Dragodid u 2017.

January 11, 2018 in Razno by Levantinka

U 2017. udruga DRAGODID je uspješno provodila svoje ciljeve: istraživanje i reaktualizaciju suhozidnog graditeljstva i ostalih tradicijskih graditeljskih tehnika kao temelja za održivi razvoj i očuvanje okoliša te zaštitu materijalne i nematerijalne kulturne baštine.

Kao najvažniji događaj domaće suhozidne scene protekle godine izdvajamo trajnu zaštitu umijeća suhozidne gradnje kao nematerijalnog kulturnog dobra RH. Rješenje nas je potaknulo na češće i kvalitetnije uključivanje nositelja kulturnog dobra u suhozidne aktivnosti diljem zemlje, dokumentiranje njihove vještine, a i na istraživanje novih! Ove godine iščekujemo rezultate zajedničke nominacije umijeća suhozidne gradnje na UNESCO popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

Održali smo međunarodni baštinski volonterski kamp Petrebišća 8. godinu zaredom tijekom kojeg se 28 studenata i mladih profesionalaca, uz suhozid, pozabavilo slamom popravkom slamnatog krova suhozidne štalice. U selu Dragodid smo održali niz radionica sanacije krovova od kamenih ploča i jednu nezaboravnu turističku edukativnu radionicu sa sudionicima iz daleke Skandinavije i još dalje Malezije.

Malo detaljnije o ovim i našim ostalim prošlogodišnjim postignućima čitajte ovdje. Uživajte!

Prvo otvaranje poštanskog sandučića u 2017. nam je donijelo toliko očekivano Rješenje o trajnoj zaštiti umijeća suhozidne gradnje kao nematerijalnog kulturnog dobra RH. Uspostavljen je i inicijalni popis nositelja, reprezentativnih meštara suhozida i organizacija koje se njime kontinuirano bave – njih 53. U nastavku godine smo nastavili istraživati, animirati i dokumentirati nove potencijalne nositelje, ponovljenim pozivom na webu, jednim nacionalnim istraživanjem te jednim na razini Splitsko-dalmatinske županije. Prikupili smo brojne interese i ostvarili kontakte s onima do kojih u prvoj rundi nismo došli, pa tako popisu slijedi godišnje ažuriranje.

U ožujku smo zajedno s Ciprom, Francuskom, Grčkom, Italijom, Slovenijom, Španjolskom i Švicarskom nominirali umijeće suhozidne gradnje za UNESCO nematerijalnu kulturnu baštinu čovječanstva. Rezultati nominacije se očekuju krajem 2018., a u procesu pripreme nas je najviše dirnula podrška samih nositelja, koja daje smisao svemu dosad obavljenom.

Projekt Stone by stone : heritage and active citizenship bavio se uključivanjem mladih u tradicijsko umijeće gradnje suhozida Francuske, Hrvatske i Portugala. Koordinator projekta je bio francuski DECLAM, a partneri su uz Dragodid bili portugalski Palombar i francuski REMPART. Projekt je proveden kao razmjena mladih u okviru Erasmus+ programa. Glavna aktivnost se odvila u napuštenom francuskom selu Hameau de Barrières u tipičnom krajobrazu jugozapadne Francuske, gdje je šesteročlana Dragodid ekipa provela tjedan dana obnavljajući suhozidne kućice i pomoćne objekte.

U rumunjskom selu Cartisoara održao se projekt Cluster CUCA 2017 u kojemu smo sudjelovali s rumunjskim (DALA foundation), francuskim i portugalskim kolegama, financiran od rumunjskog Ministarstva kulture. Četveročlana Dragodid ekipa je u desetak dana vodila i sudjelovala na radionicama tradicijskih tehnika gradnje, istražila arhitekturu i krajobraz ruralnog prostora i planirala razvoj lokalnog kulturnog centra.

(1) Voditelji obnove lokve Benča u organizaciji JU PP Vransko jezero, 4. veljače Izvještaj

(2) Sudionici obnove vapnenice u Pučišćima na Braču u organizaciji udruge Zemlja za nas, 11.-12. ožujka Izvještaj

(3) Voditelji i volonteri radionice obnove podzida u vinogradu Takala nad Bakarskim zaljevom u suradnji s Poljoprivrednom zadrugom Dolčina Praputnjak i KDU Praputnjak, 25.-26. ožujka Izvještaj

(4) Voditelji radionice obnove suhozida na Kotoru u Crikvenici u organizaciji Muzeja Grada Crikvenice, 19.-23. travnja Izvještaj

(5) Supervizori volontera volonterskog programa ”Suhozidar” Parka prirode Vransko jezero, 17. – 22. travnja

(6) Voditelji radionice izgradnje ”kapareta” – suhozidnog doma za kapare, u organizaciji platforme SEA Silba Environment Art, 24.-27. travnja Izvještaj

(7) Voditelji i volonteri radionice gradnje spiralnog suhozidnog puta u Milni na Braču u organizaciji udruge Gea Viva, 12. i 13. svibnja Izvještaj

(8,9) Voditelji radionice izgradnje suhozida mediteranskog školskog vrta u organizaciji O.Š. Sv. Filip i Jakov, 23. svibnja; 22. studenoga

(10) Voditelji radionice obnove suhozida u Prizdrini na Pelješcu u organizaciji Pomorskog muzeja iz Orebića, 26.-27. svibnja Izvještaj

(11) Voditelji i volonteri radionice obnove suhozida na Slibi u organizaciji Društva za zaštitu prirodne i kulturne baštine otoka Silbe, 26.-28. svibnja Izvještaj

(12,13) Voditelji radionice obnove suhozida školskog vrta u organizaciji Waldorfske škole u Rijeci, 3.-4. lipnja; 18.-19. studenoga Izvještaj

(14) Voditelji i volonteri radionice suhozida u dvorištu Tehničkog muzeja Nikola Tesla u Zagrebu u organizaciji Muzeja, 10.-11. lipnja Foto

(15) Voditelji suhozidne škole u prirodi u masliniku Barbinje na Velom Ižu u organizaciji švicarske udruge Maslinova gora, 10.-20. lipnja Izvještaj

(16-19) Glavni organizatori, voditelji i volonteri četiri radionice sanacije krovova suhozidnih kuća i voditelji eko akcije u selu Dragodid, 16.-18. lipnja; 17.-23. srpnja; 3.-12. kolovoza, 16. listopada Izvještaj

(20) Voditelji radionice suhozida u sklopu 8. Festivala levande u Velom Grablju na Hvaru u organizaciji udruge Pjover, 30. lipnja

(21) Glavni organizatori i voditelji međunarodne radionice suhozida u selu Dragodid, 21. srpnja Izvještaj

(22) Glavni organizatori, voditelji i volonteri 8. suhozidnog međunarodnog volonterskog kampa Petrebišća 2017. u Petrebišćima na Učki, 29. srpnja – 6. kolovoza Izvještaj

(23) Voditelji i volonteri radionice obnove suhozida na Olibu u organizaciji udruge Sol, 9.-11. kolovoza Izvještaj

(24) Voditelji radionice izgradnje podzida od riječnih oblutaka u selu Cartisoara, Rumunjskoj, 14.-24. kolovoza Izvještaj

(25) Sudionici obnove radionice suhozida u Villandrautu, Francuskoj, 9.-16. rujna Izvještaj

(26, 27) Glavni organizatori, voditelji i volonteri radionice obnove suhozida, Vele i Male Mune, 23-24. rujna; 11. studenoga

(28) Voditelji suhozidnog team-building događaja na Vranskom jezeru, 29. rujna Izvještaj

(29) Sudionici radionice obnove suhozida u organizaciji Centra za zdravo odrastanje Idem i ja, Zagazine, Mali Lošinj, 30. rujna Izvještaj

(30) Voditelji i volonteri suhozidne radionice u sklopu 45. Kreativnih dana Fausta Vrančića na Prviću u organizaciji udruge Otok, 30.rujna -1. listopada Prvić Izvještaj

(31) Voditelji radionice obnove suhozida školskog vrta u organizaciji O.Š. Gornja Vežica, Rijeka, 4. listopada

(32) Voditelji radionice obnove suhozida za studente arheologije, Turanj, 11.-12. listopada

(33) Voditelji radionice gradnje zaštitnog suhozida na arheološkom lokalitetu Kupinovik u starogradskoj Hori, 13. listopada

(34) Voditelji radionice tradicijskog načina gradnje i življenja za djecu komiškog vrtića, Dragodid, 17. listopada

(35) Voditelji radionice obnove suhozida, Gornja Lastva, Crna Gora, 29. listopada Foto

(36) Voditelji kreativne suhozidne radionice za djecu i radionice obnove suhozida u Tkonu na Pašmanu, 24.-25. studenoga

(37) Organizatori Pilot razmjene volontera i domaćina za obnovu tradicijske kulturne baštine i okoliša kroz volonterstvo i rad u zajednici, Dragodid, 19.-21. prosinca

Nakon nekoliko godina rada na poslužitelju Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, otvoreni javni popis hrvatskih suhozida, interaktivna GIS baza Suhozid.hr je preseljena na platformu GISCloud, zahvaljujući programskoj podršci osvojenoj na natječaju GIS Day Contest 2016.

Više o procesu preseljenja i budućim planovima možete pročitati ovdje: Educating about Dry Stone Heritage in the Eastern Adriatic through Interactive Maps

Naše članice i članovi su izlagali o raznim suhozidnim temama kod nas i u inozemstvu. Grga Frangeš i Miše Renić su s predavanjem “Suvremena relevantnost suhozida kao graditeljske tehnike” sudjelovali na ZMAG Konvenciji prirodnog graditeljstva u Vukomeriću u svibnju.

Mario Zaccaria je govorio o značaju suhozida za naše podneblje u Ponikvama tijekom svibanjske manifestacije Povratak korijenima u organizaciji Katedre Čakavskog sabora Bakarskoga kraja.

Filip Bubalo je u lipnju na povodom 60. rođendana Pomorskog muzeja u Orebiću, i ponovno u listopadu u crnogorskom Kotoru u okviru Vikenda u znaku naslijeđa, održao predavanja o iskustvima udruge na polju valorizacije, promoviranja i obnove suhozidne baštine.

Julia Bakota je u lipnju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu predstavila baštinski kamp Petrebišća 2017., u organizaciji mobilneEke – Platforme za mobilnost i međunarodnu suradnju etnologa i kulturnih antropologa. U Beogradu je sudjelovala na panel raspravi Heritage, Environment and Sense of Place u okviru konferencije Cultural Heritage Counts for Europe.

Web stranica dragodid.org je dobila novo lice – umirovili smo formu bloga i prešli na pregledniji format u kojemu smo istaknuli: Suhozidne vijesti, O udruzi, Kontakti meštara, Arhiv i Suhozid.hr. Aktivirali smo i kalendar u gornjem desnom uglu, gdje najavljujemo domaća suhozidna zbivanja. Ukoliko i sami nešto organizirate, pošaljite nam najavu na info@dragodid.org i objavit ćemo je u kalendaru!

Na našoj web i Facebook stranici nastavljamo najavljivati i izvještavati o našim aktivnostima, objavljivati zanimljivosti sa suhozidne scene kod nas i vani te se povezivati s mnogim entuzijastima i znatiželjnicima.

HRT je prenio reportaže o provedenom baštinskom kampu Petrebišća 2017.: https://hrti.hrt.hr/video/show/3728626/ (od 33.57) i radionici obnove impozantnih bakarskih prezida pod Praputnjakom: http://www.hrt.hr/380877/ostalo/gradnja-suhozida

Dragodid je 2017. ispratio s 49 članica i članova (popis). Julia Bakota je predsjednica, a osim nje u upravnom odboru 2017. su bili Filip Bubalo, Filip Šrajer, Grga Frangeš i Miran Križanić.

Zahvaljujući institucionalnoj podršci Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva (2016.-2018.), uz voditelja ureda i financija, zaposlili smo i koordinatoricu programa na pola radnog vremena, čime smo pojačali svoje programske kapacitete. Udruga i dalje veliki dio svojih aktivnosti obavlja zahvaljujući dugotrajnom volontiranju svojih članova.

Financijski izvještaj udruge 4 Grada Dragodid za 2017. godinu možete preuzeti ovdje. Financijski izvještaj za 2017. godinu

Kontakt: info@dragodid.org

Share and Enjoy:

Raž i srp umjesto kamena i čekića Vol. 2: Mi ne mlatimo praznu slamu

September 17, 2020 in Uncategorized by Josipa Popovic

Tekst: Stipe Božinović
Foto: Jelena Kulušić i Stipe Božinović

Ok, ok, odmah da naglasim, ovog puta nije bilo uopće srpova, ali tema neka ostane ista. Mjesto radnje se nije promijenilo – Veliki Godinj. Lokacija se ipak nešto izmijenila pa ovoga puta nismo radili u malom polju otetom kamenu, već na guvnu u samom selu. Promjena je bilo i u postavi. Anu, koja je bila u nešto egzotičnijoj gaži i popravljala dvorce po Francuskoj, zamijenila je Jelena Kulušić.

Slika 1: Veliki Godinj

Nažalost, promijenili su se nešto i planovi naših domaćina. Veliki Godinj svoju mjesnu feštu održava zadnju subotu u kolovozu. Plan je bio napraviti veći dio slamnatog krova do tada, a onda na fešti, uz društvo i zabavu, javno pokazati vještinu postavljanja slamnatog krova. Prvi problem je bio što se nije na vrijeme osigurala drvna građa koju je trebala financirati lokalna zajednica, a drugi problem je bila korona zbog koje se nisu smjela organizirati nikakva okupljanja.
S obzirom na epidemiološke mjere fešta je otkazana, ali zadnju subotu u kolovozu sestra i brat Nada i Nediljko “Ćurako” Pavlinović ipak su nas pozvali na malo druženje. Odlučili su spojiti ugodno s korisnim. Nas su ipak pozvali u Veliki Godinj na dan fešte, ali, da ne bi bilo da smo se došli samo častiti, tada su ipak odlučili mlatiti raž koju smo zadnji puta želi. Rano ustajanje ovoga puta nije bilo potrebno. Za razliku od žetve za koju se pokušao izbjeći zvizdan, za mlaćenje je poželjno da se radi u toplijem dijelu dana. Razlog je jednostavan – što je manje vlage u snopu zrna, ona bolje ispadaju iz klasa. S obzirom na to, dogovoren je i malo kasniji dolazak. Stigli smo nešto iza 10 sati, a ubrzo nam se pridružila i Žana Pervan Odak iz Centra za kulturu i baštinu grada Vrgorca kao treća počasna[1] gošća ove mikro radne fešte.

[1] Nazvat se počasnim gostom u ovoj situaciji nije hiperbola. Plan koji je predstavljen Ani i meni pri prvom posjetu Velikom Godinju glasio je da će u slučaju korone na feštu biti pozvan Tedi Spalato, Ibrica Jusić (koji su već ranijih godina nastupali na feštama u Velikom Godinju), Ana i ja. Korone je bilo, a kako smo mi pozvani, a Ibrica i Tedi ne, stvarno smo se osjećali počasnim gostima.

Slika 2: Kratki tečaj mlaćenja pune slame by braco i seka

Nada i Ćurako već su ranije iznijeli snopove na sunce kako bi se dodatno prosušili, a Jeleni, Žani i meni ostao je zadatak mlaćenja. Zadatak koji nije zahtijevan za savladati. Snopom raži na guvnu lupate o tvrdu površinu lagano ga okrećući da ispadne većina zrnja, a pri tome pazite da ne uništite snop. Moram priznati da mi je bilo zadovoljstvo vidjeti da se samo 4-5 snopova od njih dvjestotinjak odvezalo, s obzirom da smo ih dio Ana i ja vezali. Nakon toga uzimate štap kojim se dodatno mlati snop da ispadne eventualno preostalo zrnje. Ono što ovaj posao može učiniti zahtjevnim je činjenica da se radi na suncu u sred bijela dana krajem kolovoza (srećom po nas bilo je i nešto vjetra), a nije ni da je neka velika sreća raditi jedan te isti repetitivni rad duže vremena. Srećom ovo je manji krov, a i naši domaćini su nas tetošili. Gospodin Rajko Lednić ovoga puta samo je kratko svratio da vidi radimo li dobro i bio je zadovoljan onim što vidi. Mi nismo mlatili praznu slamu, ali onaj tko dođe poslije nas hoće.

Slika 3: Barba Rajko u inspekciji

Slika 4: Završno stanje nakon mlaćenje. Oni koje vile mlatiti praznu slamu nastupaju nakon ovoga

Nakon ručka, i to kakvog ručka, uslijedio je pregled povijesti mjesta. Izvađeni su bili i obiteljski albumi, a onda odrađen i obilazak Velikog Godinja i okolice. Među ostalim, gospodin Ćurako nas je odveo i do klačine koju je napravio kao pokazni primjerak u suradnji Parkom prirode Biokovo 2018. godine.

Slika 5: Šta je fešta bez spize (4 kg mesa za 5 ljudi)

Ana i ja zarazili smo se Velikim Godinjom prvi puta, a sada se zarazila i Jelena. Nadamo se da će drvna građa doći što prije, a time i neka prilika za daljnju akciju. Jedna želja mi se već ostvarila, a to je da je prošlo izvješće bilo samo vol. 1, a sada se čini da će ovo biti priča u više nastavaka u kojoj ćemo, nadam se, proći čitav postupak izrade slamnatog krova.

Slika 6: Klačina sagrađena 2018. godine

0

Kotor zove!

September 11, 2020 in press&info by Mario Zaccaria

Dragodid, višegodišnji partner Muzeja Grada Crikvenice u obnovi gromača na Kotoru će u sklopu programa Susjedstva Crikvenica u ponedjeljak 14. rujna u prijepodnevnim satima napraviti demonstraciju obnove gromače u naselju i tom prilikom predstavuti svoj rad od 2013. na Kotoru.

Pozivamo vas da se pridružite programu susjedstva Crikvenica “Kotor zove!” koji će se održati od 12. do 14. rujna.

Program Kotor zove! pokrenuli su lokalni kulturnjaci iz muzeja, centra i knjižice kako bi skrenuli pozornost na očuvanje najstarijeg crikveničkog naselja. Maleni Kotor vinuo se odjednom u europske razine i probudila se nada.

Nada da će se cijeli prostor primjereno vrednovati i očuvati te uključiti u kulturnu ponudu grada. Inicijativom povratka na Kotor želi ga se kulturom, edukacijom i aktivizmom osnažiti i obraniti kao jednog od rijetkih preostalih dijelova grada,koji je izmaknuo valu apartmanizacije sačuvavši sve elemente tradicionalne primorske arhitekture.

Detaljna najava programa nalazi se u privitiku, a više o programu možete sazanati putem Facebook eventa: https://www.facebook.com/events/728324828010075

Dragodid, višegodišnji partner Muzeja Grada Crikvenice u obnovi gromača na Kotoru će u sklopu programa Susjedstva Crikvenica u ponedjeljak 14. rujna u prijepodnevnim satima napraviti demonstraciju obnove gromače u naselju i tom prilikom predstavuti svoj rad od 2013. na Kotoru. Pozivamo vas da se pridružite programu susjedstva Crikvenica “Kotor zove!” koji će se održati od 12. […]

Read More »

0

Kamen na kamenu

September 9, 2020 in Arhiva reportaža, press&info by Mario Zaccaria

Kad netko spomene izraz državno prvenstvo, očekujemo sportsko natjecanje u nogometu, košarci ili rukometu. Vjerojatno se nitko ne bi sjetio gradnje suhozida. Ipak, postoji i takvo prvenstvo. U Gardunu, nekadašnjem antičkom Tiluriumu, nedaleko od Trilja održano je 5. 10. 2019. godine Državno prvenstvo u gradnji suhozida i to treće po redu. Nositelj ove manifestacije bila je Udruga Gaius Laberius-Gardun u suradnji s Udrugom Dragodid. Propisi natjecanja nalagali su: 4 člana/članice ekipe, 15 min. zidanja, 1 m visina, 70 cm širina. Organizatori su htjeli potaknuti vrsne suhozidare i one koji će to tek postati da odmjere svoje umijeće i vještinu. Iz navedenih propisa vidimo da za slaganje kamena u suhozid trebaju itekakve vještine.

Kamen na kamenu – suhozid

Suhozid je građevina od prirodnog materijala bez upotrebe vezivnog materijala. Gradi se kao zid, kao ograda oranice ili pašnjaka, koristi se u gradnji bunara i u gradnji puteva kao što je Premužićeva staza, planinarski put koji prolazi dijelovima Velebita. Ovim se umijećem čovjek na jadransko-dinarskom području Hrvatske služi od prapovijesti do danas. Suhozidi pružaju utočista za razne biljke i životinje, npr. guštere, žabe, pčele i razne rijetke kukce.

Državno prvenstvo u gradnji suhozida

U Kolanu na otoku Pagu, 11. 6. 2011. održano je prvo takvo prvenstvo. Organizirala ga je Udruga Suhozid koja je željela jače povezati zaljubljenike i poklonike suhozidne tradicije iz cijele Hrvatske. Otkrili su stanovnicima otoka Paga i njihovim gostima umijeće gradnje kao i problem zaštite i očuvanja suhozida kao kulturno-povijesnog bogatstva.

Drugo prvenstvo organizirale su u listopadu 2018. godine udruge Dragodid i Argonauta na otoku Murteru, na području arheološkog lokaliteta Colentum. Projekt je bio dio programa obilježavanja Europske godine kulturne baštine 2018. god. I ovdje je bio cilj zainteresirati javnost za suhozidnu gradnju, prenošenje znanja umijeća gradnje na nove generacije kao i medijska popularizacija.

Počeci djelovanja Udruge Dragodid sežu u 2002. godinu kad je održana prva Međunarodna suhozidna radionica u selu Dragodid na otoku Visu. Od tada su prisutni na raznim lokalitetima diljem hrvatske obale i u drugim zemljama. Sjedište Udruge je u mjestu Šapjane kod Rijeke. Glavne su im aktivnosti organizacija i vođenje suhozidnih radionica te provođenje istarživanja suhozidne baštine u suradnji s lokalnim partnerima. Pokrenuli su zahtjev za trajnom zaštitom suhozida kao nematerijalnog kulturnog dobra Republike Hrvatske.

A kako je proteklo 3. Državno prvenstvo opisala nam je dr. Danja Lakić Budimir, voditeljica kulturne djelatnosti Udruge Gaius Laberius-Gardun:

„ Nakon prošlogodišnjeg sudjelovanja na radionicama suhozidarstva i na 2. Prvenstvu mojoj je Udruzi s puno povjerenja dodijeljena organizacija 3. Prvenstva. Samo natjecanje otvorila je naša ekipa Gaius Laberius, zatim su se zaredale različite ekipe od studenata do veterana. Kamen je dovezen iz obližnjeg kamenoloma pod Mosorom. Pobijedila je ekipa Golinjevo s punih 5.01 m duljine zida. Drugo mjesto zauzela je zadarsko-makarska ekipa Pomalo, a treća je bila ekipa Vlaji. Prvenstvo je popratilo nekoliko medija, a gosti su nam bili predstavnici lokalne i županijske vlasti. Na kraju prvenstva sve su ekipe zajednički izgradile suhozid koji trajno ostaje u našem mjestu. Udruga Gaius Laberius je ponosna na zajedništvo suhozidara te na njihov trud i ljubav koju ulažu u ovu vještinu kako bi je pokazali cjelokupnoj zajednici i rado ćemo sudjelovati u budućim prvenstvima.“

Dr. Lakić Budimir još je istaknula kako je Udruga osnovana s ciljem promicanja, razvoja i unaprjeđenja znanosti, ekologije, kulture, umjetnosti i zdravog življenja. Jedna od niza djelatnosti je i očuvanje povijesne i spomeničke baštine.

Ekipa Gaius Laberius, Državno prvenstvo u Gardunu, 2019. god. foto: Danja Lakić Budimir

Tradicionalno, inkluzivno, reprezentativno

Zahvaljujući ovakvim hvalevrijednim projektima, suhozidarstvo je prepoznato kao posebno umijeće koje treba sačuvati od zaborava. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske donijelo je u prosincu 2016. godine odluku kojom se umijeće suhozidne gradnje proglašava nematerijalnim kulturnim dobrom te je uvršteno u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Međutim, za upis na popis svjetske baštine, nematerijalna baština mora biti: tradicionalna, ali još uvijek živa, suvremena ruralna ili urbana praksa u kojoj su uključene različite kulturne skupine; inkluzivna, tako da povezuje prošlost, sadašnjost i budućnost; reprezentativna tako da predstavlja znanja, tradiciju, običaje i vještine koje se prenose u jednoj zajednici s koljena na koljeno, ili drugim zajednicama. Suhozidarstvo je i tradicionalno i inkluzivno i reprezentativno te je 2018. uvršteno na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine.

Na mladima svijet ostaje

Gradnju suhozida kao nematerijalnog dobra trebalo bi više promicati među mlađom populacijom. Sve bi se navedene udruge trebale povezati sa školama jer se gradnjom suhozida stječu tehničke vještine, kao i vještine ponašanja, npr. učenička suradnja i sposobnost uspješnog rada. Iskorištavanjem kamena iz okoliša potiče se održivi razvoj. Potrebno je organizirati izvanučioničnu nastavu i radionice na određenim lokalitetima jer većina današnje djece i ne zna za pojam suhozidarstva. Poticanjem učenika da u svojim školskim vrtovima grade suhozide povećao bi se broj mladih volontera. Tako bi ova vještina postala reprezentativna školskoj zajednici koja ju može prenositi budućim generacijama. Zidanje kamena na kamen nastavilo bi se i u budućnosti jer na mladima svijet ostaje.

Učenica: Josipa Paštar, 7. r.

( Na županijskoj smotri LiDrano 2019./2020. rad predložen za državnu smotru u kategoriji novinarskih radova. )

OŠ fra Pavla Vučkovića, Sinj

Mentorica: Helena Budimir

Kad netko spomene izraz državno prvenstvo, očekujemo sportsko natjecanje u nogometu, košarci ili rukometu. Vjerojatno se nitko ne bi sjetio gradnje suhozida. Ipak, postoji i takvo prvenstvo. U Gardunu, nekadašnjem antičkom Tiluriumu, nedaleko od Trilja održano je 5. 10. 2019. godine Državno prvenstvo u gradnji suhozida i to treće po redu. Nositelj ove manifestacije bila […]

Read More »

0

Vremeplov: suhozidna edukacija u parku skulptura Dubrova (20-21.6.Labin)

August 22, 2020 in Arhiva reportaža, radne akcije by Mario Zaccaria

Na izlazu iz Labina prema Rijeci okružen borovima, hrastovima i pokojom divljom voćkom sakrio se Park skulptura Dubrova.

Strpljivo je nastajao djelovanjem umjetnika još od 1970-ih koji su imali viziju da na livadu u sklopu ladanjskog dvora Franković-Vlačić trajno postave kamene skulpture, kao hommage istarskom kamenu. Nakon godina produkcije skulptura u dvorištu Stancije, uspjeli su u svome naumu i stvorili park skulptura, najveći i najpoznatiji park skulptura u kamenu na prostoru Hrvatske (neki kažu i u Evropi).

Mijenjale su se generacije umjetnika i zaljubljenika u simpozij u kamenu, umjetnost i prirodu, a neko je vrijeme prostor bio napušten, nekako bez duše. Proteklih godina brojni stručnjaci i entuzijasti uz pomoć lokalnih vlasti i struktura udahnuli su novi život Parku. Od mnogo brojnih izazova sa kojima se na svojem putu susreću naišli su na neprikladno ponašanje posjetitelja u Parku, koji svoje limene ljubimce, a ponekad i motore provozaju među skulpturama danju, ali i noću kada padne i pokoje vođenje ljubavi. Vjerujemo da noćne aktivnosti uvelike pridonose natalitetu Labina i okolice, zato tražimo rješenje kako da ljubav i dalje živi, no uz manje smeća i remećenja prirodnih ciklusa.

U svrhu zaštite prostora Parka i njegovog okoliša našli su se dva znanca i jedan treći sa suprugom u nadi stvaranja zajedničkog projekta obnove suhozida. Nakon nekoliko sati traženja, otkrivanje skrivenih suhozida, koji su kroz vrijeme pretrpjeli i značajna oštećenja dogovoreno je da ćemo zajedno pokušati spasiti naš Park. Krajem prošle godine prijavljen je projekt “Gradimo park” pri Zakladi za poticanje partnerstva i razvoja civilnog društva i na opće čuđenje projekt je odobren. Rekli smo si probati ćemo pa što bude, po običaju 5 do osam, uz prijezir djelatnice u pošti. Do zadnjeg trenutka je bilo neizvjesno ako će se uspjeti provesti sve planirane aktivnosti, što zbog utjecaja Covida -19 što zbog podosta manjih sredstva koje je trebalo prilagoditi novim prilikama. Nakon otvaranja prijava za radionicu suhozidne gradnje uslijedio je blaži šok. Prijave su bile trostruko veće od očekivanog.

No odlučili smo da nećemo nikoga odbiti već ćemo se maksimalno solidarizirati oko materijala i hrane. Počeli smo u toplo lipanjsko poslijepodne gdje su se oni najnabrijaniji okupili na Dubrovi i budno krenuli sa majstorima na upoznavanje teorije te lokacija gradnje i obnove. Već tada je bilo jasno da se na radionicu prijavilo šaroliko društvo, mnogo žena, dosta mladih, a svi sa istim ciljem, učenja i baštinjenja suhozidne gradnje. Srca su nam se zaigrala.

Subota (20.6) je protekla u radnom tonu, Mario je uzeo svoju grupu na lokaciju obnove dok Alen svoju na lokaciju gradnje. Kako to inače biva ja sam u pozadini imala prave živčane slomove. Naravno da dio kamena nije bio stigao pa sam sat vremena provela na telefonu, nakon toga trčala kod naših dobavljača po još lopata jer je na Mariovoj lokaciji bršljan zbilja uzeo danak. U 11 sati smo već dočekali poveću grupu naših prijatelja iz Rijeke (Društvo za istraživanje i potporu) koji su se prošetali Parkom i okušali se u gradnji. Nama je to bio najsretniji trenutak, kada su sudionici radionice krenuli da podučavaju mlade sa teškoćama i njihove prijatelje o suhozidnoj gradnji. Bio je to pravi dokaz da suhozid zbilja mogu naučiti svi, samo ako to žele. Subota je protekla iznad očekivanja, Mario je sa svojim timom obnovio skoro 20 metara zida koji se samo dan ranije uopće nije vidio. Taj još uvijek ponosito stoji i dočekuje dnevne šetače iz smjera Vineža. Manja oštećenja smo na sreću popravili i u to uključili volontere iz Poljske kojima je to bio prvi doticaj sa kamenom i suhozidnom gradnjom.

Zadnji dan radionice (21.6) dočekala nas je kiša, ali naši su učenici bili uporni. Od jutra pa sve do ručka, neumorno su gradili novi suhozid uz mentorstvo Alena. Nije njima smetala ni kiša koja je neumorno padala. Rekli su bolje da pada barem nam nije toplo! Takvi su zaljubljenici u suhozidnu gradnju, ustrajni poput kamena.

Izgradilo se tamo oko 30 metara zida, nažalost u naletu mladenačke zaluđenosti dio zida je samo nakon nekoliko dana doživio havariju, ali uskoro ćemo i njega popraviti. Samo da prestane biti tako toplo.

Dalo bi se još pričati o našoj radionici ali najbolje je da sami dođete vidjeti što smo sve sagradili, da istražite svaki kutak Parka i da nam se pridružite u nekoj sljedećoj radionici. Znate, naš je Park omeđen sa suhozidom sa svih strana, neki kažu da se negdje ni ne vidi, neki da ga ima na stotine metara. Na sreću, Dragodiđani su prenijeli ne samo teorijsko i praktično znanje na naše učenike, već i strast tako da već sada znam tko će mi se pridružiti na sljedećoj radionici gradnje i/ili obnove.

Iako nije dio službenog programa voljeli bi podjeliti sa vama da su Dragodiđani zbilja okej ljudi, vole se družiti, lijepo ih je ugostiti, s njima jesti..a nakon cjelodnevnog rada smijati se uz čašicu vina kod našeg Marka u Bukaleti.

tekst: Renata Kiršić, voditeljica MKS

fotografije: Mario Zaccaria, Gloria Sellan

Na izlazu iz Labina prema Rijeci okružen borovima, hrastovima i pokojom divljom voćkom sakrio se Park skulptura Dubrova. Strpljivo je nastajao djelovanjem umjetnika još od 1970-ih koji su imali viziju da na livadu u sklopu ladanjskog dvora Franković-Vlačić trajno postave kamene skulpture, kao hommage istarskom kamenu. Nakon godina produkcije skulptura u dvorištu Stancije, uspjeli su […]

Read More »

0

Najava: Japlenica 2020.

July 31, 2020 in radne akcije by Levantinka

U Žminju će se i ove godine u organizaciji Branka Orbanića i Kapitela tradicionalno proizvesti vapno paljenjem u japlenici, a pozvani su svi zainteresirani! Datumi su 31.8.-12.9., a upute su nacrtane u pozivnici dostupnoj klikom na fotografiju:

U Žminju će se i ove godine u organizaciji Branka Orbanića i Kapitela tradicionalno proizvesti vapno paljenjem u japlenici, a pozvani su svi zainteresirani! Datumi su 31.8.-12.9., a upute su nacrtane u pozivnici dostupnoj klikom na fotografiju:

Read More »