U spomen: Sven Kulušić

facebook_1495405577660
foto: iz obiteljskog albuma

Dana 17.5.2017. u New Yorku je umro hrvatski geograf Sven Kulušić (r.1933.), autor nekoliko zapaženih regionalnih studija, među kojima i temeljne znanstvene studije o suhozidnoj gradnji u Hrvatskoj.

Kulušićev životni put gotovo je filmska priča, s afričkim i južnoameričkim poglavljima, najrazličitijim profesionalnim angažmanima – od administrature na zagrebačkoj Geografiji i stručnog usavršavanja na poljskim sveučilištima, do profesionalne plovidbe po Atlantiku, te konačno dobrovoljnog egzila u SAD, Brooklyn NY, gdje je živio zadnjih 50 godina. Za razliku od nemirnog profesionalnog i životnog puta, u svojem je znanstvenom, geografskom radu bio vjeran regiji svoga porijekla – Kornatima, Murteru i sjevernoj Dalmaciji. Po fizičkoj konstituciji vrhunski sportaš, Kulušić je bio punokrvni terenac koji se nije libio pješice i kajakom uputiti duboko u prostor svoga interesa, te na taj način provjeriti ono što je kao rođeni Murterin čuo i saznao, odnosno ono što je doznao iz arhivskih dokumenata, kojima se služio vještinom povjesničara. Na taj je način razvio jedan karakterističan i prepoznatljiv transdisciplinarni stil, a njegovi radovi o Murterskom kraju i Kornatima citiraju se u svoj relevantnoj geografskoj i povijesnoj literaturi o tim temama, ponekad polemički, ali nikad bez respekta.

U današnjem vremenu od Kulušićevog rada nekako najjačii odjek ima – i za nas ovdje je najvažnija – njegova studija „Tipska obilježja gradnje u suho na kršu hrvatskog primorja (na primjeru kornatskih otoka)“ iz 1999., poslije objavljivana s doradama, 2004. u časopisu Hrvatska revija u dva nastavka: „Bunje i stanovi“ te „Suhozidi i ograde“, te 2006. kao poglavlje u Kulušićevu kapitalnom djelu „Knjiga o Kornatima“. U studiji Kulušić detaljno opisuje 19 tipova suhozida, tipova proizašlih iz više strukturno-morfoloških ključeva istodobno (dvostruki, jednostruki, pažljivo građen, nemarno građen, nadograđivan na ovaj ili onaj način…), principom „as is“ odnosno „po viđenju“ (znači da su kao posebni tipovi uključeni i neki stadiji zapuštenosti izvornih suhozida), i, što je najintrigantnije, stavljajući sve te tipove iz različitih porodica u istu spoznajnu ravan; gotovo kao 19 hashtagova, bez hijerarhije ili tipološke matrice!

02-kulusic

Na ilustraciji su svi su tipovi prikazani zajedno, kao na plakatu, pažljivo nacrtani tušem, a specifičnosti na koje treba obratiti pažnju akcentirane su žutom bojom. Ilustraciju prate fotografije s terena i opisi, o svakom tipu najmanje po jedan/na, s intrigantnim, detaljnim, čak virtuoznim, ali i uvjerljivim interpretacijama nastanka pojedinih oblika, veza funkcije i strukture i transformacija jednih oblika u druge kroz vrijeme (prestanci i ponovni počeci gospodarskih aktivnosti, prijelaz s ovce na kozu i slične okolnosti koje su ostavile traga u krajoliku). Kroz tu prizmu se prepoznaje sustav, ili bolje rečeno intencija, ne prema tipološkoj klasifikaciji izgrađenih struktura, već prema (pre)poznavanju povijesti okoliša. Suhozidi nisu sami sebi svrha, nego su svjedoci rada uloženog u osiguranje života, potvrda su ili indikator gospodarskih okolnosti koje su formirale okoliš, i Kulušićev nam rad sugerira da nam kroz takvu obradu suhozidna gradnja može najviše ponuditi i najlakše ju je tumačiti i cijeniti. U tom smislu u Kulušićevom djelu imamo inspiraciju i ključ za daljnja istraživanja ovog fenomena, kakve (i kakvoga) ćemo teško naći i u svjetskim razmjerima.

Opterećen dugotrajnom bolešću koja mu je oduzela tjelesnu superiornost i glavnu konstantu njegovog života i rada – kretanje – Sven je, riječima njegove supruge Nede, sam poželio otići. Kamo sreće da proživimo pola toga što je proživio on i da na kraju oko nas budu voljeni! Iz te ljudske perspektive, važno je što je Kulušić svojoj kćeri Ivoni i njenoj američkoj obitelji uspio prenijeti fascinaciju Murterom i Kurnatima i osigurati za budućnost spomen i prisutnost Kulušića u Kulušićevom stanu, uvali Pinezel na otoku Žutu. Cijeloj obitelji sućut zbog gubitka jednog takvog zanimljivog i karizmatičnog čovjeka kakav je bio vaš Sven. (FŠ)

Share and Enjoy:
  • Facebook
  • Twitter
  • del.icio.us
  • Print
  • Tumblr

One Trackback

  1. By U spomen: Sven Kulušić | Rudina Press on July 6, 2017 at 21:03

    […] Znanstveni interes je fokusirao na zavičaj, koji će mu ostati trajna znanstvenoistraživačka inspiracija, kažu o Svenu Kulušiću u In memoriamu kolege sa zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (POVEZNICA).  Objavio je 20-ak znanstvenih članaka i dvije knjige, a rad Kornatska otočna skupina koji je objavljen u časopisu Geografski glasnik 27 (1965), bio je temelj odluke Sabora iz 1967. o proglašenju Kornata rezervatom prirodnih predjela, kasnije nacionalnim parkom (POVEZNICA).  U nastavku donosimo tekst autora Filipa Šrajera ‘U spomen – Sven Kulušić’ s portala Dragodid, glasila istoimene udruge koja čuva suhozidnu baštinu i vještinu gradnje (POVEZNICA). […]

Post a Comment

Your email is never published nor shared. Required fields are marked *

*
*

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

 atts
0

Riječki se školarci upoznali sa suhozidnom baštinom

Ove srijede, 4. listopada naš član Mario Zaccaria održao je predavanje i pokaznu radionicu suhozida učenicima iz OŠ Gornja Vežica i OŠ Trsat u Rijeci. 60-ak školarki i školaraca sa zanimanjem je slušalo priču o našoj suhozidnoj baštini te su se rado se i sami okušali u slaganju kamena na kamen.

Prenosimo par fotografija s ugodno provedenog dana, i članak Novog lista:

22218644_1980323952017892_2132149387014947827_o 22254749_1980323955351225_8376268951395995285_o 22254850_1980323848684569_1689191189866559635_o

Novi list: Radionica suhozida u OŠ Gornja Vežica

RIJEKA Osnovna škola Gornja Vežica u suradnji s udrugom »Dragodid« organizirala je radionicu izrade suhozida, a prema riječima ravnateljice Bojane Matešin namjera je škole tom aktivnošću promovirati Rijeku kao grad kulture. Radionica je bila najava i početak ovogodišnjeg školskog projekta »Kamen«, a cilj je upoznati učenike s važnim dijelom baštine primorskog  kraja. Predavanje i pokaznu radionicu vodio je član udruge Mario Zaccaria, a učenicima i učiteljima škole domaćina pridružili su se i roditelji te građani Gornje Vežice. Radionici su kao posebni gosti prisustvovali i učenici OŠ Trsat. 

Ove srijede, 4. listopada naš član Mario Zaccaria održao je predavanje i pokaznu radionicu suhozida učenicima iz OŠ Gornja Vežica i OŠ Trsat u Rijeci. 60-ak školarki i školaraca sa zanimanjem je slušalo priču o našoj suhozidnoj baštini te su se rado se i sami okušali u slaganju kamena na kamen. Prenosimo par fotografija s […]

Read More »

 atts
0

Najava: Kamik po kamik – gromača

Poljoprivredna zadruga Dolčina Praputnjak i KDU Praputnjak ove subote, 7. listopada organiziraju obnovu suhozidnih terasa u vinogradu Takala – prvom hrvatskom zaštićenom suhozidnom krajoliku. Prosljeđujemo poziv:

22219942_1936865089674012_7870899375895989300_o
Provedite ovu subotu s nama u Takalama!

Obnavljat ćemo novonastale odrone suhozida u vinogradu, družiti se i po trenutnoj prognozi vremena – obnoviti ljetni ten. :)

Svi zainteresirani, znatiželjni i željni znanja o tehnikama gradnje gromača dobrodošli su pridružiti nam se na radionici.

Veselo vas isčekuju organizatori radionice!

Facebook događaj s kartom lokacije: Kamik po kamik – gromača
Kako je bilo ovog proljeća: Takala 2017. iza nas

Poljoprivredna zadruga Dolčina Praputnjak i KDU Praputnjak ove subote, 7. listopada organiziraju obnovu suhozidnih terasa u vinogradu Takala – prvom hrvatskom zaštićenom suhozidnom krajoliku. Prosljeđujemo poziv: Provedite ovu subotu s nama u Takalama! Obnavljat ćemo novonastale odrone suhozida u vinogradu, družiti se i po trenutnoj prognozi vremena – obnoviti ljetni ten.  Svi zainteresirani, znatiželjni i željni znanja […]

Read More »

 http://www.dragodid.org/wp-content/uploads/2017/09/IMG_6421-170x274.jpg
0

Obnova suhozida u Malom Lošinju

Centar za zdravo odrastanje IDEM I JA organizira radionicu izrade suhozida koja će se održati u Malom Lošinju ovu subotu, 30. rujna 2017.

IMG_6421
Na radionici će djeca i mladi moći naučiti osnove suhozidne gradnje obnovom dijela i izgradnjom novog zida. Obnova suhozida vršit će se uz lošinjsku šetnicu na Zagazininjama, na kojoj se suhozidi polako urušavaju, ali i otočani odnose kamen kao građevni materijal. Organizatori pozivaju na sudjelovanje na radionici koja ima višestruku korist; očuvanje tradicijske vještine i povećanje razumijevanja da gubitak suhozida nepovratno narušava otočni krajobraz.

Radionica počinje u 9.30. Voditelj je  Goran Jambrešić uz voditeljice i volontere Centra.

Izvor

Centar za zdravo odrastanje IDEM I JA organizira radionicu izrade suhozida koja će se održati u Malom Lošinju ovu subotu, 30. rujna 2017. Na radionici će djeca i mladi moći naučiti osnove suhozidne gradnje obnovom dijela i izgradnjom novog zida. Obnova suhozida vršit će se uz lošinjsku šetnicu na Zagazininjama, na kojoj se suhozidi polako urušavaju, […]

Read More »

 atts
0

Otvoren poziv suhozidnim meštrima u 2017.

Dragi svi,

prošlo je gotovo godinu dana od uvrštenja umijeća suhozidne gradnje na popis nematerijalnih kulturnih dobara RH. Tom prilikom sastavljen je inicijalni popis meštara i organizacija (tvrtki, obrta, udruga, zadruga…) koje se bave suhozidnom gradnjom u mjeri i na način da ih se može nazvati nositeljima kulturnog dobra. U ožujku ove godine podnesena je i međunarodna prijava za upis umijeća na UNESCO popis nematerijalne baštine čovječanstva (više ovdje).

U svrhu proširenja i ažuriranja popisa nositelja, i ove godine radimo kampanju u kojoj vas pozivamo da do 31. listopada ispunite i dostavite nam obrazac za uključenje na popis nositelja, u kojemu ćete nam, uz osobne podatke, dostaviti i kratak opis kojim suhozidnim vještinama vladate i kako ste ih naučili.

Koji bi vam mogao biti motiv za to, osim osobnog zadovoljstva da je službeno prepoznato vaše umijeće? To otvara mogućnost da vi ili neka vaša lokalna organizacija ili institucija može tražiti sredstva od Ministarstva kulture za radionicu i sličnu akciju očuvanja i popularizacije suhozidne baštine s vama u ulozi voditelja.  Uz to vam sa svoje strane nudimo da, bez ikakve naknade, u periodu najmanje godinu dana, objavimo vaš kontakt u rubrici “Burza suhozida” kako bi vam se zainteresirani za profesionalni posao ili poduku mogli izravno obratiti.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Posebno pozivamo one koji su ove godine zatražili potporu za održavanje suhozida iz Programa ruralnog razvitka (Mjera 10) kako bismo na neki način pokušali povezati dva, za suhozid tako bitna, a administrativno tako udaljena sektora: zaštitu kulturnih dobara i poljoprivredu. Također pozivamo i one koji se prošle godine nisu “kvalificirali” na listu nositelja, da dopune svoje prijavnice opisima načina stjecanja vještine i izvedenim radovima, i pokušaju ponovno.

Ova kampanja dio je programa “Istraživanje nositelja kulturnog dobra”, za koju nam je Ministarstvo kulture ove godine odobrilo sredstva i kroz koju ćemo mi na temelju vaših prijava predložiti nove kandidate za upis. Ključno će, kao i u prošlogodišnjoj kampanji, biti iskustvo i pripadnost tradiciji lokaliteta, te volja da se znanje stavi na raspolaganje drugima, bilo kroz praktični rad ili kazivanje. Na kraju podsjećamo i da je prema Zakonu, za vođenje Registra kulturnih dobara i popisa nositelja nadležno Ministarstvo kulture, te naglašavamo da se u svako vrijeme možete i izravno javiti nadležnom konzervatorskom odjelu da vas upiše u popis nositelja.

Obrazac nositelja.pdf
Obrazac djelatnosti.pdf

Ako imate pitanja, uputite ih na info@dragodid.org. Radujemo se ispunjenim obrascima!

20170311_095858

Dragi svi, prošlo je gotovo godinu dana od uvrštenja umijeća suhozidne gradnje na popis nematerijalnih kulturnih dobara RH. Tom prilikom sastavljen je inicijalni popis meštara i organizacija (tvrtki, obrta, udruga, zadruga…) koje se bave suhozidnom gradnjom u mjeri i na način da ih se može nazvati nositeljima kulturnog dobra. U ožujku ove godine podnesena je i […]

Read More »

 atts
0

Ljeto u Rumunjskoj

Tekst: Mislav Tovarac
Foto: Ante Senjanović

Od 14. do 24.  kolovoza, sudjelovali smo u razmjeni koju su organizirali naši suradnici i partneri sa prošlih međunarodnih radionica DALA Foundation.

20170818_1100
DALA je rumunjski kolektiv sastavljen od aktivista i umjetnika kojima je cilj u mjestu Cârțișoara napraviti kulturni centar koji bi funkcionirao kroz cijelu godinu i generirao sadržaj. Tokom 10 dana koje smo proveli tamo uz Rumunje, udružili smo snage i sa našim višegodišnjim partnerima iz Francuske i Portugala kako bi svi razmijenili iskustva i ideje vezane uz tradicijsku arhitekturu specifičnu našim krajevima. Kroz uspješnu suradnju upoznali smo se sa radom svake od udruga koja je prisustvovala događanju i učvrstili suradnju započetu prošle godine u Portugalu.

REMPART je mreža udruga koja obuhvaća cijelu Francusku i cijeli spektar djelatnosti u kulturi, najčešće primjenjenih. Njen cilj, kao i udruzi Palombar iz Portugala je revitalizacija kulturnih krajolika, i u nekim slučajevima davanje nove svrhe lokalitetima na kojima se intervenira kako bi se počeli ponovno koristiti.

Udruga Palombar također radi s tradicijskim tehnikama gradnje i obnove, no njihov primarni cilj leži u očuvanju zaštićenih krajolika i biosfera.

Cilj razmjene bio je integrirati ideje svake udruge u prostor u kojem smo radili kako bi on postao reprezentativan i interaktivan kulturni centar. S time na umu, započeli smo izgradnju dva podzida u prostoru koji čini prirodni amfiteatar.

image1
Foto 1. Čišćenje i predradnje za polaganje temelja

Ideja je bila demonstrirati kako suhozid čak i u prostoru u kojem ga povijesno nema može biti svrhovit, pa čak i kada nije utilitaran u tradicionalnom smislu.

image2
Foto 2. Prije

image3
Foto 3. Poslije

Uz naš projekt suhozida od riječnih oblutaka, radilo se i nekoliko drugih stvari na obližnjim lokacijama. Tako se između ostaloga popločavao put između kuća.
image4

Gradio prirodni frižider.
image5

I pričalo o budućim projektima.
image6
Dodatne fotografije nalaze se na našim društvenim mrežama. Atmosfera je bila ugodna, temperatura ekstremna, a lokacija jedinstvena. Projekt je financiralo rumunjsko Ministarstvo kulture.

Tekst: Mislav Tovarac Foto: Ante Senjanović Od 14. do 24.  kolovoza, sudjelovali smo u razmjeni koju su organizirali naši suradnici i partneri sa prošlih međunarodnih radionica DALA Foundation. DALA je rumunjski kolektiv sastavljen od aktivista i umjetnika kojima je cilj u mjestu Cârțișoara napraviti kulturni centar koji bi funkcionirao kroz cijelu godinu i generirao sadržaj. Tokom […]

Read More »