Suhozid potvrđen kao kulturno dobro – uspostavljen inicijalni popis nositelja

Dragi ljubitelji baštine i kamena!

Nakon trogodišnjeg perioda preventivne zaštite umijeće je suhozidne gradnje u prosincu 2016. godine dobilo i trajnu zaštitu kao nematerijalno kulturno dobro RH. Prijavnicu smo poslali u lipnju 2016., a za ovu novu stepenicu u zaštiti najvažnije je bilo u njen tekst uključiti i prijedlog popisa nositelja, znači reprezentativnih meštara suhozida i organizacija koje se njime bave.

Znajući da nije dovoljno skupiti kontakte suhozidara, udruga i ostalih s kojima smo sami surađivali, uputili smo javni poziv putem naše web i Facebook stranice. Kampanja je trajala 2 mjeseca, i u konačnici su prikupljeni kontakti 98 fizičkih i 19 pravnih osoba, što je puno. Zaista se možemo samo jako zahvaliti svima na suradnji, i imat ćemo što pokazati na slijedećem sastanku oko UNESCO nominacije. Od mnoštva prijavljenih na kraju smo predložili 35+18 za uvrštenje na popis nositelja nematerijalnog dobra. Malo više detalja o načinu i kriterijima izbora možete pročitati u našem izvještaju, a ključno je bilo iskustvo i pripadnost tradiciji lokaliteta, te volja da se znanje stavi na raspolaganje drugima, bilo kroz praktični rad ili kazivanje. Za izdvojiti u cijeloj kampanji je sigurno masovan odaziv Rabljana, i to sa cijelog otoka, a na karti se lako vide i ostala “žarišta”.

U procjeni smo naravno mogli i pogriješiti, a baš na karti se najbolje vidi u kojoj mjeri ova lista zaista jest inicijalna, i kako valjda nema druge nego početi ju puniti i održavati ju što ažurnijom. Netko napreduje u suhozidnoj vještini, netko je zbog ovih ili onih razloga napušta. Ažuriranje je formalno dužnost konzervatorskih odjela, i tko ima ambiciju ući na popis nositelja, može zahtjev poslati izravno svom KO ili nama (a mi ćemo proslijediti), a na eventualni neodabir u prvom krugu može reagirati istim putem.

Međutim, ne bismo voljeli da se suhozidna tema iscrpi u popisu nositelja kulturnog dobra, najviše zato jer uz svo ažuriranje, takvi popisi nikad ne odražavaju pravo stanje na terenu. Zato za početak ovdje stavljamo kontakte svih suhozidara koji su se pozitivno izrazili o ovakvom jednom besplatnom malom oglasu, uz otvoren poziv i drugima da se jave – s ponudom ili potražnjom.

Što se ostalog dijela paketa “kulturne zaštite” tiče, ovaj transfer iz preventivne u trajnu zaštitu ne mijenja stvari: i dalje je moguće prijaviti projekte popularizacije, promocije, prenošenja, proučavanja, dokumentiranja kulturnog dobra na godišnji natječaj Ministarstva kulture (obično tijekom ljeta, a visina potpore je u praksi do oko 20.000 kn). U samom dokumentu je veći naglasak stavljen na međusektorsku suradnju, budući da su sve bliža toliko očekivana sredstva za obnovu suhozida iz programa ruralnog razvoja, te na integraciju zaštite kulturnih krajolika i nematerijalne komponente (vještine) koja ih je stvorila.

Stoga bismo sve vas kojima se razne ideje vezane uz suhozid motaju po glavi i ovom prilikom ohrabrili da razmislite o konkretnom i korisnom projektu i prionete na pisanje. Najkorisnije bi bilo ukoliko biste vaš projekt osovili oko ljudi koji su u lokalnoj zajednici u kojoj djelujete još uvijek nositelji izvornih i lokalno osobitih manifestacija suhozidne gradnje. Ova je registracija namijenjena upravo očuvanju, prenošenju i daljnjem razvoju njihovih ugroženih znanja!

4 GRADA DRAGODID

*****

Poveznice-prijava novih nositelja:

Obrazac nositelja.pdf

Obrazac djelatnosti.pdf

Poveznice-registracija:

Suhozid u Registru kulturnih dobara (web tražilica)

Rješenje o utvrđivanju statusa kulturnog dobra (pdf)

foto: Branko Orbanić, 2011., iz albuma Hrvatski izbor za UNESCO 2016

foto: Milan Šabić, 2016., iz albuma Hrvatski izbor za UNESCO 2016

foto: Milan Šabić, 2016., iz albuma Hrvatski izbor za UNESCO 2016

foto: Branko Orbanić, 2011., iz albuma Hrvatski izbor za UNESCO 2016

foto: Stipe Surać, 2010., iz albuma Hrvatski izbor za UNESCO 2016

foto: Nevena Kereša, 2016., iz albuma Hrvatski izbor za UNESCO 2016