Udruga Dragodid – izvještaj o aktivnostima u 2013. godini

Protekla je godina vidjela nastavljeni rast u broju i ambiciji naših aktivnosti. Stoga nam je zadovoljstvo predočiti vam ovaj javni izvještaj o našim postignućima u 2013.

Zahvaljujući implementaciji našeg „franšiznog“ modela rada s lokalnim partnerima ovo je bila rekordna godina po broju realiziranih radionica. Kao savjetnici naših lokalnih partnera, pomogli smo organizirati i voditi 13 radionica na različitim suhozidnim lokalitetima diljem hrvatske obale. Uz to, naša Međunarodna suhozidna radionica Petrebišća, čiji smo samostalni organizator, se i ove godine pokazala kao edukacijski uspjeh, sa visoko motiviranim polaznicima te programom praktičnog rada i predavanja koji je bio najambiciozniji dosada.

 

Među najvažnijim postignućima moramo istaknuti našu uspješnu inicijativu prema Ministarstvu kulture koja je rezultirala dodjelom statusa nematerijalnog kulturnog dobra Umijeću zidanja „u suho“. Uz to što smo inicirali ovaj proces kroz formalnu prijavu, preuzeli smo vodeću savjetodavnu ulogu u izradi teksta rješenja i mjera zaštite. Zaštićeni status je dodijeljen na inicijalni period od tri godine te će to vrijeme biti iskorišteno za evaluaciju donesenih mjera zaštite i ostalih aspekata rješenja, kako bi se pripremile eventualne korekcije koje će biti ugrađene u konačno rješenje o trajnoj zaštiti.

————————————————————-

U 2013. smo nastavili našu suradnju sa medijskom kućom Slobodna Dalmacija koja je otisnula drugo izdanje našeg Priručnika o suhozidnoj baštini i vještini gradnje: Gradimo u kamenu. Drugo izdanje (kao i prvo) otisnuto je u 4000 primjeraka, što je znatna tiraža za hrvatske okolnosti. Knjiga je dana u nacionalnu distribuciju kroz novinske kioske te je ponovo bila vrlo brzo rasprodana. Po ugovoru s izdavačem zadržali smo dio tiraže koji distribuiramo sami te dajemo polaznicima naših radionica kao prateću literaturu. Namjera je publikaciju adaptirati i prevesti na engleski jezik, te kao elektronsku knjigu ponuditi za besplatno preuzimanje na našim internetskim stranicama.

————————————————————-


SUHOZID.HR
Dragodid.org vijest
Vijest u znanstvenom časopisu Prostor
Vijest na portalu Connect 

U travnju smo s ponosom najavili operativni status našeg najnovijeg projekta: Suhozid.hr – otvoreni javni popis hrvatske suhozidne baštine. Ovaj projekt zasnovan je na GIS (geografski informacijski sustav) tehnologiji otvorenog koda i kolaborativnim „crowdsourcing“ principima koji stoje iza stranica kao što je Wikipedia, što nam omogućuje da iskoristimo pomoć javnosti u inventarizaciji i kartiranju hrvatskih suhozida. Korisnici mogu pregledavati postojeće unose koristeći kartografsko sučelje na stranicama projekta, te istim putem dodavati nove unose sa slikama i opisima. Formular za unos razvijen je i za mobilne telefone sa sustavom Android, što omogućuje korisnicima da unose s fotografijama na kartu dodaju direktno sa terena, uz pomoć kamere i GPS prijamnika ugrađenih u telefon. U sustavu se nalazi već nekoliko stotina unosa, a nadamo ih se privući još integracijom sa društvenim mrežama i dinamičnijim sučeljem („Odabrani unos“, „Popisivač mjeseca“ i sl.)

Ovaj popis je mišljen kao baza novih lokaliteta za naša istraživanja suhozida, ali i kao važan resurs za prostorne planere i službe za zaštitu baštine. Projekt su podržali Geodetski, Arhitektonski i Agronomski fakultet u Zagrebu, Etnološki odsjek Sveučilišta u Zadru i Konzervatorski odjel u Splitu, a preliminarna istraživanja su financirali Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu i Zaklada HAZU.

————————————————————-

Iz područja međunarodne suradnje treba istaći sudjelovanje udruge 4 GRADA DRAGODID u radu “Mediteranskog konzorcija za prirodu i kulturu”, međunarodnom projektu čiji je cilj integracija zaštite prirodne i kulturne baštine na Mediteranu. Naši su predstavnici sudjelovali u dva radna sastanka u Albaniji i Španjolskoj gdje su potpomogli u planiranju daljnjih aktivnosti konzorcija. U studenom smo nastupili na EXPONATEC – najvećem europskom profesionalnom sajmu muzeja i baštine, gdje smo izlagali u sklopu većeg štanda The Best in Heritage. Naš štand posjetilo je nekoliko stotina baštinskih profesionalca iz raznih dijelova Europe te smo uspostavili nekoliko vrijednih kontakata za koje se nadamo da će rezultirati zajedničkim projektima. Na radionici Proljeće vapna kod Branka Orbanića u Žminju također je bilo srdačnih razgovora o zajedničkim temama sa kolegama Slovencima i Talijanima.

————————————————————-

Ostvarli smo rekordan (no i dalje realno vrlo skroman) godišnji budžet od 93.594 kn odnosno 110.754 kn ako se računaju i direktna refundiranja avionskih karata i troškova smještaja od strane stranih partnera. Znatan dio proračuna ostvaren je kroz plaćene angažmane (edukacija institucija za upravljanje zaštićenim prirodnim područjima, organizacija radionica i organizacija dolaska volontera, izdavačka prava za publikaciju priručnika…). Od donacija, najveći donator bilo je Ministarstvo kulture sa 22.600 kn podijeljenih na tri projekta a slijedi ga britanski Sainsbury Family Charitable Trusts sa 1000 £.

Iako je ovo dosad bio naš najveći godišnji budžet, smatramo da je nedostatan za raspon aktivnosti i projekata koje smo realizirali, ali i mogući pokazatelj nekih trendova u vezi sa uspješnim projektima zaštite kulturne baštine  – njihovo uspješno provođenje većinom je plod nesebičnog volonterskog rada članova i prijatelja sa scene, uz minimum hladnog pogona. U svakom slučaju, sa trenutnim sredstvima koje imamo na raspolaganju još smo uvijek potkapacitirani, posebno u pitanjima administracije. Naš cilj ostaje namaći sredstva kako bi zaposlili sposobnog administratora te napokon imali normalan ured.

Slijedi kratak opis većine radionica u koje smo bili umiješani protekle godine, poredan kronološki:


Suhozidna radionica Takala 2013
6-7.4.2013.
Praputnjak, Grad Bakar (Suhozid.hr link)
Facebook album 

Radionica obnove prezida na lokalitetu Takala, dijelu zaštićene cjeline Etnografske zone Bakarskih prezida, ove je godine održana drugi put. Radionica je i ove godine organizirana  preko našeg lokalnog partnera, Poljoprivredne zadruga Dolčina iz Praputnjaka. PZ Dolčina je sredstva za radionicu osigurala donacijama Grada Bakra i Primorsko-goranske županije, te je riješila logistička pitanja smještaja i prehrane sudionika. Stariji članovi PZ Dolčina također su služili kao lokalni mentori i nositelji tradicijskih znanja.

Dragodid je i ove godine u konzultacijama s PZ Dolčina odabrao nekoliko adekvatnih mikrolokacija za obnovu prezida, razradio organizaciju rada, promociju radionice te iz redova svog članstva osigurao 2 voditelja te 6 sudionika radionice. Ove je godine u dva dana radionice sudjelovalo preko 40 sudionika te je obnovljeno oko 25 dužnih metara prezida na 5 mikrolokacija. Očekuje se da će se održavanje ove radionice nastaviti i kroz naredne godine.

————————————————————-


Suhozidne radionice na Rabu
5 – 7.5.2013 i 6 – 8.9 2013.
Kampor, otok Rab
Dragodid.org fotoizvještaj
Facebook album
Facebook time-lapse video 

Prošle godine ustanovljena suradnja sa Psihijatrijskom bolnicom u Rabu, i krajobraznim arhitektom Lukom Jelušićem i u ovoj je godini nastavljena sa čak dvije radionice, u svibnju i rujnu.

Radionice su organizirane u sklopu šireg projekta uređenja bolničkog okoliša u parkovni prostor. U svibnju je 15-ak sudionika iz redova osoblja bolnice i nekoliko studenata Medicinskog fakulteta u Rijeci, te članova udruge Dragodid izgradilo oko 50 metara podzida od lokalnog kamena žutog pješčenjaka.

U rujnu su suhozid ili po domaći mociru radili studenti krajobrazne arhitekture po svom projektu u sklopu terenske nastave na „design-build“ kolegiju Washington University iz Seattlea uz sudjelovanje studenata krajobraza Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Radionicu je uz Lukinu pomoć vodio američki autoritet iz područja terapeutskih vrtova prof. Daniel Winterbottom.

Psihijatrijska bolnica Rab i Washington University osigurali su sufinanciranje putnih troškova, te opremu, smještaj i prehranu za sudionike radionice.

————————————————————-


Radionica suhozida Filozići 2013
15-16.6.2013.
Filozići, otok Cres (Suhozid.hr link)
Facebook album 

Radionicu uređenja okoliša u naselju Filozići na otoku Cresu, drugu godinu za redom provodimo u suradnji sa lokalnom udrugom LAG Filozići koja je osigurala noćenje i prehranu sudionika te dio materijalnih sredstava potrebnih za rad. Dragodid je iz redova svog članstva osigurao 2 voditelja te još 4 sudionika radionice. Pridružilo nam se i 5 lokalnih volontera.

Cilj prvog dana radionice bio je obnova povijesnog puta između Filozića i luke u Porozini, koji bi u budućnosti trebao služiti kao glavni pristup naselju za izletnike pješake. Drugi dan radionice uređena je vrtača u koja služi kao prostor za organizaciju koncerata i drugih kulturnih događanja. Predviđa se da će se radionica nastaviti održavati kroz naredne godine.

————————————————————-


Festival levande 2013
28-29.6.2013.
Velo Grablje, otok Hvar (Suhozid.hr link)
Dragodid.org fotoizvještaj

Treću godinu za redom sudjelovali smo u ovom iznimnom događaju organiziranom u selu Velo Grablje od naših lokalnih partnera, udruge Pjover. Kako su suhozidi oduvijek bili dio ovdašnje kultivacije lavande, troje naših članova izgradilo je demonstracijske primjerke uz sudjelovanje domaće i međunarodne publike.

————————————————————-


Suhozidna radionica Kula Jankovića 2013
5.7. – 7.7.2013.
Kula Stojana Jankovića, Islam Grčki
Facebook album
Dropbox galerija 

U sklopu projekta uspostavljenja sveučilišnog centra u obnovljenoj Kuli Jankovića pokrenute su radionice uređenja bivšeg perivoja Kule kao terenska nastava studija krajobrazne arhitektute na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a mi smo u sklopu toga održali predavanje o suhozidnoj baštini Hrvatske i dvodnevnu suhozidnu radionicu. Ovdje moramo priznati da smo dobili kritike od Konzervatorskog odjela u Zadru jer smo za završiti ogradni suhozid iskoristili donirane kamene ploče iz Benkovca, pa ne izgleda baš kao da ga je ovdašnji čovjek gradio. Nema tu razgovora, kad ponovno dođemo, popravit ćemo.

————————————————————-


Radionica suhozida Marjan
10. – 11.7.2013.
Park šuma Marjan, Split
Dragodid.org fotoizvještaj 

Na poziv Javne ustanove Park-šuma Marjan, održali smo dvodnevnu radionicu sa ciljem izobrazbe djelatnika ustanove u gradnji i održavanju suhozida. Kroz obnovu nekoliko lokaliteta u park-šumi prenijeli smo im osnovne vještine koje će biti korisne u gradnji i održavanju puteva i drugih sadržaja u ovome zaštićenom području.

————————————————————-


Međunarodna radionica suhozida – volonterski kamp Petrebišća 2013
27.7. – 4.8.2013
Petrebišća, Općina Mošćenička Draga, Park prirode Učka (Suhozid.hr link)
Dragodid.org/D-A-Z fotoizvještaj
La Voce del Popolo reportaža 

Međunarodna radionica suhozida Petrebišća predstavlja centralno događanje u Dragodidovom kalendaru akcija. Odvija se u istoimenom napuštenom ljetnom planinskom selištu na Učki u kojem je sva arhitektura u potpunosti izvedena u suhozidu. Koncipirana je kao punokrvna ljetna škola sa praktičnom i teorijskom komponentom te cilja na publiku studenata iz baštinskih profesija, profesionalaca i aktivista. Promocija radionice posebno je usmjerena na studente arhitekture, krajobrazne arhitekture i etnologije. Međunarodnu komponentu osigurava suradnja sa francuskom baštinskom volonterskom mrežom REMPART koja već drugu godinu za redom dovodi strane volontere na radionicu.

U ovoj 4 godini održavanja radionice, kao glavna tema se nametnula Nabava i obrada materijala iz neposrednog okoliša. U prethodim godinama kroz obnovu krovišta objekata u selu potrošena je raspoloživa zaliha kamenih škrila. Kako bi se nabavile nove uz dozvolu Parka prirode Učka ponovno je aktivirana obližnja tradicijska kava sa koje su dolazile škrilje korištene pri prvotnoj gradnji naselja. Posredstvom restauratorske tvrtke Kapitel d.o.o. kao glavni mentor na radionici angažiran je građevinski majstor Branko, nositelj izvorne narodne tradicije vađenja kamenih škrilja. Koristeći isključivo tradicijski alat i metode sudionici su za potrebe obnove sela izvadili oko 4 kubična metra škrilja te pritom usvojili vezane tehnike. Iste su dokumentirane te će biti objavljene u narednim izdanjima Dragodidovih mrežnih i tiskanih publikacija.

Sječom stabala bora doznačenih od šumarije pribavljeni su te dijelom istesani trupci od kojih će biti izrađene grede i rogovi za konstrukciju obnavljanih krovišta. Tesanje je vodio naš ustaljeni lokalni mentor Branko Brubnjak. Obavljeni su i razni radovi na uređenju okoliša naselja.

U teorijskom dijelu radionice održano je 10 predavanja koja su se zbog međunarodnog karaktera radionice odvijala na engleskom jeziku:

  • Memories of life in villages of Potoška vala, Vinko Škalamera, Katedra čakavskog sabora Općine Mošćenička Draga;
  • Ancient human traces on the east side of Učka mountain, Mario Zaccaria, arheolog;
  • Succession of anthropogenic landscapes in Mediteranean Croatia, Vedran Lucić, biolog, udruga BIOM;
  • Tramuntana – remains of a past life, Grga Frangeš, etnolog, 4 GRADA DRAGODID;
  • Center for sustainable development Gerbin, Domagoj Buljan, Centar za održivi razvoj Gerbin
  • Third life of wood, Luka Jelušić, krajobrazni arhitekt;
  • Traditional furniture manufacture around Rječina river, Vana Gović, etnolog;
  • Dry-stone landscapes and buildings of Eastern Adriatic, Filip Šrajer, arhitekt, 4 GRADA DRAGODID;
  • SUHOZID.HR – GIS based dry-stone heritage inventory project: new developments, Filip Šrajer, arhitekt, 4 GRADA DRAGODID;
  • From the first wall: what do we know about prehistory of building on Adriatic, dr.sc. Stašo Forenbaher, arheolog, Institut za antropologiju..

Na ovogodišnjoj su radionci sudjelovale sveukupno 34 osobe, od čega 3 strana i 18 domaćih sudionika, sedmero predavača, četvero voditelja i 2 mentora.

————————————————————-


Radionica suhozida Sjeverni Velebit 2013
19. – 24.8.2013.
Veliki Alan, Nacionalni park Sjeverni Velebit (Suhozid.hr link)
Dropbox galerija

Ova radionica koja se odvijala na lokalitetima u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit, djelomično je financirana kroz projekt Natura 2000 NIP. Nakon prošlogodišnje obnove podzida čuvene Premužićeve staze, ove smo godine sudjelovali u organizaciji suhozidne radionice u sklopu obnove starih pastirskih stanova na Alanu u skloništa i atrakciju za posjetitelje. Za glavnog izvođača radova temeljem javnog nadmetanja izabrana je Minigradnja d.o.o. iz Vodica kojoj je obaveza bila prirediti više javnih radionica tradicijskih tehnika gradnje: suhozidi, izrade krovne daske (šimle), te dobivanje vapna iz vapnenice.

Tako smo iskoristili smo prigodu i da za našu arhivu dokumentiramo proces izrade šimle demonstriran od izvornih nositelja zanata obrta Etno-šindra iz Saborskog (na slici) koje je Nacionalni park angažirao na obnovi krova stanova.

————————————————————-


Radionica suhozida Tkon
7. – 8.9.2013.
Tkon, otok Pašman (Suhozid.hr link)
Zadarski list reportaža i Dragodid.org fotogalerija
Facebook album radionica
Facebook album inventarizacija 

U suhozidnom krajoliku južnog dijela Pašmana postoji nekoliko vrlo vrijednih sklopova sa bunjama i torovima. Turistička zajednica Općine Tkon i LAG Laura iz Biograda pokrenuli su akcije GIS inventarizacije i obnove suhozidne baštine i njenog uključivanja u turističku ponudu, a mi smo im pružili organizacijsku potporu i pomoć u vođenju.

————————————————————-


Radionica suhozida na Velom Ižu
14. – 15.9.2013
Barbinj, Veli Iž, otok Iž (Suhozid.hr link)
Dragodid.org fotoizvještaj 

Kao partneri lokalne grupe mladih „Mali Zelenachi“ i udruge Maslinova gora, vodili smo radionicu u maslinicima Barbinja.

————————————————————-


Gradnja suhozidnog ognjišta za ornitološki kamp na Učki
15. – 16.9.2013.
Rovozna, Općina Mošćenička Draga
Dragodid.org izvještaj i Youtube timelapse video 

Ornitološki kamp na Učki je znanstveno edukacijska akcija koju već niz godina za redom organiziraju JU Park prirode Učka i Udruga za biološka istraživanja BIOM. Dragodid je pozvan da organizira i vodi gradnju masivnog suhozidnog ognjišta koje je bilo potrebno za dnevno funkcioniranje kampa i osiguranje od požara. Suhozid je odabran kao razgradiva struktura od lokalnog materijala, prikladna za intervencije u zaštićenom području. Ognjište su izgradila dva Dragodidova voditelja uz pomoć članova udruge BIOM i djelatnika Parka prirode Učka. Proces izgradnje ognjišta je dokumentiran i objavljen na internetu.

————————————————————-


Suhozidi Vranskog jezera – Modrave 2013
12. – 13.10.2013.
Modrave, Park prirode Vransko jezero (Suhozid.hr link)
RTL Danas reportaža
Dropbox galerija

I ove je godine nastavljena suradnja sa JU Park prirode Vransko jezero i udrugom Modrave Murter Betina na dokumentiranju i obnovi suhozidnog krajobraza na lokalitetu maslinika Modrave. Na radionici je učestvovalo 5 članova udruge Dragodid te oko 15-ak drugih volontera i djelatnika Parka prirode. Obnovljeno je oko 50 dužnih metara dvostrukih suhozida a dio suhozidne baštine je dokumentiran i unesen u prostornu bazu podataka projekta suhozid.hr.

————————————————————-


Radionica obnove gromača, Kotor (Crikvenica) 2013
19. – 20.10.2013.
Kotor, Grad Crikvenica
MGC fotoizvještaj
Novi list reportaža 

U suorganizaciji sa Muzejom Grada Crikvenice održana je prva radionica obnove suhozida oko povijesnog naselja Kotor. Cilj prve radionice bio je ocijeniti interes lokalnog stanovništva za ovakvu vrst angažmana i rad sa suhozidom općenito. Sudeći po odazivu i entuzijazmu 40-ak sudionika, postoji neupitan lokalni interes za sudjelovanje u obnovi suhozidne baštine te će se radionica održati i dogodine.

Tijekom dva dana radionice obnovljeno je oko 20 m urušenih podzida terasa te nešto dvostrukih suhozida u samome naselju. Sudionici su stekli vrijedno iskustvo u osnovnim tehnikama zidanja, a nešto starijih lokalneih žitelja podjelilo je svoje priče o nekadašnjem načinu života i važnosti suhozida.

U sklopu realizacije radionice od strane Muzeja je izdana i brošura o suhozidima naselja Kotor te suhozidnoj baštini općenito sa Dragodidovim autorskim doprinosom.

————————————————————-


Radionica obnove lokve Krušovica
19. – 20.10.2013.
Krušovica, otok Vis (Suhozid.hr link)
Članak Sanje Buble o lokvi Krušovica, Klesarstvo i graditeljstvo 2013.

Isti vikend, ali mnogo južnije, na poziv Udruge SVIMA iz Podšpilja održali smo radionicu obnove lokve Krušovica – važnog obilježja viškog poljoprivrednog i stočarskog krajolika. Obnovljeni su obrušeni dijelovi zidova koji podupiru lokvu.

————————————————————-


GIS radionica Hora 2013
8. – 10.11.2013.
Starogradsko polje, otok Hvar (Suhozid.hr link)
Dragodid.org fotoizvještaj

Četrnaest studenata završne godine studija krajobrazne arhitekture na zagrebačkom Agronomskom fakultetu tijekom vikenda 8.-10.11. istraživalo je i evidentiralo krajobraznu baštinu Starogradskog polja na Hvaru. Pod vodstvom udruge Dragodid jedna manja grupa snimila je za bazu Suhozid.hr stanje tridesetak trima iz evidencije Konzervatorskog odjela u Splitu.

 

Share and Enjoy:
  • Facebook
  • Twitter
  • del.icio.us
  • Print
  • Tumblr

Post a Comment

Your email is never published nor shared. Required fields are marked *

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <s> <strike> <strong>

*
*

 atts
0

Planet Brusnik

Piše: Ana Burić

Foto: Vis Archipelago Unesco Global Geopark, Alternatura, Ana Burić

Početkom  listopada sudjelovali smo kao partneri na projektu “Planet Brusnik” organiziran od strane Vis Archipelago Unesco Global Geoparka, te financiran preko natječaja za Financiranje projekata/programa/aktivnosti iz područja kulture i društvenih događanja u 2022. godini Splitsko dalmatinske županije – Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, tehničku kulturu i sport.

Cilj projekta bio je promocija I očuvanje, te upoznavanje ljudi s geološkom, prirodnom, kulturnom I povijesnom baštinom crnog bisera Viškog arhipelaga, malenog otočića Brusnika smještenog 13 nautičkih milja (oko 23,5 km) jugozapadno od Komiže. Brusnik je otok veličine svega 0,049 m2, no prepun specifičnih karakteristika koji ga čine jedinstvenim. Naime, Brusnik (kao i Jabuka) građen je od subvulkanskog dijabaza (od kojeg se izrađuju brusevi za oštrenje noževa, odakle potiče i samo ime) nastalog kristalizacijom magme pred više od 150 milijuna godina na putu iz dubokog magmatskog centra prema površini Zemlje. Ono što ga dodatno čini zanimljivim je činjenica da je Brusnik otok koji konstantno „raste“ tj. izdiže se čemu svjedoče konglomerati od oblutaka s paleo-žala  smješteni na samom vrhu otoka.

Sl 1. Brusnik iz zraka s mikrolokacijama ribarske arhitekture

Unatoč izrazito nepristupačnom položaju uzrokovanim izloženosti snažnim južim i zapadnim vjetrovima i surovim vremenskim uvjetima, no zahvaljujući bogatom morskom dnu, kroz povijest Brusnik je odigrao bitnu ulogu u razvoju ribarstava i maritimne kulture te predstavlja jedinstveni spomenik ribarske arhitekture. Na otoku se, uz ribarske nastambe na samom žalu koje su služile za soljenje riba i zaklon ribarima, nalaze i prirodni bazeni ograđeni također suhozidnom tehnikom magmatskim stijenama, koji su služili za čuvanje ulovljenih jastoga, tzv jastožere. Jastožere su smještene u samom centru otoka, u klancu s depresijom ispunjenom morskom vodom.

Sl 2. Jastožere
Sl 3. Žalo s nastambama 
Sl 4. Žalo s nastambama

Program je bio osmišljen kao dvodnevna radionica obnove suhozidnih struktura ribarskih nastambi građenih od valutica dijabaze raznih veličina koje čine Brusničko žalo. Upravo zbog morfološke specifičnosti i izloženosti vremenskim prilikama i neprilikama, zbog jake tramontane prvi dan radionice bili smo primorani promijeniti raspored te je planirani program održan u prostorijama Geoparka u Komiži. Geolog Geoparka Filip Prelec održao je uvodno predavanje prijavljenim sudionicima o geološkoj povijesti samog otoka začinjeno brojnim zanimljivostima i činjenicama. Alen Čikada predstavnik Kallokve i član Dragodida održao je predavanje o krškim lokvama i njihovim obnovama, dok je Ana Burić, također iz Dragodida, održala predavanje o suhozidnoj baštini i samoj Udruzi.

Sl 5. Predavanja u prostorijama Geoparka

Drugi dan radionice vrijeme nas je poslužilo pa smo rano ujutro isplovili s komiške rive, te se uputili put Brusnika.

Broj prijavljenih sudionika premašio je prvotna očekivanja pa je put do lokacije bio organiziran s dva jako različita plovila, kako izgledom, brzinom, tako i doživljajem, tradicionalnom gajetom falkušom, te gliserom.

Sl 6. Dio tima na falkuši
Sl 7. Dio tima na gliseru
Sl 8. Istraživanje otoka

Kao organizatori bili smo dio brzog tima koji je do Brusnika stigao gliserom za nepunih 45 min. Čekajući ostatak obišili smo i istražili otok, te definirali točnu lokaciju planirane obnove.

Nakon što je ostatak doplovio falkušom krenulo je upoznavanje s lokalitetom i samo zidanje. Jedno jako zanimljivo suhozidanje, pogotovo za ovaj dio Jadrana koji je većinski građen od vapnenca i dolomita. Naime, magmatsko porijeklo, te stalni utjecaj mora i vjetra oblikovao je stijene u izrazito teške, predivne, masivne oblutke u svim nijansama sive boje.

Sl 9. Valutice dijabaze

Lokalitet koji smo obnavljali nalazi se na plaži na sjeverozapadnoj strani otoka okrenutoj prema Svetom Andriji. Na obje strane plaže (SI i JZ) nalazile su se suhozidine strukture koje su ribari gradili kao nastambe za višednevni boravak dok su tu boravili zbog pučinskog ribolova. Nastambe su bile nepravilnih formi, sa zidovima građenim suhozidnom tehnikom od oblutaka dijabaze sa samog žala, pokrivene borovom građom sa susjednog Svetog Andrije. Strukture na sjevroistočnoj strani plaže, zahvaljujući boljoj poziciji u odnosu na snažne vjetrove ostale su bolje sačuvane, a nama su poslužile kao referentni primjer za obnovu nastambi na zapadnoj strani vale gdje su od originalnih struktura ostale samo naznake.

Iako su osnove zdanja ipak jednake, zidanje ovakvim kamenom zbog svog oblika, težine pokazalo se kao vrlo specifično i interesantno iskustvo.

Petnaestak volontera s dva voditelja u cca 3 sata savladalo je navedene tehnike i obnovilo je zamišljeni obim. Zadovoljni obavljenim radom okrijepili smo se, pokupili naš i zatečen otpad, pozdravili se s endemskim crnim guštericama, te napustili otok ostavivši obnovljene ribarske nastambe na milost i nemilost nemilosrdnim vremenskim prilikama na otvorenom moru.

Sl 10./11. Početak rada  na ruševnim ostatcima
Sl 12./13. Nastambe nakon obnove

Na povratku za Komižu ekipe su se zamijenile u brodovima kako bi svi imali priliku doživjeti iskustvo plovidbe na jednoj od šest novoizgrađenih replika falkuš e-jedinstvenog modela drvene gajete tradicionalne za Komižu koju su ribari razvili prilagodivši je uvjetima ribolova i navigacije na najudaljenijim rutama (više o falkuši: https://www.gajetafalkusa.com/hr/, http://ars-halieutica.hr/).

Sl 14. Povratak falkušom za Komižu

I za kraj, jedreći nazad, s Brusnikom i sutonom u pozadini, imali smo priliku saznati mnoge zanimljivost o povijesti i maritimnoj baštini Komiže, povijesti i razvoju falkuše, njenoj veličini i važnosti od strane kapetana Pina Vojković.

Put do lokacije tradicionalnom gajetom s jednog pučinskog otoka na još manji otok vulkanskog porijekla, suhozidanje magmatskim stijenama, gotovo svi volonteri iz različitih zemalja, činjenice su koje su ovu radionicu učinili vrlo egzotičnom i nadamo se sličnim akcijama u budućnosti.

Piše: Ana Burić Foto: Vis Archipelago Unesco Global Geopark, Alternatura, Ana Burić Početkom  listopada sudjelovali smo kao partneri na projektu “Planet Brusnik” organiziran od strane Vis Archipelago Unesco Global Geoparka, te financiran preko natječaja za Financiranje projekata/programa/aktivnosti iz područja kulture i društvenih događanja u 2022. godini Splitsko dalmatinske županije – Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, […]

Read More »

 atts
0

Još pet dana za prijavu na travanjski znanstveni skup o suhozidima koji će se održati – u bunji

Podsjećamo istraživače krajolika digitalnim alatima da je 31. siječnja 2023. zadnji rok za prijavu izlaganja za znanstveni skup “CROWDSOURCING LANDSCAPES” — DIGITALNO BILJEŽENJE KRAJOLIKA koji će se održati 13.-15.4.2023. u Domaćinovoj bunji na Srimi!

Podsjećamo istraživače krajolika digitalnim alatima da je 31. siječnja 2023. zadnji rok za prijavu izlaganja za znanstveni skup “CROWDSOURCING LANDSCAPES” — DIGITALNO BILJEŽENJE KRAJOLIKA koji će se održati 13.-15.4.2023. u Domaćinovoj bunji na Srimi!

Read More »

 atts
0

Obnova zlarinske lokve

Tekst: Duje Mikelić

Foto: Tea Truta, Ana Jadrijević, Andrea Čeko

Dana 23.9. ekipa Dragodida se ponovo vratila na Insula Auri. Zlatni otok ima jednako tako zlatne i aktivne stanovnike koji udruženi u lokalnu udrugu Tatavaka pomalo već završavaju projekt „LOKVICA CENTAR BIORAZNOLIKOSTI ZLARINA“ (više o uključenima u projekt i prethodnim fazama pogledajte ovdje).

Iako smo u petak bili ograničeni s vremenom, pošto je akcija krenula poslijepodne, odrađen je veliki posao. Udruženi s lokalnim snagama i pridošlicama sa Cipra i iz Kalifornije očistili smo južni dio lokve od urušenog zida. Preko tri kubika kamena je izvučeno, sortirano i pripremljeno za daljnje vikend-slaganje.

Slika 1: Izvlačenje i sortiranje kamena iz lokve
Slika 2: Dio sudionika sa dijelom izvađenog materijala

Subota je krenula radno od ranoga jutra i pod direktivom stučnjaka za obnovu lokve, a ujedno i našega člana, Alena Čikade gradilište je podijeljeno na tri dijela.  To su redom: dovršavanje i nastavak gradnje obzida lokve kao centralni i najvažniji dio ovog terena, zatim gradnja okolnog zida u svrhu estetskog uokviravanja cijelog lokaliteta te postava  tri klupice u formi gabiona. Redom rada, redom smijeha, redom pizze odrađeno je i više nego što je planirano za taj dan. Već prethodno sagrađeni obzid je popravljen i podignut na predviđenu razinu na koju ide (nažalost, ali u službi funkcionalnosti) betonska deka. Impresivni „kantun“ je vješto napravljen od strane Alena i dodatno je ojačan radi potencijalnog šetanja posjetitelja po njemu. Niski zidić na sjevernoj strani je napravljen i zanimljivo izveden s prijelazom u improviziranu klupčicu. Gabioni postavljeni i napunjeni. Sve od navedenog testirano je od našeg dragog prijatelja Safeta.

Slika 3: Red rada na obzidu lokve
Slika 4: Red rada na okolnom zidu
Slika 5: Red rada kod postavljanja gideona
Slika 6: Red rada kod popunjavanja obzida
Slika 7: Red rada na obzidu
Slika 8: Red pizze
Slika 9 : Nadzornik Safet

Nedjeljni plan uključivao je vizualno dovršavanje napravljenih zadataka, čišćenje terena i u slučaju ostatka vremena odrađivanjem nekog brzog radnog zadataka. No nažalost, s jutrom nam je došla i genovska ciklona s obilnim padalinama. Pošto su dogovoreni planovi pali u vodu, neki su to iskoristili za povratak privatnim obavezama na kopnu, a drugi za detaljnije upoznavanje s otokom i njegovom baštinom. Nekoliko dokumentaraca, misa sa lokalcima, posjet starom selu Borovici i maloj špilji, potraga za bunjama, ručak – sve nam je to uspjelo prije katamarana u 15:30. Pogled s mora na otok u kretnji prema Šibeniku ostavlja mali žal za nedovršenim poslom, ali i blagi osmjeh znajući da ćemo se uskoro vratiti dovršiti započeto kod ovih zlatnih ljudi.

Slika 10: Završni rezultat
Slika 11: Završnji rezultat okolnog zida
Slika 12: Dio ekipe sa dijelom rezultata

Tekst: Duje Mikelić Foto: Tea Truta, Ana Jadrijević, Andrea Čeko Dana 23.9. ekipa Dragodida se ponovo vratila na Insula Auri. Zlatni otok ima jednako tako zlatne i aktivne stanovnike koji udruženi u lokalnu udrugu Tatavaka pomalo već završavaju projekt „LOKVICA CENTAR BIORAZNOLIKOSTI ZLARINA“ (više o uključenima u projekt i prethodnim fazama pogledajte ovdje). Iako smo […]

Read More »

 atts
0

Kamik i gromači 3

Tekst: Miše Renić

Foto: Mario Zaccaria

U organizaciji udruge Brsečki česan dana 23.-24.07.2022. realizirana je suhozidna radionica u Etnološkom parku “Anton Plašimuha”, potpomognuta od Općine Lovran, Primorsko-goranske županije i Ministarstva kulture. Uz voditelje iz udruge Dragodid, skupilo se dvadesetak volontera svih dobnih skupina, te se u dva dana popravilo 35 m2 suhozida. Kuriozitet lokacije  je što se točno zna da je prije 150 godina gospodin Anton Plašimuha sagradio te suhozidne terase, koje su impresivne dimenzijama, kako širinom, tako i visinom.

Kao i obično, najviše vremena je otišlo na čišćenje urušenih dijelova suhozida, sortiranje kamena i popravak posteljice za zid, nakon čega je zid brzo dosegnuo svoju nekadašnju visinu, a stečene vještine će sudionici veselo primijeniti u svom dvorištu. Dio volontera spavao je na otvorenom u kampu, gdje se uz prekrasne vizure na Kvarner miješaju zvuci domaćih i divljih životinja, a strani turisti su se uz plažne aktivnosti mogli okušati i u suhozidnim.

Tekst: Miše Renić Foto: Mario Zaccaria U organizaciji udruge Brsečki česan dana 23.-24.07.2022. realizirana je suhozidna radionica u Etnološkom parku “Anton Plašimuha”, potpomognuta od Općine Lovran, Primorsko-goranske županije i Ministarstva kulture. Uz voditelje iz udruge Dragodid, skupilo se dvadesetak volontera svih dobnih skupina, te se u dva dana popravilo 35 m2 suhozida. Kuriozitet lokacije  je […]

Read More »

 atts
0

Logorun ili Veliki škoj

Tekst i foto: Fran Polan

Krajem listopada ove godine Dragodid je vodio, a ured Prostorne taktike d.o.o. organizirao radionicu rekonstrukcije suhozida na otoku Logorunu. Veliki škoj, kako ga naziva lokalno stanovništvo, nenaseljeni je otočić udaljen niti 500 metara odnosno tek nekoliko minuta vožnje brodicom od Tribunja, pitoresknog mjesta u blizini grada Vodica. Premda nenaseljen, pojedini napušteni objekti i strukture vrlo jasno sugeriraju da se otok nekoć povremeno i privremeno koristio; što za potrebe vojske, što u svrhu rezervata za magarce. Najprije austro-ugarska mornarica za sobom ostavlja sklop raštrkanih vojnih objekata, danas skrivenih i vegetacijom obraslih podzemnih i nadzemnih bunkera, povezanih tunela te topovskih gnijezda. Zatim 1990-ih godina skupina Tribunjaca osniva udrugu za zaštitu dalmatinskih tovara te otočić Lukovnik (Mali škoj) postaje prvi svjetski rezervat za zaštitu magaraca. Otok ubrzo postaje premalen pa im se novo utočište pronalazi upravo u Velom Škoju. Za te potrebe revitalizirane su poneke postojeće vojne strukture te su izgrađeni obalno pristanište, gusterna, veći ugostiteljski objekt i nekoliko sad već porušenih servisnih objekata poput štala za magarce i spremišta za alat. Upravo te uglavnom suhozidne strukture ukazuju na nekoć intenzivno i često korištenje otoka, kao i na potrebu njegove valorizacije i revitalizacije.

Dvodnevna radionica nastavak je interdisciplinarnog edukativnog projekta Logorun – Otočke taktike usmjerenog na razvoj potencijala demilitariziranih i slabo iskorištenih prostora šibenskog arhipelaga i okolice. U okviru projekta prošle su godine održani seminar i radionica, čiji je case study bio demilitarizirani sklop, a prilikom koje su radne grupe pod mentorstvom stručnjaka detektirale prostorne i programske potencijale te prezentirale prijedloge revitalizacije, obnove i reprogramacije pripadajuće zone otoka. Projekt nastaje zahvaljujući ranijoj neformalnoj lokalnoj inicijativi i općini Tribunj kojoj 2018. godine tadašnje Ministarstvo dodjeljuje istočnu trećinu otoka na upravljanje idućih 50 godina. Otok će uskoro udomiti Edukacijski centar dalmatinskog magarca čije idejno rješenje izrađuje arhitektonski ured Prostorne taktike, a obnovljeni suhozidi postat će integralni dio budućeg projekta koji će otoku vratiti nekoć izgubljeni identitet.

Prvi dan započinje s lokacije kolokvijalnog naziva tovar; male luke i pristaništa s kojeg su početkom stoljeća prevozili magarce do Velog i Malog škoja, a gdje je danas u zahvalnost toj životinji podignut spomenik kao simbol rada, radinosti i predanosti. Laganom vožnjom stižemo na jedini logorunski mol te započinjemo obilazak otoka i potragu za potencijalnim lokacijama obnove. Nasuprot pristaništa uočljiv je kompleks nekadašnjih gospodarskih objekata, magarećih štala i jedan veći napušteni ugostiteljski objekt, jedini s još neurušenim krovom. U blizini se nalazi gusterna obzidana suhozidom koji samo što se nije rasuo; ideju za njegovom obnovom iz sigurnosnih razloga ubrzo odbacujemo. Primjećujemo nekoliko duljih podzida, mjestimično urušenih najvjerojatnije uslijed vodenih bujica, a uz probijene staze vidljive su linijske strukture suhozida ili nanizanih rubnih kamena koji diktiraju put. Na samoj granici zone pod upravom općine, u čijoj blizini započinju bizarno izduljene privatne parcele od jedne do druge strane otoka, stižemo do blage padine uz obalu uz koju se nalazi urušeni armiranobetonski objekt gdje detektiramo nekoliko jedva vidljivih ostataka nekadašnjih suhozidnih podzida. Uz informaciju da je na toj lokaciji u sklopu projekata prošlogodišnjeg seminara zamišljena zona za kampiranje i boravak na otvorenom, pada odluka da će se radionica održati upravo ovdje. Svjesni obima posla, dogovaramo se da će se u iduća dva dana izgraditi dva podzida s dvije zemljane terase na kojoj će se smjestiti budući šatori. Lokacija na kojoj će se raditi nalazi se blizu obale, zahvaćena je gustom šumom alepskog bora i makije te je puna vapnenačke stijene.

Kasnije popodne stižemo u nedavno obnovljeno potkrovlje zgrade Općine gdje uz načelnika općine i Luke i Antonije iz Prostornih taktika zainteresiranim sudionicima predstavljamo projekt i program. Nakon uvodnih riječi načelnika i predstavljanja publikacije prošlogodišnje radionice, održali smo predavanje o povijesti i tehnikama gradnje i obnove suhozida, kao i o radu same udruge. Predavanje se pokazalo uspješnim; uz prijavljene sudionike pridružuje nam se još dvoje zainteresiranih volontera!

Prvi dan radionice započinje dolaskom na otok, pripremom terena te osiguravanjem dovoljne količine tekućine i hrane za 15ak sudionika. Uskoro pristižu polaznici radionice kojima nakon jučerašnjeg teorijskog dijela predavanja, prezentiramo ključne informacije i demonstriramo praktične tehnike gradnje potrebne za svladavanje znanja o obnovi suhozida. Teren je najprije bilo potrebno raščistiti od površinskog zemljanog sloja te raskopati zemlju do temelja postojeće strukture nekadašnjeg suhozida. Kao baza za alat, hranu i ostale potrepštine poslužile su gromade urušenog betonskog zida obližnje štale. Do pauze za ručak postavljen je spomenuti temeljni sloj zida, a zbog nedostatka većih stijena, bilo ih je potrebno pronaći u okolici lokacije. Nakon osmosatnog rada zid je gotovo u potpunosti završen; potrebno je dodati posljednji sloj kamenih ploča (koje su tamo rijetke), nasuti i nabiti zemlju koji sagrađeni podzid zadržava te isti proces ponoviti i za drugi, niži podzid podno prvog.

Sutradan, umor je vidno prisutan, ali entuzijazam prevladava. Promjena sata uslijed zimskog računanja vremena dodaje nam sat vremena sna više, pa spremni nastavljamo s radom. S nešto izmijenjenim timom sudionika (neki su otišli, drugi su stigli) dovršavamo započeto i podzid je ubrzo podignut. Efektnim nasipavanjem i nabijanjem zemlje za izravnavanje gornje terase zid proglašavamo izgrađenim. Nakon kratke pauze i rasprave o potencijalnom manjku vremena za završetak donjeg podzida, bacamo se na posao i u nekoliko sati, s već uhodanom ekipom, sličnim postupkom dovršavamo i drugi, nešto niži podzid. Time nastaju dvije zaravnjene zemljane terase koje će prema slobodnim procjenama u budućnosti moći primiti do osam šatora i poneki hammock. Dan je zaključen proslavom rođendana jedne od volonterki uz pjenušac i izvornu talijansku mortadelu.

Veliko hvala organizatorima, nositeljima projekta, a osobito sudionicima i volonterima koji su prepoznali vrijednost ove inicijative i zajedničkim snagama obnovili strukture koje će, vjerujemo, ubrzo poslužiti svrsi!

Tekst i foto: Fran Polan Krajem listopada ove godine Dragodid je vodio, a ured Prostorne taktike d.o.o. organizirao radionicu rekonstrukcije suhozida na otoku Logorunu. Veliki škoj, kako ga naziva lokalno stanovništvo, nenaseljeni je otočić udaljen niti 500 metara odnosno tek nekoliko minuta vožnje brodicom od Tribunja, pitoresknog mjesta u blizini grada Vodica. Premda nenaseljen, pojedini […]

Read More »