Udruga Dragodid – izvještaj o aktivnostima u 2013. godini

Protekla je godina vidjela nastavljeni rast u broju i ambiciji naših aktivnosti. Stoga nam je zadovoljstvo predočiti vam ovaj javni izvještaj o našim postignućima u 2013.

Zahvaljujući implementaciji našeg „franšiznog“ modela rada s lokalnim partnerima ovo je bila rekordna godina po broju realiziranih radionica. Kao savjetnici naših lokalnih partnera, pomogli smo organizirati i voditi 13 radionica na različitim suhozidnim lokalitetima diljem hrvatske obale. Uz to, naša Međunarodna suhozidna radionica Petrebišća, čiji smo samostalni organizator, se i ove godine pokazala kao edukacijski uspjeh, sa visoko motiviranim polaznicima te programom praktičnog rada i predavanja koji je bio najambiciozniji dosada.

 

Među najvažnijim postignućima moramo istaknuti našu uspješnu inicijativu prema Ministarstvu kulture koja je rezultirala dodjelom statusa nematerijalnog kulturnog dobra Umijeću zidanja „u suho“. Uz to što smo inicirali ovaj proces kroz formalnu prijavu, preuzeli smo vodeću savjetodavnu ulogu u izradi teksta rješenja i mjera zaštite. Zaštićeni status je dodijeljen na inicijalni period od tri godine te će to vrijeme biti iskorišteno za evaluaciju donesenih mjera zaštite i ostalih aspekata rješenja, kako bi se pripremile eventualne korekcije koje će biti ugrađene u konačno rješenje o trajnoj zaštiti.

————————————————————-

U 2013. smo nastavili našu suradnju sa medijskom kućom Slobodna Dalmacija koja je otisnula drugo izdanje našeg Priručnika o suhozidnoj baštini i vještini gradnje: Gradimo u kamenu. Drugo izdanje (kao i prvo) otisnuto je u 4000 primjeraka, što je znatna tiraža za hrvatske okolnosti. Knjiga je dana u nacionalnu distribuciju kroz novinske kioske te je ponovo bila vrlo brzo rasprodana. Po ugovoru s izdavačem zadržali smo dio tiraže koji distribuiramo sami te dajemo polaznicima naših radionica kao prateću literaturu. Namjera je publikaciju adaptirati i prevesti na engleski jezik, te kao elektronsku knjigu ponuditi za besplatno preuzimanje na našim internetskim stranicama.

————————————————————-


SUHOZID.HR
Dragodid.org vijest
Vijest u znanstvenom časopisu Prostor
Vijest na portalu Connect 

U travnju smo s ponosom najavili operativni status našeg najnovijeg projekta: Suhozid.hr – otvoreni javni popis hrvatske suhozidne baštine. Ovaj projekt zasnovan je na GIS (geografski informacijski sustav) tehnologiji otvorenog koda i kolaborativnim „crowdsourcing“ principima koji stoje iza stranica kao što je Wikipedia, što nam omogućuje da iskoristimo pomoć javnosti u inventarizaciji i kartiranju hrvatskih suhozida. Korisnici mogu pregledavati postojeće unose koristeći kartografsko sučelje na stranicama projekta, te istim putem dodavati nove unose sa slikama i opisima. Formular za unos razvijen je i za mobilne telefone sa sustavom Android, što omogućuje korisnicima da unose s fotografijama na kartu dodaju direktno sa terena, uz pomoć kamere i GPS prijamnika ugrađenih u telefon. U sustavu se nalazi već nekoliko stotina unosa, a nadamo ih se privući još integracijom sa društvenim mrežama i dinamičnijim sučeljem („Odabrani unos“, „Popisivač mjeseca“ i sl.)

Ovaj popis je mišljen kao baza novih lokaliteta za naša istraživanja suhozida, ali i kao važan resurs za prostorne planere i službe za zaštitu baštine. Projekt su podržali Geodetski, Arhitektonski i Agronomski fakultet u Zagrebu, Etnološki odsjek Sveučilišta u Zadru i Konzervatorski odjel u Splitu, a preliminarna istraživanja su financirali Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu i Zaklada HAZU.

————————————————————-

Iz područja međunarodne suradnje treba istaći sudjelovanje udruge 4 GRADA DRAGODID u radu “Mediteranskog konzorcija za prirodu i kulturu”, međunarodnom projektu čiji je cilj integracija zaštite prirodne i kulturne baštine na Mediteranu. Naši su predstavnici sudjelovali u dva radna sastanka u Albaniji i Španjolskoj gdje su potpomogli u planiranju daljnjih aktivnosti konzorcija. U studenom smo nastupili na EXPONATEC – najvećem europskom profesionalnom sajmu muzeja i baštine, gdje smo izlagali u sklopu većeg štanda The Best in Heritage. Naš štand posjetilo je nekoliko stotina baštinskih profesionalca iz raznih dijelova Europe te smo uspostavili nekoliko vrijednih kontakata za koje se nadamo da će rezultirati zajedničkim projektima. Na radionici Proljeće vapna kod Branka Orbanića u Žminju također je bilo srdačnih razgovora o zajedničkim temama sa kolegama Slovencima i Talijanima.

————————————————————-

Ostvarli smo rekordan (no i dalje realno vrlo skroman) godišnji budžet od 93.594 kn odnosno 110.754 kn ako se računaju i direktna refundiranja avionskih karata i troškova smještaja od strane stranih partnera. Znatan dio proračuna ostvaren je kroz plaćene angažmane (edukacija institucija za upravljanje zaštićenim prirodnim područjima, organizacija radionica i organizacija dolaska volontera, izdavačka prava za publikaciju priručnika…). Od donacija, najveći donator bilo je Ministarstvo kulture sa 22.600 kn podijeljenih na tri projekta a slijedi ga britanski Sainsbury Family Charitable Trusts sa 1000 £.

Iako je ovo dosad bio naš najveći godišnji budžet, smatramo da je nedostatan za raspon aktivnosti i projekata koje smo realizirali, ali i mogući pokazatelj nekih trendova u vezi sa uspješnim projektima zaštite kulturne baštine  – njihovo uspješno provođenje većinom je plod nesebičnog volonterskog rada članova i prijatelja sa scene, uz minimum hladnog pogona. U svakom slučaju, sa trenutnim sredstvima koje imamo na raspolaganju još smo uvijek potkapacitirani, posebno u pitanjima administracije. Naš cilj ostaje namaći sredstva kako bi zaposlili sposobnog administratora te napokon imali normalan ured.

Slijedi kratak opis većine radionica u koje smo bili umiješani protekle godine, poredan kronološki:


Suhozidna radionica Takala 2013
6-7.4.2013.
Praputnjak, Grad Bakar (Suhozid.hr link)
Facebook album 

Radionica obnove prezida na lokalitetu Takala, dijelu zaštićene cjeline Etnografske zone Bakarskih prezida, ove je godine održana drugi put. Radionica je i ove godine organizirana  preko našeg lokalnog partnera, Poljoprivredne zadruga Dolčina iz Praputnjaka. PZ Dolčina je sredstva za radionicu osigurala donacijama Grada Bakra i Primorsko-goranske županije, te je riješila logistička pitanja smještaja i prehrane sudionika. Stariji članovi PZ Dolčina također su služili kao lokalni mentori i nositelji tradicijskih znanja.

Dragodid je i ove godine u konzultacijama s PZ Dolčina odabrao nekoliko adekvatnih mikrolokacija za obnovu prezida, razradio organizaciju rada, promociju radionice te iz redova svog članstva osigurao 2 voditelja te 6 sudionika radionice. Ove je godine u dva dana radionice sudjelovalo preko 40 sudionika te je obnovljeno oko 25 dužnih metara prezida na 5 mikrolokacija. Očekuje se da će se održavanje ove radionice nastaviti i kroz naredne godine.

————————————————————-


Suhozidne radionice na Rabu
5 – 7.5.2013 i 6 – 8.9 2013.
Kampor, otok Rab
Dragodid.org fotoizvještaj
Facebook album
Facebook time-lapse video 

Prošle godine ustanovljena suradnja sa Psihijatrijskom bolnicom u Rabu, i krajobraznim arhitektom Lukom Jelušićem i u ovoj je godini nastavljena sa čak dvije radionice, u svibnju i rujnu.

Radionice su organizirane u sklopu šireg projekta uređenja bolničkog okoliša u parkovni prostor. U svibnju je 15-ak sudionika iz redova osoblja bolnice i nekoliko studenata Medicinskog fakulteta u Rijeci, te članova udruge Dragodid izgradilo oko 50 metara podzida od lokalnog kamena žutog pješčenjaka.

U rujnu su suhozid ili po domaći mociru radili studenti krajobrazne arhitekture po svom projektu u sklopu terenske nastave na „design-build“ kolegiju Washington University iz Seattlea uz sudjelovanje studenata krajobraza Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Radionicu je uz Lukinu pomoć vodio američki autoritet iz područja terapeutskih vrtova prof. Daniel Winterbottom.

Psihijatrijska bolnica Rab i Washington University osigurali su sufinanciranje putnih troškova, te opremu, smještaj i prehranu za sudionike radionice.

————————————————————-


Radionica suhozida Filozići 2013
15-16.6.2013.
Filozići, otok Cres (Suhozid.hr link)
Facebook album 

Radionicu uređenja okoliša u naselju Filozići na otoku Cresu, drugu godinu za redom provodimo u suradnji sa lokalnom udrugom LAG Filozići koja je osigurala noćenje i prehranu sudionika te dio materijalnih sredstava potrebnih za rad. Dragodid je iz redova svog članstva osigurao 2 voditelja te još 4 sudionika radionice. Pridružilo nam se i 5 lokalnih volontera.

Cilj prvog dana radionice bio je obnova povijesnog puta između Filozića i luke u Porozini, koji bi u budućnosti trebao služiti kao glavni pristup naselju za izletnike pješake. Drugi dan radionice uređena je vrtača u koja služi kao prostor za organizaciju koncerata i drugih kulturnih događanja. Predviđa se da će se radionica nastaviti održavati kroz naredne godine.

————————————————————-


Festival levande 2013
28-29.6.2013.
Velo Grablje, otok Hvar (Suhozid.hr link)
Dragodid.org fotoizvještaj

Treću godinu za redom sudjelovali smo u ovom iznimnom događaju organiziranom u selu Velo Grablje od naših lokalnih partnera, udruge Pjover. Kako su suhozidi oduvijek bili dio ovdašnje kultivacije lavande, troje naših članova izgradilo je demonstracijske primjerke uz sudjelovanje domaće i međunarodne publike.

————————————————————-


Suhozidna radionica Kula Jankovića 2013
5.7. – 7.7.2013.
Kula Stojana Jankovića, Islam Grčki
Facebook album
Dropbox galerija 

U sklopu projekta uspostavljenja sveučilišnog centra u obnovljenoj Kuli Jankovića pokrenute su radionice uređenja bivšeg perivoja Kule kao terenska nastava studija krajobrazne arhitektute na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a mi smo u sklopu toga održali predavanje o suhozidnoj baštini Hrvatske i dvodnevnu suhozidnu radionicu. Ovdje moramo priznati da smo dobili kritike od Konzervatorskog odjela u Zadru jer smo za završiti ogradni suhozid iskoristili donirane kamene ploče iz Benkovca, pa ne izgleda baš kao da ga je ovdašnji čovjek gradio. Nema tu razgovora, kad ponovno dođemo, popravit ćemo.

————————————————————-


Radionica suhozida Marjan
10. – 11.7.2013.
Park šuma Marjan, Split
Dragodid.org fotoizvještaj 

Na poziv Javne ustanove Park-šuma Marjan, održali smo dvodnevnu radionicu sa ciljem izobrazbe djelatnika ustanove u gradnji i održavanju suhozida. Kroz obnovu nekoliko lokaliteta u park-šumi prenijeli smo im osnovne vještine koje će biti korisne u gradnji i održavanju puteva i drugih sadržaja u ovome zaštićenom području.

————————————————————-


Međunarodna radionica suhozida – volonterski kamp Petrebišća 2013
27.7. – 4.8.2013
Petrebišća, Općina Mošćenička Draga, Park prirode Učka (Suhozid.hr link)
Dragodid.org/D-A-Z fotoizvještaj
La Voce del Popolo reportaža 

Međunarodna radionica suhozida Petrebišća predstavlja centralno događanje u Dragodidovom kalendaru akcija. Odvija se u istoimenom napuštenom ljetnom planinskom selištu na Učki u kojem je sva arhitektura u potpunosti izvedena u suhozidu. Koncipirana je kao punokrvna ljetna škola sa praktičnom i teorijskom komponentom te cilja na publiku studenata iz baštinskih profesija, profesionalaca i aktivista. Promocija radionice posebno je usmjerena na studente arhitekture, krajobrazne arhitekture i etnologije. Međunarodnu komponentu osigurava suradnja sa francuskom baštinskom volonterskom mrežom REMPART koja već drugu godinu za redom dovodi strane volontere na radionicu.

U ovoj 4 godini održavanja radionice, kao glavna tema se nametnula Nabava i obrada materijala iz neposrednog okoliša. U prethodim godinama kroz obnovu krovišta objekata u selu potrošena je raspoloživa zaliha kamenih škrila. Kako bi se nabavile nove uz dozvolu Parka prirode Učka ponovno je aktivirana obližnja tradicijska kava sa koje su dolazile škrilje korištene pri prvotnoj gradnji naselja. Posredstvom restauratorske tvrtke Kapitel d.o.o. kao glavni mentor na radionici angažiran je građevinski majstor Branko, nositelj izvorne narodne tradicije vađenja kamenih škrilja. Koristeći isključivo tradicijski alat i metode sudionici su za potrebe obnove sela izvadili oko 4 kubična metra škrilja te pritom usvojili vezane tehnike. Iste su dokumentirane te će biti objavljene u narednim izdanjima Dragodidovih mrežnih i tiskanih publikacija.

Sječom stabala bora doznačenih od šumarije pribavljeni su te dijelom istesani trupci od kojih će biti izrađene grede i rogovi za konstrukciju obnavljanih krovišta. Tesanje je vodio naš ustaljeni lokalni mentor Branko Brubnjak. Obavljeni su i razni radovi na uređenju okoliša naselja.

U teorijskom dijelu radionice održano je 10 predavanja koja su se zbog međunarodnog karaktera radionice odvijala na engleskom jeziku:

  • Memories of life in villages of Potoška vala, Vinko Škalamera, Katedra čakavskog sabora Općine Mošćenička Draga;
  • Ancient human traces on the east side of Učka mountain, Mario Zaccaria, arheolog;
  • Succession of anthropogenic landscapes in Mediteranean Croatia, Vedran Lucić, biolog, udruga BIOM;
  • Tramuntana – remains of a past life, Grga Frangeš, etnolog, 4 GRADA DRAGODID;
  • Center for sustainable development Gerbin, Domagoj Buljan, Centar za održivi razvoj Gerbin
  • Third life of wood, Luka Jelušić, krajobrazni arhitekt;
  • Traditional furniture manufacture around Rječina river, Vana Gović, etnolog;
  • Dry-stone landscapes and buildings of Eastern Adriatic, Filip Šrajer, arhitekt, 4 GRADA DRAGODID;
  • SUHOZID.HR – GIS based dry-stone heritage inventory project: new developments, Filip Šrajer, arhitekt, 4 GRADA DRAGODID;
  • From the first wall: what do we know about prehistory of building on Adriatic, dr.sc. Stašo Forenbaher, arheolog, Institut za antropologiju..

Na ovogodišnjoj su radionci sudjelovale sveukupno 34 osobe, od čega 3 strana i 18 domaćih sudionika, sedmero predavača, četvero voditelja i 2 mentora.

————————————————————-


Radionica suhozida Sjeverni Velebit 2013
19. – 24.8.2013.
Veliki Alan, Nacionalni park Sjeverni Velebit (Suhozid.hr link)
Dropbox galerija

Ova radionica koja se odvijala na lokalitetima u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit, djelomično je financirana kroz projekt Natura 2000 NIP. Nakon prošlogodišnje obnove podzida čuvene Premužićeve staze, ove smo godine sudjelovali u organizaciji suhozidne radionice u sklopu obnove starih pastirskih stanova na Alanu u skloništa i atrakciju za posjetitelje. Za glavnog izvođača radova temeljem javnog nadmetanja izabrana je Minigradnja d.o.o. iz Vodica kojoj je obaveza bila prirediti više javnih radionica tradicijskih tehnika gradnje: suhozidi, izrade krovne daske (šimle), te dobivanje vapna iz vapnenice.

Tako smo iskoristili smo prigodu i da za našu arhivu dokumentiramo proces izrade šimle demonstriran od izvornih nositelja zanata obrta Etno-šindra iz Saborskog (na slici) koje je Nacionalni park angažirao na obnovi krova stanova.

————————————————————-


Radionica suhozida Tkon
7. – 8.9.2013.
Tkon, otok Pašman (Suhozid.hr link)
Zadarski list reportaža i Dragodid.org fotogalerija
Facebook album radionica
Facebook album inventarizacija 

U suhozidnom krajoliku južnog dijela Pašmana postoji nekoliko vrlo vrijednih sklopova sa bunjama i torovima. Turistička zajednica Općine Tkon i LAG Laura iz Biograda pokrenuli su akcije GIS inventarizacije i obnove suhozidne baštine i njenog uključivanja u turističku ponudu, a mi smo im pružili organizacijsku potporu i pomoć u vođenju.

————————————————————-


Radionica suhozida na Velom Ižu
14. – 15.9.2013
Barbinj, Veli Iž, otok Iž (Suhozid.hr link)
Dragodid.org fotoizvještaj 

Kao partneri lokalne grupe mladih „Mali Zelenachi“ i udruge Maslinova gora, vodili smo radionicu u maslinicima Barbinja.

————————————————————-


Gradnja suhozidnog ognjišta za ornitološki kamp na Učki
15. – 16.9.2013.
Rovozna, Općina Mošćenička Draga
Dragodid.org izvještaj i Youtube timelapse video 

Ornitološki kamp na Učki je znanstveno edukacijska akcija koju već niz godina za redom organiziraju JU Park prirode Učka i Udruga za biološka istraživanja BIOM. Dragodid je pozvan da organizira i vodi gradnju masivnog suhozidnog ognjišta koje je bilo potrebno za dnevno funkcioniranje kampa i osiguranje od požara. Suhozid je odabran kao razgradiva struktura od lokalnog materijala, prikladna za intervencije u zaštićenom području. Ognjište su izgradila dva Dragodidova voditelja uz pomoć članova udruge BIOM i djelatnika Parka prirode Učka. Proces izgradnje ognjišta je dokumentiran i objavljen na internetu.

————————————————————-


Suhozidi Vranskog jezera – Modrave 2013
12. – 13.10.2013.
Modrave, Park prirode Vransko jezero (Suhozid.hr link)
RTL Danas reportaža
Dropbox galerija

I ove je godine nastavljena suradnja sa JU Park prirode Vransko jezero i udrugom Modrave Murter Betina na dokumentiranju i obnovi suhozidnog krajobraza na lokalitetu maslinika Modrave. Na radionici je učestvovalo 5 članova udruge Dragodid te oko 15-ak drugih volontera i djelatnika Parka prirode. Obnovljeno je oko 50 dužnih metara dvostrukih suhozida a dio suhozidne baštine je dokumentiran i unesen u prostornu bazu podataka projekta suhozid.hr.

————————————————————-


Radionica obnove gromača, Kotor (Crikvenica) 2013
19. – 20.10.2013.
Kotor, Grad Crikvenica
MGC fotoizvještaj
Novi list reportaža 

U suorganizaciji sa Muzejom Grada Crikvenice održana je prva radionica obnove suhozida oko povijesnog naselja Kotor. Cilj prve radionice bio je ocijeniti interes lokalnog stanovništva za ovakvu vrst angažmana i rad sa suhozidom općenito. Sudeći po odazivu i entuzijazmu 40-ak sudionika, postoji neupitan lokalni interes za sudjelovanje u obnovi suhozidne baštine te će se radionica održati i dogodine.

Tijekom dva dana radionice obnovljeno je oko 20 m urušenih podzida terasa te nešto dvostrukih suhozida u samome naselju. Sudionici su stekli vrijedno iskustvo u osnovnim tehnikama zidanja, a nešto starijih lokalneih žitelja podjelilo je svoje priče o nekadašnjem načinu života i važnosti suhozida.

U sklopu realizacije radionice od strane Muzeja je izdana i brošura o suhozidima naselja Kotor te suhozidnoj baštini općenito sa Dragodidovim autorskim doprinosom.

————————————————————-


Radionica obnove lokve Krušovica
19. – 20.10.2013.
Krušovica, otok Vis (Suhozid.hr link)
Članak Sanje Buble o lokvi Krušovica, Klesarstvo i graditeljstvo 2013.

Isti vikend, ali mnogo južnije, na poziv Udruge SVIMA iz Podšpilja održali smo radionicu obnove lokve Krušovica – važnog obilježja viškog poljoprivrednog i stočarskog krajolika. Obnovljeni su obrušeni dijelovi zidova koji podupiru lokvu.

————————————————————-


GIS radionica Hora 2013
8. – 10.11.2013.
Starogradsko polje, otok Hvar (Suhozid.hr link)
Dragodid.org fotoizvještaj

Četrnaest studenata završne godine studija krajobrazne arhitekture na zagrebačkom Agronomskom fakultetu tijekom vikenda 8.-10.11. istraživalo je i evidentiralo krajobraznu baštinu Starogradskog polja na Hvaru. Pod vodstvom udruge Dragodid jedna manja grupa snimila je za bazu Suhozid.hr stanje tridesetak trima iz evidencije Konzervatorskog odjela u Splitu.

 

Share and Enjoy:
  • Facebook
  • Twitter
  • del.icio.us
  • Print
  • Tumblr

Post a Comment

Your email is never published nor shared. Required fields are marked *

*
*

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

 atts
0

Najava: 12. Festival levande

Udruga Pjover s partnerima najavljuje 12. Festival levande kojemu ”korona ne može ništa”. Održat će se u hvarskom Velom Grablju 24.-25.7.2020. i svi su pozvani! Mi ćemo se, kao i svake godine, odazvati i pomoći pri obnovi hvarskih suhozida.

Žetva i destilacija levande, radionica obnove suhozida, različite izložbe i prezentacije (poput one o izradi dezinficijensa od lavandinog hidrolata), predavanja, koncerti, film itd. itd. Sve detalje pratitie na facebook stranici udruge Pjover, a slijedi nekoliko najavnih plakata:

97961541_1358850797642167_8201658759635434278_o

105491774_1353243171536263_6058283595019814293_o 105491156_1354049038122343_1678785246825883037_o 106034580_1354835071377073_3219129638290791653_o 106985688_1362589443934969_641320654415636192_o

Udruga Pjover s partnerima najavljuje 12. Festival levande kojemu ”korona ne može ništa”. Održat će se u hvarskom Velom Grablju 24.-25.7.2020. i svi su pozvani! Mi ćemo se, kao i svake godine, odazvati i pomoći pri obnovi hvarskih suhozida. Žetva i destilacija levande, radionica obnove suhozida, različite izložbe i prezentacije (poput one o izradi dezinficijensa […]

Read More »

 atts
0

Izvještaj: Kotorski suhozidi – uređenje spusta prema Guljanovom dolcu

Tekst i foto: Ante Senjanović

 
 

Post nubila Phoebus, rekli bi stari Latini, iako u trenutku kojem ovo pišem prije vrijedi reći: Poslije korone je prije korone. Ma koliko je ne bih spominjao, ne da ju se izbjeći. Zidarska se akcija na kotorskom brdu iznad Crikvenice trebala održati još u četvrtom mjesecu, ali se, zbog već spomenute korone, održala tek nedavno.

Ekipa iz gradskog muzeja se godinama već trudi urediti okolicu starog naselja Kotor, kako bi se dobila jedna, Crikveničanima i gostima pristupačna, park šuma. Na brdu i visoravni je označena i uređena mreža puteva koja povezuje interesantne stvari u krajobrazu, uz koju se, s našom suradnjom, svake godine na proljeće popravljaju oštećene gromače. Te radne akcije su inače uvijek organizirane kao volonterske radionice, no ove godine su u Muzeju zaključili kako to ne bi imalo smisla jer su se sva društva, na čije članove bi se inače dalo računati, nakon prekida zabrane rada uhvatila nadoknađivati propušteno, tako da svi rade nešto svoje. Ova je akcija, stoga, bila jedna mala Dragodidova ekspedicija odrađena usred tjedna.

Glavni zadatak nam je bio urediti spust s visoravni u Guljanov dolac. Put tuda ide niz strminu, kroz urušenu ogradu i onda niz sklisku šumsku zemlju. Još smo 2017. godine radili na uređenju donjeg dijela tog puta, pod hrastovima na ulazu u dolac. To veliko, staro drveće je zaštićeno kao spomenik prirode pa je valjalo posvetiti pažnju njihovoj okolini. Ove godine na red je došao gornji dio puta, ali ne prije nego što smo prvo malo uredili donji: očistili ga od napadalog granja i kamenja odronjenog s urušenih ograda na padini iznad, popravili oštećenja koja nam je to kamenje napravilo, a onda malo uredili bliže dijelove tih gromača.
 
1_GD donji dio

Za gornji dio, početni nam je plan bio samo napraviti stepenice na strmim dijelovima i raščistiti urušenu gromaču da bude lakše proći. Odrezali smo zatim granje okolnih stabala koje je ometalo pristup i uklonili grmlje i stabalca koja su počela rasti iz urušenog materijala pa se uhvatili raščišćavanja. Pokazalo se, kako to često već bude, da je ono što smo smatrali razinom tla ustvari samo utabani nasip, kojega također treba ukloniti ako želimo da teren bude siguran za gaženje. I tako smo, malo-pomalo, raskopali prolaz, stvorili cijelu novu gomilu kamena sa strane i zaključili da je najbolje da sve to vratimo nazad na način da rekonstruiramo dio stare gromače, ali ovaj put s pravim prolazom i stubištem.
 
2_GD gornji dio

U strmini između rekonstruirane gromače i ruba visoravni, napravili smo stepenice od masivnog pločastog kamenja, kojeg je, srećom, bilo dovoljno u urušenom materijalu. Tlo je mješavina zemlje i kamenog nasipa, pa je bilo lako na pravim mjestima iskopati rupe za postavljanje stepenica. Položaje smo im određivali isprobavajući može li se prirodno koračati uz i niz njih. Kamenje smo postavljali na temelj pripremljen od sitnih kamenčića, s nagaznom plohom nagnutom unazad. Dio na kojeg se ne gazi je zatrpan sitnim kamenjem i zemljom, tako da prati okolnu kosinu, s nadom da će okolno bilje ponovno početi rasti na tom dijelu i zaštititi ga od erozije (postojeći mali nasipi su bez problema izdržali jedan veliki pljusak tih dana pa vjerujemo kako će plan uspjeti).
Vremenska prognoza nas je strašila kišama, olujama, daždima i potopima, stoga smo računali kako ćemo biti sretni nađemo li u četiri predviđena dana dovoljno suhog vremena za planirani posao. Ali, eno, igrali se danima Feb Apolon i oblaci, da bi se na kraju otvorilo nebo u četvrtak u zoru, istreslo sve što je imalo i ostavilo nas da i dalje radimo na miru. Znači, ne samo da smo bez problema uspjeli završiti glavni zadatak, nego nam je ostalo i dovoljno vremena da krenemo na rezervne. Prvi je bio popravljanje urušene ograde uz put prema Stolniću. Zadatak je klasičan, bez potrebe za nekom mudrošću: ukloniti urušeno i nagnuto, naći da je temelj u dobrom stanju, vratiti kamike nazad na pravi način i eto ga na. I oznaka udaljenosti je ponovo vidljiva.

3_stolnic

Kad smo već kod Stolnića, taj lokalitet dobro ilustrira probleme s kojima se susreću oni voljni da urede i predstave krajobrazne ljepote crikveničkog i vinodolskog područja (odnosno, ono što je ostalo od njih). Stolnić je tumul na prijevoju – upečatljiva točka u prostoru, uz put, na granici dvaju područja. Niti naši infrastrukturaši nisu imuni na snagu takvog mjesta pa su, s izvanrednom preciznošću, postavili stup dalekovoda točno nad grobnu komoru tumula (na drugoj strani brda, sličnu preciznost su pokazali pri postavljanju stupova na ostatke kotorske gradine), a tu negdje će, u ne tako dalekoj budućnosti, proći i autoput. Blizu gore spomenutog Guljanovog dolca dugo godina je bio kamenolom, čiji je impresivni amfiteatar upravo ušao u proces sanacije, a koja uključuje zatrpavanje otpadom. Ipak, sretna strana kotorskog područja je što se čovjek brzo nađe iza nekog zavijutka, među nekim ogradama, zaklonjen drvećem i može se praviti kao da nema ni Crikvenice ni vikendica ni apartmana nigdje blizu. Vrijedi to.

No, dobro, pustimo digresije i uhvatimo se još par stvari koje smo stigli napraviti. Prošle jeseni su se na radionici obnovili zidovi oko kotorske lokve, samo, kako nema nijedne dobre stvari koja nekome nije bez veze, tako se i ovdje netko zabavljao vađenjem kamenja iz zida i bacanjem u lokvu. I to smo popravili.

4_lokva

Nadalje, uz put od Kotora prema lokvi nalazi se lijep potez obostranog zida, koji je na donjoj strani puta dosta oštećen. U Muzeju s pravom žele taj potez obnoviti, ali to će biti predmet nekih budućih radionica. Na ovoj akciji smo ipak iskoristili ono malo vremena što nam je ostalo za sređivanje jednog malog poteza zida koji se bio rasuo po putu.

5_put

Vidimo se ponovo gore na Kotoru – možda već najesen, a sigurno idućeg proljeća.
 
 
 

Tekst i foto: Ante Senjanović     Post nubila Phoebus, rekli bi stari Latini, iako u trenutku kojem ovo pišem prije vrijedi reći: Poslije korone je prije korone. Ma koliko je ne bih spominjao, ne da ju se izbjeći. Zidarska se akcija na kotorskom brdu iznad Crikvenice trebala održati još u četvrtom mjesecu, ali se, […]

Read More »

 atts
0

Izvještaj: Žirje – obnova suhozida i uređenje lokve

Tekst: Filip Šrajer
Foto: Alen Čikada, Danijela Grubišić, Jere Bilan, Sanja M Vukman, Filip Šrajer

Prošloga je tjedna, od 23.-26.6., održana radionica uređenja lokve na Žirju koja je obuhvatila obnovu obodnih suhozida, čišćenje dijela vegetacije i uređenje odmorišta – sadnju triju voćki i postavljanje dvije klupice.

Stanje prije početka radova:

Filip - IMG_0001

Akciju je vodila Amaterska kulturna udruga Žirje kroz projekt (Za)zeleni otok uz sudjelovanje udruga Dragodid i Hyla. Potonja je osigurala i dio sredstava, dok je dio išao iz državnog proračuna za razvoj otoka.

Riječima organizatora, Jere Bilana:

Uređen je zmorašnji zid. Rasuo se bio na 3 mjesta. Stine iz suhozida su izvađene i položene na zemlju. Srušeni dio zida je očišćen to temelja i onda su stine ponovno slagane i vraćane u suhozid. Korištene su isključivo stine koje su izvađene iz zida. To naglašavam jer se nije diralo u ničije zidove. To je rađeno utorak 23. 6. popodne, u srijedu 24. 6. ujutro i popodne, u četvrtak 25. 6. ujutro i popodne i u petak 26. 6. ujutro. Od 7 do 11 i od 16 do 20. Postavljene su dvije klupe i posađena murva i dva šipka. Preostaje posao košenja trske u Loki, posebno uz suhozid, koliko god se može pristupiti suhozidu zbog vode koja se nalazi u Loki. Pored toga, postavit će se edukacijska (interpretacijska) ploča s bitnim podacima i fotografijama vezanim uz Loku. Po riječima stručnjaka za lokve Alena Čikade, Loku je potrebno održavati košenjem trske (lat. phragmites australis) tri puta godišnje. Ona se razmnožava klasanjem (one metlice na vrhu) i korijenom. Važno ju je pokositi prije klasanja. Bilo bi dobro i čistiti je od mulja, koliko je to moguće. Inače, u ostalim lokvama po Dalmatinskom kršu, ljudi su na dno stavili vodonepropusni sloj gline kako bi spriječili otjecanje vode s dna kroz propusni vapnenac.

Cikada - 105973425_270316680724689_120130603576785477_n

Što se suhozida tiče, sanirane su tri veće izvale na drugom, vanjskom, prstenu podzida koji okružuju lokvu, ukupno rekonstruirano oko 26 m2 lica suhozida prosječne visine oko 1,5 m.

Cikada - 106287321_880499445772298_741057246376739188_n

Lokva se nalazi na najnižem dijelu relativno prostranog Žirajskog polja i za vrijeme većih kiša znala je plaviti i šire područje. Obzidani dio nepravilnog je, približno ovalnog oblika promjera 30-ak metara, dok je spomenuti vanjski prsten koji ju dijeli od okolnih obradivih površina (danas uglavnom zaraslih) promjera 50-ak metara. Iz nje su vodu koristili ljudi i stoka, svaki sa svoje strane.

104110923_10220722446424828_9212188103307989208_n

Okolna vegetacija i mekano tlo bili su uzrok izvalama – zid je na svim mjestima koja su iziskivala popravak bilo potrebno iskopati u potpunosti jer su temeljni kamenovi bili zarotirani prema van i do 30 stupnjeva. Taj je prljavi posao uzeo i najviše vremena, dok je sama gradnja bila prilično ugodna zbog kvalitetnog kamena (korišten je samo kamen iz originalnog zida).

Danijela - 98276394_695769157910338_8725145983999871351_n

U radu je sudjelovalo desetak ljudi s najrazličitijih strana: s otoka Žirja i Brača, iz Šibenika, Zadra, Siska, Žminja i Zagreba i Reimsa u Francuskoj, a treba spomenuti i moralnu podršku domaćih u obliku fritula i drugih delicija. Jedno prijepodne posjetila nas je i televizijska ekipa.

Jere - 105970844_270153020718946_132364985723136235_n

Sanja - 106071818_4011490155559461_1669386970928941167_n

Bepa Jurat, njena pjesma o Loki i fritule. Foto: Sanja M Vukman

104942247_2691438974460294_4371842727367681835_n

Inače, lokva je u posljednjih petnaestak godina dvaput ispumpana i očišćena, ali trska ju je trenutno potpuno blokirala te je trimerom pokošen samo pojas uz unutarnji prsten. Planira se nastavak projekta, uz čišćenje kompletne lokve od vegetacije, obnovu unutarnjeg suhozidnog prstena i postavljanje poučnih tabli.

Danijela - 106489600_3124303454343894_740877175997854320_n

Danijela - 106332778_592181111299743_511512446493233322_n

Pročitajte članak u Ekovjesniku: https://www.ekovjesnik.hr/clanak/3053/zirje-projekt-zazeleni-otok

Tekst: Filip Šrajer Foto: Alen Čikada, Danijela Grubišić, Jere Bilan, Sanja M Vukman, Filip Šrajer Prošloga je tjedna, od 23.-26.6., održana radionica uređenja lokve na Žirju koja je obuhvatila obnovu obodnih suhozida, čišćenje dijela vegetacije i uređenje odmorišta – sadnju triju voćki i postavljanje dvije klupice. Stanje prije početka radova: Akciju je vodila Amaterska kulturna […]

Read More »

 atts
0

Natječaj iz Programa ruralnog razvoja RH 2014. – 2020.

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je prvi Natječaj iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) za provedbu za provedbu za provedbu Podmjere 4.4. „Potpora za neproduktivna ulaganja povezana s ostvarenjem ciljeva poljoprivrede, okoliša i klimatskih promjena“ – provedba tipa operacije 4.4.1 „Neproduktivna ulaganja povezana s očuvanjem okoliša“.

Untitled

Svrha Natječaja je dodjela sredstava za neproduktivna ulaganja povezana s ostvarenjem ciljeva poljoprivrede, okoliša i klimatskih promjena, a prihvatljivi su sljedeći korisnici:

– poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednika

– javne ustanove i tijela, uključujući javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima i/ili drugim zaštićenim dijelovima prirode ili

–  udruge koje se bave zaštitom i promicanjem kulturnih vrijednosti, zaštite okoliša i prirode.

Ukupan iznos raspoloživih sredstava javne potpore po Natječaju je 50.000.000,00 HRK, a intenzitet javne potpore iznosi 100%. Najniža visina javne potpore po projektu je 400 EUR, dok najviša visina javne potpore po projektu iznosi do 150.000 EUR.

Neka od prihvatljivih ulaganja su:

- obnova staništa važnih za bioraznolikost (uklanjanje raslinja na zapuštenom i neodržavanom poljoprivrednom zemljištu, u skladu s propisanim uvjetima),

- uklanjanje stranih invazivnih vrsta s poljoprivrednog zemljišta,

- obnova lokvi,

- kupnja električne ograde i psa tornjaka

- izgradnja nastambi za stoku u području rasprostranjenosti velikih zvijeri

Uvjete natječaja možete pregledati i preuzeti na poveznicama:

https://www.apprrr.hr/objavljen-prvi-natjecaj-za-tip-operacije-4-4-1-neproduktivna-ulaganja-povezana-s-ocuvanjem-okolisa/

i

https://www.apprrr.hr/podmjera-4-4-potpora-neproizvodnim-ulaganjima-vezanim-uz-postizanje-agro-okolisnih-i-klimatskih-ciljeva/

Rok za podnošenje zahtjeva za potporu i dostavu Potvrde o podnošenju zahtjeva za potporu je od 27. srpnja 2020. godine od 12:00 sati do 30. listopada 2020. godine do 12:00 sati

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je prvi Natječaj iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) za provedbu za provedbu za provedbu Podmjere 4.4. „Potpora za neproduktivna ulaganja povezana s ostvarenjem ciljeva poljoprivrede, okoliša i klimatskih promjena“ – provedba tipa operacije 4.4.1 „Neproduktivna ulaganja povezana s očuvanjem okoliša“. Svrha Natječaja […]

Read More »

 atts
0

Izvještaj: Gaćelezi – obnova suhozida uz lokvu

Tekst: Dora Raič
Foto: Dora Raič, Andro Nigoević

Posljednjeg vikenda u lipnju (27. – 28.06.) održana je vikend radionica obnove suhozida uz prostor prirodne lokve u naselju Gaćelezi. Akciju su organizirali LAG More 249 i udruga Lokva – Gaćelezi.

Inicijativa za osnivanjem udruge Lokva – Gaćelezi potaknuta je građanskom akcijom Lokva – izvor života, gdje je LAG More 249 kao nositelj, zajedno s mještanima naselja Gaćeleza, uredio prostor oko lokve. Tako su na očišćenom okolnom prostoru postavljene klupe i stolovi, gdje se u hladovini krošnja, mještani rado okupljaju i druže, a za najmlađe stanovnike postavljeno je i nekoliko sprava za dječju igru. Sada je na red došla i obnova suhozida, koji je u svom središnjem dijelu bio skoro u potpunosti urušen i zarastao u draču. Nekolicina mještana obnovu je prethodno sama započela te uspješno podigla nekoliko početnih i krajnjih metara suhozida.

Početno stanje suhozida oko lokve

image001

image002

U subotu ujutro započelo se s postavljanjem temelja novog zida te čišćenjem obraslih dijelova. Na terenu je bilo dovoljno materijala, dijelom već sortiranog, međutim posao je otežavao jako uzak manevarski prostor između zida i lokve. Iz tog razloga, bilo je potrebno dobro se organizirati i raspodijeliti poslove, kako bi radovi neometano tekli, a sudionici mogli sigurno prolaziti. Tako se dio ekipe posvetio ugrađivanju najvećeg kamenja u temelje i istodobno rasterećivao gomilu nastalu ispred zida, dio je odvajao i skupljao sitniji materijal za ispunu zida, a dio raskrčivao put za produljenje i spajanje zida s prethodno obnovljenim dijelom.

Na samom početku gradnje

image003

Radovi napreduju

image004

Ubrzo nakon postavljanja temelja zida, ekipa je uhvatila ritam te su se naredni redovi brzo nizali. Iako je sunce bilo nemilosrdno, nismo se dali smesti! Uz šešire, kape, suncobrane te česte pauze za hlađenje i okrijepu, radovi su trajali do večeri.

Pred kraj prvog radnog dana

image005

image006

Sljedeći dan preostalo je dovršiti spoj zida, koji je ujedno bio na najnespretnijem dijelu zahvata – samom rubu lokve. Stoga je prvo bilo potrebno postaviti dio materijala na rub kako bi se proširio koridor te omogućio siguran pristup i rad na zidu.

Spajanje zida

image007

image008

image009

Vrućina nije popuštala, tako da su se radovi opet produžili do večeri. No, među sudionicima je vladala toliko ugodna i prijateljska atmosfera, da nikome nije predstavljalo problem produžiti boravak na radionici koji sat više.

Pred kraj drugog radnog dana

image010

Nakon dva dana rada i druženja, radovima se nazire kraj, postavlja se posljednje pokrovno kamenje i zid se spaja u cjelinu!

image011

U akciji je sudjelovalo 20 volontera, dijelom članova udruge Dragodid, udruge “Gaius Laberius” Gardun te vrijednog lokalnog i okolnog stanovništva. Hvala svima na srčanosti, trudu i doprinusu, nadamo se ponovnom susretu s dragim mještanima ovog malog mjesta na uistinu jedinstvenoj lokaciji!

image012

Objavu LAG-a More 249 o ovoj akciji možete pročitati ovdje:
http://www.lagmore249.hr/novosti/odrzana-volonterska-akcija-obnove-suhozida

Tekst: Dora Raič Foto: Dora Raič, Andro Nigoević Posljednjeg vikenda u lipnju (27. – 28.06.) održana je vikend radionica obnove suhozida uz prostor prirodne lokve u naselju Gaćelezi. Akciju su organizirali LAG More 249 i udruga Lokva – Gaćelezi. Inicijativa za osnivanjem udruge Lokva – Gaćelezi potaknuta je građanskom akcijom Lokva – izvor života, gdje […]

Read More »