Ne, nismo dobili još jednu europsku nagradu, nego su suhozidi u finskoj metropoli i okolici Filipa Bubala inspirirali na reportažu, razmišljanje o kulturnoj baštini i povlačenje paralela i dijagonala sa našim hrvatskim "slučajem".
Kiši u inat još se više tona kamena prebacilo preko (ne)jakih studentskih pleća nego prošle godine. Malo fotki za prvu ruku.
Na srednjedalmatinskom otoku Drveniku Velom postoji više zaselaka kamenih prizemnica pokrivenih pločama. U vezi sa Drvenikom postoji jedna zanimljiva web stranica, i još zanimljivije suhozidne radionice na kojima već dvije godine (uglavnom) američki studenti pod paskom trogirskih konzervatora proučavaju i obnavljaju drveničku suhozidnu baštinu.
Jeste li znali za vjetrenjače-mlinove u Medulinu, Malom Lošinju, Malinskoj, Olibu, po Braču i Hvaru? A kako premještaju hrastove kuće po Turopolju? Razmišljanja i skice najvećeg proučavatelja i popularizatora narodne građevne baštine, Aleksandra Freudenreicha. Objavljeno u Zborniku za narodni život i običaje Južnih Slavena, 1971.
kratak izvještaj i par fotografija sa netom održane radne akcije na Učki
Nadovezujući se na temu biljnog pokrova na suhozidnim građevinama, načetu u prošlom postu mošuna zi zjalon, objavljujemo link na članak Jaroslava Vege objavljen 2000. godine u časopisu Prostor. Park prirode Blidinje nalazi se u sjeverozapadnoj Hercegovini na granici s Bosnom,…
Već mrgari i pokrivene gustirne plasiraju južni dio otoka Krka u vrh jadranskih suhozidnih fenomena, ali to nije sve. Berislav Horvatić šalje nam tekst o neobičnoj suhozidnoj staji, djelomično pokrivenoj krovom od biljnog materijala… Zašto samo djelomično, i još dosta…
Dragodid is a settlement on the northwestern side of the island of Vis, 45 minutes of walk uphill from Komiza. The village was founded in the beginning of the XIX century by Suic family, and has been inhabited until the…
