Razglednice s konzervatorske šetnje Lunom

U sklopu svog dnevnog konzervatorskog posla naš član udruge posjetio je Puntu Luna kako bi sudjelovao u reviziji  zaštite ovoga prostora. Evo par sakupljenih dojmova…


Etno zona Lun, zaštićena je 1975. godine te obuhvaća sjeverozapadni vrh otoka Paga koji je od 14. st. posjed plemstva grada Raba i njihovo ruralno područje. Unutar izvornog obuhvata zone zaštićeno je naselje Lun sa zaselcima Guriel, Dudići, Gager i Stanišće, pristaništa Tovernele i Jakišnica, lokalitet sv. Martin, te mozaični, prirodno – gospodarski krajolik izvan naselja koji odlikuju suhozidima ograđene poljoprivredne površine, prije svega maslenika i pašnjaka.



Arhitektonski, prostorom prevladavaju karakteristični primorski oblici nastambi i gospodarskih prostora, dok su osobitost koju treba istaknuti očuvani mlinovi za masline na otvorenom.



Zaseoci Guriel  i Dudići predstavljaju manji oblik naselja koji se u 19. st. razvio iz nekadašnjih pastirskih stanova te  rasporedom životnih i gospodarskih sadržaja svjedoče tradicijskom gospodarstvu i kulturi življenja u ovom prostoru.


Tu se posebno ističe suhozidni kompleks Dudićevog osika, koji predstavlja svojevrsni aparat za razvrstvanje, mužnju i strigu ovaca usporediv sa bašćanskim mrgarima.


Dio naselja Lun još uvijek odlikuje izvorni raster, nizovi građevina sa očuvanim tradicijskim oblikovnim karakteristikama poput volta i balatura te tradicijska organizacija okolnog prostora sa terasiranim poljoprivrednim zemljištem i manjim, perifernim gospodarskim objektima.


 
Lokalitet Lokve u blizini Gagera predstavlja jedinstven sklop obzidanih lokvi za napajanje blaga i ljudsku upotrebu te uz njega vezane jame vapnenice u kojima se gasilo vapno, čiji se skoreni ostatci još nalaze po njihovim stjenkama.


Na samom ogoljelom vrhu Punte Luna, najsjevernijoj točki otoka, nalaze se osamljene ruševine crkvice Sv. Martina i vidik na grad Rab čiji je posjed nekad ovo bio. Pravo mjesto za malo jesenje melankolije.



Unutrašnjost punte mozaični je krajolik koj odlikuju zajedničke površine pašnjaka/maslinika, prirodne depresije koje su korištene kao njive, ozidane lokve i bunari te jednostavne građevine gospodarske namjene.


 
To je područje u kojem stočarstvo tradicionalno simbiotički komplementira maslinarstvo kroz blagotvoran učinak ispaše ovaca na nasadima maslina, a do nedavno su ovdje bili prakticirani i svi ostali važniji oblici mediteranske poljoprivrede – vinogradarstvo, povrtlarstvo te čak i uzgoj žitarica manjeg opsega čemu svjedoči pokoje guvno.


Najmarkantnije ljudskom rukom izgrađeno svojstvo ovog krajolika jest sveprisutno osobito visoko (~1.80 m) i kvalitetno građeno suhozidno omeđenje posjeda i puteva okrunjeno redom koso položenih škrilja koje služe efektivnijem zaustavljanju ovaca i drugih papkara.

 
Kao zajedničko djelovanje čovjeka i prirode očituje se jedinstvena rasprostranjenost samonikle europske divlje masline (Olea oleaster), ovdje tradicijski korištene kao kvalitetne posloge za cijepljenje udomaćenih sorti (Olea europaea) ovog kultivara. Zanimljivo je da lišće mladog oleastera uopće ne izgleda osobito maslinoliko no kako odrasta grm poprima prepoznatljive oblike i daje male ali uljate plodove.



Ova danas rijetka praksa rezultira jedinstvenim i slikovitim oblicima stabala koja osim što daju osobit pečat ovim nasadima predstavljaju i jedinstvenu genetičku baštinu tradicijskog maslinarstva zbog čega je dio ovoga područja 1963. godine zaštićen kao botanički rezervat. Za neka od ovih stabala dendrološka analiza indicirala je starost veću od 1500 godina, što je još jedna od indicija kontinuiteta ovog krajolika još od antičkog doba.

U većem dijelu naselja Tovarnele, Gager, Jakišnica i Stanišće, kao i značajnom djelu Luna, beton je, slijedom procesa dizanja narodnog standarda već učinio svoje a vidjeli smo i neke briljantne graditeljske poteze smještene drito u centar maslenika. Nakon perioda u kojem je zaštita donesena dekretom odozgo pokazala svoju nemoć u zaštiti ovakvih krajolika vrijeme je zrelo za neki novi, inkluzivni pokušaj. No otom više potom. Lokalne volje za suradnju svakako ne nedostaje. (http://www.lun.hr/udruga.html)

tekst i foto GF

Share and Enjoy:
  • Facebook
  • Twitter
  • del.icio.us
  • Print
  • Tumblr

Post a Comment

Your email is never published nor shared. Required fields are marked *

*
*

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

 atts
0

Traže se volonteri suhozidne razmjene u Komiži!

Nastavljamo s programom razmjena ”Suhozidni mentori” kojemu je cilj omogućiti jednostavan prijenos umijeća suhozidne gradnje od onih koji njime vladaju prema onima koji žele naučiti. Traže se sudionici – prijave otvorene do ove srijede, 31. listopada!!

44098166_2414687078581575_3162831135298289664_o
Terase na komiškom predjelu Blažica s fotografije izgradio je Igor Mataić iz udruge Pomalo, doktor građevinskih znanosti, na imanju Happy lemon i uz pomoć Tonćija Darlića. Svoje suhozidno znanje i vještinu će podijeliti s nekoliko volontera.

Razmjena će trajati od četiri do šest dana, u studenome 2018. Volonterima će mentor osigurati prijenos osnova umijeća gradnje suhozida, te hranu (tri obroka dnevno) i smještaj. Volonterima je pokriven povratni trošak puta do lokacije razmjene.

Što volonter radi za vrijeme razmjene?
– gradi nove podzide (pet-sedam sati dnevno)
– dokumentira razmjenu i umijeće mentora fotografijama, tekstom i videom, te po završetku razmjene sastavlja kratki osvrt koji će se objaviti na dragodid.org

Kako se prijaviti?
Ukoliko ste zainteresirani za sudjelovanje, molimo vas da na info@dragodid.org do 31.10. pošaljete sljedeće:

Ime i prezime
Godina rođenja
E-adresa i kontakt broj
Mjesto odakle putujete na razmjenu
Zanimanje ili fakultet koji pohađate
Prijedlog datuma razmjene (4-6 dana u studenome 2018.)
Kratki motivacijski tekst (do 10 rečenica) u kojemu opisujete zbog čega biste htjeli sudjelovati u razmjeni.

Udruga Dragodid će vaše podatke koristiti isključivo za kontaktiranje vezano za rezultate odabira volontera o kojima ćemo vas obavijestiti do 1. studenoga 2018.

Prijavite se i ne propustite priliku provesti nekoliko sunčanih viških dana, učeći ovu vrijednu vještinu zaštićenu kao nematerijalno kulturno dobro Hrvatske! Ovaj program financira Splitsko-dalmatinska županija.

Nastavljamo s programom razmjena ”Suhozidni mentori” kojemu je cilj omogućiti jednostavan prijenos umijeća suhozidne gradnje od onih koji njime vladaju prema onima koji žele naučiti. Traže se sudionici – prijave otvorene do ove srijede, 31. listopada!! Terase na komiškom predjelu Blažica s fotografije izgradio je Igor Mataić iz udruge Pomalo, doktor građevinskih znanosti, na imanju […]

Read More »

 atts
0

Konavle 2020.-odabran domaćin međunarodnog suhozidnog kongresa!

S velikim zadovoljstvom i ponosom najavljemo kako će se 17. međunarodni suhozidni kongres S.P.S.-a (Société scientifique internationale pour l’étude pluridisciplinaire de la Pierre Sèche) održati 2020. godine u Konavlima!

jasenice3
Foto: Suhozidna baština Konavala

Vijest je svježa – domaćin idućeg Kongresa odabran je jutros s 22 glasa od mogućih 28, na sjednici Skupštine S.P.S.-a u španjolskom gradu Ciutadella de Menorca na kojoj je naš član Filip Bubalo predstavio kandidaturu Hrvatske i Dragodida.

44940899_1185683414913364_4893057314627518464_o
Foto: SPS

Više o kongresima može se pročitati u izvještaju s onog održanog 2016. u Grčkoj: http://www.dragodid.org/izvjestaj-suhozidni-kongres-u-kefaloniji/

Pratite nas i do viđenja u Konavlima!

S velikim zadovoljstvom i ponosom najavljemo kako će se 17. međunarodni suhozidni kongres S.P.S.-a (Société scientifique internationale pour l’étude pluridisciplinaire de la Pierre Sèche) održati 2020. godine u Konavlima! Foto: Suhozidna baština Konavala Vijest je svježa – domaćin idućeg Kongresa odabran je jutros s 22 glasa od mogućih 28, na sjednici Skupštine S.P.S.-a u španjolskom […]

Read More »

 atts
0

Najava: Bosi po kamenju – 20 godina šibenske i hrvatske zaštite suhozida

Bosi po kamenju: dvadeset godina šibenske i hrvatske zaštite suhozida
Utorak, 30. X. 2018. u 19h, atrij Muzeja Grada Šibenika

post-Raso

U utorak, 30. X. 2018., navršit će se 20 godina od rješenja preventivne zaštite Rašine bunje, prve službene zaštite jedne suhozidne građevine u ovom dijelu Europe. Od tog vremena su u Registru kulturnih dobara RH četiri ovakve građevine i sve su u šibenskoj okolici.

Prigodom ove obljetnice i šibenskih iskustava s ovim fragmentom kulturne baštine pokušat ćemo ih staviti u okvir širih promjena s baštinom i pretpostaviti kojim putem će napredovati društvena skrb o njoj.

Predavač je autor obrazloženja za upise ovih kulturnih dobara, etnolog Jadran Kale (docent Odjela za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru i kustos Etnografskog odjela Muzeja Grada Šibenika).

Više na mreži:
http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=216432

Bosi po kamenju: dvadeset godina šibenske i hrvatske zaštite suhozida Utorak, 30. X. 2018. u 19h, atrij Muzeja Grada Šibenika U utorak, 30. X. 2018., navršit će se 20 godina od rješenja preventivne zaštite Rašine bunje, prve službene zaštite jedne suhozidne građevine u ovom dijelu Europe. Od tog vremena su u Registru kulturnih dobara RH […]

Read More »

 atts
0

Najava: Suhozidni kongres na Menorci

16. međunarodni suhozidni kongres udruženja SPS (Société scientifique internationale pour l’étude pluridisciplinaire de la Pierre Sèche) održat će se 26.-28. listopada 2018. u španjolskom gradu Ciutadella de Menorca.

Cilj događaja je razmjena iskustava i znanja o suhozidnoj gradnji te predstavljanje rezultata istraživanja i terenskog rada o ovoj temi. Kao uvod u Kongres održana je i praktična radionica obnove suhozidne ”barake”, kako je zovu Španjolci:

Screenshot_2
”Barraca” prije obnove

Program Kongresa i radionice dostupni su ovdje: http://pierreseche-international.org/nextcongress.html O tome kako nam je bilo moći ćete pročitati u izvještaju kada se vratimo s Baleara!

16. međunarodni suhozidni kongres udruženja SPS (Société scientifique internationale pour l’étude pluridisciplinaire de la Pierre Sèche) održat će se 26.-28. listopada 2018. u španjolskom gradu Ciutadella de Menorca. Cilj događaja je razmjena iskustava i znanja o suhozidnoj gradnji te predstavljanje rezultata istraživanja i terenskog rada o ovoj temi. Kao uvod u Kongres održana je i […]

Read More »

 atts
0

Press: Kulturni krajolik Srime

Dijelimo članak dr.sc. Jadrana Kale ”Srima – krajolik nastanka starog grada Šibenika, u rukama novog grada – Vodica” objavljen u dvomjesečniku Šibenik 2012.

(klikom na fotografiju preuzimate članak)

Screenshot_1

 

Dijelimo članak dr.sc. Jadrana Kale ”Srima – krajolik nastanka starog grada Šibenika, u rukama novog grada – Vodica” objavljen u dvomjesečniku Šibenik 2012. (klikom na fotografiju preuzimate članak)  

Read More »