Polemike: o načinu zaštite suhozida i suhozidne gradnje u Hrvatskoj

_MG_0841foto: Marja Kuljiš, 2011.

Napomena: dana 9.2.2017. promijenjen je naslov ovog posta, koji je izvorno glasio “Polemike: treba li nam zakonska zaštita suhozida i kakva?” Ispričavamo se docentu Kali i ostalima koje smo možda naslovom naveli na pomisao da Kale nije za zaštitu suhozida.

Već pune četiri godine, otkako su počele prve aktivnosti za zaštitu suhozidne gradnje kao hrvatskog nematerijalnog kulturnog dobra, vodimo o tome žestoku internu polemiku s najaktivnijim znanstvenikom u Hrvatskoj glede etnoloških pitanja suhozidne gradnje. To je doc.dr.sc. Jadran Kale, s kojim inače blisko surađujemo na svim drugim pitanjima i aktivnostima vezanim za suhozide, kao što su Suhozid.hr ili primjerice obnova suhozida na Srimi.

Ta se polemika do sada uglavnom vodila ispod radara: najviše kroz mailove, te indirektno kroz predstavke Ministarstvu, popularizacijske članke (uglavnom naše), te stručne i znanstvene članke (uglavnom njegove). Ovih se dana, objavom vijesti o trajnoj zaštiti suhozida, preselila i u medije, pa je tako na tportalu prekjučer objavljen polemički članak u kojemu prenose Kaline razloge zašto se ne slaže s registracijom, a sutra navečer možda slično bude i u prilogu vezanom za registraciju u Regionalnom dnevniku HRT-a.

O žestini i ozbiljnosti svjedoči to da je nakon obavijesti o trajnoj registraciji umijeća suhozidne gradnje Kale napisao žalbu i adresirao je, uz Ministarstvo, i na sve 53 adrese inicijalnog popisa nositelja!

Na ovome mjestu nećemo interpretirati njegove “kontra”, niti iznositi svoje stavove “za” registraciju suhozida kao nematerijalnog kulturnog dobra. To će se desiti eventualno kroz komentare, ako bude interesa za komentiranje, tu ili na Facebooku. Za početak, objavljujemo poveznice na Kaline tekstove, te dokumente (rješenja i žalbe) vezane uz registraciju od 2013. godine do danas, pa pročitajte i procijenite sami!

FB1_0384foto: Filip Bubalo, 2011.

Polemički članci Jadrana Kale o zaštiti suhozida kao nematerijalnog kulturnog dobra:

Prilog raspravi o zaštiti suhozida, Ethnologica Dalmatica, Vol.23 No.1 August 2016.

Kako dematerijalizirati kamen? Vodnjanski poučak, Histria (1848-1183) (2016)

Facebook objava s tekstom žalbe upućene na adrese Ministarstva i svih nositelja (2017.)

Nematerijalni suhozid, post na vlastitom blogu Vrulje, 3.2.2017.

Članak na Tportalu, autor Josip Antić, 4.2.2017.

Dnevnik 1, autor Hrvoje Gunjača, 9.2.2017.

Hrvatski radio – Iskustvo prostora, autor Hrvoje Gunjača, 16.2.2017.

Članak u Slobodnoj Dalmaciji, autor Branimir Periša, 17.2.2017.

U nastavku (kronološki):

Rješenje o preventivnoj zaštiti umijeća zidanja “u suho” kao nematerijalnog kulturnog dobra, 2013.

Žalba Jadrana Kale na Rješenje o preventivnoj zaštiti, 2013.

Odbijenica žalbe Jadrana Kale od strane Ministarstva, 2013.

Rješenje o registraciji umijeća suhozidne gradnje, 2016.

Žalba Jadrana Kale na Rješenje o registraciji, 2017.

SUHOZID-2013-preventivnazastita_Page_1 SUHOZID-2013-preventivnazastita_Page_2 SUHOZID-2013-preventivnazastita_Page_3 SUHOZID-2013-preventivnazastita_Page_4 SUHOZID-2013-preventivnazastita_Page_5 SUHOZID-2013-preventivnazastita_Page_6

nkd-s-zalba1 nkd-s-zalba2

 

nkd-s-odbijenica1 nkd-s-odbijenica2 nkd-s-odbijenica3

 

Rjesenje o zastiti suhozidne gradnje 2016_Page_01 Rjesenje o zastiti suhozidne gradnje 2016_Page_02 Rjesenje o zastiti suhozidne gradnje 2016_Page_03 Rjesenje o zastiti suhozidne gradnje 2016_Page_04 Rjesenje o zastiti suhozidne gradnje 2016_Page_05 Rjesenje o zastiti suhozidne gradnje 2016_Page_06 Rjesenje o zastiti suhozidne gradnje 2016_Page_07 Rjesenje o zastiti suhozidne gradnje 2016_Page_08 Rjesenje o zastiti suhozidne gradnje 2016_Page_09 Rjesenje o zastiti suhozidne gradnje 2016_Page_10

SKM_C30817012710140_Page_1 SKM_C30817012710140_Page_2

Share and Enjoy:
  • Facebook
  • Twitter
  • del.icio.us
  • Print
  • Tumblr

One Comment

  1. Posted February 14, 2017 at 09:42 | Permalink

    Slijedi dulji osvrt, u manjku vremena tviterska verzija od četiri retka je na gorespomenutom blogu (“Kronika zaštite suhozida”.

    Dobar dan, ja sam taj “najžešći” – no realnije je skoro jedini – osporavatelj ovakvog načina “zaštite” suhozida i u prošloj godini istjecanja krajnjeg preventivnog roka upisa u Registar kulturnih dobara se u isti mah navršilo i tri desetljeća otkako sam s prijateljima studentima dokumentirao bunju s pet prostorija a na to se nadovezalo ostalo. Čak i s prvoklasnom arhitektonskom dokumentacijom trebalo joj je 12 godina da se zaštiti preventivno, a još 10 godina da u Registar uđe trajno (skupa s drugim prijavama trebala je ući odmah jer nije bilo razloga za preventivnu ogradu, ni zbog opasnosti ni zbog manjka dokumentacije). Od kolanjske peticije za zakonsku zaštitu suhozida i odvagivanja kako je pravi put onaj u smjeru očuvanja nematerijalne kulturne baštine sad je već 9 godina, za kojih sam na pitanja iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara odgovarao kad god me se zvalo – usmeno, pisano na pet kartica teksta, u opširnijoj žalbi na preventivno Rješenje i na koncu ovim pismom. Zato sam si dozvolio u njoj riječi napisati na kraći i jasniji način, poslavši ih svima iz Rješenja da se ne može ponoviti povijest ranijih beskorisnih argumentiranja bez odgovora.

    Suhozidi su poučni jer u zaštiti kulture imaju unikatni smještaj na križištu materijalnog, nematerijalnog i krajobraznog. Što se u načinu njihova stvaranja i postupanja s njima prepozna na najzabačenijem školju, oštro oko će prepoznati i u virtualno osnaženim urbanim scenama iz središta naših gradova. Glas za suhozide je uvijek i glas za onog društveno najnemoćnijeg među nama, jer tako nastaju. Zato ih se mora respektirati u njihovim vlastitim terminima a ne po mjeri države. Državni suhozidi su ceste poput “Napoleonovih”, pa opet u Južnoj Americi današnju kulturu carske ceste Inka kroz nematerijalnu kulturnu baštinu respektiraju kao lokalna znanja (primjeri obnavljajućih visećih mostova, u davnini za vladara i kastu a danas za turiste).

    Po takvoj široj primjenljivosti ova epizoda može zorno posvjedočiti što Uprava za zaštitu kulturne baštine može učiniti, a što ne može – a tako je i drugdje. Konzervatorska struka je na raspravi u Ministarstvu kulture naznačila opciju ulančanih registracija kao rješenje ali to nije pripremljeno za odlučivanje stručnog povjerenstva sastavljenog od znalaca van Uprave. O ovoj žalbi treba rješavati interno tijelo ustanovljeno kao i podzakonski propisi o Registru – za stanje u kakvom ovakve upise nije ni predviđeno imati. Zbog toga pravilnički za popravke suhozidnih građevina koje sam uveo u Registar treba imati “licencirane seljake”. Pored čitave povike nikad nisam čuo odgovor na pitanje tko će popravljati Bašićeve križeve uđu li kao građevine u Registar (a trebali bi), jer su ih gradili ljudi bez licenci a održavaju ih namjernici i ovčari. Motivacija tih uspjelih gradnji je tržišna, jer su okretni voditelji grupa vješti s kamenom bili stoga zato što im se na Pagu to s današnjim siranama i otkupnom cijenom mlijeka isplati. Po inicijativi ministarske Uprave za zaštitu kulturne baštine rješenje takve međusektorske situacije nećemo vidjeti nikada. Popravak bunje iz Registra po pravilničkoj proceduri završio je zarušavanjem čak i dijela građevine koji prije nije bio ugrožen – ugrozio ju je popravak po pravilu struke ciljane za palače i katedrale. Uspjeli popravak preostale suhozidne građevine iz Registra lokalnu je zajednicu kao znalce očuvanja uveo kriomice. Kad sam u prepisci oko otkupa bunje iz Registra spomenuo održavane radionice i uvlačenje lokalne sredine, pismo koje sam s pečatom dobio je bila najava izdavanja pravilničke zabrane radova. Odgovore na prijave drugih kulturnih dobara nisam dobio nikada, Pravilnik na to ne obvezuje.

    Iz trenutnih rasprava djelatnost Uprave za zaštitu kulturne baštine može se usporediti s vriskom oko HAVC-a. U ovako čvrstom zagrljaju države, sa svim aferama upravljanja zaštićenim prostorima i smijenjenim pročelnicima, konzervatori si ne mogu priuštiti nepokoravanje nalogodavcu – to se sa suhozidima vidjelo kad je krajobrazna atrakcija bila dovoljno privlačna za plakat i ulaznicu izložbe o Dalmatinskoj Zagori, ali ne i za Registar kulturnih dobara (na početku izložbenog postava kočila se tabla s prvoimenovanim inicijatorom – ministrom; izložbeni katalog kao standard galerijskog posla nije nikada izašao). U isto vrijeme buja sivo tržište elaborata kakve traži procedura, takve sam vidio vezane i za suhozide iz Registra – doslovno na grbači ljudi koji rade s tim kamenom. Konzervatorski posao se treba izdvojiti iz Ministarstva kulture. Nijemi svjedoci su svi oni suhozidi koji su ovakvim Rješenjem zapravo osuđeni na propast, sva ona lokalna znanja kojima je ovakvim postupkom otežan put k brendu proizvoda iz lokalno uređivanog ambijenta, ili makar u takvom životnom poslu konzervatorsku ekspertizu učinivši tek baštinskim uresom a ne razvojnim alatom. Zrele i inovativne konzervatorske prakse trebaju biti ocjenjivane od struke i javnosti, a ne od politike kakvoj je Ministarstvo kulture važno zbog demostracije moći.

    Samorazumljiva duševna dobra poput krajobrazne afektacije suhozidima kao da bi trebala biti jednostavna, ali nisu. Hora je izvorni spomenik etničkog čišćenja, Bucavac je originalno zadružni vinograd za kolhoz državne vinarije sastavljene od strojeva pokradenih (“nacionaliziranih”) od naprednijih vinara – danas će suza krenuti stoga jer su lijepi apstraktno, ali pamet služi i danas prepoznati muku onih koji kažu da su taoci hore ili drugih kojima je cijena grožđa pala jer je “zaštićen” samo bucavački perivoj a ne i njegov krajolik. I tako dalje, i tako bliže.

    Civilni sektor, udruge i inicijative građana, pa i sam glas javnosti (glasača, potrošača), u tome imaju vrlo važnu ulogu i u tome je “Dragodid” umnogočemu zaslužan. Ljude u udruzi ne mora obvezivati etički kodeks kakav mi nalaže stvaratelje fenomena držati na prvom mjestu, čak i prije od poslodavca – takav je promjenljiv. Ti stvaratelji ne žive u selu ili kraju čije se tradicije protežu od jedne do druge državne granice, pa i preko nje. Svi smo imali debelog razloga podupirati “Dragodid”, no zapasuje li se sve u jedno selo ostaje prilično jasnim kakva udruga ostaje po mjeri takvog sela. Žao mi je što mi je u takvoj namjeri bilo predviđeno mjesto pukog popunjavatelja rubrika zadanih takvim gabaritom, pa kad to nije išlo više nije išlo ni išta drugo.

    Hvala na uvrštavanju ove notice, za koju držim da je trebala biti među zadnjim pasusima vijesti o Rješenju registracije.

Post a Comment

Your email is never published nor shared. Required fields are marked *

*
*

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

 atts
0

Najava / Announcing: Petrebišća 2018!

Najavljujemo i pozivamo zainteresirane studente i mlade profesionalce na 9. suhozidni međunarodni volonterski kamp Petrebišća 2018., koji će se održati 28. srpnja – 5. kolovoza 2018. u napuštenom ljetnom selištu Petrebišća na Učki.

We proudly announce the 9th dry-stone international student/young professionals’ volunteer camp Petrebišća 2018. The camp will be held in an abandoned dry-stone seasonal village Petrebišća on Učka mountain, July 28th – August 5th 2018.

PTB_2018

Prošlogodišnji izvještaj
Last year report

Sudionici će:
- naučiti osnove suhozidne gradnje
- naučiti oblikovati kamen malim ručnim alatom
- sagraditi suhozid ”iz nule”
- obnoviti kameni krov
- prenositi kamene ploče izvađene iz malog kamenoloma
- obnavljati seosku suhozidnu infrastrukturu
- sudjelovati u međunarodnom neformalnom suhozidnom natjecanju i natjecanju u balotama!

Participants will:
- learn dry-stone basics
- learn to shape stone using hand tools
- build a dry-stone wall ”from scratch”
- repair a stone slate roof
- carry stone slates extracted from a small quarry
- renovate dry-stone village infrastructure
- participate in an informal dry-stone competiton and a petanque competition!

Osim radnog programa, pripremili smo program predavanja i razgovora o ruralnom graditeljskom naslijeđu i vezanim temama, kao i pješačku i planinarsku turu po PP Učka.

There will be interesting lectures about building techniques, architectural heritage and related topics, as well as a walking and hiking tour along NP Učka.

Lokacija – jučer, danas, sutra
Napušteno ljetno selište Petrebišća iznad Mošćeničke Drage smješteno je u udolini ispod glavnog hrpta Učke. Uz spomeničku važnost za kulturu života na ovom prostoru, ovaj slikoviti lokalitet je otvaranjem Mitsko-Povijesne staze Trebišća-Perun dobio i turistički značaj kao jedan od njenih ključnih punktova. U suradnji udruge Dragodid i Općine Mošćenička Draga 2010. pokrenuta je organizacija  ljetnih studentskih radionica kroz koje bi se, praktičnim radom na obnovi selišta, znanja o  tradicijskim graditeljskim tehnikama prenijela na novu generaciju mladih profesionalaca. Namjera je obnovljene objekte i uređene površine pretvoriti u sadržaje poput planinarskog skloništa za posjetitelje Parka prirode Učka i otvorenog prostora za kulturna događanja.

Location – past, present, future
Petrebišća is an abandoned seasonal village of simple stone huts, situated on a high plateau on Učka mountain and surrounded by forest. The History and Mythology Trail Trebišća-Perun was established by Nature park Učka, adding touristic key-point significance to Petrebišća village. Since 2010., Dragodid Association, Mošćenička Draga Municipality and Nature Park Učka in collaboration have organized summer students’ workshops in Petrebišća. The goal is to transfer knowledge about traditional building techniques to generations of future young professionals. Reconstructed dry-stone buildings and landscape features are to be re-used as hikers’ shelters and open spaces for various cultural events.

Kome je radionica namijenjena?
Radionica je namijenjena studentima i mladim profesionalcima koji se bave prostorom, gradnjom i baštinom, te koje zanimaju tradicionalne tehnike gradnje, rad i zabava u prirodi. Od ukupno 20 mjesta na radionici 15 će se popuniti kroz ovaj poziv, a 5 kroz francusku baštinsku volontersku mrežu REMPART.

Za ostale zainteresirane su (uz najavu) dobrodošli kraći jednodnevni posjeti u periodu 30. srpnja – 5. kolovoza 2018.
Sudionici moraju biti punoljetni.

Who is the workshop for?
The workshop is open for building and heritage students and enthusiasts interested in traditional building techniques and simple rewarding outdoor work. 15 out of 20 open places will be filled through this call, while remaining 5 will be filled through the French heritage volunteer network REMPART.

Others are welcome to visit us for a day or two during the period July 3oth – August 5th (upon prior notice).
All participants must be 18+ years old.

Kako je organiziran kamp?
Smještaj tijekom radionice je u vlastitim šatorima i vrećama na lokaciji, u kampu na livadi s podosta hlada. Nema tople i tekuće vode a količina potrošnje vode je ograničena. Veliki šator služi kao kuhinja i zajednički dnevni boravak. Tuš je kamperski a WC poljski, pobliže šumski. GSM signal postoji ali je slab a struja se koristi samo za punjenje baterija. Na raspolaganju su tri obroka dnevno, od čega jedan ili dva kuhana. Vegetarijanci su dobrodošli. Dnevna zaduženja sudionika uključuju pomoć u pripremi hrane te održavanje reda u kampu i selu.

Iznos participacije: 350 kn. Jezik radionice engleski/hrvatski.

How is the camp organized?
The camp is situated on a nice and shady meadow. Everybody brings their own waterproof tent, sleeping bag & mattress. A big military tent is put up as a kitchen, storeroom and “living room” for all. Limited water usage, pit toilet, campers’ shower, 3 meals per day (1-2 cooked). Vegetarians welcome. GSM signal is weak, electricity is used only for charging batteries. Participants help with the food preparation and camp maintenance.

Participation fee: 350 kn. Working language: English/Croatian.

Kako se prijaviti?
Ako smo vas zainteresirali, prijave šaljite od 18.6. (pon) do 29.6. (pet) na adresu info@dragodid.org

Prijava mora sadržavati: ime i prezime, fakultet (ili druga organizacija), godina rođenja, kontakt mobitel, mail adresa.

Uz osnovne podatke šaljite nam i nešto kroz što ćemo vas najbolje ukratko upoznati. Prikaz onoga čime se inače bavite, koji su vam interesi i što vas je motiviralo za radionicu, na način koji vam najbolje leži – tekst, fotografije, crtež, ili bilo koju drugu formu. Cijenit ćemo duhovitost i kreativnost u prijavi. Kod selekcije sudionika će nam upravo kvaliteta vaših prijava biti od pomoći.

How to apply?
Send your applications June 18th (Mon) to Jun 29th (Fri) on: info@dragodid.org

Your application must contain: first and last name, University (or other organisation), birth year, contact mobile phone, e-mail address.

Along with your basic information send us something that will help us get to know you a little bit. Show us what you do, what your interests are, what motivated you to apply. Pick a form that suits you best: text, photo, drawing or anything else. Creative and witty applications will be appreciated. The quality of your applications will help us with participants selection.

Vidimo se na planini!
See you up on the mountain!

Najavljujemo i pozivamo zainteresirane studente i mlade profesionalce na 9. suhozidni međunarodni volonterski kamp Petrebišća 2018., koji će se održati 28. srpnja – 5. kolovoza 2018. u napuštenom ljetnom selištu Petrebišća na Učki. We proudly announce the 9th dry-stone international student/young professionals’ volunteer camp Petrebišća 2018. The camp will be held in an abandoned dry-stone […]

Read More »

 atts
0

Najava: Predavanje o aktivnosti udruge Dragodid u Knjižnicama grada Zagreba

Knjižnice grada Zagreba ugostile su nas kako bismo predstavili aktivnosti udruge u području očuvanja kulturne baštine i volonterizma. Predavanje će se održati u KGZ Dubrava (Avenija Dubrava 51) u petak 15. lipnja s početkom u 18 sati.
Program obuhvaća razgovore o suhozidu, vernakularnoj arhitekturi i srodnim temama. Na predavanju ćemo razgovarati o različitim profesijama koje su uključene u organiziranje jednog takvog kampa i same udruge.

KGZ

Ovog ljeta udruga Dragodid organizira 9. međunarodni suhozidni volonterski kamp u napuštenom ljetnom selištu Petrebišća u Parku prirode Učka te ćemo na predavanju izložiti kako se studenti etnologije, arhitekture i drugih smjerova mogu prijaviti za volonterski kamp i koje će se aktivnosti održavati.

Knjižnice grada Zagreba ugostile su nas kako bismo predstavili aktivnosti udruge u području očuvanja kulturne baštine i volonterizma. Predavanje će se održati u KGZ Dubrava (Avenija Dubrava 51) u petak 15. lipnja s početkom u 18 sati. Program obuhvaća razgovore o suhozidu, vernakularnoj arhitekturi i srodnim temama. Na predavanju ćemo razgovarati o različitim profesijama koje […]

Read More »

0

Poziv za volontere: 10. festival levande na Hvaru

Na Hvaru, u Eko-selu Velo Grablje uskoro se održava festival levande. Od 28. do 30. lipnja možete sudjelovati i naučiti nešto novo o levandi – biljci koja na otoku Hvaru ima dugogodišnju tradiciju uzgoja i proizvodnje te je po njoj Hvar nadaleko poznat kao „Otok levande“.

Uz otvaranje sezone žetve levande i demonstraciju destilacije na starom postrojenju, festivalski program uključuje izložbe, radionice suhozida, projekcije filmova, igrane predstave, koncerte i druge aktivnosti.
Više o festivalu na stranicama udruge Pjover – ovdje.

Na Hvaru, u Eko-selu Velo Grablje uskoro se održava festival levande. Od 28. do 30. lipnja možete sudjelovati i naučiti nešto novo o levandi – biljci koja na otoku Hvaru ima dugogodišnju tradiciju uzgoja i proizvodnje te je po njoj Hvar nadaleko poznat kao „Otok levande“. Uz otvaranje sezone žetve levande i demonstraciju destilacije na […]

Read More »

 atts
0

Najava: Otvorenje izložbe Boška Fržopa

Danas, 1. lipnja u 20 sati, u prostorijama Informacijskog centara NP Kornati i PP Vransko jezero u Betini, otvara se izložba ”Prijatelji suhozida” fotografa i umirovljenog arhitekta Boška Fržopa.

33894915_1836582973303484_7736677439580930048_n
Boško Fržop dugogodišnji je zaljubljenik u fotografiju i arhitekturu kulturnog krajolika. Od 1963. godine snima suhozide. Kamen je ovom izložbom predstavljen kao spomenik prošlim vremenima. Obilaskom i fotografiranjem detalja u prostoru na području od Primoštena do Vrane, te otoka, uspio je dočarati priču koja se krije iza bezvremenske ljepote starih bunja i suhozida.

Izvor: Muzej betinske drvene brodogradnje

Danas, 1. lipnja u 20 sati, u prostorijama Informacijskog centara NP Kornati i PP Vransko jezero u Betini, otvara se izložba ”Prijatelji suhozida” fotografa i umirovljenog arhitekta Boška Fržopa. Boško Fržop dugogodišnji je zaljubljenik u fotografiju i arhitekturu kulturnog krajolika. Od 1963. godine snima suhozide. Kamen je ovom izložbom predstavljen kao spomenik prošlim vremenima. Obilaskom […]

Read More »

 atts
1

Traže se sudionici suhozidne razmjene u Poljanama kod Opatije!

Kreće program razmjena ”Suhozidni mentori” kojemu je cilj omogućiti jednostavan prijenos umijeća suhozidne gradnje od onih koji njime vladaju prema onima koji žele naučiti. Traže se sudionici – prijave otvorene do 6. lipnja!!

Prvi suhozidni mentor je Josip Perišić iz Poljana kod Opatije. Umijeće gradnje suhozida naučio je samostalno, popravljajući urušene suhozide maslinika na svom Obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, te sudjelovanjem na edukativnim suhozidnim radionicama. Svoje suhozidno znanje i vještinu će podijeliti s dvoje-troje sudionika.

OPG Perisic, Poljane
Foto. OPG Perišić i porušeni podzidi maslinika

Razmjena će trajati od četiri do sedam dana, u lipnju ili srpnju 2018., a odvit će se u masliniku OPG-a Perišić. Sudionicima će mentor osigurati prijenos osnova umijeća gradnje suhozida, te hranu (tri obroka dnevno) i smještaj (u kući ili montažnoj kućici u masliniku, prema dogovoru). Sudionicima je pokriven povratni trošak puta do lokacije razmjene.

Što sudionik radi za vrijeme razmjene?
– obnavlja postojeće suhozide: uglavnom podzide maslinika (pet-sedam sati dnevno)
– dokumentira razmjenu i umijeće mentora fotografijama, tekstom i videom, te po završetku razmjene sastavlja kratki osvrt koji će se objaviti na dragodid.org

Kako se prijaviti?
Ukoliko ste zainteresirani za sudjelovanje, molimo vas da na info@dragodid.org do 6.6. pošaljete sljedeće:

Ime i prezime
Godina rođenja
E-adresa i kontakt broj
Mjesto odakle putujete na razmjenu
Zanimanje ili fakultet koji pohađate
Prijedlog datuma razmjene (4-7 dana u lipnju ili srpnju 2018.)
Kratki motivacijski tekst (5-10 rečenica) u kojemu opisujete zbog čega biste htjeli sudjelovati u razmjeni.

Udruga Dragodid će vaše podatke koristiti isključivo za kontaktiranje vezano za rezultate odabira sudionika o kojima ćemo vas obavijestiti do 8. lipnja 2018.

Prijavite se i ne propustite priliku provesti nekoliko sunčanih dana u hladu maslina, učeći ovu vrijednu vještinu zaštićenu kao nematerijalno kulturno dobro Hrvatske!

Kreće program razmjena ”Suhozidni mentori” kojemu je cilj omogućiti jednostavan prijenos umijeća suhozidne gradnje od onih koji njime vladaju prema onima koji žele naučiti. Traže se sudionici – prijave otvorene do 6. lipnja!! Prvi suhozidni mentor je Josip Perišić iz Poljana kod Opatije. Umijeće gradnje suhozida naučio je samostalno, popravljajući urušene suhozide maslinika na svom […]

Read More »