Dragodid u 2017.

U 2017. udruga DRAGODID je uspješno provodila svoje ciljeve: istraživanje i reaktualizaciju suhozidnog graditeljstva i ostalih tradicijskih graditeljskih tehnika kao temelja za održivi razvoj i očuvanje okoliša te zaštitu materijalne i nematerijalne kulturne baštine.

IMG_2889
Kao najvažniji događaj domaće suhozidne scene protekle godine izdvajamo trajnu zaštitu umijeća suhozidne gradnje kao nematerijalnog kulturnog dobra RH. Rješenje nas je potaknulo na češće i kvalitetnije uključivanje nositelja kulturnog dobra u suhozidne aktivnosti diljem zemlje, dokumentiranje njihove vještine, a i na istraživanje novih! Ove godine iščekujemo rezultate zajedničke nominacije umijeća suhozidne gradnje na UNESCO popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

Održali smo međunarodni baštinski volonterski kamp Petrebišća 8. godinu zaredom tijekom kojeg se 28 studenata i mladih profesionalaca, uz suhozid, pozabavilo slamom popravkom slamnatog krova suhozidne štalice. U selu Dragodid smo održali niz radionica sanacije krovova od kamenih ploča i jednu nezaboravnu turističku edukativnu radionicu sa sudionicima iz daleke Skandinavije i još dalje Malezije.

Malo detaljnije o ovim i našim ostalim prošlogodišnjim postignućima čitajte ovdje. Uživajte!

pablo(4)
Prvo otvaranje poštanskog sandučića u 2017. nam je donijelo toliko očekivano Rješenje o trajnoj zaštiti umijeća suhozidne gradnje kao nematerijalnog kulturnog dobra RH. Uspostavljen je i inicijalni popis nositelja, reprezentativnih meštara suhozida i organizacija koje se njime kontinuirano bave – njih 53. U nastavku godine smo nastavili istraživati, animirati i dokumentirati nove potencijalne nositelje, ponovljenim pozivom na webu, jednim nacionalnim istraživanjem te jednim na razini Splitsko-dalmatinske županije. Prikupili smo brojne interese i ostvarili kontakte s onima do kojih u prvoj rundi nismo došli, pa tako popisu slijedi godišnje ažuriranje.

U ožujku smo zajedno s Ciprom, Bugarskom, Francuskom, Grčkom, Italijom, Slovenijom, Španjolskom i Švicarskom nominirali umijeće suhozidne gradnje za UNESCO nematerijalnu kulturnu baštinu čovječanstva. Rezultati nominacije se očekuju krajem 2018., a u procesu pripreme nas je najviše dirnula podrška samih nositelja, koja daje smisao svemu dosad obavljenom.

pablo(5)
Projekt Stone by stone : heritage and active citizenship bavio se uključivanjem mladih u tradicijsko umijeće gradnje suhozida Francuske, Hrvatske i Portugala. Koordinator projekta je bio francuski DECLAM, a partneri su uz Dragodid bili portugalski Palombar i francuski REMPART. Projekt je proveden kao razmjena mladih u okviru Erasmus+ programa. Glavna aktivnost se odvila u napuštenom francuskom selu Hameau de Barrières u tipičnom krajobrazu jugozapadne Francuske, gdje je šesteročlana Dragodid ekipa provela tjedan dana obnavljajući suhozidne kućice i pomoćne objekte.

U rumunjskom selu Cartisoara održao se projekt Cluster CUCA 2017 u kojemu smo sudjelovali s rumunjskim (DALA foundation), francuskim i portugalskim kolegama, financiran od rumunjskog Ministarstva kulture. Četveročlana Dragodid ekipa je u desetak dana vodila i sudjelovala na radionicama tradicijskih tehnika gradnje, istražila arhitekturu i krajobraz ruralnog prostora i planirala razvoj lokalnog kulturnog centra.

pablo(2)
(1) Voditelji obnove lokve Benča u organizaciji JU PP Vransko jezero, 4. veljače Izvještaj

(2) Sudionici obnove vapnenice u Pučišćima na Braču u organizaciji udruge Zemlja za nas, 11.-12. ožujka Izvještaj

(3) Voditelji i volonteri radionice obnove podzida u vinogradu Takala nad Bakarskim zaljevom u suradnji s Poljoprivrednom zadrugom Dolčina Praputnjak i KDU Praputnjak, 25.-26. ožujka Izvještaj

(4) Voditelji radionice obnove suhozida na Kotoru u Crikvenici u organizaciji Muzeja Grada Crikvenice, 19.-23. travnja Izvještaj

(5) Supervizori volontera volonterskog programa ”Suhozidar Parka prirode Vransko jezero, 17. – 22. travnja

(6) Voditelji radionice izgradnje ”kapareta” – suhozidnog doma za kapare, u organizaciji platforme SEA Silba Environment Art, 24.-27. travnja Izvještaj

(7) Voditelji i volonteri radionice gradnje spiralnog suhozidnog puta u Milni na Braču u organizaciji udruge Gea Viva, 12. i 13. svibnja Izvještaj

(8,9) Voditelji radionice izgradnje suhozida mediteranskog školskog vrta u organizaciji O.Š. Sv. Filip i Jakov, 23. svibnja; 22. studenoga

(10) Voditelji radionice obnove suhozida u Prizdrini na Pelješcu u organizaciji Pomorskog muzeja iz Orebića, 26.-27. svibnja Izvještaj

(11) Voditelji i volonteri radionice obnove suhozida na Slibi u organizaciji Društva za zaštitu prirodne i kulturne baštine otoka Silbe, 26.-28. svibnja Izvještaj

(12,13) Voditelji radionice obnove suhozida školskog vrta u organizaciji Waldorfske škole u Rijeci, 3.-4. lipnja; 18.-19. studenoga Izvještaj

(14) Voditelji i volonteri radionice suhozida u dvorištu Tehničkog muzeja Nikola Tesla u Zagrebu u organizaciji Muzeja, 10.-11. lipnja Foto

(15) Voditelji suhozidne škole u prirodi u masliniku Barbinje na Velom Ižu u organizaciji švicarske udruge Maslinova gora, 10.-20. lipnja Izvještaj

(16-19) Glavni organizatori, voditelji i volonteri četiri radionice sanacije krovova suhozidnih kuća i voditelji eko akcije u selu Dragodid, 16.-18. lipnja; 17.-23. srpnja; 3.-12. kolovoza, 16. listopada Izvještaj

(20) Voditelji radionice suhozida u sklopu 8. Festivala levande u Velom Grablju na Hvaru u organizaciji udruge Pjover, 30. lipnja

(21) Glavni organizatori i voditelji međunarodne radionice suhozida u selu Dragodid, 21. srpnja Izvještaj

(22) Glavni organizatori, voditelji i volonteri 8. suhozidnog međunarodnog volonterskog kampa Petrebišća 2017. u Petrebišćima na Učki, 29. srpnja – 6. kolovoza Izvještaj

(23) Voditelji i volonteri radionice obnove suhozida na Olibu u organizaciji udruge Sol, 9.-11. kolovoza Izvještaj

(24) Voditelji radionice izgradnje podzida od riječnih oblutaka u selu Cartisoara, Rumunjskoj, 14.-24. kolovoza Izvještaj

(25) Sudionici obnove radionice suhozida u Villandrautu, Francuskoj, 9.-16. rujna Izvještaj

(26, 27) Glavni organizatori, voditelji i volonteri radionice obnove suhozida, Vele i Male Mune, 23-24. rujna; 11. studenoga

(28) Voditelji suhozidnog team-building događaja na Vranskom jezeru, 29. rujna Izvještaj

(29) Sudionici radionice obnove suhozida u organizaciji Centra za zdravo odrastanje Idem i ja, Zagazine, Mali Lošinj, 30. rujna Izvještaj

(30) Voditelji i volonteri suhozidne radionice u sklopu 45. Kreativnih dana Fausta Vrančića na Prviću u organizaciji udruge Otok, 30.rujna -1. listopada Prvić Izvještaj

(31) Voditelji radionice obnove suhozida školskog vrta u organizaciji O.Š. Gornja Vežica, Rijeka, 4. listopada

(32) Voditelji radionice obnove suhozida za studente arheologije, Turanj, 11.-12. listopada

(33) Voditelji radionice gradnje zaštitnog suhozida na arheološkom lokalitetu Kupinovik u starogradskoj Hori, 13. listopada

(34) Voditelji radionice tradicijskog načina gradnje i življenja za djecu komiškog vrtića, Dragodid, 17. listopada

(35) Voditelji radionice obnove suhozida, Gornja Lastva, Crna Gora, 29. listopada Foto

(36) Voditelji kreativne suhozidne radionice za djecu i radionice obnove suhozida u Tkonu na Pašmanu, 24.-25. studenoga

(37) Organizatori Pilot razmjene volontera i domaćina za obnovu tradicijske kulturne baštine i okoliša kroz volonterstvo i rad u zajednici, Dragodid, 19.-21. prosinca

pablo(6)
Nakon nekoliko godina rada na poslužitelju Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, otvoreni javni popis hrvatskih suhozida, interaktivna GIS baza Suhozid.hr je preseljena na platformu GISCloud, zahvaljujući programskoj podršci osvojenoj na natječaju GIS Day Contest 2016.

Više o procesu preseljenja i budućim planovima možete pročitati ovdje: Educating about Dry Stone Heritage in the Eastern Adriatic through Interactive Maps

pablo(3)
Naše članice i članovi su izlagali o raznim suhozidnim temama kod nas i u inozemstvu. Grga Frangeš i Miše Renić su s predavanjem “Suvremena relevantnost suhozida kao graditeljske tehnike” sudjelovali na ZMAG Konvenciji prirodnog graditeljstva u Vukomeriću u svibnju.

Mario Zaccaria je govorio o značaju suhozida za naše podneblje u Ponikvama tijekom svibanjske manifestacije Povratak korijenima u organizaciji Katedre Čakavskog sabora Bakarskoga kraja.

Filip Bubalo je u lipnju na povodom 60. rođendana Pomorskog muzeja u Orebiću, i ponovno u listopadu u crnogorskom Kotoru u okviru Vikenda u znaku naslijeđa, održao predavanja o iskustvima udruge na polju valorizacije, promoviranja i obnove suhozidne baštine.

Julia Bakota je u lipnju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu predstavila baštinski kamp Petrebišća 2017., u organizaciji mobilneEke – Platforme za mobilnost i međunarodnu suradnju etnologa i kulturnih antropologa. U Beogradu je sudjelovala na panel raspravi Heritage, Environment and Sense of Place u okviru konferencije Cultural Heritage Counts for Europe.

pablo(1)
Web stranica dragodid.org je dobila novo lice – umirovili smo formu bloga i prešli na pregledniji format u kojemu smo istaknuli: Suhozidne vijesti, O udruzi, Kontakti meštara, Arhiv i Suhozid.hr. Aktivirali smo i kalendar u gornjem desnom uglu, gdje najavljujemo domaća suhozidna zbivanja. Ukoliko i sami nešto organizirate, pošaljite nam najavu na info@dragodid.org i objavit ćemo je u kalendaru!

Na našoj web i Facebook stranici nastavljamo najavljivati i izvještavati o našim aktivnostima, objavljivati zanimljivosti sa suhozidne scene kod nas i vani te se povezivati s mnogim entuzijastima i znatiželjnicima.

HRT je prenio reportaže o provedenom baštinskom kampu Petrebišća 2017.: https://hrti.hrt.hr/video/show/3728626/ (od 33.57) i radionici obnove impozantnih bakarskih prezida pod Praputnjakom: http://www.hrt.hr/380877/ostalo/gradnja-suhozida

pablo
Dragodid je 2017. ispratio s 49 članica i članova (popis). Julia Bakota je predsjednica, a osim nje u upravnom odboru 2017. su bili Filip Bubalo, Filip Šrajer, Grga Frangeš i Miran Križanić.

Zahvaljujući institucionalnoj podršci Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva (2016.-2018.), uz voditelja ureda i financija, zaposlili smo i koordinatoricu programa na pola radnog vremena, čime smo pojačali svoje programske kapacitete. Udruga i dalje veliki dio svojih aktivnosti obavlja zahvaljujući dugotrajnom volontiranju svojih članova.

Financijski izvještaj udruge 4 Grada Dragodid za 2017. godinu možete preuzeti ovdje. Financijski izvještaj za 2017. godinu

Kontakt: info@dragodid.org

Share and Enjoy:
  • Facebook
  • Twitter
  • del.icio.us
  • Print
  • Tumblr

Post a Comment

Your email is never published nor shared. Required fields are marked *

*
*

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>

 atts
0

Press: Kulturni krajolik Srime

Dijelimo članak dr.sc. Jadrana Kale ”Srima – krajolik nastanka starog grada Šibenika, u rukama novog grada – Vodica” objavljen u dvomjesečniku Šibenik 2012.

(klikom na fotografiju preuzimate članak)

Screenshot_1

 

Dijelimo članak dr.sc. Jadrana Kale ”Srima – krajolik nastanka starog grada Šibenika, u rukama novog grada – Vodica” objavljen u dvomjesečniku Šibenik 2012. (klikom na fotografiju preuzimate članak)  

Read More »

 atts
0

Ivan Štefanić Umolina: arhitekt bez diplome

Ljubaznošću autora Berislava Horvatića i izdavača Denisa Lešića ekskluzivno objavljujemo članak pripremljen za novo izdanje časopisa Krčki val, studeni 2018.

U članku je predstavljen Ivan Štefanić Umolina (1868.-1949.), jedan od najpoznatijih graditelja suhozidnih i ne-suhozidnih građevina iz Drage Bašćanske na otoku Krku. Autor ističe lokalitet Za Kijcem na draškoj komunadi, gdje je Umolina osmislio i izgradio možda najpubliciraniji od čuvenih draških nadsvođenih bunara te sklop štalice – mošune – sa pripadajućim predvorjem i gromačama, zatim niz kvalitetno građenih gromača i obzidanih dolaca te vlastitu obiteljsku kuću u Dragi.

Njegove gromače su savršene, prepoznaju se izdaleka. Ulazi u njegove dolce i particele su široki, da dva vola mogu proći upregnuta u jaram. Njegova kuća je uzor savršenstva i pedanterije. U nedostatku dostojne lokalne konkurencije, natjecao se sa samim sobom…

Stoga nije čudno da su mu njegova djela osigurala pamćenje i poštovanje Dražana do danas, a početkom 2000-tih privukla i profesora teorije arhitekture dr. sc. Boruta Juvanca da ih zajedno s autorom teksta obiđe, izmjeri, nacrta i međunarodno publicira. Ostatak pročitajte sami.

“Krčki val” 71, studeni 2018, pp. 34-37

2_Za_Kijcen_BH_5361
foto: bunar Za Kijcem, Berislav Horvatić

Ljubaznošću autora Berislava Horvatića i izdavača Denisa Lešića ekskluzivno objavljujemo članak pripremljen za novo izdanje časopisa Krčki val, studeni 2018. U članku je predstavljen Ivan Štefanić Umolina (1868.-1949.), jedan od najpoznatijih graditelja suhozidnih i ne-suhozidnih građevina iz Drage Bašćanske na otoku Krku. Autor ističe lokalitet Za Kijcem na draškoj komunadi, gdje je Umolina osmislio i […]

Read More »

 atts
0

Oblici suhozidne arhitekture

Dijelimo vijest o još jednoj emisiji radio-serijala ”Baština, mi i svijet” urednice dr. Snješke Knežević posvećenoj suhozidu. U njoj su predstavljeni oblici u kojima se javlja suhozidna arhitektura u različitim sredinama, u oslonu na publikaciju Gradimo u kamenu udruge DRAGODID.

Emisija je dostupna ovdje: https://radio.hrt.hr/aod/oblici-suhozidne-arhitekture/272305/

Screenshot_1

Dijelimo vijest o još jednoj emisiji radio-serijala ”Baština, mi i svijet” urednice dr. Snješke Knežević posvećenoj suhozidu. U njoj su predstavljeni oblici u kojima se javlja suhozidna arhitektura u različitim sredinama, u oslonu na publikaciju Gradimo u kamenu udruge DRAGODID. Emisija je dostupna ovdje: https://radio.hrt.hr/aod/oblici-suhozidne-arhitekture/272305/

Read More »

 atts
0

Suhozid kao baština

Nedavno emitirana emisija radio-serijala ”Baština, mi i svijet” urednice dr. Snješke Knežević posvećena je suhozidu, a iz pera Filipa Šrajera, dipl.ing.arh. uz naratore Nataliju Stipić Matković i Ivana Kojundžića.

Emisija je dostupna ovdje: https://radio.hrt.hr/aod/suhozid-kao-bastina/271263/

Uvod: Fragmenti iz studije ”Suhozid kao baština – od simbola rada do rada na simbolu” arhitekta Filipa Šrajera, u kojoj raspravlja o suhozidu u baštinskim paradigmama 2o. stoljeća, predstavlja suhozidnu scenu i njezine protagoniste, govori o nastojanju pojedinaca i udruženja u istraživanju i obnovi suhozidnih gradnji, te predstavlja akciju Moj kažun i udrugu 4 GRADA DRAGODID, jedinstvenu u promociji i radu na suhozidnoj baštini.

Screenshot_3

Nedavno emitirana emisija radio-serijala ”Baština, mi i svijet” urednice dr. Snješke Knežević posvećena je suhozidu, a iz pera Filipa Šrajera, dipl.ing.arh. uz naratore Nataliju Stipić Matković i Ivana Kojundžića. Emisija je dostupna ovdje: https://radio.hrt.hr/aod/suhozid-kao-bastina/271263/ Uvod: Fragmenti iz studije ”Suhozid kao baština – od simbola rada do rada na simbolu” arhitekta Filipa Šrajera, u kojoj raspravlja […]

Read More »

 atts
0

Šoltanska bunja

Tekst: Mislav Tovarac
Foto: Andriano Nigoević, Filip Bubalo, M.T.

Krajem prošlog mjeseca naša ekipa vratila se na Šoltu nastaviti edukacijsku radionicu izgradnje male bunje u dvorištu OŠ Grohote započetu u petom mjesecu ove godine. Osnovna škola u Grohotama ima status Ekoškole što je posebna kategorija obrazovne institucije koja naglasak u kurikulumu stavlja na edukaciju svojih učenika o okolišu i naporu koji ljudske djelatnosti stavljaju na njega te redovito poduzimaju razne akcije kako bi rasteretili okoliš od učinka tih djelatnosti. Njeni učenici petih do osmih razreda već su se bavili temom tradicijskog graditeljstva kroz sve predmete, posebice zemljopis, povijest i fiziku.

A kada pričamo o okolišu i krajobrazu otoka Šolte, nezamislivo je pričati o njemu bez da se spomene suhozidna arhitektura koja ga velikim dijelom i definira.

Povijesno gledano, život na Šolti bio je vezan uz tradicijske aktivnosti poput poljodjelstva, ribarstva i proizvodnje vapna. Arhitektura poput bunji, suhozida i vapnenica koja je proizašla iz upravo tih djelatnosti bila je strogo funkcionalna i prilagođena prirodnom okolišu i kao takva kontinuirano postojala stoljećima. No, početkom 20. stoljeća stvari se ubrzano mijenjaju i tradicijsku arhitekturu ubrzano zamjenjuje moderna koja počinje mijenjati naličje otoka.

S time na umu pokrenut je projekt transfera vještine suhozidanja kroz izgradnju bunje u kojem smo i sami sudjelovali, s ciljem prijenosa znanja zidanja u suho i edukacije mlađih generacija o značaju tradicije i njenog odnosa s okolišem. Projekt je realiziran uz podršku Ministarstva kulturekroz program zaštite nematerijalne kulture i stručnu pomoć Konzervatorskog odjela u Splitu.

U prvoj fazi projekta provedenoj u petom mjesecu, kroz nekoliko dana izgradili smo temelj i zidove bunje. U svakoj fazi izgradnje sudjelovalo je po nekoliko razreda OŠ Grohote i nekolicina lokalnih meštara suhozidara čija su nam stručnost i znanjepomogli u izvedbi projekta, te članovi lokalne zajednice koji su uvelike doprinijeli izvedbi projekta kroz donaciju kamene građe.

image001
Foto 1. Temelji i priprema za gradnju

Kroz tih par dana učenici su imali priliku detaljno promatrati kako se gradi u suho te su i sami izgradili nekoliko manjih zidova kako bi se okušali u tehnici.

image002
Foto 2. Demonstracija poučnim materijalima

image003
Foto 3. Priprema za početak radova

image004
Foto 4. Nazire se forma

image005
Foto 5. Inspekcija na terenu

image006
Foto 6. Kraj prve faze

U drugoj fazi, dovršenoj prošli mjesec, podignut je krov izgrađen tehnikom nepravog svoda. Takav krov je samonosiv i predstavlja impresivan element tradicijske arhitekture. Krov se pokriva kamenim pločama koje se u svakom sljedećem redu ubacuju prema unutrašnjosti bunje. Učenici su i u ovoj fazi promatrali čitav proces pokrovljavanja i sami vježbali kako se to radi gradeći malene svodove na improviziranom poligonu od preostalog materijala za krov.

image007
 Foto 7. Krovne ploče i metoda slaganja

image008
Foto 8. Pogled iznutra

Završetkom akcije dovršena je ova faza bunje, a učenici su osviješteni o tradiciji svojeg otoka i osnaženi da ju dalje razvijaju i prakticiraju. U budućnosti se još planira dovršiti njen vanjski plašt.

image009
Foto 9. Kraj

Zahvaljujemo školi i roditeljima na ukazanom povjerenju, osiguranom smještaju i donaciji kamena za zidove i krov,lokalnoj zajednici i meštrima na sudjelovanju i demonstraciji znanja i mnogim Šoltanima koji su došli pomoći i dati ruku od kojih je najstariji Josip Zlenić-Zenso, majstor suhozidar koji je učenicima iz vlastitog iskustva ispričao kako, gdje i zašto su se gradile vapnenice i bunje  te Konzervatorskom odjelu u Splitu na stručnom savjetovanju i pomoći.

Tekst: Mislav Tovarac Foto: Andriano Nigoević, Filip Bubalo, M.T. Krajem prošlog mjeseca naša ekipa vratila se na Šoltu nastaviti edukacijsku radionicu izgradnje male bunje u dvorištu OŠ Grohote započetu u petom mjesecu ove godine. Osnovna škola u Grohotama ima status Ekoškole što je posebna kategorija obrazovne institucije koja naglasak u kurikulumu stavlja na edukaciju svojih […]

Read More »