4 GRADA DRAGODID Association – YEAR 2013 ACTIVITY REPORT

Past year has seen the continued growth in the both number and ambition of our activities. It is therefore a pleasure for us to present you with this public report about our achievements in 2013.

Thanks to the implementation of our “franchise model” of working with local partners, this has been a record year in terms of number of workshops realized. As an advisor to our local partners we have helped organize and lead 13 workshops on various dry stone sites along the length of Croatian coast. Additionally, our International dry stone workshop in Petrebišća, of which we are sole organizers, has continued to be an educational success, with highly motivated participants and a program of practical work and lectures that was most ambitious up to now.


Act of registration of Dry-stone construction skills as an intangible cultural asset

Among the most important achievements we have to highlight our successful initiative to the Croatian Ministry of Culture, which has resulted in awarding of “Dry-stone construction skills” with protected status of an “Intangible cultural asset of national importance”. In addition to initiating this process trough the formal application, we took a leading advisory role in drafting of the registration documents and protection measures.  The protected status has been granted for initial period of three years, which will be used for the evaluation of protection measures and the scope of registration so that adjustments can be made for the permanent registration that is to follow.

————————————————————-


“Gradimo u kamenu” dry-stone manual, second edition

In 2013 we have continued our cooperation with Slobodna Dalmacija – one of the largest daily newspaper publishers in Croatia, which printed the second edition of our dry-stone construction and heritage field manual “Gradimo u kamenu”. Second edition (like the first) was printed in 4000 copies which is very substantial print run for Croatian standards. It was nationally distributed trough newspaper stands and sold out within two months. As a part of our contract with the publisher we have kept a a part of the print run which we distribute and provide to the participants of our workshops as course literature. Currently we are working to translate this publication into English so with plans to offer an electronic edition as a free resource on our website.

————————————————————-


SUHOZID.HR WebGIS interface
Dragodid.org announcement
Announcement published in scientific journal Prostor
Announcement on Connect portal for science and education 

In April, we were proud to announce the operational status of our newest project: Suhozid.hr – an online public inventory of dry-stone structures and landscapes. This project is founded on open source GIS (Geographic Information System) technology and uses the principle of “crowdsourcing” to enlist help of the public in inventorying dry-stone heritage. Internet users can browse existing entries trough the cartographic user interface on the project website and place new ones on the map with pictures and description. An entry form has also been developed for the Android smartphones, which enables users to ad entries from the field, taking pictures with the phone camera with phone GPS used to automatically pinpoint their position on the map. There are already several hundred entries in the inventory and we are looking to attract more enthusiast users with a system of recognitions (eg. “Contributor of the month”, or “Featured entry”).

The inventory is meant to serve as database of localities for our dry-stone research and workshops, and also as an important resource for spatial planning and heritage protection. The project is supported by University of Zagreb, University of Zadar, Conservatory Department in Split. Preliminary research was financed by University of Zagreb Students’ Association and Croatian Academy of Science and Arts Trust.

————————————————————-

Among other achievements, we would like to highlight the participation of 4 GRADA DRAGODID in “Mediterranean Consortium for Nature and Culture”, a project funded by MAVA foundation, which aims to integrate natural and cultural heritage protection in the Mediterranean. Our representatives have participated in two consortium meetings in Albania and Spain, helping draft plans for its future activities. Also worth noting is our exhibition at EXPONATEC, the largest European professional fair for conservation, museums and heritage, were we exhibited as a part of The Best in Heritage stand. Our exhibition was visited by several hundred heritage professionals from various parts of Europe, and we established several meaningful contacts which will hopefully lead to collaboration on common projects.

————————————————————-

We have achieved a record (but still very modest) yearly budget of 110 754 HRK (around 14 700 €). Considerable part of it was acquired trough paid engagements (e.g. workshops organized for various institutions managing national and nature parks and publishing rights for the publication of our manual).  Our single biggest donor was Croatian Ministry of Culture with total of 22 600 kn  followed by 1000 £ from Sainsbury Family Charitable Trusts. Although this was our biggest annual budget up to now we feel it is inadequate for the full scope of our activities, which were mostly realized trough generous volunteer effort of the association members. With current financial means we are chronically under-capacitated, especially when it comes to the matters of administration. Our goal remains to find funds to hire a capable administrator and run a basic office.

What follows is a short description of most of the workshops we have been a part of last year:


Dry-stone workshop Takala 2013
April 6-7th 2013
Praputnjak, City of Bakar (Suhozid.hr link)
Facebook album 

This was a second year that we were guests of the Dolčina agricultural association from Praputnjak in the amazing locality of Takala, part of “Bakarski prezidi” vineyard terraces, a listed heritage site. We continued te work of repairing the parts of dry-stone terraces which have eroded trough the work of weather or vegetation roots, in an effort to help Dolčina association’s programme of reviving the wine production on the site. In two days of the workshop we were joined by about 40 local participants and enthusiasts and we fixed six eroded stretches of terraces.

————————————————————-


Dry-stone workshops on Rab island
May 5 – 7th 2013 and September 6 – 8th 2013
Psychiatric hospital Rab, Kampor, island of Rab
Dragodid.org photoreport
Facebook album
Facebook time-lapse video 

This year we continued the collaboration with landscape architect Luka Jelušića and Rab psychiatric hospital trough two workshops held in May and September.

The workshops were held as a part of the wider project of improvement of hospital environment with a goal of turning it into a park space for the use of patients and staff. We have built more than 50 m of a dry-stone terrace out of particular local yellow shale, with two coves ment for sitting or lying built into the wall.

Besides 5 Dragodid members, 15 hospital employees and medical students from Rijeka University participated in the workshop in May. The workshop in September was part of landscape architecture Design & Build Studio on Washington University, Seattle, led by prof. Daniel Winterbottom and accompanied by several students of landscape architecture of Zagreb University.

————————————————————-


Dry-stone workshop Filozići 2013
June 15-16th 2013
Filozići, Cres island (Suhozid.hr link)
Facebook album 

Filozići workshop was organised for a second year in a row together with our local partner LAG Filozići Association, with a goal of improving the environment of the settlement. 6 members of Dragodid participated in the workshop, together with 5 local volunteers.

The goal for the first day of the workshop was clearing of the historical path between Filozići and the Porozina harbour, which should once again serve as the main pedestrian approach to the village. Second day was dedicated to the adaptation of a nearby karstic sinkhole into a space that will serve as an open air venue for concerts and other events.

————————————————————-


Lavender Festival 2013
June 28-29th 2013
Velo Grablje, otok Hvar (Suhozid.hr link)
Dragodid.org photoreport

For a third year in a row we have participated in a program of this remarkable event organised in village of Velo Grablje by a local association “Pjover”. As dry-stone walls have always been an irreplaceable part of local lavender cultivation, three of our members have built some demonstration dry-stone walls with the participation of local and international audience.

————————————————————-


Dry-stone workshop Kula Jankovića 2013
July 5– 7th 2013
Stojan Janković Castle, Islam Grčki
Dropbox gallery 

As a part of the project of establishing the University of Zagreb Study Centre in the rebuilt Janković Castle, students of landscape architecture were there to help reconstruct the castle’s park. We participated with a lecture on Eastern Adriatic dry-stone heritage and two-day dry-stone workshop.

————————————————————-


Dry-stone workshop Marjan
July 10 – 11th 2013
Marjan Park Foresst, Split
Dragodid.org photoreport 

As guests of Marjan Park Forest management institution, we have held a two day workshop with a goal of educating the institutions employees in building and maintenance of drystone structures. Trough the rebuilding work on the several localities in the Park Forest, they have attained the skills that will be useful in constructing and maintaining trails in this protected area.

————————————————————-


International dry-stone workshop – volunteer camp Petrebišća 2013
July 27th – August 4th 2013
Petrebišća, Općina Mošćenička Draga, Nature Park Učka (Suhozid.hr link)
Dragodid.org/D-A-Z photoreport
La Voce del Popolo article 

International workshop in Petrebišća is the central event of our workshop calendar. It is situated in the abandoned seasonal mountain settlement in which all structures were built with dry stone. Workshop concept is directed towards students, professionals and activists from various heritage fields and program is composed from both practical work and theoretical lectures. International component is provided by our collaboration with French heritage volunteer network REMPART which has included this workshop in their yearly event calendar. This was the 4th consecutive year that Petrebišća workshop is taking place with 34 participants attending.

This year’s subject was quarrying of stone and procurement of construction wood from the surrounding area. We have reactivated the stone quarry which was traditionally used in construction of the houses in the village and extracted 8 tons of stone slates that will be used as a roof covering in further reconstruction of the Petrebišća site. This work was done with the instruction and supervision of the experienced traditional stone craftsman from the local area. Techniques and tools used in this work have been documented and will be used in our future workshops and publications. We have also cut down 12 pine trees and crafted them into beams that will be used as roof construction.

Workshop had a program of 10 lectures dealing either with general dry-stone subjects or the heritage of the surrounding area:

  • Memories of life in villages of Potoška vala, Vinko Škalamera, Čakavian chair of Mošćenička Draga
  • Ancient human traces on the east side of Učka mountain, Mario Zaccaria, Archeologist
  • Succession of anthropogenic landscapes in Mediteranean Croatia, Vedran Lucić, Biologist, BIOM Association
  • Tramuntana – remains of a past life, Grga Frangeš, Ethnologist, 4 GRADA DRAGODID
  • Center for sustainable development Gerbin, Domagoj Buljan, Center for sustainable development Gerbin
  • Third life of wood, Luka Jelušić, Landscape Architect
  • Traditional furniture manufacture around Rječina river, Vana Gović, Ethnologist
  • Dry-stone landscapes and buildings of Eastern Adriatic, Filip Šrajer, Architect, 4 GRADA DRAGODID
  • SUHOZID.HR – GIS based dry-stone heritage inventory project: new developments, Filip Šrajer, Architect, 4 GRADA DRAGODID
  • From the first wall: what do we know about prehistory of building on Adriatic, Stašo Forenbaher, Archeologist, Institute for Anthropology
————————————————————-


Dry-stone workshop Northern Velebit 2013
August 19 – 24th 2013
Veliki Alan, Northern Velebit National Park (Suhozid.hr link)
Dropbox gallery

This workshop taking place in the localities in Northern Velebit National Park was partialy funded trough Natura 2000 interpretation project. Trough our work we helped the National Park authority in the maintenance of its famous Premužić path which is supported by dry stone walls and, participated in the renovation of old shepherd shelters into a new visitor attraction. The opportunity was used to train National Park personnel in dry stone construction skills. We have also used the opportunity to document the traditional process of making wooden shingles which was demonstrated by local craftsmen hired by the National Park to build the roof of the shelter. Techniques and tools used in this work have been documented and will be used in our future workshops and publications.

————————————————————-


Dry-stone workshop Tkon
September 7 – 8th 2013
Tkon, island of Pašman (Suhozid.hr link)
Zadarski list article and Dragodid.org photogallery
Facebook album – workshop
Facebook album – research 

In the dry-stone landscape around Tkon there are some valuable dry-stone shelters and other objects. Workshop in Tkon was organised by Tourist Board of Tkon and LAG Laura comprising GIS field research and rebuilding of the walls and we helped to lead it.

————————————————————-


Radionica suhozida na Velom Ižu
September 14–15th 2013
Barbinj, Veli Iž, island of Iž (Suhozid.hr link)
Dragodid.org photoreport 

As guests of a local youth group Mali Zelenachi and Maslinova gora Association we led a drystone workshop in the olive groves in Barbinj.

————————————————————-


Construction of a fireplace for Ornithology camp in Nature Park
September 15– 16th 2013
Rovozna, Mošćenička Draga Municipality, Nature park Učka
Dragodid.org report and Youtube time-lapse video 

We helped our friends in BIOM association by constructing a massive drystone fireplace for their annual ornithology camp beside Rovozna pond inUčka Nature Park. The fireplace is a major improvement to daily life and fire safety of this important research project.

————————————————————-


“Dry-stone walls of Vransko lake” & Modrave worskhop 2013
October 12– 13th 2013.
Modrave, Vransko Jezero Nature Park (Suhozid.hr link)
RTL Danas TV report
Dropbox galler
y

Collaboration with Vransko Jezero Nature Park and Modrave Murter Betina association has continued into this year with a reconstruction and inventorying workshop held in agricultural landscape of Modrave. Five of our members and 15 local participants have rebuilt around 50 m of drystone wall and some of the dry-stone structures have been entered in suhozid.hr GIS database.

————————————————————-


Dry-stone renovation workshop Kotor (Crikvenica) 2013
October 19– 20th 2013
Kotor, City of Crikvenica
MGC photoreport
Novi list article 

In our first collaboration with the City Museum in Crikvenica, we have organised a renovation workshop in the historical settlement of kotor. This year, together with around 30 enthusiastic local participants we have repaired the eroded walls on the main path approaching the settlement. The workshop was deemed a success and will be continued next year.

————————————————————-


Renovation workshop on Krušovica pond
October 19– 20th 2013
Krušovica, island of Vis (Suhozid.hr link)
Article on Krušovica pond by Sanja Buble, Klesarstvo i graditeljstvo 2013.

On the same weekend but on a completely different part of the coast, we have held a renovation workshop on a Krušovica pond – an important fixture in the agricultural and pastoral landscape of the Vis island. The eroded walls supporting the hole have been rebuilt.

————————————————————-


GIS workshop Hora 2013
November 8– 10th 2013
Stari Grad Plain, island of Hvar (Suhozid.hr link)
Dragodid.org photoreport

Fourteen students of landscape architecture on University of Zagreb were researching the landscape heritage of the UNESCO World Heritage site Stari Grad Plain. Under our supervision a smaller group of them took the record of about thirty dry-stone shelters trimi for the Suhozid.hr and Conservcatory Department in Split databases.

Share and Enjoy:
  • Facebook
  • Twitter
  • del.icio.us
  • Print
  • Tumblr

Post a Comment

Your email is never published nor shared. Required fields are marked *

*
*

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

 atts
0

Studia ethnologica Croatica: Cresko-lošinjski mrgari

Prenosimo članak “Višeprostorni suhozidni torovi (mrgari) kao monumentalna pastirska arhitektura: Primjeri s cresko-lošinjskog otočja” objavljen u časopisu Studia ethnologica Croatica (vol.33, no.1).

Članak je na engleskom jeziku i može se direktno preuzeti ovdje: https://hrcak.srce.hr/file/389469.

Autori:
Tanja Kremenić ; Dipartimento di Scienze Storiche, Geografiche e dell’Antichità, Università di Padova & Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Mauro Varotto ; Dipartimento di Scienze Storiche, Geografiche e dell’Antichità, Università di Padova
Goran Andlar ; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Sažetak:
Višeprostorne ovčare dio su suhozidne pastirske baštine Ujedinjenoga Kraljevstva, Švicarske, Islanda i Hrvatske. Primjeri s otoka Cresa i Lošinja (lokalnoga naziva: mrgari) u procesu su napuštanja, a u literaturi tek parcijalno obrađeni, zbog čega je cilj ovoga rada objedinjavanje i dopuna spoznaja, polazeći od premise o njihovoj kulturnoj vrijednosti. Istraživanje se temeljilo na pregledu literature i kartografskih podataka, ali ponajviše na razgovorima s lokalnim stanovništvom te terenskim obilascima. Ovim je radom većina otočnih višeprostornih mrgara zabilježena i opisana te vrednovana unutar modela kojim su izdvojeni oni najreprezentativniji i/ili prikladni za obnovu.

U nastavku dijelimo fotografije mrgara iz članka u boji, uz dopuštenje autora:

DCIM100MEDIADJI_0893.JPG Figure 10 DCIM100MEDIADJI_0164.JPG Figure 13 DCIM100MEDIADJI_0091.JPG Figure 17 Figure 20 DCIM100MEDIADJI_0254.JPG DCIM100MEDIADJI_0120.JPG Figure 27

Prenosimo članak “Višeprostorni suhozidni torovi (mrgari) kao monumentalna pastirska arhitektura: Primjeri s cresko-lošinjskog otočja” objavljen u časopisu Studia ethnologica Croatica (vol.33, no.1). Članak je na engleskom jeziku i može se direktno preuzeti ovdje: https://hrcak.srce.hr/file/389469. Autori: Tanja Kremenić ; Dipartimento di Scienze Storiche, Geografiche e dell’Antichità, Università di Padova & Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Mauro […]

Read More »

 atts
0

Popravak krova pred prve kiše u Dragodidu

tekst: Ana Burić

fotografije: Marta Krištofić, Maja Flajsig , Ana Burić, Andro Nigoević, Zvonimir Malbaša

Nakon prošlogodišnje stanke uzrokovane raznoraznim zatvaranjima, preprekama i ograničenjima Dragodiđani su se ove jeseni ponovno vratili u zaseok Dragodid poviše Komiže na otoku Visu. Već nekoliko godina za redom trudimo se, barem jednom godišnje, doći na otok i pomoći Nediljjki Burić- jedinoj stanovnici Dragodida (uz pasa Bobija, tovara Gala, kozu Larisu i jarca Antoninka)  u održavanju sela i tradicionalnog načina života.

WhatsApp Image 2021-11-03 at 15.46.56 (2)

O povijesti sela, počecima Udruge usko vezanim za Dragodid i dosadašnjim akcijama već je dosta pisano, a za one koji žele znati više sve članke možete pročitati ovdje: 2002. / 2014. / 2016. / 2017. I. / 2017. II /2018. /2019.
I ove godine akcija je financirana iz projekta koji je raspisao Grad Komiža pod nazivom „Obnova tradicijske kulturne baštine, razvoj volonterstva i građanskog aktivizma u selu Dragodid“

Nakon izvidničkog posjeta selu ovog ljeta ustanovili smo da je, od brojnih potrebnih sanacija, definitivno najbitniji zahvat obnova tj popravak kamenog pokrova na najstarijoj kući u selu koja se jedina još uvijek koristi u svrhu življenja.

20211030_122043 20211101_122802
Kao najoptimalniji termin pokazao se vikend početkom studenog, pa smo skombinirali dane i organizirali trodnevnu akciju s peteročlanom postavom iz Zagreba, Sinja, Brača i Splita uz pomoć tri četveronožna volontera Dojdi, Ninu i Đuru koji su se brinuli da hranu uvijek spremimo na sigurno. Logistiku, načelni plan rada i nabavu materijala obavili smo ranije, tako da smo na teren došli opremljeni limom, vapnom, cementom, kupama kanalicama, pilama, šarafima…

Uz jutarnju kavu s otvorenog ognjišta, u zadimljenoj kuhinji, između debelih kamenih zidova obavijenih tamnim velom, čađom povezane paučine, naš zadatak se iščitavao kao dan. Sunčane su zrake, poput lasera na južnoj strani krova, probijale tamu (drama).

WhatsApp Image 2021-11-03 at 15.46.57 (2)
Klasično dvostrešno krovište (drvene rogovi i grede kao nosiva konstrukcija, joprena kao potkonstrukcija te kamene ploče kao pokrov) bilo je popravljano 2017. godine (također zahvaljujući financijskoj pomoći Grada Komiže uz pomoć privatne Nediljkine ušteđevine), no nažalost nedovoljno kvalitetno pa se zadatak pokazao i zahtjevnijim no što smo planirali. Sva ta mjesta proboja lasera trebala su biti sanirana preslagivanjem postojećih kamenih ploča, dodavanjem novih ploča ili na najzahtjevnijim mjestima umetanjem lima od pocinčanog čelika nastojeći učiniti siguran put za vodu. Najiskusniji među nama, Andro, uveo nas je u posao, te smo sljedeća tri dana proveli u svim mogućim akrobatskim pozama na krovu i oko krova. Mnoga mjesta su trebala biti otvorena i nanovo složena. Netko je bio na krovu i preslagivao, netko zavaljen u prašnjavi tavan asistirao iznutra, netko pronalazio adekvatne kamene ploče, netko skupljao drva za ogrjev, al svi smo pritom slušali Nediljku i njene priče, savjete i komentare kojih nikad ne nedostaje, te dodatno začine ionako posebnu akciju u zabačenom selu na vrh otoka, bez struje, signala i stresa (bar onog uobičajenog).

20211030_122446 20211030_122859 WhatsApp Image 2021-11-03 at 15.46.53 (1) WhatsApp Image 2021-11-03 at 15.46.55
Nakon što smo završili rad s pločama i limom popravili smo i sljeme u kombinaciji starih i novih kupa kanalica i time glavni zadatak priveli kraju.

20211101_123010 20211101_123048
Kako se s otoka nikad ne odlazi polagano i na vrijeme, zadnji tren smo premjerili i dokumentirali još dvije kamene kuće kao žurne kandidate sljedeće akcije.

Jedna kandidatkinja je stara kamena kuća uz tor za koze, kolokvijalnih naziva „kućica o tovara“ ili  „europski dom“ koja je u ljetnim mjesecima početka 2000-tih. služila kao poligon za učenje i upoznavanje materije koje je kasnije rezultiralo današnjom Udrugom, te kao takva ima posebnu ulogu i definitivno zaslužuje temeljitu obnovu krovišta (nosive konstrukcije i pokrova). Bitno je napomenuti da smo obilaskom zaključili da je stanje alarmantno, te je Zvone ad hoc izveo par hvale vrijednih improvizacija s ciljem saniranja i sprječavanja dodatnog urušavanje dok ne dođe hitna pomoć na proljeće.20211101_123827 20211101_124928
Drugi kandidat je malena kućica u ruševnom stanju do konobe gdje bi Nediljka rado uredila „apartman“ za svog tovara kako bi se napokon osamostalio od koza i prestao ih gnjaviti, a nama bi poslužila kao idealna za demonstraciju i edukaciju članova kako napraviti tradicionalno krovište od početka do kraja koristeći lokalne materijale.

20211101_125250 20211101_130800
Detaljnije o tim akcijama, nadajmo se sljedeće godine, a do tada hvala Gradu Komiži na potpori i financiranju, Zvoni na prijevozu i legendarnoj Nediljki na super domaćinstvu, svim pričama, kafama i iskrenim osmjesima. Radujemo se ponovnom druženju!

20211030_130443 WhatsApp Image 2021-11-03 at 15.46.50
p.s. Čim smo napustili otok okrenula je prava jesenska nevera. Strepili smo kako će se popravljeni krov pokazat na prvom testu. Nediljku naravno nismo mogli odmah dobiti, no za par dana se javila sretna s vijestima da je suha!

tekst: Ana Burić fotografije: Marta Krištofić, Maja Flajsig , Ana Burić, Andro Nigoević, Zvonimir Malbaša Nakon prošlogodišnje stanke uzrokovane raznoraznim zatvaranjima, preprekama i ograničenjima Dragodiđani su se ove jeseni ponovno vratili u zaseok Dragodid poviše Komiže na otoku Visu. Već nekoliko godina za redom trudimo se, barem jednom godišnje, doći na otok i pomoći Nediljjki […]

Read More »

 atts
1

Očuvanje gromača na Kotoru i Kotor u dvorištu

Tekst: Romina Tominić
Foto: R.T., Oleg Miklić, Tea Rosić

Dosadašnja istraživanja i predanost ideji da se znanje o suhozidnoj gradnji prenosi i da se održi postojeća baština naselja Kotor i ove su godine potaknuli Muzej grada Crikvenice i lokalnu Osnovnu školu Vladimira Nazora i OŠ Zvonka Cara da se svi okupimo oko dvije dvodnevne edukativne radionice u Crikvenici. Tako smo 9. i 10. Listopada održali tradicionalnu radionicu obnove gromača na Kotoru, a odmah potom i trodnevnu radionicu “Kotor u dvorištu”.

Radionica koju provodimo na Kotoru osmišljena je s ciljem edukacije sudionika i popularizacije suhozidne gradnje uz prateću obnovu dijelića naselja. Ovaj je put u fokusu bio podzid čija jedna strana definira među na putu nadomak izlaza iz naselja, dug oko 4m, te još jedan zid cca 2m koji tvori istu cjelinu između kojih je stepenište. Sudjelovali su lokalni stanovnici i zidari, te znatiželjnici iz ostatka županije.

1Akcija na buri

Lokacija na kojoj smo radili je u predivnom krajoliku pored starog zapuštenog gumna, između dvije kuće.  Dočekalo nas je više vegetacije nego što smo očekivali, nekoliko stabala usred zida, trbušasta gromača…

2 3Zatečeno stanje

4 5 6 7Čišćenje stepeništa i priprema za gradnju

 

8Radno, radno

9 10 11 12
Presložen obližnji zidić koji se nastavlja uz kuću

13 14 16Potom je uslijedila i druga radionica, »Kotor u dvorištu« koja je pokrenuta 2019. u cilju edukacije najmlađih, ali i sa željom da se jedan dio školskog dvorišta OŠ Vladimira Nazora, s već postojećim maslinicima, prezentira u duhu primorskog krajolika.

Unutar tri dana učenici od 5.-8. razreda jedan su školski sat posvetili upoznavanju svrhe gradnje u kamenu, sortiranju i skupljanju ili pak slaganju kamena, ovisno o tome u čemu se tko više pronašao.

17 18Na jednoj strani dvorišta od viška materijala gradio se pokazni zid koji se pokazao idealanim za prve graditeljske ekspedicije, a u masliniku nastajala je kamena klupa organičkog oblika.

22 23 24A po završetku, naravno, nismo si mogli pomoći i pojurili smo uštimati još koji kamen na klupama koje smo gradili lani. Bilo nam je drago vidjeti da se klupe zaista često koriste.

25 26Uz spomenute organizatore, na angažmanu valja zahvaliti i učiteljicama i koordinatoricama učenica i učenika Olgi i Martini, te svim učiteljima koji su prepoznali vrijednost ove inicijative i povezali rad sa školskim predmetom!

Akciju su svojim sredstvima omogućili Ministarstvo kulture i medija RH, Primorsko-goranska županija i Grad Crikvenica.

Tekst: Romina Tominić Foto: R.T., Oleg Miklić, Tea Rosić Dosadašnja istraživanja i predanost ideji da se znanje o suhozidnoj gradnji prenosi i da se održi postojeća baština naselja Kotor i ove su godine potaknuli Muzej grada Crikvenice i lokalnu Osnovnu školu Vladimira Nazora i OŠ Zvonka Cara da se svi okupimo oko dvije dvodnevne edukativne […]

Read More »

 atts
0

U Lubenicama

Tekst: Tanja Kremenić
Fotografije: Tanja Kremenić, Oleg Miklić

Udruga „Zavičajno društvo Gerbin“, koja djeluje na području istoimenog poluotočnog prostora na zapadnoj strani otoka Cresa, organizirala je u suradnji s udrugom Dragodid dvodnevnu radionicu obnove suhozida (lokalno: gromači) u okolici sela Lubenice.
Slika 1 Lubenice
Slika 1. Lubenice

Osim članova obaju udruga, radionici je prisustvovala tek nekolicina domaćeg stanovništva. Osim činjenice da lubeničkog stanovništva više gotovo da i nema, razloge slabog odaziva iz okolnih mjesta možemo tražiti u jakoj buri, koja je posebice izražena u Lubenicama (nalaze se na 378 m n.v.) i koja je obilježila radnu subotu, te procesiji prema kapelici Blažene Djevice Marije na obližnjem nekadašnjem stočarskom stanu Grabrovice, koja se održala u nedjelju. A ako ćemo biti dalje iskreni i objektivno samokritični – i zbog organizacijskog slabijeg angažmana u promociji radionice.
Svemu tome unatoč, među prisutnima je bila dobra volja i dobar tempo – obnovile su se četiri provale (lokalno: lazi), na mjestima gdje se prosudilo da će biti od najveće koristi ili vidljivosti, a to je uzduž javnih putova. Prva lokacija je uz klanec (poljski put) koji vodi u ograjice (pašnjake) gdje se obnovila duplica i dio unjulice.
Slika 2 - Lokacija 1
Slika 2. Lokacija 1


Slika 3. Lokacija 1_final

Ostale tri obnove odradile su se duž glavnog asfaltiranog puta prema Lubenicama. Iskoristila se prilika da se počisti dio kod ulazne table.

Slika 4 - Lokacija 4_gradnja i final
Slika 4. Lokacija 4_gradnja i final

Slika 5 - Lokacija 2_gradnja i nakon
Slika 5 – Lokacija 2_gradnja i nakon

Slika 6 - Lokacija 3_prije i poslije
Slika 6. Lokacija 3_prije i poslije

Slika 7 - Lokacija 3_poslije_Unutarnja strana_Oleg Miklic
Slika 7. Lokacija 3_poslije_Unutarnja strana

Put do Lubenica, od groblja i crkve Sv. Marka, traje nekih 20 minuta autom, ako nema prometa, a poznat je upravo po tome što je cijelim putem opasan suhozidima. Iz istog je razloga poznat i po negodovanju putnika koji se ljeti svakih nekoliko metara moraju mimoilaziti na periodičnim cestovnim proširenjima, ali taj put ionako nije namijenjen utrkama. Lazi su na ovom području uzrokovani kombinacijom uznapredovale vegetacije, dodatno porušeni kretanjem ovaca koje si rado u tom lazu nađu novu trajektoriju ili nakupljanjem vode uz asfaltiranu cestu koja je dodatno nanijela teret čak i masivnijoj duplici. Za svaki laz ove radionice je trebalo prethodno počistiti vegetaciju, rastvoriti gromaču, razvrstati kameni materijal, riješiti kritične točke duž kojih se stvorio odron te ga vratiti opet na mjesto.

Slika 8 Gradnja i partecipanti
Slika 8. Gradnja i participanti

Na krilima obnovljenih suhozida uz putove, išlo se posjetiti Vele lokvi – dvije lokve, jedna do druge, na 15 min hoda istočno od Lubenice – koje su se razmotrile kao potencijalna lokacija iduće radionice. Kažu da jedna od njih gotovo nikada ne presuši. Opasana je s dva obruča suhozida, a u nju vodi jedan suhozidni kameni pristup (mulec od škriji). Svakako atraktivna lokacija za obnovu, ali lokve su poseban zahvat koji će ovaj put morati biti predmet dobrog planiranja i akcije.
Slika 9 - Potencijalna lokacija Vele lokvi
Slika 9. Potencijalna lokacija Vele lokvi

Tekst: Tanja Kremenić Fotografije: Tanja Kremenić, Oleg Miklić Udruga „Zavičajno društvo Gerbin“, koja djeluje na području istoimenog poluotočnog prostora na zapadnoj strani otoka Cresa, organizirala je u suradnji s udrugom Dragodid dvodnevnu radionicu obnove suhozida (lokalno: gromači) u okolici sela Lubenice. Slika 1. Lubenice Osim članova obaju udruga, radionici je prisustvovala tek nekolicina domaćeg stanovništva. […]

Read More »

 atts
0

Drugi put na Silbi ove godine: oko lokve Drage

tekst: Ante Senjanović
foto: Natasha Kadin, Oleg Miklić

Evo nas opet sa Silbe, sakrivene tamo na sigurnom iza prvog reda pučinskih otoka, gdje Premudi preko ramena viri prema kulfu. Ove nam je godine to već drugi put – nakon proljetne akcije, vratili smo se 10. – 12. 9., u nastavku višegodišnje suradnje s umjetničkom platformom SEA (Silba environment art) i njenom voditeljicom Natashom Kadin. Premetalo se tih godina kamen na razne načine, i slagalo mocire za razne svrhe, ali ove godine se sve vrtilo oko lokve Drage.

Samu lokvu radili nismo, jer tu ima jedan teži problem prema čijem rješenju se polako traži put. Pa se tako ovim akcijama samo pokušava lokvu vratiti pred oči onima koji, kao mrzovoljna djeca prekriže ruke na prsima i okrenu glavu svaki put kad im stavite žlicu pred usta. Doduše, to zamišljeno dijete se dade razumjeti, jer ono što je na toj žlici nije baš lijepo. Naime, što – okolica lokve je dugi niz godina divlje odlagalište građevinskog otpada. Dio krivnje je na Gradu, jer nema organiziranog odvoza ni odlaganja, ali drugi dio, onaj masivni i utjelovljeni, je na dušu onima koji su na otoku i ne paze na njega. Koliko god da nije jednostavno drugačije napraviti, ipak nije red ovako.

Lokva je neobičnog položaja, u razini mora, od njega odvojena samo visokim žalom (i brdima lažine). Krasno je to mjesto u blagoj dragi, u usamljenoj uvali položenoj pred daleki modri zid Velebita, baš negdje oko granice između naseljenog središnjeg, nižeg dijela otoka i širokog sjevernog koji se uzdiže ka najvišem vrhu otoka, zvanome, naravno – Varh. Nekada je bila dio poljoprivrednog krajolika, okružena neprekinutim spletom puteva, ograda, polja, dolaca, … od kojeg se danas na većem dijelu otoka vide samo putevi, jer Silbu ponovno prekriva ono po čemu je dobila ime – šuma. I baš je širi okoliš lokve jedini značajniji očišćeni i obrađivani dio, koji je, koliko se sjećam priče, bio nečiji, sada zamrli, vinarski projekt.

1
Kako bilo, okolina lokve je blago rečeno neugledna. Razasuti građevni otpad, krhotine crijepova, opeke, stakla, kamena, pločica, WC školjki, pa plastična ambalaža, cijevi, kutije, vezice, kante, ostaci greda, armature, betona, alata, … a sve pod brdom istih tih stvari nasutih malo dalje – jednog ljudskih ruku brda (nešto kao mali Karepovac ili Jakuševac). Pred nešto godina je Grad (to Vam je ovdje Zadar) sanirao najgore, ali je mnoštvo tragova ostalo, a ljudi su i dalje nastavili nanositi. Šteta, je li.

2
Kako smo rekli, cilj ovogodišnjih djelovanja je skrenuti pažnju na problem kroz volonterske akcije. Neposredna okolica (a to je radijus od kakvih 150 m) nam nije bila pogodna za akciju, jer bi za to prvo bilo potrebno temeljito čišćenje. Ma zapravo, trebalo bi ono do čeg tek treba doći, a to je rješenje problema deponija i spašavanje same lokve, jer nema smisla išta obnavljati u sadašnjem okruženju. To bi samo bilo nekakvo vješanje goblena na zid u ruševini – na tren duhovito, ali otužno i ubrzo propalo.

Stoga, nastavili smo rad na istome mjestu kao i na proljeće. Sa zapadne strane, u gornjem dijelu drage, uz vinograde a taman prije nego što krene nered, ima jedno križanje puteva, kojemu smo bili popravili jugoistočni kut i dio zida prema lokvi. Ovaj put je došao na red južni put: obnovili smo jugozapadni kut i što očistili, a što obnovili 20ak metara zida sa zapadne strane u subotu, i u nedjelju popravili potez s istoka i još doradili i produžili obnovljeni dio na zapadu. Sve su to vanjska lica ogradnih zidova koja su pala jer je građevinu izguralo drveće koje je izraslo na nekad obrađenim površinama. Unutrašnje strane tih zidova su ustvari gomile za odlaganje kamena izvađenog iz obradivog tla, pa bi se tehnički moglo reći kako smo popravljali podzid, a ne zid, ali to su detalji.

3 4
Ponovno smo vidjeli neka lica koja postaju stalna na silbenskim radionicama, a i neka nova, uključujući dva ministranta s Ugljana (s nama samo u subotu, jer nedjeljom je misa). Mješavina domaćih, doseljenih, povratnika i gostiju, starijih, mlađih i jako mladih, ali svih vrijednih. Malo pomalo savladavaju vještine, a znamo svi koji smo probali kako treba puno vježbe za ovladati gradnjom usuho. Osnove su jednostavne i može se brzo složiti nešto što stoji, ali svaki kamen i svaki zid su svoj problem. Drugačije su danas i okolnosti negoli u doba kada su ti zidovi nastali. Tad se moralo graditi brže, jer je zid bio nasušna potreba, a ne hobi ni ukras. To obično i primijetimo kod obnove, jer se zid najčešće uruši tamo gdje je nešto bilo složeno nabrzinu (ako nije to, onda ga je srušilo stablo, divlja svinja ili teretni promet). No, to prije nije bio problem, jer je život bio u polju i svako oštećenje se odmah moglo odmah popraviti. Ali, što se popravi danas, mora trajati, jer – kad će netko opet doći zidati?

5 6
Samo zidanje nije bio kraj svih aktivnosti vezanih uz lokvu. Kako je želja dijela Silbenjana da se lokva i okoliš obnove, pokreću se inicijative i razmišlja o tome što napraviti, planira. Tako je onda zgodno i nimalo slučajno, na akciji je bio i naš član – ali, što je ovdje važnije i čovjek udruge Kal koja se bavi obnovom krških lokvi – Alen Čikada, koji je održao predavanje o lokvama pred mjesnom školom.

Predavanje se pretvorilo u razgovor, u raspravu o stanju lokve, o tome što napraviti. Na stranu sam okoliš koji je velika nevolja, druga je nevolja što je lokva nečišćena, jer lokve treba čistiti barem jednom godišnje ne želi li se da počnu propadati i nestajati. Nečišćena lokva zarasta i zamuljuje. A ove dosta sušne godine se dade vidjeti i, još gore, namirisati još jednu posljedicu nečišćenja: anoksiju koja nastaje neuravnoteženom biološkom aktivnošću unutar zatvorenog i izmučenog ekosustava malog vodnog tijela. Posljedica je bujanje i trulež, sumporovodik i pomor. Kao vatrogasnu mjeru, vlasnik jednog od popularnijih okupljališta na otoku nabavio je glinene kugle koje sadrže korisne mikroorganizme, koje su sudionici radionice zdušno hitali prema lokvi kao male bombe protiv neprijateljskog zadaha. Nada je da će već njihovim ubacivanjem lokva krenuti nabolje, barem da malo življa dočeka temeljito čišćenje.

7
Vratimo se još malo na predavanje: lokva je bitna za selice koje između sjevera i juga idu obalnim planinama i vanjskim otocima, koje i u ovakvom stanju lokve pokušavaju tu naći odmora. Sama lokva je vjerojatno nastala iz vrulje (trenutno je to nemoguće provjeriti), kakvih ima u okolici, zbog blizine mora je bočata. Kako bilo, treba je očistiti da bi mogla opet postati korisna, a što mora napraviti teški bager koji svojom kretanjem svog masivnog tijela dodatno stješnjuje i otvrdnjuje zaštitni, vodonepropusni sloj koji lokvu čini lokvom. Jednom kad je se očisti, lokva se brzo revitalizira, počne ponovno rasti vodno bilje (kojeg treba čistiti redovnim održavanjem – ali ne potpuno, jer je korisno dokle god je umjereno rasprostranjeno i ne guši lokvu) i pojavljuju se životinje: kukci, ptice, vodozemci. E, ti vodozemci se pojave iz svojih skrovišta gdje mogu godinama hibernirati u iščekivanju vode, ali ne i predugo, jer prođe li rok, eto vraga skok na skok i pokupi nam vodozemce. Valja s obnovom požuriti!

Zato je čišćenje prva stvar, a da bi sve imalo smisla, treba riješiti okoliš, i tek onda možemo pričati o obnovi ziđa same lokve. Tome se nadamo i veselimo, i iščekujemo jedan budući dolazak da pomognemo u uređivanju očišćenog krajolika žive lokve na Dragi.

tekst: Ante Senjanović foto: Natasha Kadin, Oleg Miklić Evo nas opet sa Silbe, sakrivene tamo na sigurnom iza prvog reda pučinskih otoka, gdje Premudi preko ramena viri prema kulfu. Ove nam je godine to već drugi put – nakon proljetne akcije, vratili smo se 10. – 12. 9., u nastavku višegodišnje suradnje s umjetničkom platformom […]

Read More »