Polemike: o načinu zaštite suhozida i suhozidne gradnje u Hrvatskoj

_MG_0841foto: Marja Kuljiš, 2011.

Napomena: dana 9.2.2017. promijenjen je naslov ovog posta, koji je izvorno glasio “Polemike: treba li nam zakonska zaštita suhozida i kakva?” Ispričavamo se docentu Kali i ostalima koje smo možda naslovom naveli na pomisao da Kale nije za zaštitu suhozida.

Već pune četiri godine, otkako su počele prve aktivnosti za zaštitu suhozidne gradnje kao hrvatskog nematerijalnog kulturnog dobra, vodimo o tome žestoku internu polemiku s najaktivnijim znanstvenikom u Hrvatskoj glede etnoloških pitanja suhozidne gradnje. To je doc.dr.sc. Jadran Kale, s kojim inače blisko surađujemo na svim drugim pitanjima i aktivnostima vezanim za suhozide, kao što su Suhozid.hr ili primjerice obnova suhozida na Srimi.

Ta se polemika do sada uglavnom vodila ispod radara: najviše kroz mailove, te indirektno kroz predstavke Ministarstvu, popularizacijske članke (uglavnom naše), te stručne i znanstvene članke (uglavnom njegove). Ovih se dana, objavom vijesti o trajnoj zaštiti suhozida, preselila i u medije, pa je tako na tportalu prekjučer objavljen polemički članak u kojemu prenose Kaline razloge zašto se ne slaže s registracijom, a sutra navečer možda slično bude i u prilogu vezanom za registraciju u Regionalnom dnevniku HRT-a.

O žestini i ozbiljnosti svjedoči to da je nakon obavijesti o trajnoj registraciji umijeća suhozidne gradnje Kale napisao žalbu i adresirao je, uz Ministarstvo, i na sve 53 adrese inicijalnog popisa nositelja!

Na ovome mjestu nećemo interpretirati njegove “kontra”, niti iznositi svoje stavove “za” registraciju suhozida kao nematerijalnog kulturnog dobra. To će se desiti eventualno kroz komentare, ako bude interesa za komentiranje, tu ili na Facebooku. Za početak, objavljujemo poveznice na Kaline tekstove, te dokumente (rješenja i žalbe) vezane uz registraciju od 2013. godine do danas, pa pročitajte i procijenite sami!

FB1_0384foto: Filip Bubalo, 2011.

Polemički članci Jadrana Kale o zaštiti suhozida kao nematerijalnog kulturnog dobra:

Prilog raspravi o zaštiti suhozida, Ethnologica Dalmatica, Vol.23 No.1 August 2016.

Kako dematerijalizirati kamen? Vodnjanski poučak, Histria (1848-1183) (2016)

Facebook objava s tekstom žalbe upućene na adrese Ministarstva i svih nositelja (2017.)

Nematerijalni suhozid, post na vlastitom blogu Vrulje, 3.2.2017.

Članak na Tportalu, autor Josip Antić, 4.2.2017.

Dnevnik 1, autor Hrvoje Gunjača, 9.2.2017.

Hrvatski radio – Iskustvo prostora, autor Hrvoje Gunjača, 16.2.2017.

Članak u Slobodnoj Dalmaciji, autor Branimir Periša, 17.2.2017.

U nastavku (kronološki):

Rješenje o preventivnoj zaštiti umijeća zidanja “u suho” kao nematerijalnog kulturnog dobra, 2013.

Žalba Jadrana Kale na Rješenje o preventivnoj zaštiti, 2013.

Odbijenica žalbe Jadrana Kale od strane Ministarstva, 2013.

Rješenje o registraciji umijeća suhozidne gradnje, 2016.

Žalba Jadrana Kale na Rješenje o registraciji, 2017.

SUHOZID-2013-preventivnazastita_Page_1 SUHOZID-2013-preventivnazastita_Page_2 SUHOZID-2013-preventivnazastita_Page_3 SUHOZID-2013-preventivnazastita_Page_4 SUHOZID-2013-preventivnazastita_Page_5 SUHOZID-2013-preventivnazastita_Page_6

nkd-s-zalba1 nkd-s-zalba2

 

nkd-s-odbijenica1 nkd-s-odbijenica2 nkd-s-odbijenica3

 

Rjesenje o zastiti suhozidne gradnje 2016_Page_01 Rjesenje o zastiti suhozidne gradnje 2016_Page_02 Rjesenje o zastiti suhozidne gradnje 2016_Page_03 Rjesenje o zastiti suhozidne gradnje 2016_Page_04 Rjesenje o zastiti suhozidne gradnje 2016_Page_05 Rjesenje o zastiti suhozidne gradnje 2016_Page_06 Rjesenje o zastiti suhozidne gradnje 2016_Page_07 Rjesenje o zastiti suhozidne gradnje 2016_Page_08 Rjesenje o zastiti suhozidne gradnje 2016_Page_09 Rjesenje o zastiti suhozidne gradnje 2016_Page_10

SKM_C30817012710140_Page_1 SKM_C30817012710140_Page_2

Share and Enjoy:
  • Facebook
  • Twitter
  • del.icio.us
  • Print
  • Tumblr

One Comment

  1. Posted February 14, 2017 at 09:42 | Permalink

    Slijedi dulji osvrt, u manjku vremena tviterska verzija od četiri retka je na gorespomenutom blogu (“Kronika zaštite suhozida”.

    Dobar dan, ja sam taj “najžešći” – no realnije je skoro jedini – osporavatelj ovakvog načina “zaštite” suhozida i u prošloj godini istjecanja krajnjeg preventivnog roka upisa u Registar kulturnih dobara se u isti mah navršilo i tri desetljeća otkako sam s prijateljima studentima dokumentirao bunju s pet prostorija a na to se nadovezalo ostalo. Čak i s prvoklasnom arhitektonskom dokumentacijom trebalo joj je 12 godina da se zaštiti preventivno, a još 10 godina da u Registar uđe trajno (skupa s drugim prijavama trebala je ući odmah jer nije bilo razloga za preventivnu ogradu, ni zbog opasnosti ni zbog manjka dokumentacije). Od kolanjske peticije za zakonsku zaštitu suhozida i odvagivanja kako je pravi put onaj u smjeru očuvanja nematerijalne kulturne baštine sad je već 9 godina, za kojih sam na pitanja iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara odgovarao kad god me se zvalo – usmeno, pisano na pet kartica teksta, u opširnijoj žalbi na preventivno Rješenje i na koncu ovim pismom. Zato sam si dozvolio u njoj riječi napisati na kraći i jasniji način, poslavši ih svima iz Rješenja da se ne može ponoviti povijest ranijih beskorisnih argumentiranja bez odgovora.

    Suhozidi su poučni jer u zaštiti kulture imaju unikatni smještaj na križištu materijalnog, nematerijalnog i krajobraznog. Što se u načinu njihova stvaranja i postupanja s njima prepozna na najzabačenijem školju, oštro oko će prepoznati i u virtualno osnaženim urbanim scenama iz središta naših gradova. Glas za suhozide je uvijek i glas za onog društveno najnemoćnijeg među nama, jer tako nastaju. Zato ih se mora respektirati u njihovim vlastitim terminima a ne po mjeri države. Državni suhozidi su ceste poput “Napoleonovih”, pa opet u Južnoj Americi današnju kulturu carske ceste Inka kroz nematerijalnu kulturnu baštinu respektiraju kao lokalna znanja (primjeri obnavljajućih visećih mostova, u davnini za vladara i kastu a danas za turiste).

    Po takvoj široj primjenljivosti ova epizoda može zorno posvjedočiti što Uprava za zaštitu kulturne baštine može učiniti, a što ne može – a tako je i drugdje. Konzervatorska struka je na raspravi u Ministarstvu kulture naznačila opciju ulančanih registracija kao rješenje ali to nije pripremljeno za odlučivanje stručnog povjerenstva sastavljenog od znalaca van Uprave. O ovoj žalbi treba rješavati interno tijelo ustanovljeno kao i podzakonski propisi o Registru – za stanje u kakvom ovakve upise nije ni predviđeno imati. Zbog toga pravilnički za popravke suhozidnih građevina koje sam uveo u Registar treba imati “licencirane seljake”. Pored čitave povike nikad nisam čuo odgovor na pitanje tko će popravljati Bašićeve križeve uđu li kao građevine u Registar (a trebali bi), jer su ih gradili ljudi bez licenci a održavaju ih namjernici i ovčari. Motivacija tih uspjelih gradnji je tržišna, jer su okretni voditelji grupa vješti s kamenom bili stoga zato što im se na Pagu to s današnjim siranama i otkupnom cijenom mlijeka isplati. Po inicijativi ministarske Uprave za zaštitu kulturne baštine rješenje takve međusektorske situacije nećemo vidjeti nikada. Popravak bunje iz Registra po pravilničkoj proceduri završio je zarušavanjem čak i dijela građevine koji prije nije bio ugrožen – ugrozio ju je popravak po pravilu struke ciljane za palače i katedrale. Uspjeli popravak preostale suhozidne građevine iz Registra lokalnu je zajednicu kao znalce očuvanja uveo kriomice. Kad sam u prepisci oko otkupa bunje iz Registra spomenuo održavane radionice i uvlačenje lokalne sredine, pismo koje sam s pečatom dobio je bila najava izdavanja pravilničke zabrane radova. Odgovore na prijave drugih kulturnih dobara nisam dobio nikada, Pravilnik na to ne obvezuje.

    Iz trenutnih rasprava djelatnost Uprave za zaštitu kulturne baštine može se usporediti s vriskom oko HAVC-a. U ovako čvrstom zagrljaju države, sa svim aferama upravljanja zaštićenim prostorima i smijenjenim pročelnicima, konzervatori si ne mogu priuštiti nepokoravanje nalogodavcu – to se sa suhozidima vidjelo kad je krajobrazna atrakcija bila dovoljno privlačna za plakat i ulaznicu izložbe o Dalmatinskoj Zagori, ali ne i za Registar kulturnih dobara (na početku izložbenog postava kočila se tabla s prvoimenovanim inicijatorom – ministrom; izložbeni katalog kao standard galerijskog posla nije nikada izašao). U isto vrijeme buja sivo tržište elaborata kakve traži procedura, takve sam vidio vezane i za suhozide iz Registra – doslovno na grbači ljudi koji rade s tim kamenom. Konzervatorski posao se treba izdvojiti iz Ministarstva kulture. Nijemi svjedoci su svi oni suhozidi koji su ovakvim Rješenjem zapravo osuđeni na propast, sva ona lokalna znanja kojima je ovakvim postupkom otežan put k brendu proizvoda iz lokalno uređivanog ambijenta, ili makar u takvom životnom poslu konzervatorsku ekspertizu učinivši tek baštinskim uresom a ne razvojnim alatom. Zrele i inovativne konzervatorske prakse trebaju biti ocjenjivane od struke i javnosti, a ne od politike kakvoj je Ministarstvo kulture važno zbog demostracije moći.

    Samorazumljiva duševna dobra poput krajobrazne afektacije suhozidima kao da bi trebala biti jednostavna, ali nisu. Hora je izvorni spomenik etničkog čišćenja, Bucavac je originalno zadružni vinograd za kolhoz državne vinarije sastavljene od strojeva pokradenih (“nacionaliziranih”) od naprednijih vinara – danas će suza krenuti stoga jer su lijepi apstraktno, ali pamet služi i danas prepoznati muku onih koji kažu da su taoci hore ili drugih kojima je cijena grožđa pala jer je “zaštićen” samo bucavački perivoj a ne i njegov krajolik. I tako dalje, i tako bliže.

    Civilni sektor, udruge i inicijative građana, pa i sam glas javnosti (glasača, potrošača), u tome imaju vrlo važnu ulogu i u tome je “Dragodid” umnogočemu zaslužan. Ljude u udruzi ne mora obvezivati etički kodeks kakav mi nalaže stvaratelje fenomena držati na prvom mjestu, čak i prije od poslodavca – takav je promjenljiv. Ti stvaratelji ne žive u selu ili kraju čije se tradicije protežu od jedne do druge državne granice, pa i preko nje. Svi smo imali debelog razloga podupirati “Dragodid”, no zapasuje li se sve u jedno selo ostaje prilično jasnim kakva udruga ostaje po mjeri takvog sela. Žao mi je što mi je u takvoj namjeri bilo predviđeno mjesto pukog popunjavatelja rubrika zadanih takvim gabaritom, pa kad to nije išlo više nije išlo ni išta drugo.

    Hvala na uvrštavanju ove notice, za koju držim da je trebala biti među zadnjim pasusima vijesti o Rješenju registracije.

Post a Comment

Your email is never published nor shared. Required fields are marked *

*
*

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

 atts
0

Brošura za korisnike mjere održavanja suhozida

Objavljena je brošura o tzv. IAKS mjerama Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020., među kojima je i operacija 10.1.10. Održavanje suhozida. Brošura je dostupna ovdje.

Screenshot_6
Utjecaj poljoprivrede na okoliš i ruralni prostor u cjelini  je vrlo velik, te se kroz tri IAKS mjere nastoji umanjiti  ili zaustaviti negativni utjecaj poljoprivrede na prirodne resurse i bioraznolikost:

MJERA 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene
MJERA 11 Ekološki uzgoj
MJERA 13 Plaćanja područjima s prirodnim i ostalim posebnim ograničenjima

Budući da se za prijavu, administrativnu kontrolu i praćenje koristi Integrirani administrativni kontrolni sustav (IAKS), ove su mjere poznate kao IAKS mjere. Potpora se može zatražiti na način da se u propisanom roku podnese jedinstveni zahtjev u nekoj od podružnica Agencije za plaćanja, te da se ispune svi uvjeti za ostvarenje potpore.

Isječci iz brošure:

Screenshot_5

Screenshot_4

Objavljena je brošura o tzv. IAKS mjerama Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020., među kojima je i operacija 10.1.10. Održavanje suhozida. Brošura je dostupna ovdje. Utjecaj poljoprivrede na okoliš i ruralni prostor u cjelini  je vrlo velik, te se kroz tri IAKS mjere nastoji umanjiti  ili zaustaviti negativni utjecaj poljoprivrede na prirodne resurse […]

Read More »

 atts
0

Suhozidari i suhozidarke u Parku prirode Vransko jezero

Treću godinu za redom, od 16. do 22. travnja, u Parku prirode Vransko jezero održava se volonterski program ”Suhozidar/suhozidarka”.  Sedam hrabrih volontera će u sedam dana obnoviti suhozid u blizini kanala Prosika, a svi zainteresirani su pozvani na jednodnevno volontiranje!

zapoceo-volonterski-program-suhozidarka-2018-660x330

Volonteri će biti smješteni u blizini radne lokacije, na morskoj strani Prosike, a svoj posao će obavljati pod stručnim vodstvom voditelja iz udruge Dragodid. PP Vransko jezero pozivamo sve zainteresirane da se pridruže programu jednodnevnim volontiranjem te ostave svoj snažan trag u kamenu. Volontirat će se svaki dan u prijepodnevnim satima (volonteri će s radom započinjati u 8:30), osim četvrtka kada će se raditi u poslijepodnevnim satima, uz obaveznu najavu.

Za sve informacije o sudjelovanju kontakt osoba je Ivana Ribić, koordinatorica volontera: ivana.ribic@pp-vransko-jezero.hr ili 091/2323-093.

Izvor: JU PP Vransko jezero

Treću godinu za redom, od 16. do 22. travnja, u Parku prirode Vransko jezero održava se volonterski program ”Suhozidar/suhozidarka”.  Sedam hrabrih volontera će u sedam dana obnoviti suhozid u blizini kanala Prosika, a svi zainteresirani su pozvani na jednodnevno volontiranje! Volonteri će biti smješteni u blizini radne lokacije, na morskoj strani Prosike, a svoj posao […]

Read More »

 atts
0

Najava: Suhozidna teorija i praksa u Trstu

Društvo Prosekar (Ita) i Partnerstvo za očuvanje i obnovu krške suhozidne baštine (Slo) pozivaju sve zainteresirane na tečaj gradnje suhozida, koji će se održati 13. i 14. travnja 2018. u Trstu. Tečaj vodi Boris Čok.

29064335_1938711859474911_8246580823721873703_o

Petak, 13.4. 20 sati, Dom Prosekar: teorijski uvod
Subota, 14.4. 9-14 sati, polazak iz Kulturnog centra u naselju Prosek: radionica obnove suhozidnih terasa

Prijave na telefon +386347 6259771 ili info@prosekar.it. U slučaju lošeg vremena, tečaj će biti prebačen na kasniji datum.

Facebook događaj

Društvo Prosekar (Ita) i Partnerstvo za očuvanje i obnovu krške suhozidne baštine (Slo) pozivaju sve zainteresirane na tečaj gradnje suhozida, koji će se održati 13. i 14. travnja 2018. u Trstu. Tečaj vodi Boris Čok. Petak, 13.4. 20 sati, Dom Prosekar: teorijski uvod Subota, 14.4. 9-14 sati, polazak iz Kulturnog centra u naselju Prosek: radionica obnove […]

Read More »

 atts
0

Press: Težački je to posao, ali gromače se neće obnoviti same

”Ala, ja ću bit’ dolje, moram delat, a vi pitajte ča vas zanima”

Prenosimo reportažu Novog lista i video KanalRi o obnovi prezida vinograda Takala koja se prošlog vikenda održala na lijepom proljetnom vremenu i zahvaljujući mnoštvu volontera:

Takala_foto
(Klikom na gornju fotografiju otvara se članak)

E-članak je dostupan ovdje.

KanalRi: Na području Bakra nastavlja se obnova prezida, vrijednog kulturnog nasljeđa cijelog Bakarskog zaljeva. Video reportažu pogledajte ovdje:

Takala_video
(Klikom na gornju fotografiju otvara se video)

”Ala, ja ću bit’ dolje, moram delat, a vi pitajte ča vas zanima” Prenosimo reportažu Novog lista i video KanalRi o obnovi prezida vinograda Takala koja se prošlog vikenda održala na lijepom proljetnom vremenu i zahvaljujući mnoštvu volontera: (Klikom na gornju fotografiju otvara se članak) E-članak je dostupan ovdje. KanalRi: Na području Bakra nastavlja se obnova […]

Read More »

 atts
0

Najava: Kamik i gromači

Kamik_i_gromaci

Općina Lovran i 4 GRADA DRAGODID organiziraju prvu radionicu obnove suhozida u Lovranu, 21. i 22. travnja 2018.  

20526269_1922807794436175_606913907071361365_n

Pozivamo sve ljubitelje kulturne baštine, sve koji vole aktivni odmor i sve zainteresirane ljude dobre volje da nam se priključe u obnovi suhozida i pritom nauče više o vještini zidanja u suho.

Obnova suhozida voditi će se pod budnim očima lokalnog majstora i dva voditelja iz udruge Dragodid na šumskoj stazi koja povezuje Liganj i Zaheje.

Ukoliko do odredišta idete autom krenite uzbrdo iznad OŠ Viktora Cara Emina, vozite 3min i parkirajte na prostoru neposredno ispred tzv. “Mrtvačke steni” koja se nalazi uz lijevi rub ceste. Zatim, pet minuta pratite šumski puteljak koji započinje cca 10m ispod mjesta za vozila.

Molimo Vas da ponesete radnu odjeću i obuću, bocu vode i rukavice, a „pun pijat“ osigurajte najavom do dana održavanja radionice na br. mob: 091 7888 087.

Radionica će se održati u vremenu od 09.00 do 16.00 sati.

Za sve koji dolaze na radionicu, a žive izvan Lovrana, PP Učka velikodušno je ustupio “Dom za mlade volontere“ u Lovranskoj Dragi gdje volonteri mogu prespavati.

Cilj ove radionice je prijenos znanja i tehnike suhozidanja te uključivanje stanovnika lokalnog područja u proces obnove dijela šumskog puta u vidu trajno raspoloživog pješačenja ruralnim područjem Lovrana.

Radionica je financirana sredstvima Općine Lovran i mjesnih odbora Lovranšćina i Medveja.

Event možete pratiti na fb

Općina Lovran i 4 GRADA DRAGODID organiziraju prvu radionicu obnove suhozida u Lovranu, 21. i 22. travnja 2018.   Pozivamo sve ljubitelje kulturne baštine, sve koji vole aktivni odmor i sve zainteresirane ljude dobre volje da nam se priključe u obnovi suhozida i pritom nauče više o vještini zidanja u suho. Obnova suhozida voditi će […]

Read More »