Kale na Lunu: Suhozidi su najveći hrvatski povijesni infrastrukturni projekt

Prošli vikend na Lunu je održana prva manifestacija “Masline od Luna – početak berbe”, a događaj je imao pozornost medija zbog gostovanja predsjednika Josipovića. Želja organizatora bila je ukazati na problem zaštite čuvenog lunskog maslinika od devastacija, a neposredni povod bio je nedavni nestanak nekoliko višestoljetnih stabala koja su, pretpostavlja se, završila u nekom privatnom vrtu ili shopping centru.

Na rubu maslinarske teme ovoga puta našli su se i suhozidi koji na Lunu imaju jednog reprezentativca (višeprostornu ovčarsku građevinu Dudićev osik). Upravo povodom akcija oko Osika, na Lun je pozvan u Jadran Kale koji je predsjedniku i medijima plasirao jednu vrlo zanimljivu kalkulaciju: hipotetsku financijsku težinu hrvatskih suhozida. Prenosimo Kalino izlaganje, kao i dva izlaganja o lunskim maslinicima.

Lunjski suhozidi

Lunjski poluotok je zbog “osobite gustoće suhozidnih formacija koje tlocrtno pokrivaju prostor čitavog područja” zaštićen kao kulturno dobro 17. XII. 1975. godine. Građevina koja svojim oblikom vjerno odražava unikatan način korištenja jedne od “konfina”, Dudićev osik, je ujedno i prva hrvatska zaštićena suhozidna građevina.

Zašto su suhozidi vrijedni? Oni sprječavaju eroziju tla, obogaćuju biološka staništa i u krajolik utiskuju kulturni pečat svojih graditelja.

Suhozidi su najveći hrvatski povijesni infrastrukturni projekt. Kad bi vlada danas naručila izgradnju jadranskih suhozida, izgradnja ukupnih pašnjačkih suhozida poput kornatskih ne bi koštala manje od 45 milijardi kuna a za guste ovčarsko-maslinarske ili vinogradarske terasaste suhozide otprilike pedeset puta više. (Izračun po obavljenom mjerenju kornatskih suhozida od Svena Kulušića i Vladislava Mihelčića, i po usporedbi volumena s mjerenjima u talijanskom terasastom NP Cinque Terre jer kod nas ovakve procjene nema.)

Lunjski poluotok predstavlja simbiozu ovčarskog i maslinarskog gospodarstva. Ovo je jedan od najupečatljivijih hrvatskih kulturnih krajolika. Njegova budućnost ovisi o dva glavna pitanja:

1. Ovaj krajolik nije zrcalo društvene harmonije, već društvenih tenzija. U naše su vrijeme njegovi nasljednici, stvaratelji i obrađivači u stvari kažnjeni, jer im je zbog naslijeđa feudalne anomalije pravno zapriječen put do njihovog vlasništva. Uz suhozidnu građevinu koja nam svojim razlistalim oblikom pokazuje zašto je čitav krajolik postojećeg izgleda, Dudićev osik, mještani ni dan-danas nisu vlasnici niti zemljišta na kojima su im kuće.

Stvaratelji ovakvog krajolika umjesto kazne zaslužuju pravno razrješenje gospodarenja biološkim blagom kakvog su odnjegovali.

2. Sudbina krajolika vezana je za uspjeh njegovih proizvoda. Primjer propalih vinogradarskih terasa Takala vezan je za pad Bakarske vodice, dok je posve drugačiji primjer vinogradarskih terasa na pelješačkoj padini Dingač. Pag ima izvrsni proizvod svojeg krajolika – to je paški sir.

Za čuvanje ovčarsko-maslinarskog krajolika od snažne će pomoći biti provedba europske direktive 2078/92 s Planom održive poljoprivrede i zaštite okoliša, za što treba ostvariti Nacionalni program za poljoprivredu i seoska područja, pogl. IV.2.3, iz 2003. godine.

Po preporuci ekspertnog povjerenstva za UNESCO iz rujna 2007., “sredozemni agro-pastoralni krajolici u današnjem kontekstu ostaju vrlo krhkima, posebno zbog klimatskih promjena i ekonomske globalizacije. Stoga trebaju potpore državnih politika kakve bi odrazile njihovu kulturnu i prirodnu vrijednost, kako onu materijalnu tako i onu nematerijalnu, i vrijednost koju im pridaje društvo kao cjelina”.

Mišljenja sam da vlasnicima svojeg krajolika i njihovim proizvodima treba olakšati pravne i tržišne perspektive, a njihovo kulturno i biološko blago nastaviti popisivati i uključiti u nominaciju za Popis svjetske baštine UNESCO pod kategorijom kulturnog krajolika.

dr. sc. Jadran Kale, dipl. etnolog

Lunske masline

Kompleks “Lunske masline” površine cca 400 ha nalazi se na krajnjem sjevernom dijelu otoka Paga, protežući se sjeverno od mjesta Novalje (gdje započinje) pa do krajnjeg sjevernog dijela otoka oko mjesta Lun (gdje završava ) po čemu je i ovaj kompleks dobio ime “Lunske masline”. U odnosu na druge maslinike u našoj domovini ovaj se bitno razlikuje na osnovi sljedećih čimbenika.

Fenomen “maslina se ne može razmnožavati sjemenom” odnosno od tisuće i tisuće plodova (sjemenki ) koje padnu na zemlju na bilo kojoj plantaži kod nas ili u Španjolskoj, Italiji…, neće proklijati. Taj fenomen na području Luna ne vrijedi. Tu plodovi koji padnu na zemlju prokliju, a iz njih se razvijaju nove masline genetski i morfološki jedinstvene. Taj je fenomen tu prisutan više tisuća godine te je kroz tisuće godina na području kompleksa “Lunske masline” svake godine isklijavalo na stotine i stotine novih maslina, a opstala su samo ona stabla koja su po svojoj genetici bila adaptibilna na teške uvjete ukorjenjivanja, rasta i razvoja u ekstremno kamenitom  (siromašnom) tlu. Nadalje, opstala su samo ona stabla koja su mogla izdržati jake udare bure i visoku koncentraciju morske soli na listu, koju je bura putem posolice donosila s morske površine od strana Senja.

Dakle kompleks “Lunske masline” najvećim je djelom “djelo prirode”, dok se zasluga čovjeka očitovala u održavanju, čuvanju i navrtanju pitome masline najčešće sorte Oblice na stara stabla lunskih maslina. Zasluge za to u zadnjih 150 godina imaju obitelji lunjskih maslinara.

Iz ovog kratkog prikaza možemo zaključiti – lunske su masline jedinstvene:

1) Po starosti – ima više stotina stabala starijih od tisuću godina.

-jedno je stablo ekspertizom obrađeno na procjenu starosti – rezultati govore o starosti više     od 1500 godina. (Poštenjak 2000.)

2) Po genetskoj i morfološkoj različitosti . Naime stabla lunskih maslina se međusobno:

-morfološki razlikuju (po veličini i obliku:  ploda, koštice, cvata , grana i krošnji).

-Isto tako razlikuju se genetski što je potvrđeno rezultatima istraživanja metodom DNK             identifikacije (Diplomski rad, A. Cantore 2010.)

3) Po sposobnosti prilagodbe na krajnje loše ekološke uvijete:

-kamenito i siromašno tlo.

-Jaki udari bure – tolerantnost na posolicu koju donosi senjska bura.

4) Po krajobrazu kojeg predstavljaju jeko stara i mlada stabla masline:

-nepravilno raspoređena na kamenitom tlu uz specifično oblikovane krošnje uslijed       djelovanja jakog vjetra i posolice.

-zbog netoksificiranosti terena ovaj je maslinik idealan za ekološko maslinarstvo.

Na kraju još da napomenemo da se iz ove populacije mogu izdvojiti i genotipovi gospodarski veoma interesantni i kao buduće hrvatske sorte masline i kao podloge na koje se mogu cijepiti kultivirane već poznate sorte maslina za uzgoj na ekstremno kamenitim tlima na samo kod nas nego i u svijetu (Talijani već pokazuju interes).

Devastacijom Lunskih maslina devastiramo nešto što je jedinstveno na krajobraznoj , botaničkoj i gospodarskoj razini, a to nešto smo naslijedili od svojih predaka (veći broj stabala lunskih maslina je dočekao Hrvate.u 7.i 8. stoljeću) i posudili od svojih sinova i unuka.

Prof. dr. sc. Đani Benčić

Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

PROBLEMATIKA LUNSKIH MASLINIKA

Posljednjih nekoliko mjeseci obilježeni su događajem koji se je dogodio u Lunjskom masliniku, najstarijem u Hrvatskoj i raritet u svjetskim razmjerima. To je bio već svima poznat događaj

–          iskopana su i prodana četiri višestoljetna stabla maslina.

Reakcija javnosti i samih maslinara u prvi plan je izbacilo želju za zaštitom Lunjske maslinade od moguće veće devastacije koja je sasvim izgledna u ovom našem vremenu i prostoru, gdje je sve podređeno gradnji novih smještajnih jedinica koje se mora smjestiti u što atraktivniji prostor kako bi lakše postigli željenu cijenu i došli do kupca.

Međutim, u toj opravdanoj brizi za očuvanjem baštine od neodgovornog ponašanja pojedinaca, kao da se zapostavlja  jedan drugi jako bitan aspekt, a to je gospodarenje tim prostorom, koje ima svoju prošlost i sadašnjost, a u ovim vremenima joj moramo osigurati i primjerenu budućnost.

Kronologija gospodarenje prostorom:

–          Lunjani su pravo kultiviranja ove maslinade dobili 1834 godine, kada traže od rabske općine čiji je to posjed, dozvolu za nacjepljivanje maslina na predjelima zvanim Vadikandija i Budunalva  (HR DARI 0476 (JU 21), Opći spisi, br. 564 od 8. travnja 1834. s prilozima, kut. 29), što su kako je i danas vidljivo dobili, i od tada do danas kontinuirano obrađuju masline.

–          Po ukidanju kmetstva od strane Austrijskog dvora 1848. godine, Lunjani dobivaju od Rabljana njihove posjede od sv. Martina do Blatnice, u dužini od 2 i širini ¾ talijanske milje (fra Odorik Badurina: Kronike Luna).

–          Na žalost nikada kroz povijest Lunjani nisu riješili imovinsko-pravne odnose zbog raznih nesretnih okolnosti kao što su siromaštvo, neukost, ratovi,odljev stanovništva, socijalističko negiranje vlasništva, tako da smo dočekali Hrvatsku državu sa svojim maslinicima kao općenarodnom imovinom, a koje je preko noći postalo vlasništvo RH.

U tim novonastalim okolnostima kada je naša država  odlučila sve poljoprivredne površine u svom vlasništvu staviti u funkciju tako da ih iznajmi ili proda, mi lunjski  maslinari smo se našli u, usudio bih se reći, apsurdnoj situaciji da moramo tražiti način kako na natječaju dobiti svoje maslinike u dugogodišnji najam, dakle plaćati najam za nešto što nam pripada.

Država je zadužila jedinice lokalne samouprave da donesu Programe raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem, jer one kao najbolje poznaju situaciju na terenu. Međutim grad Novalja na čijem se području nalazi i Lunjska maslinada,  pristupa izradi programa više od mjesec dana nakon isteka zakonskog roka za donošenje programa. Kod maslinara se je pojavila bojazan da će ovim prostorom kojim gospodarimo već skoro 200 godina gospodariti netko drugi. Bojazan se je pojavila zbog značaja i atraktivnosti lunjske maslinade, kojom bi možda i netko drugi želio gospodariti.

Bez obzira na sve, spremni smo prihvatiti novonastale okolnosti i prijaviti se na natječaj za dodjelu dugogodišnjeg najma.

Zbog toga smo pristupili osnivanju Maslinarske zadruge Lun koja ima ambiciju:

–          odgovorno i održivo gospodariti prostorom,

–          osmisliti model održivog razvoja i sveukupne valorizacije Lunjske maslinade kao nacionalnog bogatstva,

–          privesti maslinike u funkciju,

–          pokrenuti ekološko maslinarenje koje je jedino primjereno prostoru i

–          na temelju takvog pristupa pristupiti izradi prepoznatljivog proizvoda (tzv. brenda) koji će se temeljiti na specifičnostima lunjske maslinade.

Mi lunjski maslinari smo i do sada pokretali aktivnosti koje su dovele do novih spoznaja kada je u pitanju Lunjska maslinada. Navesti ću samo ispitivanje starosti lunjskih maslina koje smo proveli u suradnji s ing. Ivom Jelićem, ing. šumarstva Karmelom Poštenjakom, Viktorom Lockhartom i Bodom Ziegertom, gdje je utvrđen prosječan godišnji prirast maslina na Lunu, i gdje je utvrđeno da su pojedina stabla starija od 1500 godina. Pokrenuli smo i projekt ispitivanja genetske raznolikosti samoniklih lunjskih maslina, koji se provodi u suradnji s prof. Đanijem Benčićem s Agronomskog fakulteta u Zagrebu i sa mr. sc Andreom Cantoreom koji je ispitivanja proveo na terenu i opisao ga u svom diplomskom radu.

Sada je pred nama novi izazov. Još jedan važan cilj.

Moramo sve napraviti da područje Lunjske maslinade uđe u ARKOD sustav, jer ne smijemo dopustiti da najstariji hrvatski maslinik u trenutku ulaska Hrvatske u EU bude izvan sustava poljoprivredne proizvodnje. Vrijeme je da pokažemo koliko smo odgovorni prema nasljeđu kao i prema budućim naraštajima.

Želimir Badurina

Predsjednik Udruge lunjskih maslinara

Share and Enjoy:
  • Facebook
  • Twitter
  • del.icio.us
  • Print
  • Tumblr

2 Trackbacks

  1. By Jadranski suhozidi: Maslinici Luna on April 6, 2011 at 22:12

    […] Okolica Luna na otoku Pagu je područje najvećeg genetskog diverziteta maslina kod nas, gdje je njihov rast iz koštica u zahtjevnom okolišu iznjedrio možda i dvjestotinjak genetski zasebnih sorti (kod nas ih je ukupno osamdesetak). Briga za ove dugovječne masline razlog je i prilagođenim oblicima suhozidnih ograđivanja. Zato je čitav kraj  prepoznatljiv kako u DNK-naslijeđu, tako i po svojem krajobrazu. Kulturni krajolik je zaštićen od 1975., dio divljeg maslinika kao biološki rezervat i otprije, no zbog prodaje i odvoženja pojedinih višestoljetnih maslina 2010. godine mještani ustrajavaju na djelotvornijoj zaštiti. Share and Enjoy: « Jadranski suhozidi: Rašina bunja Jadranski suhozidi: Kažuni kod sv. Foške » […]

  2. By Razglednice s konzervatorske šetnje Lunom on November 15, 2011 at 12:36

    […] Guriel, Dudići, Gager i Stanišće, pristaništa Tovernele i Jakišnica, lokalitet sv. Martin, te mozaični, prirodno – gospodarski krajolik izvan naselja koji odlikuju suhozidima ograđene poljoprivredne površine, prije svega maslenika i […]

Post a Comment

Your email is never published nor shared. Required fields are marked *

*
*

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

 atts
0

Prijave/applications: XVII. međunarodni suhozidni kongres / International Congress on dry stone

ENGLISH here: INFO SHEET + APPLICATION
FRANÇAIS ici : INFO SHEET + FORMULAIRE INSCRIPTION

Already registered participants do not need to register again. Već prijavljeni sudionici se ne moraju ponovno prijaviti.

140088977_3966835260001331_5583169900965011118_o
Foto: Kućerica izgrađena krajem 2020., pokraj lokve koja će se obnoviti tijekom Kongresa (Pločice) – foto: Suhozidna baština Konavala

Dragi kolege, prijatelji, suhozidni entuzijasti,

Udruga DRAGODID i međunarodna mreža S.P.S. za interdisciplinarno istraživanje suhozidne baštine najavljuju XVII. međunarodni suhozidni kongres s radionicom koji će se održati od 27. rujna do 3. listopada 2021. u Hrvatskoj. Domaćin je naša najjužnija općina – Općina Konavle.

Svi zainteresirani mogu sudjelovati kao sudionici radionice, slušatelji, izlagači i/ili izlagači plakata. Rok za registriranje kao izlagač i/ili izlagač plakata je do 28. veljače 2021. Rok za registriranje kao slušatelj ili sudionik radionice je do 30. lipnja 2021.

*** Prijavnica, informacije o kotizaciji i ostali detalji nalaze se ovdje: INFO SHEET + PRIJAVNICA ***

Organizatori prate stanje s pandemijom koronavirusa u Europi i u provedbi Kongresa će djelovati prema preporukama stručnjaka.

Zahvaljujući učenicima i studentima, mladim profesionalcima, uključenom lokalnom stanovništvu te lokalnoj i državnoj podršci, konavosko suhozidno naslijeđe se detaljno istražuje, dokumentira i promovira. Radionice, aktivnosti s djecom, festivali, istraživanje suhozidnih tehnika s majstorima, umjetnicima i građanima održavaju naslijeđe živim i dinamičnim.

Vidimo se u Konavlima!

ENGLISH here: INFO SHEET + APPLICATION FRANÇAIS ici : INFO SHEET + FORMULAIRE INSCRIPTION Already registered participants do not need to register again. Već prijavljeni sudionici se ne moraju ponovno prijaviti. Foto: Kućerica izgrađena krajem 2020., pokraj lokve koja će se obnoviti tijekom Kongresa (Pločice) – foto: Suhozidna baština Konavala Dragi kolege, prijatelji, suhozidni entuzijasti, […]

Read More »

 atts
0

Godišnji izvještaj udruge 4 grada Dragodid za 2020.

Autorica: Marta Krištofić

Ova godina nam je svima bila izazovna. Drago nam je da smo uz sve prepreke i manje izmjene ipak uspjeli provesti bogatu suhozidarsku sezonu. Interes ljudi za očuvanjem kulturne baštine raste, a to što se naše aktivnosti provode na otvorenom i u prirodi dodatno je privuklo zanimanje javnosti.

1

Sezonu smo otvorili majstorskom radionicom suhozidne gradnje na riječkom kampusu. U sklopu EPK 2020 izveo se suhozidan natpis “I’m not a robot” po zamisli umjetnika Darka Fritza. Radionica je okupila stotinjak volontera iz čitave države, a posjetila su ju i 2 razreda riječkih osnovnih škola.

2

Mnoge radionice (riječki kampus, Waldorfska škola, HORA…) uključile su one najmlađe, djecu i mlade školskog uzrasta, podižući svijest o tradiciji od najranije dobi. U parku skulptura Dubrova pridružila su nam se i djeca s intelektualnim teškoćama i svojim entuzijazmom pokazala kako je sve moguće.

Igrom prilika, godinu smo iskoristili za proširivanje znanja između članova udruge. Na Petrebišćima XI. bavili smo se malo zahtjevnijim zahvatima čime smo osigurali i pripremili teren za buduće javne radionice. Tijekom radionice snimljen je film o Dragodidu koji će biti dio trajnog postava u centru za posjetitelje Poklon u parku prirode Učka. Dok smo kroz dvije radionice na Kotoru izveli smo rekonstrukciju stubišta gromače i prezidali zahtjevan podzid na ulazu u naselje.

3

4

 

Suhozidarske tehnike obogatili smo i drugim zanatima. U Godinju smo sudjelovali na žetvi raži i izradi snopova za slamnati krov. Kada su se snopovi posušili, vratili smo se i na mlaćenje slame, završnu obradu prije ugradnje. Sudjelovali smo i na međunarodnoj razmjeni obnove dvorca Calmont d’Olt gdje nas je osim zidanja bedema vapnenom žbukom dočekala i radionica finog klesanja kamenih blokova. Erasmus+ projekti nisu ni ove godine razočarali pa smo se, osim spomenute razmjene, vratili i na trening za voditelje volonterskih kampova. Seminar na istu temu održan je preko internet konferencije nekoliko tjedana kasnije.

56

 

Događaj koji je trebao obilježiti ovu godinu definitivno je Međunarodni kongres suhozidne gradnje u Konavlima. Organizacijski odbor ga je ipak odlučio odgoditi radi ograničenja putovanja i okupljanja pa ćemo se ovom temom baviti na jesen 2021. godine.

Slijedi kalendar provedenih radionica i edukacija, kroz koje smo i ove godine uspješno približili umijeće suhozidanja i njene vrijednosti lokalnoj zajednici, ali i šire.

 

VELJAČA

24.02.-01.03. U Rijeci smo u sklopu projekta Europska prijestolnica kulture vodili majstorsku radionicu kroz koju se realizirao suhozidan natpis “I’m not a robot”. Izvještaj

28.02.-29.02.2020. Voditelji suhozidnih mentora zadarske županije gdje smo obnovili suhozidnu terasu u blizini planinarskog doma u NP Paklenica. Izvještaj

 

LIPANJ

16.06.-19.06. Na Kotoru smo, na poziv Muzeja grada Crikvenice, rekonstruirali gromaču s prolazom i stubištem. Popravili smo i dijelove suhozida na okolnim gomilama pa i zid u blizini lokve koji je od prošlogodišnje radionice dijelom devastiran. Izvještaj

19.06.-21.06. U suradnji s udrugom Mediteranski kiparski simpozij smo u parku kamenih skulptura Dubrova kroz 3-dnevnu radionicu obnovili duge poteze suhozida. Osim prijavljenih volontera pridružili su nam se i članovi društva za istraživanje i potporu te članovi udruge osoba s intelektualnim teškoćama “Srce Rijeka”. Izvještaj

23.06.-26.06. Amaterska kulturna udruga Žirje kroz projekt (Za)zeleni otok uz sudjelovanje udruga Dragodid i Hyla vodila je akciju obnove lokve. Zajedno s volonterima smo sanirali tri veće izvale na vanjskom prstenu podzida koji okružuju lokvu, a ukupno smo rekonstruirali oko 26 m2 lica suhozida. Izvještaj

27.06.-28.06. Oko lokve u Gaćelezima vodili smo obnovu suhozida neposredno uz rub lokve koji je bio posebno zahtjevan zbog veoma uskog prostora za rad. Obnovu su organizirali LAG More 249 i udruga Lokva – Gaćelezi. Izvještaj

 

SRPANJ

17.07.  U Veliki godin smo se zaputili na dojavu Centra za kulturu i baštinu grada Vrgorca. Pod mentorstvom obitelji Pavlinović i Rajka Lendića učili smo žeti raž i izrađivati snopove za slamnati krov. Izvještaj

24.07. Udruga Pjover nas je već tradicionalno pozvala na 12. festival lavande na kojem smo vodili radionicu obnove gomila na terasama lavande na hvarskom Velom grablju.

27.07.-29.07. U sklopu projekta Natura Drniš (Grad Drniš i Motonautika-Luke d.o.o.) vodili smo radionicu gradnje suhozida s lokalnim volonterima. Izvještaj

 

KOLOVOZ

01.08.-09.08. Zahvaljujući JU Park Prirode Učka, Ministarstvu kulture i Općini Mošćenička Draga i ove smo godine organizirali radionicu na Petrebišćima. Bila je zatvorenog tipa te su naši članovi obavili pripremne radove za buduće volonterske kampove. Također je održana edukacija u sklopu Interreg projekta “Kaštelir” i snimljen film o Dragodidu koji će se prikazivati u centru za posjetitelje Poklon u parku prirode Učka.

15.08.-16.08. Kroz projekt SOS Silba Off Season organiziranom od strane ekološke platforme S.E.A. Silba Enviroment Art, zaputili smo se na Silbu. Tamo smo vodili radionicu izrade duplice za uzgoj kapara, a Natashino imanje smo obogatili i za još jednu kaparetu. Izvještaj

18.08.-30.08. U organizaciji baštinske mreže Union Rempart sudjelovali smo na Erasmus+ projektu u Espalionu. Radionica je obuhvaćala obnovu srednjovjekovnog dvorca Calmon’t d’Olt gdje smo učili zidati vapnenom žbukom i fino klesati kamene blokove. Izvještaj

28.08.-31.08. Na poziv waldorfske škole u Rijeci smo uz pomoć profesora, roditelja i pokojeg polaznika škole presložili granične zidove između terena radi njihove dotrajalosti i zapuštenosti. Dvostruki zid na ulaznoj strani u teren također je presložen i podignut na svoju originalnu visinu. Izvještaj

29.08. Vratili smo se u Veliki Godinj radi druge etape edukacije o obradi slame za krov. Izvještaj

 

RUJAN

12.09.-14.09. Ponovno u Kotoru, ovoga puta u sklopu projekta Rijeka 2020. sudjelovali smo u programu “Kotor zove!”. U sklopu programa obnovili smo podzid na prilaznom putu naselja i presložili kamenje u zidu na izlasku iz naselja. Izvještaj

19.09. LAG More 349 i grad Šibenik organizirali su 4. prvenstvu u izgradnji suhozida na poluotoku Srima kod Šibenika. Ove godine je cilj bio u 2.5 sata izgraditi što kvalitetniju klupu od suhozida. Sudjelovalo je 10 ekipa, a naslov prvaka obranila je ekipa Golinjevo iz Trilja. Izvještaj

 

LISTOPAD

01.10.-03.10. Održali smo trodnevnu edukativnu radionicu u Starogradskom polju za učenike Agroturističke srednje škole iz Jelse na Hvaru i njihove profesore u organizaciji J.U. Agencije za upravljanje Starogradskim poljem.

05.10.-11.10. Uputili smo se natrag u Calmont d’Olt, ovoga puta na Erasmus+ trening za voditelje volonterskih kampova koji organizira Rempart. Izvještaj

26.10.-01.11. Na poziv neformalne ekipe Suhozidna baština Konavala i općine Konavle smo sudjelovali u izgradnji kućerice, od temelja do krova. Press

29.10. Sudjelovali smo na online seminaru za voditelje volonterskih kampova u organizaciji Remparta.

 

STUDENI

06.11. Na poziv udruge Permakultura Dalmacija održali smo online predavanje “Suhozidna baština istočne obale Jadrana -tradicija na putu održivosti”. Kroz predavanje otvoreno za sve predstavili smo bogatstvo suhozidne baštine istočnog Jadrana, kulturno-povijesni aspekt gradnje suhozida i problematiku zaštite ove vještine.

07.11. U suradnji s poljoprivrednom zadrugom Dolčina održana je sada već tradicionalna radionica obnove Praputnjanskih podzida. Izvještaj

12.-13.11. Projektu “Revitalizacija kulturno-povijesne baštine zaseoka Kotišina” doprinijeli smo predavanjem o suhozidima i malom radionicom obnove zida terase. Radionica je održana za ustanove i tvrtke s područja Makarske.

25.11. Održali smo predavanje “O suhozidnoj baštini i vještini gradnje”  u sklopu programa “Kulturna i prirodna baština Hrvatske” u Knjižnici S. S. Kranjčevića.

26.-28.11. U osnovnoj školi Vladimira Nazora u Crikvenici smo u suradnji s MGC održali radionicu obnove suhozida u školskom dvorištu i masliniku. Izvještaj

 

Autorica: Marta Krištofić Ova godina nam je svima bila izazovna. Drago nam je da smo uz sve prepreke i manje izmjene ipak uspjeli provesti bogatu suhozidarsku sezonu. Interes ljudi za očuvanjem kulturne baštine raste, a to što se naše aktivnosti provode na otvorenom i u prirodi dodatno je privuklo zanimanje javnosti. Sezonu smo otvorili majstorskom […]

Read More »

 atts
0

Izvještaj: “Kotor u dvorištu“, OŠ Vladimira Nazora, Crikvenica

Tekst: Oleg Miklić
Foto: Romina Tominić, Oleg Miklić

U suradnji s Muzejom Grada Crikvenice i Osnovnom školom Vladimira Nazora, a pod pokroviteljstvom Primorsko-goranske županije, održana je druga radionica „Kotor u dvorištu“. Kotor je staro naselje na brdu u zaleđu Crikvenice, na kojem kao udruga aktivno sudjelujemo dugi niz godina u obnovi suhozidnje gradnje. Ova radionica teži približiti to iskustvo u dvorište osnovne škole i podijeliti ga s učenicima, a pritom funkcionalno urediti dvorište škole. Srdačno smo dočekani od Tee iz Muzeja, Olge i Martine iz škole, kojima i ovom prilikom zahvaljujemo na poklonima ručno izrađenih od osnovnoškolaca. Zahvaljujemo i tvrtki Izgradnja d.o.o. koja je donirala kamen od kojeg smo se odlučili nastaviti na prošlogodišnju radionicu i nadodati jednu prekinutu koncentričnu polukružnu suhozidnu klupicu na jednu već postojeću.

0102

Prvi dan je brzo protekao u sortiranju gomile kamenja, čišćenjem radnog prostora i iskopu temelja.

0304050607

Drugi dan smo krenuli sa ziđanjem klupica. Na dva školska sata su nam se priključili i učenici 7.b razreda kojima smo na većoj poluizgrađenoj klupici pokazali osnove slaganja kamena u lice zida i važnost skupljanja i polaganja čkalje. Učenici su brzo savladali osnovno gradivo, pa su započeli graditi i malu klupicu. Moramo pohvaliti 7.b za trud i zalaganje i čestitati im za njihov prvi suhozid – klupicu. Kad se male ruke slože!

0809

U nastavku dana završili smo i ziđanje velike klupice.

1011

Treći dan smo završili sa ziđanjem male klupice i uredili smo okolni teren čišćenjem viška kamena.

12131415

Rezultat ove radionice je višenamjenski prostor u školskome dvorištu, npr. za održavanje škole na otvorenom, ali i klupica na kojoj djeca mogu odmoriti i pojesti marendu.

Nastavak dugogodišnje suradnje sa Muzejom Grada Crikvenice se nastavlja, a sa Osnovnom Školom Zvonka Cara nadajmo se tek počinje.

Tekst: Oleg Miklić Foto: Romina Tominić, Oleg Miklić U suradnji s Muzejom Grada Crikvenice i Osnovnom školom Vladimira Nazora, a pod pokroviteljstvom Primorsko-goranske županije, održana je druga radionica „Kotor u dvorištu“. Kotor je staro naselje na brdu u zaleđu Crikvenice, na kojem kao udruga aktivno sudjelujemo dugi niz godina u obnovi suhozidnje gradnje. Ova radionica […]

Read More »

 atts
0

Najava predavanja: O suhozidnoj baštini i vještini gradnje

U zagrebačkoj knjižnici Silvija Strahimira Kranjčevića u srijedu, 25. 11. 2020. u 18 sati dr. sc. Filip Šrajer održat će predavanje “O suhozidnoj baštini i vještini gradnje”.

Knjižnica S. S. Kranjčevića, podržana od Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba, pokrenula je 2008. godine program “Kulturna i prirodna baština Hrvatske” kojim predstavlja i promiče hrvatsku kulturnu i prirodnu baštinu (ovogodišnji program). Realizacijom raznovrsnih programskih akcija (predavanja, radionice, izložbe, glazbena i druga događanja), nastoji se upotpuniti kulturna ponuda područja na kojemu knjižnica djeluje. Događanja su, tijekom nekoliko godina koliko se program kontinuirano odvija, podijeljena u dva ciklusa, a obuhvaćaju niz različitih tema i sadržaja: hrvatski narodni običaji, stari tradicijski obrti, narodna i etno glazba, hrvatski nacionalni parkovi, urbana sociologija, ekologija itd.
 pozivnica jesen 20-page-001
U programu su, između ostalih, sudjelovali: Dunja Knebl, Nebojša Stijačić, Dario Marušić, Srećko Božičević, Dražen Perica, Ognjen Čaldarović, Daniel Miščin, Rene Bakalović, a ostvarena je i višestruka suradnja s većim brojem ustanova: Etnografskim muzejom u Zagrebu, Domom za starije i nemoćne osobe Park, Voskarskim i medičarskim obrtom Blažeković iz Osijeka, Hrvatskom turističkom zajednicom te vrtićima i školama s područja Peščenice.

U zagrebačkoj knjižnici Silvija Strahimira Kranjčevića u srijedu, 25. 11. 2020. u 18 sati dr. sc. Filip Šrajer održat će predavanje “O suhozidnoj baštini i vještini gradnje”. Knjižnica S. S. Kranjčevića, podržana od Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba, pokrenula je 2008. godine program “Kulturna i prirodna baština Hrvatske” kojim predstavlja i […]

Read More »

 atts
0

Praputnjarska takala 9

Autor: Mario Zaccaria

Fotografije: Mario Zaccaria

Ove smo godine u suradnji sa Poljoprivrdnom zadrugom Dolčina održali radionicu najkasnije ikad ali nas je poslužilo lijepo toplo sunčano vrijeme. Odaziv volontera je bio više nego velik, a i mnogi su znatiželjnici došli poviriti situaciju kako bi ovjekovječili današnju akciju.

20201107_084847Kava i čakula pred sam početak, upoznavanje sa sudionicima i voditeljima o povijesti takala i o Dragodidu. Podijeljeni smo u 2 grupe, jedna pod palicom Dragodida, a druga pod mentorstvom iskusnog barba Vjeke.

 

20201107_091008 20201107_090958

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Takala su izgrađena na živoj stijeni u kosini što je razlog zašto su se desila dva identična urušenja. Temeljni kamen je s vremenom počeo klizati po živcu i poveo sa sobom blokove koji su bili na njemu uzročivši tipičnu crvenu “ranu” u obliku slova V.

20201107_093036

 

 

Prije svega bilo je nužno razgrnuti, probrati o odvojiti škalju od velikih blokova koji su poslužili za ponovu obnovu lica zida.

 

20201107_105443   20201107_120025

 

Tek nakon toga krenuli smo slaganjem lica. Najveći blokovi iskorišteni su na dnu kao temelji, a s vremenom kako nam je falivalo materijala nastupali su sve manji kameni do vrha. Nismo se štedjeli na skupljanju škalje.

20201107_125137

 

Točno u podne domaćini su nas uslužili sa uvijek dobrom maneštrom od fažola i kolačima iz bakarskog kraja kao baškot.

20201107_151740         20201107_142403

 

20201107_151740 20201107_151747

 

Relativno smo brzo bili gotovi s obzirom da je površina urušenja bila mala, a nas puno tako da smo imali više vremena za nastavak druženja uz kolače i dobru kapljicu. Josipa Miloš je rekla da će za 10.jubilarnu radionicu spraviti tortu, a to joj nećemo zaboraviti :)

 

Autor: Mario Zaccaria Fotografije: Mario Zaccaria Ove smo godine u suradnji sa Poljoprivrdnom zadrugom Dolčina održali radionicu najkasnije ikad ali nas je poslužilo lijepo toplo sunčano vrijeme. Odaziv volontera je bio više nego velik, a i mnogi su znatiželjnici došli poviriti situaciju kako bi ovjekovječili današnju akciju. Kava i čakula pred sam početak, upoznavanje sa […]

Read More »