Jadranski suhozidi: Grčka lokva

Tekst i foto: Berislav Horvatić
Dvostruka Grčka lokva kod sela Golubić sjeverno od kanjona Krupe. Leži ispod ilirske gradine, 275 m jugozapadno od nje, što daje naslutiti i njezinu vjerojatnu starost. Manja (sjeverna) lokva, uredno podgrađena suhozidom i s dvije konzolne stepenice za pristup vodi, je očito bila za ljude, a ona veća (južna), sa slobodnim pristupom, za stoku.
(Barem na Krku pridjev “grčki” zapravo znači “predslavenski”, i obilato se koristi za liburnske građevine ili njihove ostatke. Pretpostavljam da je to i ovdje slučaj.)

Share and Enjoy:
  • Facebook
  • Twitter
  • del.icio.us
  • Print
  • Tumblr

11 Comments

  1. Ante
    Posted September 9, 2012 at 14:32 | Permalink

    u senjskome podgorju, na primjer, “grčki” označava i sve predturske građevine – znači, sve ono što je izgrađeno prije dolaska sadašnjeg stanovništva.

    zapravo, bolje reć “donedavnog stanovništva”, kad se pogleda koliko je prazno to područje sad…

  2. Vinko
    Posted November 28, 2012 at 12:28 | Permalink

    Prije dolaska kojeg stanovništva Ante?
    Južnih Slavena koji su oduvjek na ovim prostorima, nekad su se u prošlosti zvali Feničani, Grci, Liburni, Iliri… danas Hrvati – ime koje su nam donijeli Avari bijeli hrvati koje smo mi i Česi kasnije iskorijenili, ali ostalo nam je ime, jer su ostale njihove aristokratske porodice koje su vladale sa nama uz pomoć Rimske crkve.

    Suhozide i vezivne gradnje palača i gradova su od nas naučili graditi Rimljani i doseljeni Grci u današnju Grčku koja je bila pod slavenskom vlašću do početka srednjeg vijeka, poslje su nam ti novi Grci uzeli ime i našu helenističku povijest, danadanas neće priznaju s kojeg su jezika prepisali Ilijadu i Odiseju koja se zbila u našem jadranskom primorju.

    Ploviti i graditi brodove su od nas naučili Rimljani i ostali tzv. europljani.

    To je sve naša povijest koja seže čak 10tisuća godina u prošlost koliko su neki suhozidi, bunje i megalitske kiklopske gradnje stare, a također toliko genestski i antropološki narod ovih prostora – arheološki i antropološki dokazano, ali izbjegavaju to objavljivati, jer se sve to ne uklapa Porfirogenitov pamflet! A nijedan povijesni izvor nije ovako proturiječan kao Porfirogenitov Spis o narodima. Pažljivijim proučavanjem, pronašle bi se brojne nedosljednosti, pa je pravo čudo da je Spis o narodima našim povjesničarima postao temeljni oslonac za tvrdnju o doseljavanju Slavena na Balkan u 6. i 7. stoleću. A većina europskih povjesničara, posljednja tri stoljeća, opredjeljivala se za tvrdnju da su Slaveni starosjedeoci Jadranskog primorja, Podunavlja i Balkana.
    Njegov Spis o narodima je čisti falsifikat i pamflet Rimske i Carigradske crkvene politike koji je pisan u novije vrijeme u 17. stoljeću, da bi se dokazalo pokrštavanje slavena, i time nam se ukralo povijest koja je duga i slavna, ali i tužna.

    I tužno je to kad vi dragi Ante i ostali govorite da smo naučili graditi suhozide od stranaca koji su prije živjeli, a upravo ti stranci su naši Djedovi – pogledajte kako nam je sve to u krvi, pogledaj kakvi smo graditelji, pomorci, brodograditelji, ribari, umjetnici, ratnici… rodimo se sa takvim talentom i mi to ne vidimo, nego još šiptare proglašavamo starosjediteljima, narod koji su Italci doselili U 11.st. da uništavaju slavensku krv i koji nemaju pojma o običajima i talentima koje mi imamo.
    Hvala

  3. Filip Š
    Posted November 28, 2012 at 13:40 | Permalink

    Vinko, komentar je zanimljiv. Međutim, nije mi baš jasno po čem smo to “mi”, odnosno (“naši preci”) “Feničani, Grci, Liburni, Iliri… danas Hrvati” ustvari nekakvi prapradavni “Južni Slaveni”, kad sam pojam “Slaveni” nije poznat prije 9. st. i nije vezan za genetsko nego za jezično obilježje.

  4. Vinko
    Posted November 28, 2012 at 16:56 | Permalink

    Nije bit što se slavenima zovemo od srednjeg vijeka, nego je to genetska i antropološka oznaka naroda koji danas spadaju pod Slavene – da, prije 3-4tisuće god nas nisu tako nismo zvali, ali danas se tako označavaju skupine naroda i mi spadamo pod Slavene, ali stare Slavene Dinarce, jer su Ruski genetičari dokazali (ne glupan Primorac) da se naš gen širio odavde prema sjeveroistoku Europe, Rusiji i maloj Aziji, gdje su danas poznate nam slavenske države, ali, još ali, naš stari Dinarski gen nam daje posebnost, čak i nadmoć naspram te naše mlađe braće Slavena.

    To znači da je hrvatsko primorje prvobitna, pa poslje podunavlje Majka rodilja od davnina, i nije čudo što se ovi prostori nazivaju Stara Europa, a ne Balkan kako nam podmeću.

    Želim samo istaći da moramo tražiti pravo na našu izvornu povijest i porijeklo, i ponosno to predstavljati kao naše, a ne da naše pretke držimo kao strance prije nas!
    Hvala

  5. Vinko
    Posted November 29, 2012 at 10:14 | Permalink

    Nedavno su Rusi čitavu teoriju „afričkog porijekla“ razbili u paramparčad… http://in-other-news.com/2011/The_death_of_the_Out-of-Africa_theory i
    http://gizadeathstar.com/2012/06/russians-make-some-new-human-haplogroup-announcements-questioning-the-out-of-africa-hypothesis/
    To je istraživanje rusko-američkog biologa sa Univerziteta Harvard, Anatole A. Klyosov, utemeljeno na DNK genealogiji, osvjetljava da (Pra)Slaveni potiču s Balkana od prije točno 12.200 godina, što potvrđuje tzv. haplogrupa R1a1!

  6. Vinko
    Posted November 29, 2012 at 10:16 | Permalink

    Zaključak
    Grci su skupno ime za nešto što je bivše. I u Bosni imamo istu priču o „Grcima“ koji su tu živjeli. Riječ Grci potiče od bizantsko-katoličke šizme jer je Dalmacija išla iz ruke u ruku sve dok se Venecija nije ustalila kao katolička država. Dakle, za narod je to ostalo neko ime ljudi koji su imali drugu liturgiju koji su drugim riječima pripadali drugoj epohi. Tako danas i u Imotskom mnoge bunare koji su očigledno ilirski i predilirski zovu turskima, a to nema veze sa Turcima. Dakle, Grci, Turci, Rimljani, to su imena prohujalih vremena, ali nemaju nužno veze s Grcima nit Turcima niti Rimjanima.

  7. Filip Š
    Posted November 29, 2012 at 11:12 | Permalink

    Hvala Vinko! Cini mi se da je to bio i smisao Horvaticeve i Antine opaske gore u tekstu, i da niti jedan niti drugi nisu imali namjeru polemizirati o kontinuitetima. Ali nije zato tvoja opaska manje zanimljiva i potrebna (i prikladna uz temu) jer mi se cini da jos uvijek prevladava jezikom i mainstream kulturom posredovano vidjenje povijesti u kojem se kontinuiteti o kojima govoris lako zanemaruju. Doduse te je druge kontinuitete (osim genetskih) jako tesko dokazati, pa mislim da razgovor tko je koga naucio sto mora ostati sa rezervom, kod svih sugovornika. To je velika tema sto se nepravo svodjenih gradjevina tice, cak i politicki osjetljiva http://www.dragodid.org/polemike-tamna-strana-kazuna/.

    Interesantno je kako se te pred-gradjevine nazivaju “grckima” i “turskima”, a nikad (?) “rimskima”. Vjerojatno zato jer je rimska povijest je daleko transparentnija pa “rimski” ne zvuci toliko egzoticno, vise nekako konkretno.

  8. Vinko
    Posted November 29, 2012 at 16:07 | Permalink

    Hvala Filip
    Talijani svoje pretenzije ostvaruju preko naše povijesti i običaja, (tako i Grci) i skrivaju utjecaj naših ljudi na njihovu povijest, pa nije čitavo Rimsko carstvo bilo talijansko i romansko, npr. naši Veneti su osnovali Veneciju i kasnije se odnarodili, kad su nas ovdje pokorili, opet su naše izdajice postavljali da vode provincije, naše mladiće su odvodili u vojsku, one neposlušne u gladijatore, jedino nas u robstvo nisu odvodili jer smo bili preopasni… ha,ha, tako kažu.
    tako da Istru nonstop pokušavaju talijanizirati, pa nije ni čudo što talijaniziraju kažune i bunje ode u nas, ali zašto mi šutimo, zašto nismo sigurni u svoju povijest i porijeklo, naša sadašnja povijest o doseljavanju ide u prilog Talijanima i Grcima, a sami naši povjesničari priznaju da ništa u hrvatskoj povijesti još nije do kraja definirano, sve još visi, ponajviše zbog Porfirogenitovog pamfleta i straha od priznanja naše autohtonosti, što bi razljutilo nacionaliste, ali i Talijane, jer službenim našim priznanjem da smo starosjedioci talijani više nemaju pravo na naše običaje gradnje suhozida i kažuna.
    lp

  9. Filip Š
    Posted November 29, 2012 at 16:49 | Permalink

    Apeliram na smirivanje strasti. Ne vidim po čemu bi običaj gradnje suhozida bio ekskluzivno naš a ne npr. http://en.wikipedia.org/wiki/Great_Zimbabwe :)
    To moj prijatelj Grga zove inkluzivnim nacionalizmom koji je u jednoj drugoj verziji bio “nije da sve Hrvate treba pobit nego svi su Hrvati zapravo Srbi”. Lijepo je istraživati, ali nemojmo bit djeca željna svađe.

  10. Filip Š
    Posted January 7, 2016 at 12:14 | Permalink

    Sad sam telefonski razgovarao sa g. Antunom Vrankovićem iz Svirča, dobrim poznavateljem središnjeg dijela Hvara, koji mi veli da i na Hvaru postoje tri lokve u čijem je imenu korijen Grk: Grčić lokva i Grinčić lokva na području Sviraškog Vorha, te Grinčić lokva kod Grablja. Ime povezuje sa danas izumrlom obitelji Grčić iz Svirča, a pitanje za onomastičare je ima li kakva veza između Grka i Grčića?

  11. Posted January 7, 2016 at 13:43 | Permalink

    Po arheologu Ranku Starcu u zborniku o brončanodobnim i željeznodobnim gradinama (Liburnijske teme, 8, Opatija, 1994) spominje se kako su u Druškoj peći (u Potoškoj vali, Mošćenička Draga) po predaji živjeli “grčki fratri” pa arheolog pojašnjava kako taj prežitak u narodnoj memoriji nije o klasičnim ni helenističkim Grcima već o bizantskim.

Post a Comment

Your email is never published nor shared. Required fields are marked *

*
*

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

 atts
0

Najava / announcing: XVII. međunarodni suhozidni kongres / International Congress on dry stone

ENGLISH here: Save the date!
FRENCH here: Bloquez votre agenda!

Dragi kolege, prijatelji, suhozidni entuzijasti,

Udruga DRAGODID i međunarodna mreža S.P.S. za interdisciplinarno istraživanje suhozidne baštine najavljuju XVII. međunarodni suhozidni kongres koji će se održati od 2. do 4. listopada 2020. u Hrvatskoj. Domaćin je naša najjužnija općina – Općina Konavle.

Zabilježite datum!

Dry stone hut 'kućerica' built by volunteers in 2018
Suhozidno sklonište ‘kućerica’, izgradili volonteri 2018. (foto: Suhozidna baština Konavala: http://tiny.cc/Konavle)

Svrha Kongresa je povezati suhozidne praktičare, istraživače, profesionalce i entuzijaste kako bi podijelili znanje i vještine, raspravili aktualnosti i proširili mrežu suradnje između zemalja. Sudjelovati je moguće u ulozi izlagača, slušačai/ili sudionika međunarodne suhozidne radionice.

Program Kongresa:
27. 9. Dolazak sudionika
27. 9. – 1. 10. Međunarodna suhozidna radionica
1. 10. predvečer Dobrodošlica na Kongres!
2. 10. – 3. 10. Kongresna izlaganja + Skupština mreže S.P.S.
4. 10. Tematski posjet suhozidnim lokalitetima Konavala
5. 10. Odlazak sudionika

Tema ovogodišnjeg Kongresa je:
Perspektive umijeća gradnje suhozida: izazovi nakon UNESCO upisa“.

Cilj Kongresa je:
• Predstaviti i raspraviti sadašnje stanje umijeća gradnje suhozida, ispitati pravni i ekonomski okvir i ograničenja na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini
• Predstaviti lokalne, nacionalne i međunarodne strategije za zaštitu i unapređenje umijeća gradnje suhozida u suvremenoj praksi
• Razraditi potencijal suhozida i izazove s kojima se susreće u srodnim industrijama
• Istražiti mogućnosti tehnologija u pogledu istraživanja suhozidne baštine, poput upotrebe GIS softvera za mapiranje, SfM za modeliranje, prostornih baza podataka za međunarodnu suradnju i prepoznavanja AI uzorka za mapiranje i kategorizaciju suhozidnih struktura
• Ispitati ekonomski utjecaj umijeća na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini
• Istražiti stvarnosti i steći uvid u najbolje prakse kao i potencijal gradnje suhozida u suvremenim održivim primjenama u poljoprivredi, uređenju okoliša i izgradnji infrastrukture
• Ispitati umijeće gradnje suhozida kao nematerijalno kulturno dobro u okvirima turizma i kulturnog upravljanja, te osobito na izazove i mogućnosti koje donosi upis na UNESCO-ov popis nematerijalne baštine.

Više informacija ove jeseni. Dobrodošli!

Dry stone pond in one of Konavle villages, 17m in diameter
Suhozidna lokva u jednom od konavoskih sela, promjer 17m (foto: Suhozidna baština Konavala: http://tiny.cc/Konavle)

Pdf verzija ovdje: Zabilježite datum!

ENGLISH here: Save the date! FRENCH here: Bloquez votre agenda! Dragi kolege, prijatelji, suhozidni entuzijasti, Udruga DRAGODID i međunarodna mreža S.P.S. za interdisciplinarno istraživanje suhozidne baštine najavljuju XVII. međunarodni suhozidni kongres koji će se održati od 2. do 4. listopada 2020. u Hrvatskoj. Domaćin je naša najjužnija općina – Općina Konavle. Zabilježite datum! Suhozidno sklonište […]

Read More »

 atts
0

Zabilježite datum: III. Prvenstvo u gradnji suhozida, Gardun

Udruge DRAGODID i Gaius Laberius – Gardun najavljuju III. Prvenstvo Hrvatske u gradnji suhozida, koje će se održati u triljskom naselju, točnije na arheološkom lokalitetu Gardun, ove jeseni!

U petak, 4. listopada 2019. na programu je tematski događaj u stilu okruglog stola, dok će u subotu 5. listopada suhozidne ekipe odmjeriti snage na Prvenstvu. Pozivamo sve zainteresirane graditelje, navijače, gledatelje, znatiželjnike da zaokruže datum na kalendaru, a više informacija slijedi!

Kako je bilo prošle godine: http://www.dragodid.org/2-prvenstvo-u-gradnji-suhozida-4-66-metara-za-pobjedu/

43768533_321436741991232_5995569934837481472_n

Udruge DRAGODID i Gaius Laberius – Gardun najavljuju III. Prvenstvo Hrvatske u gradnji suhozida, koje će se održati u triljskom naselju, točnije na arheološkom lokalitetu Gardun, ove jeseni! U petak, 4. listopada 2019. na programu je tematski događaj u stilu okruglog stola, dok će u subotu 5. listopada suhozidne ekipe odmjeriti snage na Prvenstvu. Pozivamo […]

Read More »

 atts
0

Spašena još jedna bunja!

IMG_8327

Tekst & Foto: F. Bubalo (edit članka: 14.8.2019.)

Zadnja dva mjeseca intezivnih pregovora između predstavnika Udruge Dragodid, vlasnika, investitora (Hrvatske ceste), izvođača radova (PZC),  arheologa, te nadležnog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture, rezultiralo je u spašavanju jedne bračke bunje, mogli bismo reći u sudačkoj nadoknadi. Premda izvornim projektom izgradnje buduće zaobilaznice naselja Ložišća nije predviđeno njeno spašavanje na ovaj način, zajedničkim naporima uspjelo se isposlovati njeno razlaganje, te izgradnja faksimila u budućnosti. Obzirom da je na jednom dijelu bunja bila urušena, na ovaj način omogućena je njena “sanacija“ makar na novoj lokaciji i u nešto izmijenjenom obliku, ali i dalje kao spomenik trudu izvornih graditelja. Ono što valja napomenuti, jest da se otvara prilika da se umijeće gradnje suhozida – u ovom slučaju tehnike nepravog svoda – još jednom prakticira, uz prisutnost lokalnih poznavatelja tradicije i eventualno prenese na neke buduće graditelje.

Autor Elaborata i voditelj izmještanja bunje – Drugi otok, obrt za istaživanje i savjetovanje – u suradnji s tvrkom Mjesto pod suncem d.o.o., izradio je dokumetaciju koja uključuje arhitektonski snimak postojećeg stanja, prostornu analizu i valorizaciju objekta, te prijedlog smjernica izmještanja. Uz opširnu foto i video dokumentaciju izrađen je i 3D model bunje  kako bi faksimil buduće bunje bio što vjerniji izvornom obliku. U suradnji sa tvrtkom PZC iz Splita i lokalnim kooperantima, pristupilo se ručnom razlaganju bunje. Nakon dekonstrukcije prstena bunje i uklanjanja škalje, došlo se do nepravog svoda, te su potom uklonjene kamene ploče te uz pomoć bagera odložene na novu lokaciju na kojoj je planirana izgradnja faksimila bunje. Nakon označavanja važnijih elemanata bunje (ulaza), isti su prenešeni na posebnu gomilu, uz materijal za ”svoltavanje” bunje, te ostali materijal za gradnju baze bunje. Izgradnju faksimila bunje preuzeo je investitor, te se nadamo da će u skoroj budućnosti s stručnim izvođačem, lokalnim meštrima pa i lokalnim ljubiteljima suhozidne baštine, ova bunja osvanuti za buduća pokoljenja.

Koristimo priliku podsjetiti na slične akcije izmještanja ili ”spašavanja”, odnosno očuvanja značajnih suhozidnih objekata:

http://www.dragodid.org/spasene-dvije-konavoske-kucerice/
http://www.dragodid.org/bunja-uz-magistralu/

IMG_2830

DJI_0148

 

IMG_8336

IMG_8343

Tekst & Foto: F. Bubalo (edit članka: 14.8.2019.) Zadnja dva mjeseca intezivnih pregovora između predstavnika Udruge Dragodid, vlasnika, investitora (Hrvatske ceste), izvođača radova (PZC),  arheologa, te nadležnog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture, rezultiralo je u spašavanju jedne bračke bunje, mogli bismo reći u sudačkoj nadoknadi. Premda izvornim projektom izgradnje buduće zaobilaznice naselja Ložišća nije predviđeno njeno […]

Read More »

 atts
0

Europska konvencija o krajoliku usvojila izvješće o važnosti suhozida

Na 10. konferenciji o Europskoj konvenciji Vijeća Europe o krajoliku, održanoj 6.-7. svibnja 2019. u Strasbourgu, usvojen je Memento koji, između ostaloga, naglašava i važnost suhozida za europske krajolike.

Screenshot_1

Uvrštavanju suhozida u ovaj zagovarački važan dokument, doprinijela je francuska stručnjakinja Vijeća Europe Claire Cornu s prezentacijom izvješća ”Suhozid u krajoliku, naslijeđe i inovacija za teritorijalnu održivost”.

Dokument je dostupan za preuzimanje ovdje:  “Dry stone in the landscape, ancestral and innovative for sustainable territories”.pdf

Više informacija i drugi relevantni dokumenti dostupni su ovdje: https://www.coe.int/en/web/landscape/cep-cdcpp-2019

Izvor: Vijeće Europe

Na 10. konferenciji o Europskoj konvenciji Vijeća Europe o krajoliku, održanoj 6.-7. svibnja 2019. u Strasbourgu, usvojen je Memento koji, između ostaloga, naglašava i važnost suhozida za europske krajolike. Uvrštavanju suhozida u ovaj zagovarački važan dokument, doprinijela je francuska stručnjakinja Vijeća Europe Claire Cornu s prezentacijom izvješća ”Suhozid u krajoliku, naslijeđe i inovacija za teritorijalnu […]

Read More »

 atts
0

Najava: Grčka, stručni kamp i radionica kogulavanja

Grčka baštinska organizacija Boulouki organizira dvomjesečni stručni kamp (9.9.- 31.10.) i radionicu kogulavanja u trajanju od 12 dana (16.-27.10.) povijesnog puta koji vodi mostu Plaka, u mjestu Plaka Tzoumerka u regiji Epir. Sudionici iz Hrvatske i ostalih zemalja Balkana imaju mogućnost iskoristiti i punu stipendiju za pokrivanje troškova sudjelovanja na radionici.

Rokovi za prijave su: kamp – 22.8.; radionica – 8.9.

Više informacija u pozivu ovdje: https://boulouki.org/en/?p=3878

KLDx2_ENG

Grčka baštinska organizacija Boulouki organizira dvomjesečni stručni kamp (9.9.- 31.10.) i radionicu kogulavanja u trajanju od 12 dana (16.-27.10.) povijesnog puta koji vodi mostu Plaka, u mjestu Plaka Tzoumerka u regiji Epir. Sudionici iz Hrvatske i ostalih zemalja Balkana imaju mogućnost iskoristiti i punu stipendiju za pokrivanje troškova sudjelovanja na radionici. Rokovi za prijave su: […]

Read More »