Polemike: o načinu zaštite suhozida i suhozidne gradnje u Hrvatskoj

_MG_0841foto: Marja Kuljiš, 2011.

Napomena: dana 9.2.2017. promijenjen je naslov ovog posta, koji je izvorno glasio “Polemike: treba li nam zakonska zaštita suhozida i kakva?” Ispričavamo se docentu Kali i ostalima koje smo možda naslovom naveli na pomisao da Kale nije za zaštitu suhozida.

Već pune četiri godine, otkako su počele prve aktivnosti za zaštitu suhozidne gradnje kao hrvatskog nematerijalnog kulturnog dobra, vodimo o tome žestoku internu polemiku s najaktivnijim znanstvenikom u Hrvatskoj glede etnoloških pitanja suhozidne gradnje. To je doc.dr.sc. Jadran Kale, s kojim inače blisko surađujemo na svim drugim pitanjima i aktivnostima vezanim za suhozide, kao što su Suhozid.hr ili primjerice obnova suhozida na Srimi.

Ta se polemika do sada uglavnom vodila ispod radara: najviše kroz mailove, te indirektno kroz predstavke Ministarstvu, popularizacijske članke (uglavnom naše), te stručne i znanstvene članke (uglavnom njegove). Ovih se dana, objavom vijesti o trajnoj zaštiti suhozida, preselila i u medije, pa je tako na tportalu prekjučer objavljen polemički članak u kojemu prenose Kaline razloge zašto se ne slaže s registracijom, a sutra navečer možda slično bude i u prilogu vezanom za registraciju u Regionalnom dnevniku HRT-a.

O žestini i ozbiljnosti svjedoči to da je nakon obavijesti o trajnoj registraciji umijeća suhozidne gradnje Kale napisao žalbu i adresirao je, uz Ministarstvo, i na sve 53 adrese inicijalnog popisa nositelja!

Na ovome mjestu nećemo interpretirati njegove “kontra”, niti iznositi svoje stavove “za” registraciju suhozida kao nematerijalnog kulturnog dobra. To će se desiti eventualno kroz komentare, ako bude interesa za komentiranje, tu ili na Facebooku. Za početak, objavljujemo poveznice na Kaline tekstove, te dokumente (rješenja i žalbe) vezane uz registraciju od 2013. godine do danas, pa pročitajte i procijenite sami!

FB1_0384foto: Filip Bubalo, 2011.

Polemički članci Jadrana Kale o zaštiti suhozida kao nematerijalnog kulturnog dobra:

Prilog raspravi o zaštiti suhozida, Ethnologica Dalmatica, Vol.23 No.1 August 2016.

Kako dematerijalizirati kamen? Vodnjanski poučak, Histria (1848-1183) (2016)

Facebook objava s tekstom žalbe upućene na adrese Ministarstva i svih nositelja (2017.)

Nematerijalni suhozid, post na vlastitom blogu Vrulje, 3.2.2017.

Članak na Tportalu, autor Josip Antić, 4.2.2017.

Dnevnik 1, autor Hrvoje Gunjača, 9.2.2017.

Hrvatski radio – Iskustvo prostora, autor Hrvoje Gunjača, 16.2.2017.

Članak u Slobodnoj Dalmaciji, autor Branimir Periša, 17.2.2017.

U nastavku (kronološki):

Rješenje o preventivnoj zaštiti umijeća zidanja “u suho” kao nematerijalnog kulturnog dobra, 2013.

Žalba Jadrana Kale na Rješenje o preventivnoj zaštiti, 2013.

Odbijenica žalbe Jadrana Kale od strane Ministarstva, 2013.

Rješenje o registraciji umijeća suhozidne gradnje, 2016.

Žalba Jadrana Kale na Rješenje o registraciji, 2017.

SUHOZID-2013-preventivnazastita_Page_1 SUHOZID-2013-preventivnazastita_Page_2 SUHOZID-2013-preventivnazastita_Page_3 SUHOZID-2013-preventivnazastita_Page_4 SUHOZID-2013-preventivnazastita_Page_5 SUHOZID-2013-preventivnazastita_Page_6

nkd-s-zalba1 nkd-s-zalba2

 

nkd-s-odbijenica1 nkd-s-odbijenica2 nkd-s-odbijenica3

 

Rjesenje o zastiti suhozidne gradnje 2016_Page_01 Rjesenje o zastiti suhozidne gradnje 2016_Page_02 Rjesenje o zastiti suhozidne gradnje 2016_Page_03 Rjesenje o zastiti suhozidne gradnje 2016_Page_04 Rjesenje o zastiti suhozidne gradnje 2016_Page_05 Rjesenje o zastiti suhozidne gradnje 2016_Page_06 Rjesenje o zastiti suhozidne gradnje 2016_Page_07 Rjesenje o zastiti suhozidne gradnje 2016_Page_08 Rjesenje o zastiti suhozidne gradnje 2016_Page_09 Rjesenje o zastiti suhozidne gradnje 2016_Page_10

SKM_C30817012710140_Page_1 SKM_C30817012710140_Page_2

Share and Enjoy:
  • Facebook
  • Twitter
  • del.icio.us
  • Print
  • Tumblr

One Comment

  1. Posted February 14, 2017 at 09:42 | Permalink

    Slijedi dulji osvrt, u manjku vremena tviterska verzija od četiri retka je na gorespomenutom blogu (“Kronika zaštite suhozida”.

    Dobar dan, ja sam taj “najžešći” – no realnije je skoro jedini – osporavatelj ovakvog načina “zaštite” suhozida i u prošloj godini istjecanja krajnjeg preventivnog roka upisa u Registar kulturnih dobara se u isti mah navršilo i tri desetljeća otkako sam s prijateljima studentima dokumentirao bunju s pet prostorija a na to se nadovezalo ostalo. Čak i s prvoklasnom arhitektonskom dokumentacijom trebalo joj je 12 godina da se zaštiti preventivno, a još 10 godina da u Registar uđe trajno (skupa s drugim prijavama trebala je ući odmah jer nije bilo razloga za preventivnu ogradu, ni zbog opasnosti ni zbog manjka dokumentacije). Od kolanjske peticije za zakonsku zaštitu suhozida i odvagivanja kako je pravi put onaj u smjeru očuvanja nematerijalne kulturne baštine sad je već 9 godina, za kojih sam na pitanja iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara odgovarao kad god me se zvalo – usmeno, pisano na pet kartica teksta, u opširnijoj žalbi na preventivno Rješenje i na koncu ovim pismom. Zato sam si dozvolio u njoj riječi napisati na kraći i jasniji način, poslavši ih svima iz Rješenja da se ne može ponoviti povijest ranijih beskorisnih argumentiranja bez odgovora.

    Suhozidi su poučni jer u zaštiti kulture imaju unikatni smještaj na križištu materijalnog, nematerijalnog i krajobraznog. Što se u načinu njihova stvaranja i postupanja s njima prepozna na najzabačenijem školju, oštro oko će prepoznati i u virtualno osnaženim urbanim scenama iz središta naših gradova. Glas za suhozide je uvijek i glas za onog društveno najnemoćnijeg među nama, jer tako nastaju. Zato ih se mora respektirati u njihovim vlastitim terminima a ne po mjeri države. Državni suhozidi su ceste poput “Napoleonovih”, pa opet u Južnoj Americi današnju kulturu carske ceste Inka kroz nematerijalnu kulturnu baštinu respektiraju kao lokalna znanja (primjeri obnavljajućih visećih mostova, u davnini za vladara i kastu a danas za turiste).

    Po takvoj široj primjenljivosti ova epizoda može zorno posvjedočiti što Uprava za zaštitu kulturne baštine može učiniti, a što ne može – a tako je i drugdje. Konzervatorska struka je na raspravi u Ministarstvu kulture naznačila opciju ulančanih registracija kao rješenje ali to nije pripremljeno za odlučivanje stručnog povjerenstva sastavljenog od znalaca van Uprave. O ovoj žalbi treba rješavati interno tijelo ustanovljeno kao i podzakonski propisi o Registru – za stanje u kakvom ovakve upise nije ni predviđeno imati. Zbog toga pravilnički za popravke suhozidnih građevina koje sam uveo u Registar treba imati “licencirane seljake”. Pored čitave povike nikad nisam čuo odgovor na pitanje tko će popravljati Bašićeve križeve uđu li kao građevine u Registar (a trebali bi), jer su ih gradili ljudi bez licenci a održavaju ih namjernici i ovčari. Motivacija tih uspjelih gradnji je tržišna, jer su okretni voditelji grupa vješti s kamenom bili stoga zato što im se na Pagu to s današnjim siranama i otkupnom cijenom mlijeka isplati. Po inicijativi ministarske Uprave za zaštitu kulturne baštine rješenje takve međusektorske situacije nećemo vidjeti nikada. Popravak bunje iz Registra po pravilničkoj proceduri završio je zarušavanjem čak i dijela građevine koji prije nije bio ugrožen – ugrozio ju je popravak po pravilu struke ciljane za palače i katedrale. Uspjeli popravak preostale suhozidne građevine iz Registra lokalnu je zajednicu kao znalce očuvanja uveo kriomice. Kad sam u prepisci oko otkupa bunje iz Registra spomenuo održavane radionice i uvlačenje lokalne sredine, pismo koje sam s pečatom dobio je bila najava izdavanja pravilničke zabrane radova. Odgovore na prijave drugih kulturnih dobara nisam dobio nikada, Pravilnik na to ne obvezuje.

    Iz trenutnih rasprava djelatnost Uprave za zaštitu kulturne baštine može se usporediti s vriskom oko HAVC-a. U ovako čvrstom zagrljaju države, sa svim aferama upravljanja zaštićenim prostorima i smijenjenim pročelnicima, konzervatori si ne mogu priuštiti nepokoravanje nalogodavcu – to se sa suhozidima vidjelo kad je krajobrazna atrakcija bila dovoljno privlačna za plakat i ulaznicu izložbe o Dalmatinskoj Zagori, ali ne i za Registar kulturnih dobara (na početku izložbenog postava kočila se tabla s prvoimenovanim inicijatorom – ministrom; izložbeni katalog kao standard galerijskog posla nije nikada izašao). U isto vrijeme buja sivo tržište elaborata kakve traži procedura, takve sam vidio vezane i za suhozide iz Registra – doslovno na grbači ljudi koji rade s tim kamenom. Konzervatorski posao se treba izdvojiti iz Ministarstva kulture. Nijemi svjedoci su svi oni suhozidi koji su ovakvim Rješenjem zapravo osuđeni na propast, sva ona lokalna znanja kojima je ovakvim postupkom otežan put k brendu proizvoda iz lokalno uređivanog ambijenta, ili makar u takvom životnom poslu konzervatorsku ekspertizu učinivši tek baštinskim uresom a ne razvojnim alatom. Zrele i inovativne konzervatorske prakse trebaju biti ocjenjivane od struke i javnosti, a ne od politike kakvoj je Ministarstvo kulture važno zbog demostracije moći.

    Samorazumljiva duševna dobra poput krajobrazne afektacije suhozidima kao da bi trebala biti jednostavna, ali nisu. Hora je izvorni spomenik etničkog čišćenja, Bucavac je originalno zadružni vinograd za kolhoz državne vinarije sastavljene od strojeva pokradenih (“nacionaliziranih”) od naprednijih vinara – danas će suza krenuti stoga jer su lijepi apstraktno, ali pamet služi i danas prepoznati muku onih koji kažu da su taoci hore ili drugih kojima je cijena grožđa pala jer je “zaštićen” samo bucavački perivoj a ne i njegov krajolik. I tako dalje, i tako bliže.

    Civilni sektor, udruge i inicijative građana, pa i sam glas javnosti (glasača, potrošača), u tome imaju vrlo važnu ulogu i u tome je “Dragodid” umnogočemu zaslužan. Ljude u udruzi ne mora obvezivati etički kodeks kakav mi nalaže stvaratelje fenomena držati na prvom mjestu, čak i prije od poslodavca – takav je promjenljiv. Ti stvaratelji ne žive u selu ili kraju čije se tradicije protežu od jedne do druge državne granice, pa i preko nje. Svi smo imali debelog razloga podupirati “Dragodid”, no zapasuje li se sve u jedno selo ostaje prilično jasnim kakva udruga ostaje po mjeri takvog sela. Žao mi je što mi je u takvoj namjeri bilo predviđeno mjesto pukog popunjavatelja rubrika zadanih takvim gabaritom, pa kad to nije išlo više nije išlo ni išta drugo.

    Hvala na uvrštavanju ove notice, za koju držim da je trebala biti među zadnjim pasusima vijesti o Rješenju registracije.

Post a Comment

Your email is never published nor shared. Required fields are marked *

*
*

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

 atts
0

Najava: Krajolici budućnosti

Prijatelji i suradnici iz Praputnjaka, od 21. do 24. kolovoza 2018. organiziraju ”druženja i pogovore” na temu krajolika budućnosti, prirodne i kulturne baštine bakarskog kraja. Događaj se odvija u okviru programskog pravca 27 susjedstava u okviru Rijeka 2020 Europska prijestolnica kulture.
Prenosimo poziv u cijelosti.

Letak 2020

Dragi susedi, prijatelji i suradnici,

otpiramo novi prostor va Praputnjaku – tepal i prijateljski – prostor za druženje i pogovori: o pasanen vrimenu, o sadašnjosti i budućnosti! Va nekadanjoj Pošte, nova Pošta, a va njoj veli program druženja!

Povedat ćemo o: kulturnen krajoliku, o prirode i baštine, o jidu… Uz stručnjaci i vas, dragi ljudi, pogovorit ćemo se o vrednosti i potencijalu za budućnost. Bit će snamin i Europa aš je Udruga Praputnjak – kultuni krajolik del Tandem Fryslan programa i Susedstvo Praputnjak jedno od 27 susedstvi Rike 2020 – Europske prijestolnice kulture. Va projektu nas podržavaju i Primorsko-goranska županija i naš Grad Bakar. Uz vašu ruku i sudjelovanje, spravni smo delat novi koraki – nove: štorije, iskustva, sadržaji i programi…

Spravni na friške ideji i suradnju čekamo vas – od 21. do 24. augusta saku večer od 8 ur na pošte, va Pošte!

Za se novitadi pratite našu FB stranicu: Praputnjak – kulturni krajolik. Za dolazak na predavanja i druženje predlažemo da se provate raneje dopeljat do Praputnjaka ako greste z auton i parkirate kod Doma kulturi. Budimo odgovorni; pošta nan je va kuće kade je Područna škola Praputnjak i kade ni najveć mesta za parkirat. Fala na razumjevanju!

Veselimo van se; dobro nan došli!

Prijatelji i suradnici iz Praputnjaka, od 21. do 24. kolovoza 2018. organiziraju ”druženja i pogovore” na temu krajolika budućnosti, prirodne i kulturne baštine bakarskog kraja. Događaj se odvija u okviru programskog pravca 27 susjedstava u okviru Rijeka 2020 Europska prijestolnica kulture. Prenosimo poziv u cijelosti. Dragi susedi, prijatelji i suradnici, otpiramo novi prostor va Praputnjaku […]

Read More »

 atts
0

Održano treće Prvenstvo Crne Gore u gradnji suhozida

Prijatelji iz Agencije za razvoj i zaštitu Orjena i planinarskog kluba „Subra“ dijele vijest o nedavno održanom trećem Prvenstvu Crne Gore u gradnji suvomeđe, odnosno suhozida! Čestitamo i dijelimo objavu i nekoliko fotografija u nastavku:

Borilište ispod Velikog kabla

ODRŽAN „NAŠ KRŠ“
PLANINARENJE, OČUVANJE TRADICIJE, GASTRONOMIJA

Na Orjenu je 7. i 8. 7. održana manifestacija „Naš krš“, čiji je osnovni zadatak da ukaže na prirodni, ali i kulturološki značaj kraškog pejzaža i kamena kao osnovnog materijala tradicionalnog graditeljstva.

Prvog dana je izvedena planinarska edukativna tura kroz centralni i jako krševiti dio masiva Orjena, dok je za nedelju ostavljen središnji događaj manifestacije: III. Prvenstvo Crne Gore u gradni suvomeđe. Održano je na bućarskom zogu ispred planinarskog doma Orjen sedlo (1.600 m), sa učesnicima iz Herceg Novog i Tivta, ali i gostima iz Bjelorusije, Rusije i Škotske. Svaka od šest prijavljenih tročlanih ekipa imala je 15 minuta vremena da sagradi do 5 m dugačku, 1 m visoku i 60 cm široku suvomeđu. Sudija je bio iskusni Nikola Brajović (PK „Subra“), koji je prošle godine bio dio pobjedničkog tima. Valja istaći da su ekipe bile miješane, muško-ženske, bez ograničenja, a da je interes žena bio čak i veći.

Ekipa iz Tivta
Kao malo iznenađenje, prvo mjesto je osvojila (porodična) ekipa „Ilić“ iz Herceg Novog (Jovica, Kristina i Ilija Ilić), koja je pokazala zavidnu vještinu u ovom, ne baš lakom „sportu“. Drugoplasirana je bila ekipa „Bijela-Kameno“, sastavljena od ljudi iz sela Kameno, Tivta, ali i daleke Bjelorusije. Naime, propozicije takmičenja dopuštaju da trećina ekipe mogu biti stranci, čime smo dobili na atraktivnosti događaja. Treće mjesto je zauzela ekipa „Krš“ sa članovima iz Herceg Novog, Kamenog i (opet) Bjelorusije. Svi učesnici dobili su zahvalnice, prve tri ekipe i diplome, odnosno prigodne rukom rađene prehrambene tradicionalne proizvode-dar hercegnovskog NVU „Ruke“, dok je najboljoj ekipi pripala „Orjenska buža“- prelazni pehar, dar umjetnika i planinara Dejana Veriga.

Najmlađi član pobjedničkog tima Prvoplasirani
Prvenstvo je primjer kako se može oživjeti jedna drevna vještina i ostvariti spoj sa turizmom, koji sve više traži izlete u prirodu, ali i upoznavanje sa tradicijom kraja koji se posjećuje. Da priča bude kompletna, nakon takmičenja i zajedničkog ručka u domu, organizovana je degustacija „gorskog sladoleda“ pod otvorenim nebom, kraj jedne od brojnih jama-sniježnica. Šumske maline i jagode, pavlaka i jamski snijeg čine jednostavnu i prirodnu, ali i veoma atraktivnu gastro-kombinaciju za savršeno osvježenje.

Manifestaciju „Naš krš“ zajednički su organizovali Agencija za razvoj i zaštitu Orjena i planinarski klub „Subra“, a podršku su pružili Opština Herceg Novi, Turistička organizacija Herceg Novi, Planinarski savez Crne Gore i Granična policija-odjeljenje Herceg Novi.

Degustacija gorskog sladolada

Prijatelji iz Agencije za razvoj i zaštitu Orjena i planinarskog kluba „Subra“ dijele vijest o nedavno održanom trećem Prvenstvu Crne Gore u gradnji suvomeđe, odnosno suhozida! Čestitamo i dijelimo objavu i nekoliko fotografija u nastavku: ODRŽAN „NAŠ KRŠ“ PLANINARENJE, OČUVANJE TRADICIJE, GASTRONOMIJA Na Orjenu je 7. i 8. 7. održana manifestacija „Naš krš“, čiji je osnovni […]

Read More »

 atts
0

Video: Tradicionalni poljoprivredni pejzaži

U okviru projekta „Obnova tradicionalnog poljoprivrednog pejzaža za održivu poljoprivredu – AGRISCAPE&ME” nastao je video „Tradicionalni poljoprivredni pejzaži“.

Video je edukativnog karaktera i skreće pažnju na njihove vrijednosti i značaj, predstavlja neke od najljepših poljoprivrednih pejzaža svijeta kao i međunarodne inicijative kroz koje se identificiraju i štite.

Animacija: Petar Garić, montaža: Dušan Vuleković

Cilj projekta je doprinijeti razvoju održive poljoprivrede kroz zalaganje za obnovu, očuvanje i unapređenje tradicionalnog poljoprivrednog pejzaža kao dijela ukupnog kulturnog pejzaža. Projekt provode EXPEDITIO Centar za održivi prostorni razvoj, Kulturno zavičajno udruženja NAPREDAK Gornja Lastva i Maslinarsko društvo „Boka“ – Boka Kotorska uz suradnika Mrežu za ruralni razvoj Crne Gore.

U okviru projekta „Obnova tradicionalnog poljoprivrednog pejzaža za održivu poljoprivredu – AGRISCAPE&ME” nastao je video „Tradicionalni poljoprivredni pejzaži“. Video je edukativnog karaktera i skreće pažnju na njihove vrijednosti i značaj, predstavlja neke od najljepših poljoprivrednih pejzaža svijeta kao i međunarodne inicijative kroz koje se identificiraju i štite. Animacija: Petar Garić, montaža: Dušan Vuleković Cilj projekta […]

Read More »

 atts
0

Obuka o suhozidnoj baštini i vještini gradnje za Savjetodavnu službu

U Kolanu na Pagu 25. svibnja 2018. održana je obuka savjetnika Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe, koji rade na IAKS mjerama, o osnovama izgradnje suhozida, načinima gradnje i tipovima suhozida kao i bitnim značajkama na koje treba obratiti pozornost prilikom gradnje i održavanja suhozida. Praktični dio radionice volonterski su izveli majstori suhozidari Ivo Butković, prof. i Mladen Šuljić iz kolanske udruge Suhozid.

gradnja-suhozida
Da podsjetimo, jedna od operacija IAKS mjera Programa ruralnog razvoja RH 2014.-2020. je i operacija 10.1.10. Održavanje suhozida kojom je moguće ostvariti novčanu potporu za održavanje vlastitih suhozida, uz nekoliko uvjeta i obveza. Jedna od obveza je da korisnik mora završiti izobrazbu koju provodi Savjetodavna služba, a koja je vezana uz ovu mjeru i uključuje demonstracijske aktivnosti obnove suhozida.

Izvor: HPŠSS

U Kolanu na Pagu 25. svibnja 2018. održana je obuka savjetnika Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe, koji rade na IAKS mjerama, o osnovama izgradnje suhozida, načinima gradnje i tipovima suhozida kao i bitnim značajkama na koje treba obratiti pozornost prilikom gradnje i održavanja suhozida. Praktični dio radionice volonterski su izveli majstori suhozidari Ivo Butković, prof. i […]

Read More »

 atts
0

Najava i poziv: 2. Prvenstvo Hrvatske u gradnji suhozida

1 2
2. PRVENSTVO HRVATSKE U GRADNJI SUHOZIDA, MURTER 2018

Pozivamo četveročlane ekipe suhozidara/ki na 2. Prvenstvo Hrvatske u gradnji suhozida koje će se održati u Murteru u subotu, 6.10.2018., u organizaciji udruga ARGONAUTA i 4 GRADA DRAGODID. Natjecanje će se održati na na prvoj hrvatskoj arheološkoj plaži na poluotoku Gradina (Colentum). 1. izdanje Prvenstva održalo se 2011. u Kolanu na otoku Pagu.

Dobrodošle su sve ekipe – iz Murtera, Betine, Jezera, Tisnog i cijele Hrvatske. Također pozivamo i ekipe ostalih zemalja sa istočnojadranskog krša (Italije (Friuli – Venezia Giulia), Slovenije, BiH, Crne Gore i Albanije) da se odazovu ovom natjecanju.

Subota, 6.10.2018. :
Program će obuhvatiti registraciju, natjecanje, zajednički ručak te prigodni program uz druženje i proglašenje pobjednika. Detaljan raspored biti će objavljen naknadno.

Pravila:
Ekipu čini do 4 člana / članice starija od 16 godina.
Cilj natjecanja je u zadanom vremenu (15 min) od raspoloživog kamena izgraditi što dulji dvostruki suhozid unaprijed zadane visine i širine.
Nagrade:
Pobjednik natjecanja dobiva prijelazni pehar, prve tri plasirane ekipe novčane nagrade (pokrivaju se iz kotizacija), svi natjecatelji dobivaju majice i plakete. Svim natjecateljima osiguran je ručak. Osobe u pratnji natjecatelja također su pozvane prisustvovati ručku uz nadoplatu.

Prijave:
Prijave za natjecanje otvorene su do 15.9.2018. Kotizacija po ekipi iznosi 200 kn i plaća se prilikom registracije na licu mjesta.
Najveći broj ekipa koje mogu sudjelovati na natjecanju je 10, a kvalificiraju se prema redoslijedu prijava.
Prijave se šalju e-mailom na adresu: mail@argonauta.hr. Prijava mora sadržavati imena članova, adrese, kontakt telefone i mail adrese
Napomena: navedeno je podložno manjim izmjenama, a bit će definirano nakon što se bude znao točan broj ekipa. U slučaju lošeg vremena natjecanje se odgađa za sljedeću subotu 13.10.2018.

2. PRVENSTVO HRVATSKE U GRADNJI SUHOZIDA, MURTER 2018 Pozivamo četveročlane ekipe suhozidara/ki na 2. Prvenstvo Hrvatske u gradnji suhozida koje će se održati u Murteru u subotu, 6.10.2018., u organizaciji udruga ARGONAUTA i 4 GRADA DRAGODID. Natjecanje će se održati na na prvoj hrvatskoj arheološkoj plaži na poluotoku Gradina (Colentum). 1. izdanje Prvenstva održalo se […]

Read More »