (in Croatian).

______________________________________________________________________________________

download the exhibition posters in .pdf format (10 MB)if you wish to use the materials please contact Jasna.Dasovic@min-kulture.hr

______________________________________________________________________________________

MEDIA ANNOUNCEMENT

We announce that the exhibition „Drvenik Veli – 2010.“ will be opened at 7 PM on Tuesday, September 7, 2010, in the Great Hall of Sv. Lovre Parish Office in Trogir. The theme of exhibition is the documentation and preservation of vernacular building heritage. The works of the participants of the second annual international workshop on the Island of Drvenik Veli are exhibited. The workshop participants were graduate and postgraduate students of the Oregon University, Eugene, USA. Last year (2009), the University of Oregon joined the field documentation program, whose aim is to prepare relevant documentation for the protection of those remaining elements that represent the cultural identity of the island. The program is administered by Ministry of Culture, Conservation Department of Trogir, and supported by the Parish of Sv. Jurja on Drvenik Veli and Sv. Lovre Parish Office in Trogir. This year, the architectural survey of very valuable and well preserved rural architecture of hamlet Brda, especially cisterns – traditional rainwater catchment facilities. Participants:  Liz Carter, Caitlyn Cartlidge, Will Ives, Hiroshi Kaneko, Mariah Marshall i Sonia Ness. Instructors: Rob Thallon (Architect, Associate Dean of the College of Architecture and Allied Arts of University of Oregon), Radoslav Bužančić (Head of the Conservation Department of Trogir), Jasna Dasović (ethnologist and art historian, the Conservation Department of Trogir).

By this project (which traditionally ends with an exhibition in Trogir), preservation of the cultural heritage of  the Island of Drvenik Veli is promoted as a part of the island’s sustainable development policy. The emphasis is on the humanistic approach to the island’s building heritage, which should be the basis for the revitalization of the island’s traditional economy.

The exhibition is opened till October 20, 2010

Don Dražen Balić
The Parish of Sv. Jurja
Drvenik Veli

Share and Enjoy:
  • Facebook
  • Twitter
  • del.icio.us
  • Print
  • Tumblr

One Comment

  1. kravosas
    Posted May 18, 2011 at 13:11 | Permalink

    link: PRILOG POZNAVANJU RURALNOG GRADITELJSTVA OTOKA DRVENIKA (Jasna Dasović, Klesarstvo i graditeljstvo, Vol.XXI No.3-4 Prosinac 2010.)

    http://hrcak.srce.hr/file/95729

One Trackback

  1. […] etnologa u trogirskom Konzervatorskom odjelu u ovim se drveničkim ambijentima odvijaju ljetne škole zaštite kulturne baštine, pripremajući zaštitu čitavog otoka na korist tim prestižnijem tržišnom statusu djelatnosti i […]

Post a Comment

Your email is never published nor shared. Required fields are marked *

*
*

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

 atts
0

Suhozidni dani u Komiži

Zahvaljajući podršci Splitsko-dalmatinske županije, u studenome 2018. održana je četverodnevna suhozidna razmjena u Komiži. Domaćini Igor Mataić i Tonći Darlić (udruga Pomalo) su volonterima osigurali prijenos osnova umijeća gradnje suhozida. O razmjeni i suhozidima smo porazgovarali s domaćinima i sudionicima.

Video su izradili Vigor Vukotić i Maja Flajsig iz udruge Vizantrop.

Jedan od sudionika radionice, Fabio Gržinčićprvostupnik elektrotehnike i informacijske tehnologije iz Klane, nam šalje svoj osvrt na provedeno vrijeme među komiškim suhozidima:

”Ovaj intenzivni, ali ugodni produženi vikend proveden u Komiži ostat će mi u sjećanju po mnogočemu lijepome.

Počevši od prvog dana, upoznavanja novih suhozidnih kolega, noćne vožnje trajektom, ugodnog dočeka od našeg domaćina Tončija i njegove familije, do prvog upoznavanja s Komižom i njenim živopisnim ljudima.

Zahvaljujući lijepom vremenu koje nas je dočekalo ujutro, u trenutku mi je postalo jasno zašto ljudi toliko vole Komižu. Smještena u jugozapadno orijentiranom zaljevu, pruža prekrasan pogled prema moru i Biševu, istovremeno pružajući osjećaj udobnosti i sigurnosti zakriljena obroncima. Svojom bezvremenom gradnjom, ljudima i načinom života daje osjećaj topline koji se danas rijetko sreće. Krhka, a opet toliko ukorijenjena, kao da je oduvijek tamo, i kao da će zauvijek biti.

Pješačenjem desetak minuta simpatičnim šumskim putom i dolaskom na Tončijeve novosagrađene terase s limunima, rogozima, avokadom, raznoraznim mediteranskim biljem…, javlja se isti osjećaj. To ne treba čuditi; s obzirom da ih je izgradio Igor, majstor zanata, uz pomoć Tončija. Obojica vrijedni ljudi, ljudi na koje Komiža utječe na takav način da nisu imali izbora nego napraviti nešto ovako lijepo, i time ju još više upotpuniti.

Nakon Igorovog uvoda u zidanje suhozida za one kojima je to bio prvi put, i divljenja krajoliku, krenuli smo kopati temelje i postavljati prvi red kamenja. Kao i obično, početak je težak. Čak malo obeshrabrujući, s obzirom da znaš da je cilj zid od metra i pol, dva visine, a u prvih sat vremena nismo niti prvi red postavili; međutim, kamen za kamenom, nekako se udubiš i zaboraviš na vrijeme. Netko slaže kamenja, netko nosi manja kamenja i šutu za ispunu, pa se zamijene, pa još malo… Zastaneš nakon sat, dva, pogledaš, i vidiš zid od pola metra! Onda još malo zidaš, i evo ga Tonči s marendom. Još dva tri sata zidanja i već smo se svi dobro uhodali, ali i začudili kako nam dobro ide. Vuče zidat dalje. Radni dan je jako brzo prošao. Onda ručak kod izvrsne kuharice i domaćice Jadranke, Tončijeve majke, pa večernje druženje s Komižanima.

Raspored je svaki dan bio isti, ali svaki dan naravno posve različit.

Zidanje na prekrasnoj lokaciji, ugodni ljudi i atmosfera, padanje pod teretom prikolice, prah u kosi, lagani povjetarac i grijanje sunca, smijeh, zadovoljstvo kada kamen ‘legne od prve’, orada na gradele i komiška pogača, komiške priče, pogled u daljinu…

Nismo se niti okrenuli, prošlo je 4 dana. Zid nije bio gotov do vrha, ali zadovoljstvo napravljenim je bilo sveprisutno. Svi smo nešto naučili o podzidima i stekli dodatne sigurnosti u sebe za daljnje zidanje. Obogaćeni, krenuli smo doma, znajući da se želimo jednog dana vratiti, makar provjeriti ako nam zid još stoji.

Hvala Tončiju, Igoru, kolegama, Jadranki, Čedotu, udruzi Dragodid, Komiži i svima koji su omogućili ovo volontiranje.”

Zahvaljajući podršci Splitsko-dalmatinske županije, u studenome 2018. održana je četverodnevna suhozidna razmjena u Komiži. Domaćini Igor Mataić i Tonći Darlić (udruga Pomalo) su volonterima osigurali prijenos osnova umijeća gradnje suhozida. O razmjeni i suhozidima smo porazgovarali s domaćinima i sudionicima. Video su izradili Vigor Vukotić i Maja Flajsig iz udruge Vizantrop. Jedan od sudionika radionice, […]

Read More »

 atts
0

Ubrzanje od 0 do 28 metara u 4 dana – 3. volonterski program na Vranskom jezeru

Tekst: Miran Križanić
Foto: M.K. i PP Vransko jezero

U proljeće 2018. održali smo 3. po redu volonterski program u suradnji s Parkom prirode Vransko jezero. Naziv programa bio je „Suhozidar/ka“ a prigodno geslo svih volonterskih programa je „volonter po prirodi“. Kao i dosadašnjih godina, cilj ovog cjelotjednog druženja (16. – 21.4.2018.) bio je da okupljeni volonteri nešto nauče o suhozidima na konkretnoj lokaciji, provedu kvalitetno vrijeme u druženju na otvorenom, te istovremeno svojim rukama sagrade nešto korisno.

foto 01 volonteri-suhozidarike-izgradili-28-metara-novog-suhozida-05
foto 01: ozbiljan start

foto 02 IMG_6056
foto 02: teoretski dio: stručno vođenje po Parku

Lokacija suhozidanja, kao i prethodnih godina, predviđena je u Modravama, najvećem dalmatinskom masliniku. Visok proljetni vodostaj jezera nije omogućavao prilaz obali, pa je odluka za finalnu mikrolokaciju na kraju ipak pala na atraktivnu lučicu Prosika, ujedno i jedan od glavnih ulaza u park.

foto 03 IMG_6091
foto 03: polaganje kamena temeljca

foto 04 IMG_6109
foto 04: solidno izgrađen kantun – prolaz u maslinik

Zid koji smo odlučili obnoviti srušen je pri uređivanju prilaznog parkinga, kada je bilo potrebno strojevima zaravnati površinu uz put. Glavni zadatak za volontere bio je od raspoloživog kamena rekonstruirati zid – suhozidnu duplicu na novoj lokaciji. Ipak, nije to bila obična duplica nego kombinacija podzida i duplice, budući da je parking na višoj razini od okolnog terena.

foto 05 IMG_6114
foto 05: zid brzo napreduje

foto 06 volonteri-suhozidarike-izgradili-28-metara-novog-suhozida-04
foto 06 (izvor: PP Vransko jezero): volonter-ke

Bilo je i dosta krčenja terena i pripreme temelja podzida. Na samom početku zida bilo je potrebno sagraditi ugao, budući da smo počeli graditi kod jednog prolaza u polje. Iako je gradnja kuta napredna tehnika, volonteri su i to brzo svladali.

sdr
foto 08 IMG_6459
foto 07, foto 08: trenuci odmora

Nismo unaprijed zadali duljinu koju je potrebno obnoviti, kako ne bi bilo presinga. Fokus je uvijek na edukaciji, tj bitno je da polaznici nauče vještinu i dobro se zabave unutar svog volonterskog radnog vremena. Bez obzira na to, u samo 4 radna dana uspjeli smo rekonstruirati čak 28 dužnih metara zida, što je izniman uspjeh za ekipu koja prvi put zajedno zida, a neki čak bez prethodnog iskustva. Ekipa je bila šarena, kao i svake godine, a svatko je uspio naći svoj tempo kod gradnje, te je prijenos znanja ostvaren i unutar same grupe.

foto 09 IMG_6389
foto 09: poziranje na vlastitom netom dovršenom zidu

Ovim putem zahvaljujemo volonterima na super akciji, kao i osoblju parka – koordinatorima i tehničkoj službi, bez kojih sve ovo ne bi bilo moguće. Izvještaj iz Parka, u kojem možete saznati što su još volonteri osim zidanja radili, kao i vidjeti još lijepih fotki, pročitajte ovdje. Vidimo se dogodine, (čitaj: ove godine:) !

foto 10
foto 10 (izvor: PP vransko jezero): zid u svojoj punoj duljini

Tekst: Miran Križanić Foto: M.K. i PP Vransko jezero U proljeće 2018. održali smo 3. po redu volonterski program u suradnji s Parkom prirode Vransko jezero. Naziv programa bio je „Suhozidar/ka“ a prigodno geslo svih volonterskih programa je „volonter po prirodi“. Kao i dosadašnjih godina, cilj ovog cjelotjednog druženja (16. – 21.4.2018.) bio je da […]

Read More »

 atts
0

Povratak u Kun

Završna akcija obnove suhozida na putu do Čokovca u Tkonu (Kunu), Pašman

Tekst, foto: Miran Križanić

Škraping je definitivno prva stvar koje se sjetimo na spomen Pašmana i Tkona, barem što se kamena tiče. Međutim u Tkonu se već niz godina održavaju i suhozidne radionice, doduše nešto manje posjećene od Škrapinga. Prva radionica održana je u jesen 2013., a naredne 2014. godine održane su dvije – ljetna i jesenska. Dvije su glavne kunske suhozidne teme: bunje tj. kućice, i glagoljaški planinarski put prema samostanu na Čokovcu.

Foto 00
Foto 00: Obnova vrha bunje, davne 2014.

Prvih godina smo se bavili bunjama, i počeli obnavljati put prema Čokovcu, a mnogi od nas po prvi puta su se na tim radionicama susreli sa obnovom nepravog svoda, kao i sa zidanjem „unjulo“. Kako nam je bilo tada, detaljnije se prisjetimo u ovoj reportaži. Isto tako smo napravili i istraživački đir u potrazi za bunjama, a više o toj akciji pročitajte ovdje.

Nakon godinu-dvije pauze, vratili smo se završiti obnovu glagoljaške staze.
Radi se o zaista lijepoj planinarskog stazi kroz ugodnu hladovinu. Duž cijele staze proteže se suhozid, koji je s godinama na više mjesta urušen i zarašten. Kako smo prvih godina krenuli s obnovom od početka staze prema gore, tako nam je ostao gornji, možda najljepši dio staze, bliže samostanu. Obnova nije toliko tehnički zahtjevna, koliko je zid dug. U dvije akcije obnovljeno je nekoliko desetaka metara duplice. Prva akcija održana je u studenom 2017, a druga na pragu sezone i vrućina – početkom lipnja 2018.

Glavni organizator ove druge „runde“ radionca bio je dječji vrtić Ćok, sa Anom Maris Kušterom na čelu. Vrtić Ćok je dobio eko – certifikat i postao jedini eko – vrtić na jadranskom otocima, pa je to bila dodatna motivacija za organizaciju suhozidne radionice (u dva dijela). Sa vrtićkom grupom održali smo i radionicu izrade mini – suhozida od manjeg kamenja u vrtiću. Kroz takav pristup djeca ponovo od malih nogu uče praktične vještine zidanja u suho.

U nastavku pogledajte fotke i nadamo se ponovnom druženju u Tkonu s nekim novim suhozidnim izazovima!

Foto 01
Foto 01: Ana Maris Kuštera i njezina suhozidna ekipa u akciji u studenom 2017.

Foto 02
Foto 02: Zadarska sekcija Dragodida

Foto 03
Foto 03: Glavni dio radova u studenom 2017. odvijao se na ovom potezu zida

dav
Foto 04: Druga akcija u lipnju 2018. – uhh, upeklo je!

dav
Foto 05: Najmlađi suhozidar star je tek 8 mjeseci.

Foto 06
Foto 06: Klasična prije/poslije situacija s nešto većim kamenjem

Foto 07
Foto 07: Zadnja obnovljena etapa zida u ljeto 2018.

Završna akcija obnove suhozida na putu do Čokovca u Tkonu (Kunu), Pašman Tekst, foto: Miran Križanić Škraping je definitivno prva stvar koje se sjetimo na spomen Pašmana i Tkona, barem što se kamena tiče. Međutim u Tkonu se već niz godina održavaju i suhozidne radionice, doduše nešto manje posjećene od Škrapinga. Prva radionica održana je […]

Read More »

 atts
0

Dragodid u 2018.

U 2018. udruga DRAGODID je uspješno provodila svoje ciljeve: istraživanje i reaktualizaciju suhozidnog graditeljstva i ostalih tradicijskih graditeljskih tehnika kao temelja za održivi razvoj i očuvanje okoliša te zaštitu materijalne i nematerijalne kulturne baštine.

pablo(5)
Umijeće suhozidne gradnje upisano je 28. studenoga 2018. na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne baštine čovječanstva, kao odgovor na zajedničku međunarodnu nominaciju Cipra, Francuske, Grčke, Hrvatske, Italije, Slovenije, Španjolske i Švicarske pod nazivom ”Art of dry stone walling, knowledge and techniques”. Tako je odlučio UNESCO-ov Međuvladin odbor za nematerijalnu kulturnu baštinu na sjednici u Port Louisu, Mauricijusu. Uz Ministarstvo kulture, bili smo glavni koordinator RH za izradu nominacije. Ovdje su i službena stranica upisa, te obavijest Ministarstva u kojoj je opisan proces koji je vodio do današnje velike vijesti. Priznanje je zbilja značajno i daje elana za stare i nove istraživačke, edukativne i promotivne suhozidne aktivnosti.

U Hrvatskoj smo nastavili istraživati, animirati i dokumentirati nove potencijalne nositelje, ponovljenim pozivom na webu, jednim nacionalnim istraživanjem te jednim na razini Primorsko-goranske županije. Prikupili smo interese i ostvarili kontakte s onima do kojih do sada nismo došli, a nadamo se da će nakon upisa na UNESCO, popis nositelja biti i službeno ažuriran novim osobama i organizacijama čije smo kontakte prikupili prošle i ove godine.

pablo(7)
Nakon tri rasprodana izdanja i više tisuća čitatelja, u 2018. smo s izdavačem Slobodnom Dalmacijom realizirali i četvrto izdanje Priručnika o suhozidnoj baštini i vještini gradnje Gradimo u kamenu. Poglavlja “Gradnja jednostavne kamene kućice” i ”Od prvog zida do majstora” su slobodno dostupna u elektroničkoj verziji.

pablo(2)
S partnerskim organizacijama smo 18. listopada na Mallorci službeno osnovali mrežu čiji je glavni zadatak uspostava i vođenje buduće europske suhozidne kulturne rute. Više
Najavljujemo i 17. međunarodni suhozidni kongres S.P.S.-a (Société scientifique internationale pour l’étude pluridisciplinaire de la Pierre Sèche) koji će Dragodid 2020. godine organizirati u Konavlima. Više

pablo(4)
13. listopada udruge Dragodid i Argonauta su uz pomoć lokalnih partnera organizirale drugo Prvenstvo Hrvatske u gradnji suhozida na poluotoku Gradina u Murteru. Na Prvenstvu je sudjelovalo sedam ekipa iz Hrvatske, koje su se prijavile na javni poziv, te jedna ekipa međunarodnih volontera Erasmus+ projekta udruge Argonauta. Pehar su zasluženo odnijeli domaćini, Hripari s Murtera, s izgrađenih 4.66 m dvostrukog suhozida u 15 minuta. Izvještaj

pablo(3)

(1) Voditelji radionice obnove bunje i suhozida ,,Vrijeme u kamenu” iznad Sutivana na Braču u organizaciji udruge Zemlja za nas, 8.-20. ožujka Foto i video

(2,3) Voditelji i volonteri radionice obnove podzida u vinogradu Takala nad Bakarskim zaljevom u suradnji s Poljoprivrednom zadrugom Dolčina Praputnjak i udrugom Praputnjak-kulturni krajolik, 7.-8. travnja; 10. studenog Press

(4) Organizatori i voditelji radionice sanacije krova suhozidne kuće i obnove suhozida u selu Dragodid, 28. travnja – 1. svibnja Izvještaj

(5) Voditelji i volonteri radionice suhozidne gradnje ,,Biseri otoka” u Milni na Braču u organizaciji udruge Gea Viva, 26. travnja – 1. svibnja

(6,7) Voditelji dvije radionice izgradnje bunje u školskom dvorištu na Šolti u organizaciji O.Š. Grohote, 14.-17.svibnja; 26.-28. rujna Izvještaj

(8) Supervizori volontera volonterskog programa ”Suhozidar Parka prirode Vransko jezero, 16. – 22. travnja Press

(9) Organizatori i voditelji radionice suhozidne gradnje ,,Kamik i gromači” u Lovranu, 21.-22. travnja Izvještaj

(10) Voditelji radionice obnove suhozida na Kotoru u Crikvenici u organizaciji Muzeja Grada Crikvenice, 11.-13. svibnja Izvještaj

(11) Voditelji radionice suhozidne gradnje za srednjoškolce ”VOLontIraj za PRIRODU, VOLontIraj za SEBE u organizaciji udruge Sunce, NP Krka, 25.-26. svibnja Press

(12) Voditelji kreativne suhozidne radionice za djecu i radionice obnove suhozida u Tkonu na Pašmanu, 2.-3. lipnja Izvještaj

(13,14,15,16) Voditelji četiri radionice gradnje izmještene kućerice, Konavle 22.-25. lipnja; 5.-11. studenoga; 8.-10. i 27.-29. prosinca Press

(17) Voditelji radionice suhozida u sklopu 9. Festivala levande u Velom Grablju na Hvaru u organizaciji udruge Pjover, 29. lipnja

(18) Organizatori radionice ,,Suhozidni mentori” u Poljanama u domaćinstvu Josipa Perišića, 20.-22. srpnja

(19) Organizatori i voditelji arheološkog rekognosciranja zone kanjona Drage i Peruna na Učki, 25. srpnja – 1. kolovoza

(20) Organizatori, voditelji i volonteri 9. suhozidnog međunarodnog volonterskog kampa Petrebišća 2018. u Petrebišćima na Učki, 28. srpnja – 5. kolovoza

(21) Voditelji i volonteri radionice obnove suhozida na Olibu u organizaciji udruge Sol, 3.-5. kolovoza

(22) Voditelji radionice obnove suhozida u Bašćanskoj Dragi na Krku u organizaciji Klub astudenata geografije Zagreb, 21. rujna

(23) Voditelji radionice izgradnje ”kapareta” – suhozidnog doma za kapare, u organizaciji platforme SEA Silba Environment Art, 3.-4. listopada Izvještaj

(24) Voditelji i volonteri suhozidne radionice u sklopu 6. Kreativnih dana Fausta Vrančića na Prviću u organizaciji udruge Otok, 6.-7. listopada Foto

(25) Voditelji radionice obnove trima u organizaciji PP Biokovo 9.-11. listopada

(26) Organizatori radionice ,,Suhozidni mentori” u Mundanijama u domaćinstvu PD Kamenjak – Rab, 20.-23. listopada Izvještaj  Film

(27) Organizatori radionice ,,Suhozidni mentori” u Malom Lošinju u domaćinstvu Gorana Jambrešića, 19.-21. listopada Izvještaj

(28) Voditelji i volonteri radionice obnove suhozida u organizaciji NP Paklenica, 19.-21. listopada Izvještaj

(29) Voditelji radionice suhozidne gradnje za srednjoškolce ”VOLontIraj za PRIRODU, VOLontIraj za SEBE u organizaciji udruge Sunce, PP Biokovo, 5. studenoga Press

(30) Organizatori radionice ,,Suhozidni mentori” u Komiži na Visu u domaćinstvu Tončija Darlića, 15.-18. studenoga

pablo(6)
Otvoreni javni popis hrvatskih suhozida, interaktivna GIS baza Suhozid.hr je u 2018. obogaćena novim suhozidnim lokalitetima koja su na terenu evidentirali i unosili baštinski entuzijasti. Pozivamo sve da pametnim telefonom učitaju fotografiju sa točnom lokacijom neke suhozidne građevine, strukture ili ambijenta. Uz fotografiju su dobrodošli i razni podaci, a pogotovo lokalni nazivi, dimenzije ili skice, podaci o graditeljima i nastanku, te nekadašnjim i današnjim korisnicima.

pablo
Naše članice i članovi su izlagali o raznim suhozidnim temama kod nas i u inozemstvu.

Predavanjem o valorizaciji i obnovi suhozidne baštine smo gostovali smo na skupu o profesionalizaciji vještine, u gradu Zovencedo u talijanskoj provinciji Vicenza, u organizaciji Muzeja kamena Vicenza. Održali smo još pet predavanja na ovu temu u Hrvatskoj (Praputnjak, Primošten Burnji, Zagreb). U listopadu smo organizirali okrugli stol o suhozidnoj gradnji u Murteru, a u rujnu sudjelovali na okruglim stolovima „Suhozidna baština“ u Mostaru, BiH (lipanj) i „Tradicionalna gradnja u kamenu bez vezivnog materijala“ u Kotoru, Crnoj Gori (rujan).

pablo(1)
Dragodid je 2018. ispratio s 59 članica i članova (popis). Julia Bakota je predsjednica, a osim nje u upravnom odboru 2018. su bili Filip Bubalo, Filip Šrajer, Grga Frangeš i Miran Križanić.

Ponosni smo dobitnici nagrade Vicko Andrić za doprinos kulturnoj baštini!

Zahvaljujući institucionalnoj podršci Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva (2016.-2018.), udruga zapošljava voditelja ureda i financija, i koordinatoricu programa na pola radnog vremena. Udruga i dalje veliki dio svojih aktivnosti obavlja zahvaljujući dugotrajnom volontiranju svojih članova.

Kontakt: info@dragodid.org

U 2018. udruga DRAGODID je uspješno provodila svoje ciljeve: istraživanje i reaktualizaciju suhozidnog graditeljstva i ostalih tradicijskih graditeljskih tehnika kao temelja za održivi razvoj i očuvanje okoliša te zaštitu materijalne i nematerijalne kulturne baštine. Umijeće suhozidne gradnje upisano je 28. studenoga 2018. na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne baštine čovječanstva, kao odgovor na zajedničku međunarodnu nominaciju […]

Read More »

 atts
0

Jesen na Paklenici

Obnova suhozida kod mlinica u Marasovićima na ulazu u Nacionalni park Paklenica

Tekst: Miran Križanić
Foto: Zrinka Vrkić, Miran Križanić, Norma Fressel, Ante Senjanović

Krajem listopada imali smo priliku po prvi put održati radionicu obnove suhozida u Nacionalnom Parku Paklenica! Inicijativa za akciju došla je od ekipe KUD Podgorac iz Starigrada, a uprava Parka je, prepoznavši dobru ideju, preuzela ulogu glavnog organizatora. S naše strane interes je bio velik, pa se odazvalo desetak naših voditelja, članova, i onih koji će to uskoro postati.

Prvi dan radionice bio je više teoretski – okupili smo se u petak navečer u novoj predavaoni u sklopu zgrade uprave i pričali o suhozidima iz perspektive krajolika, tipologije i funkcije. Drago nam je da smo imali priliku ugostiti i Meri Krnić iz LAG More 249 koja je rekla nešto više o temi kroz poticaje u poljoprivredi, što je bilo zanimljivo okupljenim ljubiteljima suhozida. Predavaona je bila ugodno popunjena, a razvila se i diskusija sa zanimljivim pitanjima.

foto01 m 20181020_111442_Pano
foto 01: panorama radionice – lijevo prilaz i manje gradilište, centralno mlinice, desno u kanalu glavno gradilište

Subota je bila rezervirana za praktični dio radionice. Tko je bar jednom pohodio kanjon Velike Paklenice, zna da je pristup iz Starigrada kroz zaseok Marasoviće. Etno kuća u sklopu zaseoka sadrži malu zbirku tradicijskih predmeta i priča o životu i povijesti Podgoraca, koji je uvelike bio obilježen gospodarenjem oskudnim i kroz godinu diskontinuiranim izvorima vode.

dav
foto 02: kombinirana tehnika kroz razdoblja u izgradnji mlinica – beton i kamen. Zaobljeni krov „na kubu“

Mlinice na predjelu Marasovića upravo su jedan takav tradicijski vodnogospodarski sklop, kojeg čine mali objekti – mlinice i pripadajući sustav kanala i zapornica koje reguliraju tok i nadovezuju se na korito potoka. Na kućicama treba primjetiti specifične bačvaste krovove/svodove „na kubu“ građene od ne-armiranog betona. Ova jedinstvena tipologija spada u baštinu s početka 20. stoljeća kad se raširila uporaba cementa.

sdr
foto 03: pogled na zapornice poviše mlinica

Ipak naša tema su suhozidi, a oni se ovdje pojavljuju kao potporni zidovi korita potoka i lateralnih kanala, prvenstveno kao zaštita od erozije. Potok kroz Paklenicu preko ljeta presušuje ali zimi je bujica jaka i svaki pokušaj reguliranja toka oko mlinica zahtijeva održavane potporne zidove.

foto04 20181020_2667
foto 04: radovi na glavnom gradilištu – u kanalu

Cijelu subotu proveli smo kod mlinica. Odaziv je bio vrlo dobar – osim domaćina ekipe iz Parka, KUD-a, te članova naše udruge, bili su tu i brojni prolaznici, planinari, djeca, koji su došli iskoristiti jedan od zadnjih toplih jesenskih vikenda za boravak na otvorenom. Ulaz u Park je bio slobodan zbog dana otvorenih vrata, pa je i to pomoglo u stvaranju živahne atmosfere.

foto05 20181020_2662
foto 05: bitno je dati sve od sebe

Fokusirali smo se na obnovu zapuštenog i urušenog podzida kanala dugog 20-tak metara, visine oko 1,5m, te krune drugog podzida, koji omeđuje korito potoka na prilazu kompleksu milinca. Kako je zid građen od kamenja iz potoka, dobar dio su krupni obluci, ali ipak dovoljno grubi pa nismo imali previše „kotrljanja“ pri gradnji. Obluci se slažu po istom principu kao i drugo kamenje, jedino što treba voditi računa da se ne nađe previše zaobljenih ploha „na istom mjestu“ jer bi to umanjilo trenje i stabilnost konstrukcije.

foto06 20181020_2661
foto 06: zidanje oblucima

Prvu fazu čišćenja kanala od raslinja odradila je tehnička služba iz Parka pa smo odmah mogli pristupiti razgradnji oštećenih dijelova zida. Glavni problem u ovoj fazi nije bio urušeni kamen nego zemlja koja je kroz godine zapuštenosti prodrla u zid i obrušavala se pri rekonstukciji. Bilo je potrebno prvo otkopati dobar dio zemlje da bismo mogli zidati.

foto07 20181020_2674
foto 07: zemljanih radova je bilo u izobllju

foto08 IMG_8875
foto 08: nezaobilazna škalja

foto09 IMG_8860
foto 09: svatko je uhvatio svoj dio zida

Posla uvijek bude nešto više nego se na prvi pogled čini, ali je i zadovoljstvo učinjenim na kraju veće. Uz puno ruku i nešto vještine ništa nije teško pa je posao završen i prije ručka. Pravi planinarski grah, kako i priliči ovom lokalitetu, osigurala je uigrana ekipa iz KUD-a. Druženje na otvorenom je potrajalo do ranih popodnevnih sati, kada smo se razišli – neki na planinarenje, neki natrag u kamp i kućama.

Organizatorima i volonterima ovim putem zahvaljujemo na dobroj atmosferi i nadamo se budućoj suradnji u novoj godini!

Za kraj, pregled prije/poslije fotografija:

foto10
foto 10: gore finiširanje, dolje urušeno zatečeno stanje

foto11
foto 11: gore: urušeni podzid, dolje radovi tijeku

foto12
foto 12: gore: odlučan početak radova – izraz na licu jednog od organizatora Zlatka Marasovića govori sve; dolje gotov podzid

foto13
foto 13: dolje zatečeno urušeno stanje, gore gotov podzid

foto14 IMG_8924
foto 14: zajednička za kraj

Obnova suhozida kod mlinica u Marasovićima na ulazu u Nacionalni park Paklenica Tekst: Miran Križanić Foto: Zrinka Vrkić, Miran Križanić, Norma Fressel, Ante Senjanović Krajem listopada imali smo priliku po prvi put održati radionicu obnove suhozida u Nacionalnom Parku Paklenica! Inicijativa za akciju došla je od ekipe KUD Podgorac iz Starigrada, a uprava Parka je, […]

Read More »