Međe u današnjem Starograjskom polju slijede raster antičke hore, prilagođavan u rimsko, srednjovjekovno i moderno doba[...] Tekst i foto: Jadran Kale
O Dragodidu
-
Fotografije
Aktualno
Najčitanije
Međe u današnjem Starograjskom polju slijede raster antičke hore, prilagođavan u rimsko, srednjovjekovno i moderno doba[...] Tekst i foto: Jadran Kale
Poluotok Srima sa sjeverozapadne strane zatvara kanal sv. Ante pred Šibenikom. Zemljište je zanimljivo zbog prisutnosti dvojne bazilike (VI. st.) znatne veličine[...] Tekst: Jadran Kale, Foto: GOOGLE
Povodom najavljene radionice na Krasu stavljamo linkove na novije članke i projekte slovenskih znanstvenika i proučavatelja narodnog graditeljstva – Boruta Juvaneca i Domena Zupančiča
Suhozidna radionica na slovenskom Krasu 15.4.-16.5.2011.! Organizira Arhitektonski fakultet Sveučilišta u u Ljubljani, prijave do 28.3…
Kod kojeg ministra leži ključ očuvanja kulturnih krajolika: Mesića ili Čobankovića? Ako shvatimo da nisu slučajno izgradnju svih 12 kornatskih križeva vodili majstori s otoka Paga – našeg najaktivnijeg ovčarskog kraja – odgovor više nije tako jednostavan, odnosno odjednom postaje jednostavniji.
Zaboravite stoljeće sedmo, djedove i ostalu mitologiju: Jadran Kale pogađa točno u srce problema suhozida – danas. Članak objavljen prije deset dana u Vijencu.
Dobar komentar Ive Lučića na tportalu na temu ukidanja državnog Centra za krš.
“Slovenski institut za krš je iskoristio prirodni, znanstveni i povijesni potencijal Dinarskoga krša te izrastao u najugledniji takav u svijetu. Pri njegovu spomenu, međutim, našim mačcima se samo malo ukiseli smiješak i sve ostaje po starom. Kod nas je takva ustanova više puta osnivana i svaki put rano udavljena ili je s vremenom prevedena u neku drugu specijalnost. Gašenje ovoga je prošlo tako tiho da ga nisu poimence ni spomenuli (…)”
Grga Frangeš objavio odličan članak “Transhumancija – transnacionalizam: šarplaninski ovčari na Učki” u znanstvenom časopisu Odsjeka za etnologiju Piše: Filip Šrajer
Na samom kraju 2010., u dva znanstvena časopisa, pet suhozidno/baštinskih članaka! Sretno i berićetno!
Web premijera: zanimljiva studija koju su gospićki konzervatori sa suradnicima izradili za budući Prostorni plan Nacionalnog parka Sjeverni Velebit. Urednički dobro odmjerena količina različitih stručnih sastojaka u uvodnom dijelu daje preglednu sliku ambijenta i načina života velebitskih sezonskih “nomada”…
Objavljujemo ulomak iz publikacije “Tradicijsko ovčarstvo otoka Cresa: prilog istraživanju” (Centar za održivi razvoj – Ekopark Pernat, Lubenice, 2009.)
za sada na
http://www.facebook.com/album.php?aid=31353&id=138447219538917
finalnu verziju cemo okacit u nasu galeriju
Ljubaznošću predsjednika udruge “Suhozid” g. Ive Butkovića prenosimo opis projekta, uz fotografije ostataka pretpovijesne ilirske utvrde zvane Gornji Gradac na brijegu iznad Kolana.
prenosimo sa stranice Pogledaj.to
Mladi švicarski arhitekt Laurent Savioz iz istoimenog studija autor je prenamjene projekta kamene kuće podno planinskog lanca u općini Chaoson, u švicarskom kantonu Valais, u jugozapadnom dijelu te države. Objekt kamene seoske kuće započet je davne 1814. godine te je kroz godine, uz sitne prepravke, zadržao svoju originalnu formu….
HRT RADIO ZADAR: Udruga Suhozid iz Kolana na Pagu osnovala je “Hrvatski centar suhozidne gradnje”, s ciljem prikupljanja građe o suhozidnoj gradnji, obuke zainteresiranih graditelja te turističke valorizacije suhozida. Članovi Udruge već su , nakon prijave na javne natječaje, dobili financijsku podršku od nekoliko tvrtki i institucija. Zagrebačka banka donirala je 35 tisuća kuna , HEP je za Centar suhozidne gradnje izdvojio 15 tisuća kuna, a toliko i Ministarstvo mora.
Na srednjedalmatinskom otoku Drveniku Velom postoji više zaselaka kamenih prizemnica pokrivenih pločama. U vezi sa Drvenikom postoji jedna zanimljiva web stranica, i još zanimljivije suhozidne radionice na kojima već dvije godine (uglavnom) američki studenti pod paskom trogirskih konzervatora proučavaju i obnavljaju drveničku suhozidnu baštinu.
na stranicama bushcrafterskog foruma
http://teambushcraft.com/forum/index.php?topic=1465.0
nalazi se fotoreportaža našeg prijatelja koji nas je posjetio na ovogodišnjoj radionici
objavljeno u Novom listu 24.8.2010. i Glasu Istre 11.10.2010.
aktivnosti na Lunu ne jenjavaju… prenosimo program za produženi vikend 7.-10.10.
Kad bi vlada danas naručila izgradnju jadranskih suhozida, izgradnja ukupnih pašnjačkih suhozida poput kornatskih ne bi koštala manje od 45 milijardi kuna a za guste ovčarsko-maslinarske ili vinogradarske terasaste suhozide otprilike pedeset puta više.
Jadran Kale montirao je snimke izrade kamenog krova sa ovogodišnje akcije u Petrebišćima. Dokumentarac u produkciji Fade-in-a očekujemo ove jeseni…
Jedan od najzanimljivijih dijelova otoka Paga je 19 km dugačak, a 1,5 km širok poluotok Lun, svojevrstan prirodno-povijesni fenomen sa oko 80.000 maslina u ovčarsko-suhozidnom pejzažu. U ovom ulomku iz dokumentarca Alekseja Pavlovskog iz 1992. saznajemo o nekim pojedinostima gradnje poznatih paških suhozida, pa tako i o cijeni koja su nekad plaćali oni koji nisu htjeli, znali ili mogli zidati sami.
Šestoro američkih studenata učilo klesati na Braču i graditi suhozide na Drveniku Velom. Usput su se bavili arhitektonskim snimanjem sela…. prenosnimo članak Gordane Dragan
Jeste li znali za vjetrenjače-mlinove u Medulinu, Malom Lošinju, Malinskoj, Olibu, po Braču i Hvaru? A kako premještaju hrastove kuće po Turopolju? Razmišljanja i skice najvećeg proučavatelja i popularizatora narodne građevne baštine, Aleksandra Freudenreicha. Objavljeno u Zborniku za narodni život i običaje Južnih Slavena, 1971.
Tekst koji se bavi utjecajem okoliša na kamen i žbuke, prenosimo sa stranica časopisa IN SITU.
U četvrtak 9.9. održali smo prezentaciju naših akcija, na 7. po redu PechaKuchi koja se održala na Glavnom kolodvoru u Zagrebu. Bilo je jako puno ljudi i bilo je super. Najviše smo pričali o radionici Petrebišća 2010, a u uvodu smo rekli nešto i o našim motivima i povijesti akcije. Evo stavljamo prezentaciju na net.
Suhozidnih terasa, bunara i “kuća” (bunja) ima po cijeloj Dalmatinskoj zagori. Selo Medov Dolac (Medovdolac) u općini Lovreć u Imotskoj krajini ima kvalitetnu web stranicu sa koje prenosimo nešto materijala.
Pogledajte digitalizirane stare brojeve Zbornika za narodni život i običaje gdje se može naći više članaka vezanih uz vrednovanje i obnovu ruralne baštine
Predavanje s projekcijom povodom izrade info tabli za zaštićene suhozidne građevine Dudićevog osika u Lunu.
vidimo se u četvrtak 9.9. u 20.00 h na Glavnom kolodvoru u Zagrebu
“Ma, taj danas zaista fenomenalan krajolik nacrtan je 1947. godine na stolu jednoga geodeta Slovenca, u vrijeme komunističke kolektivizacije, kad su primoštenski težaci iz šešira izvlačili lokacije na kojima će saditi lozu za novu državnu vinariju. Današnjeg Bucavca ne bi bilo da nije bilo tog razdoblja stvaranja seljačkih zadruga “pod mus”. Ovaj fantastični raster vinograda iskrčen je po naređenju, i on je podsjetnik na jedno od najzloglasnijih razdoblja naše povijesti, samo što – predivno izgleda!!!” – riječi su Jadrana Kale koje prenosimo iz jednog starijeg broja Slobodne
Jasno je, tu se radi o suhozidima, a pojedini primjeri su jako slični našima. Koga zanima, može pogledati na koji način se znanstveno, stručno i praktično pristupa zaštiti i obnovi, koji su problemi itd. Pristupi i problemi se razlikuju od primjera do primjera tako da je zbilja zanimljivo za usporedbu.
Reklo bi se da od kažuna nema benignije teme. Međutim oko tih poznatih istarskih suhozidnih poljskih kućica već dulje vrijeme tinja jedan znanstveni sukob koji je dodatno nabijen i nacionalnim strastima…
Tema bračkih bunja poslužila je uglednom povjesničaru umjetnosti dr. Dušku Kečkemetu za širi osvrt na ovaj oblik suhozidne gradnje kod nas. U seriji tekstova objavljenih 2005. godine u Slobodnoj Dalmaciji autor se dotiče imena, porijekla i svrhe ovih upečatljivih građevina, povlačaći paralele, prije svega sa istarskim kažunima.
kratak izvještaj i par fotografija sa netom održane radne akcije na Učki
Jadranski suhozidi: otok Žirje – Samograd
Stari stan na predjelu Samograd na otoku Žirju je najrazvedenija hrvatska građevina izgrađena primjenom tehnike nepravog svođenja[...] Tekst i foto: Jadran Kale
Read More »