Održivi izlet na Kornate?

CIMG6421

tekst: Miran Križanić

foto: Filip Bubalo i Vilma Stopfer

Projekt Oživi održi otok, koji traje od 2014, već smo više puta spominjali. Podsjetimo, projekt oživljavanja održivih znanja obuhvaća otok Murter i mrežu njegove prirodne i ekonomsko – tradicijske regije: Vransko jezero te Kornate. Budući smo na murterskoj Gradini – nekadašnjem Colentumu i Vranskom jezeru već uspostavili stabilan niz radionica, red je došao na Kornate.

Naša službeno posljednja suhozidna radionica u sklopu ovog projekta održala se na Kornatima u jesen prošle godine, 2 i 3. listopada 2015.,  pa sa zakašnjenjem donosimo osvrt u nadi da će ipak poslužiti kao dobar uvod u novu sezonu suhozidanja.

01

Kornati

Kornatski arhipelag je najpoznatiji po izletničkoj i jedriličarskoj atraktivnosti te po statusu nacionalnog parka. Ipak, Kornati su dugo služili ljudima prvenstveno za poljoprivredu – uzgoj maslina, ovčarstvo i naravno ribolov. Isto kao što bi se primjerice u Primorju ljeti na nekoliko mjeseci odlazilo u planine radi poljoprivrede, tako bi se sa otoka Murtera otiskivalo u Kornate – u pravilu drvenim plovilima koje je imala svaka obitelj.

02

Drvene gajete na “latinsko idro”

Naša šarena i mnogobrojna ekipa je za ovu prigodu također imala priliku ploviti gajetama i leutima na “latinsko idro”. Isplovili smo iz Murtera opskrbljeni alatima i hranom za vikend, dok su ljudi u prošlosti morali ponijeti sve što bi im trebalo za nekoliko mjeseci izolacije. Više o takvom načinu života možete pročitati iz priča lokalnih ljudi u nedavno objavljenoj projektnoj publikaciji.

03

Iskrcavanje na Kameni Žakan

Destinacija nam je bio mali otočić Kameni Žakan, sa svega nekoliko suhozida. Zanimljivo je da otok ima samo jednog vlasnika, tako da poprečni suhozidi koji sežu s jedne strane otoka na drugu nisu pašnjačke međe, nego imaju funkciju regulacije i odvajanja janjaca od ovaca koje bi se muzle u određenom periodu.

CIMG6402

Suhozid u vizuri otoka

U sklopu glavnog linijskog suhozida – sakatura – a u neposrednoj blizini (jedine) kuće na otoku, nalazi se urušeni stan za ovce, “uvala” u suhozidu. Naš cilj bio je popraviti urušeni stan, te što više mjestimičnih oštećenja na zidu, a sve u svrhu obnove stočarske infrastrukture, nužne za opstanak ovčarstva na Kornatima.

CIMG6397

Urušeni suhozid

Prvi dan rada je prošao vrlo produktivno, pa smo pod vodstvom meštra Ive i iskusnih Kurnatara, a uz pomoć volontera i sudionika projekta dovršili dobar dio zadanog posla. Zidovi stana su dignuti, dok će natkrivanje pričekati neku drugu zgodu. Zid je bio mjestimično urušen – negdje ga je razvalila mlada smokva, negdje su ovce probile put, ali i to je popravljeno.

08

Radovi na popravku zida

10 Zakan radionica 33

Dovršen zid stana za ovce

Marenda je bila vrlo lokalna – gulaš od kurnatske bravetine. Brav je lokalni izraz za odraslu ovcu, tako da je to u prehrambenom smislu svojevrstan kontrast janjetini. Osim degustacije, pamtimo priču domaćina vezanu za jednog žakanskog “brava”. Naime, zbog spiralnog oblika roga kakvog već ovnovi imaju, povremeno postoji opasnost da rog svojim oštrim vrhom krivo uraste natrag prema glavi i time usmrti ovna / brava. Upravo takvom slučaju imao je prilike svjedočiti naš domaćin, kad je prilikom obilaska otoka uz obalu zatekao živog ali neobično mirnog brava, iznenadivši se kako već nije odavno pobjegao na znak čovjeka. Kako se brav nije micao, uspio je razaznati da se radi o rogu koji mu je došao do ruba oka. Rog sporo raste pa taj proces traje, tako da pastir ima vremena intervenirati i odrezati problematični komad roga. Naš domaćin je to i učinio, spasivši životinju.

11

Marenda   

Mnoge smo još priče čuli te večeri, o nasljeđivanju otočke zemlje, emigraciji, pa i ponešto o lokalnoj mafiji – ali o tome drugi put. Spavanje je te noći bilo pod vedrim nebom, u šatorima, pa čak i pod palubom drvene gajete, dok su stariji ipak ostali u kući naslućujući promjenu vremena koja će naići tokom noći.

Sljedeće jutro je zaista osvanulo oblačno uz jugo u porastu. Ipak, odradili smo “jutarnju smjenu” popravivši još nekoliko provala u zidu, a našli smo čak i gusarsko blago koje su geocache izletnici ili djeca propisno sakrili ispod zida, tko zna kad.

CIMG6432

Gusarsko blago

To je bila i simbolička potvrda da se u zajedničkom radu na inovativnim, održivim oblicima turizma i obnovi poljoprivrede zaista krije vrijednost koju treba ponovo graditi okupljanjem oko ovakvih akcija i kontinuiranim prijenosom znanja.

IMG_9848

Povratak

15

Sudionici radionice kraj obnovljenog zida (foto: T. Dugandžić)

Za kraj, pogledajte kako nam je bilo u ovom kratkom videu Tomisalva Dugandžića, a ovo je filmić sa protekle radionice na Colentumu.

 

 

Share and Enjoy:
  • Facebook
  • Twitter
  • del.icio.us
  • Print
  • Tumblr

Post a Comment

Your email is never published nor shared. Required fields are marked *

*
*

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

 atts
0

Najava / announcing: XVII. međunarodni suhozidni kongres / International Congress on dry stone

ENGLISH here: Save the date!
FRENCH here: Bloquez votre agenda!

Dragi kolege, prijatelji, suhozidni entuzijasti,

Udruga DRAGODID i međunarodna mreža S.P.S. za interdisciplinarno istraživanje suhozidne baštine najavljuju XVII. međunarodni suhozidni kongres koji će se održati od 2. do 4. listopada 2020. u Hrvatskoj. Domaćin je naša najjužnija općina – Općina Konavle.

Zabilježite datum!

Dry stone hut 'kućerica' built by volunteers in 2018
Suhozidno sklonište ‘kućerica’, izgradili volonteri 2018. (foto: Suhozidna baština Konavala: http://tiny.cc/Konavle)

Svrha Kongresa je povezati suhozidne praktičare, istraživače, profesionalce i entuzijaste kako bi podijelili znanje i vještine, raspravili aktualnosti i proširili mrežu suradnje između zemalja. Sudjelovati je moguće u ulozi izlagača, slušačai/ili sudionika međunarodne suhozidne radionice.

Program Kongresa:
27. 9. Dolazak sudionika
27. 9. – 1. 10. Međunarodna suhozidna radionica
1. 10. predvečer Dobrodošlica na Kongres!
2. 10. – 3. 10. Kongresna izlaganja + Skupština mreže S.P.S.
4. 10. Tematski posjet suhozidnim lokalitetima Konavala
5. 10. Odlazak sudionika

Tema ovogodišnjeg Kongresa je:
Perspektive umijeća gradnje suhozida: izazovi nakon UNESCO upisa“.

Cilj Kongresa je:
• Predstaviti i raspraviti sadašnje stanje umijeća gradnje suhozida, ispitati pravni i ekonomski okvir i ograničenja na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini
• Predstaviti lokalne, nacionalne i međunarodne strategije za zaštitu i unapređenje umijeća gradnje suhozida u suvremenoj praksi
• Razraditi potencijal suhozida i izazove s kojima se susreće u srodnim industrijama
• Istražiti mogućnosti tehnologija u pogledu istraživanja suhozidne baštine, poput upotrebe GIS softvera za mapiranje, SfM za modeliranje, prostornih baza podataka za međunarodnu suradnju i prepoznavanja AI uzorka za mapiranje i kategorizaciju suhozidnih struktura
• Ispitati ekonomski utjecaj umijeća na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini
• Istražiti stvarnosti i steći uvid u najbolje prakse kao i potencijal gradnje suhozida u suvremenim održivim primjenama u poljoprivredi, uređenju okoliša i izgradnji infrastrukture
• Ispitati umijeće gradnje suhozida kao nematerijalno kulturno dobro u okvirima turizma i kulturnog upravljanja, te osobito na izazove i mogućnosti koje donosi upis na UNESCO-ov popis nematerijalne baštine.

Više informacija ove jeseni. Dobrodošli!

Dry stone pond in one of Konavle villages, 17m in diameter
Suhozidna lokva u jednom od konavoskih sela, promjer 17m (foto: Suhozidna baština Konavala: http://tiny.cc/Konavle)

Pdf verzija ovdje: Zabilježite datum!

ENGLISH here: Save the date! FRENCH here: Bloquez votre agenda! Dragi kolege, prijatelji, suhozidni entuzijasti, Udruga DRAGODID i međunarodna mreža S.P.S. za interdisciplinarno istraživanje suhozidne baštine najavljuju XVII. međunarodni suhozidni kongres koji će se održati od 2. do 4. listopada 2020. u Hrvatskoj. Domaćin je naša najjužnija općina – Općina Konavle. Zabilježite datum! Suhozidno sklonište […]

Read More »

 atts
0

Zabilježite datum: III. Prvenstvo u gradnji suhozida, Gardun

Udruge DRAGODID i Gaius Laberius – Gardun najavljuju III. Prvenstvo Hrvatske u gradnji suhozida, koje će se održati u triljskom naselju, točnije na arheološkom lokalitetu Gardun, ove jeseni!

U petak, 4. listopada 2019. na programu je tematski događaj u stilu okruglog stola, dok će u subotu 5. listopada suhozidne ekipe odmjeriti snage na Prvenstvu. Pozivamo sve zainteresirane graditelje, navijače, gledatelje, znatiželjnike da zaokruže datum na kalendaru, a više informacija slijedi!

Kako je bilo prošle godine: http://www.dragodid.org/2-prvenstvo-u-gradnji-suhozida-4-66-metara-za-pobjedu/

43768533_321436741991232_5995569934837481472_n

Udruge DRAGODID i Gaius Laberius – Gardun najavljuju III. Prvenstvo Hrvatske u gradnji suhozida, koje će se održati u triljskom naselju, točnije na arheološkom lokalitetu Gardun, ove jeseni! U petak, 4. listopada 2019. na programu je tematski događaj u stilu okruglog stola, dok će u subotu 5. listopada suhozidne ekipe odmjeriti snage na Prvenstvu. Pozivamo […]

Read More »

 atts
0

Spašena još jedna bunja!

IMG_8327

Tekst & Foto: F. Bubalo (edit članka: 14.8.2019.)

Zadnja dva mjeseca intezivnih pregovora između predstavnika Udruge Dragodid, vlasnika, investitora (Hrvatske ceste), izvođača radova (PZC),  arheologa, te nadležnog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture, rezultiralo je u spašavanju jedne bračke bunje, mogli bismo reći u sudačkoj nadoknadi. Premda izvornim projektom izgradnje buduće zaobilaznice naselja Ložišća nije predviđeno njeno spašavanje na ovaj način, zajedničkim naporima uspjelo se isposlovati njeno razlaganje, te izgradnja faksimila u budućnosti. Obzirom da je na jednom dijelu bunja bila urušena, na ovaj način omogućena je njena “sanacija“ makar na novoj lokaciji i u nešto izmijenjenom obliku, ali i dalje kao spomenik trudu izvornih graditelja. Ono što valja napomenuti, jest da se otvara prilika da se umijeće gradnje suhozida – u ovom slučaju tehnike nepravog svoda – još jednom prakticira, uz prisutnost lokalnih poznavatelja tradicije i eventualno prenese na neke buduće graditelje.

Autor Elaborata i voditelj izmještanja bunje – Drugi otok, obrt za istaživanje i savjetovanje – u suradnji s tvrkom Mjesto pod suncem d.o.o., izradio je dokumetaciju koja uključuje arhitektonski snimak postojećeg stanja, prostornu analizu i valorizaciju objekta, te prijedlog smjernica izmještanja. Uz opširnu foto i video dokumentaciju izrađen je i 3D model bunje  kako bi faksimil buduće bunje bio što vjerniji izvornom obliku. U suradnji sa tvrtkom PZC iz Splita i lokalnim kooperantima, pristupilo se ručnom razlaganju bunje. Nakon dekonstrukcije prstena bunje i uklanjanja škalje, došlo se do nepravog svoda, te su potom uklonjene kamene ploče te uz pomoć bagera odložene na novu lokaciju na kojoj je planirana izgradnja faksimila bunje. Nakon označavanja važnijih elemanata bunje (ulaza), isti su prenešeni na posebnu gomilu, uz materijal za ”svoltavanje” bunje, te ostali materijal za gradnju baze bunje. Izgradnju faksimila bunje preuzeo je investitor, te se nadamo da će u skoroj budućnosti s stručnim izvođačem, lokalnim meštrima pa i lokalnim ljubiteljima suhozidne baštine, ova bunja osvanuti za buduća pokoljenja.

Koristimo priliku podsjetiti na slične akcije izmještanja ili ”spašavanja”, odnosno očuvanja značajnih suhozidnih objekata:

http://www.dragodid.org/spasene-dvije-konavoske-kucerice/
http://www.dragodid.org/bunja-uz-magistralu/

IMG_2830

DJI_0148

 

IMG_8336

IMG_8343

Tekst & Foto: F. Bubalo (edit članka: 14.8.2019.) Zadnja dva mjeseca intezivnih pregovora između predstavnika Udruge Dragodid, vlasnika, investitora (Hrvatske ceste), izvođača radova (PZC),  arheologa, te nadležnog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture, rezultiralo je u spašavanju jedne bračke bunje, mogli bismo reći u sudačkoj nadoknadi. Premda izvornim projektom izgradnje buduće zaobilaznice naselja Ložišća nije predviđeno njeno […]

Read More »

 atts
0

Europska konvencija o krajoliku usvojila izvješće o važnosti suhozida

Na 10. konferenciji o Europskoj konvenciji Vijeća Europe o krajoliku, održanoj 6.-7. svibnja 2019. u Strasbourgu, usvojen je Memento koji, između ostaloga, naglašava i važnost suhozida za europske krajolike.

Screenshot_1

Uvrštavanju suhozida u ovaj zagovarački važan dokument, doprinijela je francuska stručnjakinja Vijeća Europe Claire Cornu s prezentacijom izvješća ”Suhozid u krajoliku, naslijeđe i inovacija za teritorijalnu održivost”.

Dokument je dostupan za preuzimanje ovdje:  “Dry stone in the landscape, ancestral and innovative for sustainable territories”.pdf

Više informacija i drugi relevantni dokumenti dostupni su ovdje: https://www.coe.int/en/web/landscape/cep-cdcpp-2019

Izvor: Vijeće Europe

Na 10. konferenciji o Europskoj konvenciji Vijeća Europe o krajoliku, održanoj 6.-7. svibnja 2019. u Strasbourgu, usvojen je Memento koji, između ostaloga, naglašava i važnost suhozida za europske krajolike. Uvrštavanju suhozida u ovaj zagovarački važan dokument, doprinijela je francuska stručnjakinja Vijeća Europe Claire Cornu s prezentacijom izvješća ”Suhozid u krajoliku, naslijeđe i inovacija za teritorijalnu […]

Read More »

 atts
0

Najava: Grčka, stručni kamp i radionica kogulavanja

Grčka baštinska organizacija Boulouki organizira dvomjesečni stručni kamp (9.9.- 31.10.) i radionicu kogulavanja u trajanju od 12 dana (16.-27.10.) povijesnog puta koji vodi mostu Plaka, u mjestu Plaka Tzoumerka u regiji Epir. Sudionici iz Hrvatske i ostalih zemalja Balkana imaju mogućnost iskoristiti i punu stipendiju za pokrivanje troškova sudjelovanja na radionici.

Rokovi za prijave su: kamp – 22.8.; radionica – 8.9.

Više informacija u pozivu ovdje: https://boulouki.org/en/?p=3878

KLDx2_ENG

Grčka baštinska organizacija Boulouki organizira dvomjesečni stručni kamp (9.9.- 31.10.) i radionicu kogulavanja u trajanju od 12 dana (16.-27.10.) povijesnog puta koji vodi mostu Plaka, u mjestu Plaka Tzoumerka u regiji Epir. Sudionici iz Hrvatske i ostalih zemalja Balkana imaju mogućnost iskoristiti i punu stipendiju za pokrivanje troškova sudjelovanja na radionici. Rokovi za prijave su: […]

Read More »