Izvještaj: Suhozidi Vranskog jezera 2012.

Tekst i foto: Filip Šrajer

Potaknuti uspjehom prošlogodišnje suhozidne radionice, u Parku prirode Vransko jezero su ove godine odlučili napraviti korak dalje i proširiti radni program na nekoliko dana. Produženi vikend za Dan nezavisnosti i lijepo vrijeme išli su na ruku i organizatorima i sudionicima od kojih su neki i noćili na terenu, uglavnom u šatorima u ribarskoj lučici Prosika, a neki i u obnovljenim bunjama!

Zidalo se cijelu subotu 6.10., te u ponedjeljak dopodne, dok je nedjelja bila rezervirana za upoznavanje sa kulturnom baštinom i poviješću okolnog krajolika Modrava i prve pokušaje digitalne inventarizacije najvrjednijih suhozidnih građevina.

Obnovljena je jedna lijepa bunja uz kanal Prosika i uređen prilaz i teren oko nje. Koordinatorica cijele priredbe bila je biologinja Norma Fressel, zaposlena u Parku kao stručni suradnik za edukaciju. Šef gradilišta bio je Jadran Kale,  a glavni majstor bio je Murterin Kurnatar Ive Šikić Bažokić. Osim njega, dosta je ljudi imalo iskustva sa gradnjom suhozida, pa je gradilište bilo u velikoj mjeri samoorganizirajuće. “Šef”, osim uvodne riječi, nije trebao intervenirati. Od onih koji su zidali po prvi put, bila je tu grupa studenata iz Zadra i nekoliko vlasnika zainteresiranih za uređenje svojih terena, a od iskusnijih, grupa Murterina, zatim zaposlenici Parka, Jadran Kale i nas nekoliko iz Dragodida.

Prosika u subotu ujutro, okupljanje sudionika, doručak i kava.

 

Jadran Kale vodi uvodni obilazak bunje obnovljene na prošlogodišnjoj radionici. Komentira se tehnika zidanja, ali i promjena uloge suhozidne baštine – od infrastrukture preživljavanja nekad do atrakcije u okolišu danas.

Početak radova. Popravlja se zarušen vanjski dio bunje (“prstenovi”). Jedan put do bunje ide preko ove gomile desno, pa se gomila treba urediti u terase počevši od donjeg reda.

Pronalazak posebno upotrebljivog kamena pristojno je prijaviti starijim po činu zidarima :)

Ana Katalinić, voditeljica stručne službe Parka, fotografira radove.

Dječaci su bili najglasniji: otkriće-pitanje-otkriće-pitanje…

Najteži dio posla je otkopati gomilu da se dođe do nivoa odakle se može početi zidati.

Uz pauzu za ručak, radovi su nastavljeni do mraka.

Mladi zidari poziraju na bunji. Ajmo majstori, večera i na spavanje u šatore.

Nedjelja, malo zidanja za dobro jutro. Šef gradilišta Jadran Kale je zadovoljan.

Minuta biologije: modravski škorpion.

Kurnatari u akciji. Ive Šikić Bažokić uz pomoć Lovre Skračića i svog unuka Jere ozidava kameni pitar za smokvu. Ovakve velike gomile jalovog kamena Murterini su na ovaj način privodili poljoprivredi.

Ive Juraga Nadov govori o povijesti Modrava.

Norma Fressel sadi smokvu.

Image

Nakon ručka, uvod u terensku nastavu: digitalna inventarizacija suhozidne baštine. Ovdje na Vranskom jezeru, odnosno Modravama, napravili smo malo testiranje mobitel aplikacije za evidentiranje bunja i suhozida. Za stolom je i ekipa iz udruge za biološka istraživanja BIOM, s kojima smo razmijenili neka iskustva vezano za rad i financiranje udruga, a navečer udarili debatu o čovjeku i okolišu.. (Foto: PP Vransko jezero)

Norma unosi fotografiju, GPS koordinate i neke osnovne podatke bunara za lov jegulja – jedne od suhozidnih atrakcija Parka prirode Vransko jezero.

Zatim smo se zaputili dublje u Modrave i obišli dvije velike bunje. Jednoj se dosta urušio vanjski plašt, ali iznutra je OK, kaže etnospeleolog Kale.

A ovo je kraljica bunja na Modravama. Jako čvrsto građena, odolijeva buri bez problema, jedino bi vrh trebalo malo nasuti i malo urediti gomilu. Ulaz je jako mali, unutra je prostor promjera i visine 2,5 m. Primijetite burobran na ulazu. Ovo je pogled prema sjeveru, u pozadini je Vransko jezero. O bunji kruži priča da je u njoj bila partizanska bolnica, što je moguće pod uvjetom da su partizani bili visoki 50 cm.

Marsovci napadaju. Elektronika zuji. Izgled, dimenzije i koordinate i ovog skloništa Zemljana pohranjeni su u digitalnom obliku…101010001111001010101010 (foto: Jadran Kale)

Jadran Kale oboružan senzorima. Opet lijepi pogled na jezero, sad u smjeru jugoistoka. Smračilo se i krećemo nazad u naš kamp na Prosici, tamo negdje u dnu jezera iza Kaline desne ruke.

Iza ponoći sa nedjelje na ponedjeljak zapuhala je bura sa kišom, pa su to neki luđaci u kampu shvatili kao izazov i otišli spavati u bunje. Ukupno troje ljudi u dvije bunje. Stjepan, koji je spavao u ovoj, kaže da je zapalio malu vatru unutra i da uopće nije dimila.

Ponedjeljak je osvanuo vedar i vjetrovit. Preostala ekipa još uredila prilaze i očistila gradilište. Cure su hrestale maljevima po batudi da ju malo smrve, to je trebalo snimiti. Doviđenja bunjo.

Prije polaska posjetili smo Jugovir, gdje se kroz podzemne kanale more prelijeva u jezero, ili, što se već godinama nije desilo, jezero u more.

Cijeli lokalitet je uređen 2008., kad i Prosika, a tom prilikom je napravljen ovaj most. Onaj zid otraga u jezeru je ostatak starog “uređaja” za lov jegulja.  Oni prolazi lijevo i desno bi se bili zatvorili, i jegulje su ostajale u jezercu “na raspolaganju”.

Zid je pažljivo građen klesancima “usuho”, na podlozi neke vrste primitivnog betona.

Kućica na Jugoviru krije zanimljivost, vrlo rijedak bačvasti svod kakav smo, prema tekstovima i fotografijama Svena Kulušića, spomenuli u priručniku. Eto, Prosika nam je na kraju poklonila nekoliko za nas novih suhozidih zanimljivosti, a službeni izvještaj i još fotki možete naći na stranicama Parka.

Fotostrip po danima: PP Vransko jezero

 

Share and Enjoy:
  • Facebook
  • Twitter
  • del.icio.us
  • Print
  • Tumblr

Post a Comment

Your email is never published nor shared. Required fields are marked *

*
*

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

 atts
0

Najava / announcing: XVII. međunarodni suhozidni kongres / International Congress on dry stone

ENGLISH here: Save the date!
FRENCH here: Bloquez votre agenda!

Dragi kolege, prijatelji, suhozidni entuzijasti,

Udruga DRAGODID i međunarodna mreža S.P.S. za interdisciplinarno istraživanje suhozidne baštine najavljuju XVII. međunarodni suhozidni kongres koji će se održati od 2. do 4. listopada 2020. u Hrvatskoj. Domaćin je naša najjužnija općina – Općina Konavle.

Zabilježite datum!

Dry stone hut 'kućerica' built by volunteers in 2018
Suhozidno sklonište ‘kućerica’, izgradili volonteri 2018. (foto: Suhozidna baština Konavala: http://tiny.cc/Konavle)

Svrha Kongresa je povezati suhozidne praktičare, istraživače, profesionalce i entuzijaste kako bi podijelili znanje i vještine, raspravili aktualnosti i proširili mrežu suradnje između zemalja. Sudjelovati je moguće u ulozi izlagača, slušačai/ili sudionika međunarodne suhozidne radionice.

Program Kongresa:
27. 9. Dolazak sudionika
27. 9. – 1. 10. Međunarodna suhozidna radionica
1. 10. predvečer Dobrodošlica na Kongres!
2. 10. – 3. 10. Kongresna izlaganja + Skupština mreže S.P.S.
4. 10. Tematski posjet suhozidnim lokalitetima Konavala
5. 10. Odlazak sudionika

Tema ovogodišnjeg Kongresa je:
Perspektive umijeća gradnje suhozida: izazovi nakon UNESCO upisa“.

Cilj Kongresa je:
• Predstaviti i raspraviti sadašnje stanje umijeća gradnje suhozida, ispitati pravni i ekonomski okvir i ograničenja na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini
• Predstaviti lokalne, nacionalne i međunarodne strategije za zaštitu i unapređenje umijeća gradnje suhozida u suvremenoj praksi
• Razraditi potencijal suhozida i izazove s kojima se susreće u srodnim industrijama
• Istražiti mogućnosti tehnologija u pogledu istraživanja suhozidne baštine, poput upotrebe GIS softvera za mapiranje, SfM za modeliranje, prostornih baza podataka za međunarodnu suradnju i prepoznavanja AI uzorka za mapiranje i kategorizaciju suhozidnih struktura
• Ispitati ekonomski utjecaj umijeća na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini
• Istražiti stvarnosti i steći uvid u najbolje prakse kao i potencijal gradnje suhozida u suvremenim održivim primjenama u poljoprivredi, uređenju okoliša i izgradnji infrastrukture
• Ispitati umijeće gradnje suhozida kao nematerijalno kulturno dobro u okvirima turizma i kulturnog upravljanja, te osobito na izazove i mogućnosti koje donosi upis na UNESCO-ov popis nematerijalne baštine.

Više informacija ove jeseni. Dobrodošli!

Dry stone pond in one of Konavle villages, 17m in diameter
Suhozidna lokva u jednom od konavoskih sela, promjer 17m (foto: Suhozidna baština Konavala: http://tiny.cc/Konavle)

Pdf verzija ovdje: Zabilježite datum!

ENGLISH here: Save the date! FRENCH here: Bloquez votre agenda! Dragi kolege, prijatelji, suhozidni entuzijasti, Udruga DRAGODID i međunarodna mreža S.P.S. za interdisciplinarno istraživanje suhozidne baštine najavljuju XVII. međunarodni suhozidni kongres koji će se održati od 2. do 4. listopada 2020. u Hrvatskoj. Domaćin je naša najjužnija općina – Općina Konavle. Zabilježite datum! Suhozidno sklonište […]

Read More »

 atts
0

Zabilježite datum: III. Prvenstvo u gradnji suhozida, Gardun

Udruge DRAGODID i Gaius Laberius – Gardun najavljuju III. Prvenstvo Hrvatske u gradnji suhozida, koje će se održati u triljskom naselju, točnije na arheološkom lokalitetu Gardun, ove jeseni!

U petak, 4. listopada 2019. na programu je tematski događaj u stilu okruglog stola, dok će u subotu 5. listopada suhozidne ekipe odmjeriti snage na Prvenstvu. Pozivamo sve zainteresirane graditelje, navijače, gledatelje, znatiželjnike da zaokruže datum na kalendaru, a više informacija slijedi!

Kako je bilo prošle godine: http://www.dragodid.org/2-prvenstvo-u-gradnji-suhozida-4-66-metara-za-pobjedu/

43768533_321436741991232_5995569934837481472_n

Udruge DRAGODID i Gaius Laberius – Gardun najavljuju III. Prvenstvo Hrvatske u gradnji suhozida, koje će se održati u triljskom naselju, točnije na arheološkom lokalitetu Gardun, ove jeseni! U petak, 4. listopada 2019. na programu je tematski događaj u stilu okruglog stola, dok će u subotu 5. listopada suhozidne ekipe odmjeriti snage na Prvenstvu. Pozivamo […]

Read More »

 atts
0

Spašena još jedna bunja!

IMG_8327

Tekst & Foto: F. Bubalo (edit članka: 14.8.2019.)

Zadnja dva mjeseca intezivnih pregovora između predstavnika Udruge Dragodid, vlasnika, investitora (Hrvatske ceste), izvođača radova (PZC),  arheologa, te nadležnog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture, rezultiralo je u spašavanju jedne bračke bunje, mogli bismo reći u sudačkoj nadoknadi. Premda izvornim projektom izgradnje buduće zaobilaznice naselja Ložišća nije predviđeno njeno spašavanje na ovaj način, zajedničkim naporima uspjelo se isposlovati njeno razlaganje, te izgradnja faksimila u budućnosti. Obzirom da je na jednom dijelu bunja bila urušena, na ovaj način omogućena je njena “sanacija“ makar na novoj lokaciji i u nešto izmijenjenom obliku, ali i dalje kao spomenik trudu izvornih graditelja. Ono što valja napomenuti, jest da se otvara prilika da se umijeće gradnje suhozida – u ovom slučaju tehnike nepravog svoda – još jednom prakticira, uz prisutnost lokalnih poznavatelja tradicije i eventualno prenese na neke buduće graditelje.

Autor Elaborata i voditelj izmještanja bunje – Drugi otok, obrt za istaživanje i savjetovanje – u suradnji s tvrkom Mjesto pod suncem d.o.o., izradio je dokumetaciju koja uključuje arhitektonski snimak postojećeg stanja, prostornu analizu i valorizaciju objekta, te prijedlog smjernica izmještanja. Uz opširnu foto i video dokumentaciju izrađen je i 3D model bunje  kako bi faksimil buduće bunje bio što vjerniji izvornom obliku. U suradnji sa tvrtkom PZC iz Splita i lokalnim kooperantima, pristupilo se ručnom razlaganju bunje. Nakon dekonstrukcije prstena bunje i uklanjanja škalje, došlo se do nepravog svoda, te su potom uklonjene kamene ploče te uz pomoć bagera odložene na novu lokaciju na kojoj je planirana izgradnja faksimila bunje. Nakon označavanja važnijih elemanata bunje (ulaza), isti su prenešeni na posebnu gomilu, uz materijal za ”svoltavanje” bunje, te ostali materijal za gradnju baze bunje. Izgradnju faksimila bunje preuzeo je investitor, te se nadamo da će u skoroj budućnosti s stručnim izvođačem, lokalnim meštrima pa i lokalnim ljubiteljima suhozidne baštine, ova bunja osvanuti za buduća pokoljenja.

Koristimo priliku podsjetiti na slične akcije izmještanja ili ”spašavanja”, odnosno očuvanja značajnih suhozidnih objekata:

http://www.dragodid.org/spasene-dvije-konavoske-kucerice/
http://www.dragodid.org/bunja-uz-magistralu/

IMG_2830

DJI_0148

 

IMG_8336

IMG_8343

Tekst & Foto: F. Bubalo (edit članka: 14.8.2019.) Zadnja dva mjeseca intezivnih pregovora između predstavnika Udruge Dragodid, vlasnika, investitora (Hrvatske ceste), izvođača radova (PZC),  arheologa, te nadležnog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture, rezultiralo je u spašavanju jedne bračke bunje, mogli bismo reći u sudačkoj nadoknadi. Premda izvornim projektom izgradnje buduće zaobilaznice naselja Ložišća nije predviđeno njeno […]

Read More »

 atts
0

Europska konvencija o krajoliku usvojila izvješće o važnosti suhozida

Na 10. konferenciji o Europskoj konvenciji Vijeća Europe o krajoliku, održanoj 6.-7. svibnja 2019. u Strasbourgu, usvojen je Memento koji, između ostaloga, naglašava i važnost suhozida za europske krajolike.

Screenshot_1

Uvrštavanju suhozida u ovaj zagovarački važan dokument, doprinijela je francuska stručnjakinja Vijeća Europe Claire Cornu s prezentacijom izvješća ”Suhozid u krajoliku, naslijeđe i inovacija za teritorijalnu održivost”.

Dokument je dostupan za preuzimanje ovdje:  “Dry stone in the landscape, ancestral and innovative for sustainable territories”.pdf

Više informacija i drugi relevantni dokumenti dostupni su ovdje: https://www.coe.int/en/web/landscape/cep-cdcpp-2019

Izvor: Vijeće Europe

Na 10. konferenciji o Europskoj konvenciji Vijeća Europe o krajoliku, održanoj 6.-7. svibnja 2019. u Strasbourgu, usvojen je Memento koji, između ostaloga, naglašava i važnost suhozida za europske krajolike. Uvrštavanju suhozida u ovaj zagovarački važan dokument, doprinijela je francuska stručnjakinja Vijeća Europe Claire Cornu s prezentacijom izvješća ”Suhozid u krajoliku, naslijeđe i inovacija za teritorijalnu […]

Read More »

 atts
0

Najava: Grčka, stručni kamp i radionica kogulavanja

Grčka baštinska organizacija Boulouki organizira dvomjesečni stručni kamp (9.9.- 31.10.) i radionicu kogulavanja u trajanju od 12 dana (16.-27.10.) povijesnog puta koji vodi mostu Plaka, u mjestu Plaka Tzoumerka u regiji Epir. Sudionici iz Hrvatske i ostalih zemalja Balkana imaju mogućnost iskoristiti i punu stipendiju za pokrivanje troškova sudjelovanja na radionici.

Rokovi za prijave su: kamp – 22.8.; radionica – 8.9.

Više informacija u pozivu ovdje: https://boulouki.org/en/?p=3878

KLDx2_ENG

Grčka baštinska organizacija Boulouki organizira dvomjesečni stručni kamp (9.9.- 31.10.) i radionicu kogulavanja u trajanju od 12 dana (16.-27.10.) povijesnog puta koji vodi mostu Plaka, u mjestu Plaka Tzoumerka u regiji Epir. Sudionici iz Hrvatske i ostalih zemalja Balkana imaju mogućnost iskoristiti i punu stipendiju za pokrivanje troškova sudjelovanja na radionici. Rokovi za prijave su: […]

Read More »