Dragodid u 2017.

U 2017. udruga DRAGODID je uspješno provodila svoje ciljeve: istraživanje i reaktualizaciju suhozidnog graditeljstva i ostalih tradicijskih graditeljskih tehnika kao temelja za održivi razvoj i očuvanje okoliša te zaštitu materijalne i nematerijalne kulturne baštine.

IMG_2889
Kao najvažniji događaj domaće suhozidne scene protekle godine izdvajamo trajnu zaštitu umijeća suhozidne gradnje kao nematerijalnog kulturnog dobra RH. Rješenje nas je potaknulo na češće i kvalitetnije uključivanje nositelja kulturnog dobra u suhozidne aktivnosti diljem zemlje, dokumentiranje njihove vještine, a i na istraživanje novih! Ove godine iščekujemo rezultate zajedničke nominacije umijeća suhozidne gradnje na UNESCO popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

Održali smo međunarodni baštinski volonterski kamp Petrebišća 8. godinu zaredom tijekom kojeg se 28 studenata i mladih profesionalaca, uz suhozid, pozabavilo slamom popravkom slamnatog krova suhozidne štalice. U selu Dragodid smo održali niz radionica sanacije krovova od kamenih ploča i jednu nezaboravnu turističku edukativnu radionicu sa sudionicima iz daleke Skandinavije i još dalje Malezije.

Malo detaljnije o ovim i našim ostalim prošlogodišnjim postignućima čitajte ovdje. Uživajte!

pablo(4)
Prvo otvaranje poštanskog sandučića u 2017. nam je donijelo toliko očekivano Rješenje o trajnoj zaštiti umijeća suhozidne gradnje kao nematerijalnog kulturnog dobra RH. Uspostavljen je i inicijalni popis nositelja, reprezentativnih meštara suhozida i organizacija koje se njime kontinuirano bave – njih 53. U nastavku godine smo nastavili istraživati, animirati i dokumentirati nove potencijalne nositelje, ponovljenim pozivom na webu, jednim nacionalnim istraživanjem te jednim na razini Splitsko-dalmatinske županije. Prikupili smo brojne interese i ostvarili kontakte s onima do kojih u prvoj rundi nismo došli, pa tako popisu slijedi godišnje ažuriranje.

U ožujku smo zajedno s Ciprom, Francuskom, Grčkom, Italijom, Slovenijom, Španjolskom i Švicarskom nominirali umijeće suhozidne gradnje za UNESCO nematerijalnu kulturnu baštinu čovječanstva. Rezultati nominacije se očekuju krajem 2018., a u procesu pripreme nas je najviše dirnula podrška samih nositelja, koja daje smisao svemu dosad obavljenom.

pablo(5)
Projekt Stone by stone : heritage and active citizenship bavio se uključivanjem mladih u tradicijsko umijeće gradnje suhozida Francuske, Hrvatske i Portugala. Koordinator projekta je bio francuski DECLAM, a partneri su uz Dragodid bili portugalski Palombar i francuski REMPART. Projekt je proveden kao razmjena mladih u okviru Erasmus+ programa. Glavna aktivnost se odvila u napuštenom francuskom selu Hameau de Barrières u tipičnom krajobrazu jugozapadne Francuske, gdje je šesteročlana Dragodid ekipa provela tjedan dana obnavljajući suhozidne kućice i pomoćne objekte.

U rumunjskom selu Cartisoara održao se projekt Cluster CUCA 2017 u kojemu smo sudjelovali s rumunjskim (DALA foundation), francuskim i portugalskim kolegama, financiran od rumunjskog Ministarstva kulture. Četveročlana Dragodid ekipa je u desetak dana vodila i sudjelovala na radionicama tradicijskih tehnika gradnje, istražila arhitekturu i krajobraz ruralnog prostora i planirala razvoj lokalnog kulturnog centra.

pablo(2)
(1) Voditelji obnove lokve Benča u organizaciji JU PP Vransko jezero, 4. veljače Izvještaj

(2) Sudionici obnove vapnenice u Pučišćima na Braču u organizaciji udruge Zemlja za nas, 11.-12. ožujka Izvještaj

(3) Voditelji i volonteri radionice obnove podzida u vinogradu Takala nad Bakarskim zaljevom u suradnji s Poljoprivrednom zadrugom Dolčina Praputnjak i KDU Praputnjak, 25.-26. ožujka Izvještaj

(4) Voditelji radionice obnove suhozida na Kotoru u Crikvenici u organizaciji Muzeja Grada Crikvenice, 19.-23. travnja Izvještaj

(5) Supervizori volontera volonterskog programa ”Suhozidar Parka prirode Vransko jezero, 17. – 22. travnja

(6) Voditelji radionice izgradnje ”kapareta” – suhozidnog doma za kapare, u organizaciji platforme SEA Silba Environment Art, 24.-27. travnja Izvještaj

(7) Voditelji i volonteri radionice gradnje spiralnog suhozidnog puta u Milni na Braču u organizaciji udruge Gea Viva, 12. i 13. svibnja Izvještaj

(8,9) Voditelji radionice izgradnje suhozida mediteranskog školskog vrta u organizaciji O.Š. Sv. Filip i Jakov, 23. svibnja; 22. studenoga

(10) Voditelji radionice obnove suhozida u Prizdrini na Pelješcu u organizaciji Pomorskog muzeja iz Orebića, 26.-27. svibnja Izvještaj

(11) Voditelji i volonteri radionice obnove suhozida na Slibi u organizaciji Društva za zaštitu prirodne i kulturne baštine otoka Silbe, 26.-28. svibnja Izvještaj

(12,13) Voditelji radionice obnove suhozida školskog vrta u organizaciji Waldorfske škole u Rijeci, 3.-4. lipnja; 18.-19. studenoga Izvještaj

(14) Voditelji i volonteri radionice suhozida u dvorištu Tehničkog muzeja Nikola Tesla u Zagrebu u organizaciji Muzeja, 10.-11. lipnja Foto

(15) Voditelji suhozidne škole u prirodi u masliniku Barbinje na Velom Ižu u organizaciji švicarske udruge Maslinova gora, 10.-20. lipnja Izvještaj

(16-19) Glavni organizatori, voditelji i volonteri četiri radionice sanacije krovova suhozidnih kuća i voditelji eko akcije u selu Dragodid, 16.-18. lipnja; 17.-23. srpnja; 3.-12. kolovoza, 16. listopada Izvještaj

(20) Voditelji radionice suhozida u sklopu 8. Festivala levande u Velom Grablju na Hvaru u organizaciji udruge Pjover, 30. lipnja

(21) Glavni organizatori i voditelji međunarodne radionice suhozida u selu Dragodid, 21. srpnja Izvještaj

(22) Glavni organizatori, voditelji i volonteri 8. suhozidnog međunarodnog volonterskog kampa Petrebišća 2017. u Petrebišćima na Učki, 29. srpnja – 6. kolovoza Izvještaj

(23) Voditelji i volonteri radionice obnove suhozida na Olibu u organizaciji udruge Sol, 9.-11. kolovoza Izvještaj

(24) Voditelji radionice izgradnje podzida od riječnih oblutaka u selu Cartisoara, Rumunjskoj, 14.-24. kolovoza Izvještaj

(25) Sudionici obnove radionice suhozida u Villandrautu, Francuskoj, 9.-16. rujna Izvještaj

(26, 27) Glavni organizatori, voditelji i volonteri radionice obnove suhozida, Vele i Male Mune, 23-24. rujna; 11. studenoga

(28) Voditelji suhozidnog team-building događaja na Vranskom jezeru, 29. rujna Izvještaj

(29) Sudionici radionice obnove suhozida u organizaciji Centra za zdravo odrastanje Idem i ja, Zagazine, Mali Lošinj, 30. rujna Izvještaj

(30) Voditelji i volonteri suhozidne radionice u sklopu 45. Kreativnih dana Fausta Vrančića na Prviću u organizaciji udruge Otok, 30.rujna -1. listopada Prvić Izvještaj

(31) Voditelji radionice obnove suhozida školskog vrta u organizaciji O.Š. Gornja Vežica, Rijeka, 4. listopada

(32) Voditelji radionice obnove suhozida za studente arheologije, Turanj, 11.-12. listopada

(33) Voditelji radionice gradnje zaštitnog suhozida na arheološkom lokalitetu Kupinovik u starogradskoj Hori, 13. listopada

(34) Voditelji radionice tradicijskog načina gradnje i življenja za djecu komiškog vrtića, Dragodid, 17. listopada

(35) Voditelji radionice obnove suhozida, Gornja Lastva, Crna Gora, 29. listopada Foto

(36) Voditelji kreativne suhozidne radionice za djecu i radionice obnove suhozida u Tkonu na Pašmanu, 24.-25. studenoga

(37) Organizatori Pilot razmjene volontera i domaćina za obnovu tradicijske kulturne baštine i okoliša kroz volonterstvo i rad u zajednici, Dragodid, 19.-21. prosinca

pablo(6)
Nakon nekoliko godina rada na poslužitelju Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, otvoreni javni popis hrvatskih suhozida, interaktivna GIS baza Suhozid.hr je preseljena na platformu GISCloud, zahvaljujući programskoj podršci osvojenoj na natječaju GIS Day Contest 2016.

Više o procesu preseljenja i budućim planovima možete pročitati ovdje: Educating about Dry Stone Heritage in the Eastern Adriatic through Interactive Maps

pablo(3)
Naše članice i članovi su izlagali o raznim suhozidnim temama kod nas i u inozemstvu. Grga Frangeš i Miše Renić su s predavanjem “Suvremena relevantnost suhozida kao graditeljske tehnike” sudjelovali na ZMAG Konvenciji prirodnog graditeljstva u Vukomeriću u svibnju.

Mario Zaccaria je govorio o značaju suhozida za naše podneblje u Ponikvama tijekom svibanjske manifestacije Povratak korijenima u organizaciji Katedre Čakavskog sabora Bakarskoga kraja.

Filip Bubalo je u lipnju na povodom 60. rođendana Pomorskog muzeja u Orebiću, i ponovno u listopadu u crnogorskom Kotoru u okviru Vikenda u znaku naslijeđa, održao predavanja o iskustvima udruge na polju valorizacije, promoviranja i obnove suhozidne baštine.

Julia Bakota je u lipnju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu predstavila baštinski kamp Petrebišća 2017., u organizaciji mobilneEke – Platforme za mobilnost i međunarodnu suradnju etnologa i kulturnih antropologa. U Beogradu je sudjelovala na panel raspravi Heritage, Environment and Sense of Place u okviru konferencije Cultural Heritage Counts for Europe.

pablo(1)
Web stranica dragodid.org je dobila novo lice – umirovili smo formu bloga i prešli na pregledniji format u kojemu smo istaknuli: Suhozidne vijesti, O udruzi, Kontakti meštara, Arhiv i Suhozid.hr. Aktivirali smo i kalendar u gornjem desnom uglu, gdje najavljujemo domaća suhozidna zbivanja. Ukoliko i sami nešto organizirate, pošaljite nam najavu na info@dragodid.org i objavit ćemo je u kalendaru!

Na našoj web i Facebook stranici nastavljamo najavljivati i izvještavati o našim aktivnostima, objavljivati zanimljivosti sa suhozidne scene kod nas i vani te se povezivati s mnogim entuzijastima i znatiželjnicima.

HRT je prenio reportaže o provedenom baštinskom kampu Petrebišća 2017.: https://hrti.hrt.hr/video/show/3728626/ (od 33.57) i radionici obnove impozantnih bakarskih prezida pod Praputnjakom: http://www.hrt.hr/380877/ostalo/gradnja-suhozida

pablo
Dragodid je 2017. ispratio s 49 članica i članova (popis). Julia Bakota je predsjednica, a osim nje u upravnom odboru 2017. su bili Filip Bubalo, Filip Šrajer, Grga Frangeš i Miran Križanić.

Zahvaljujući institucionalnoj podršci Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva (2016.-2018.), uz voditelja ureda i financija, zaposlili smo i koordinatoricu programa na pola radnog vremena, čime smo pojačali svoje programske kapacitete. Udruga i dalje veliki dio svojih aktivnosti obavlja zahvaljujući dugotrajnom volontiranju svojih članova.

Financijski izvještaj udruge 4 Grada Dragodid za 2017. godinu možete preuzeti ovdje. Financijski izvještaj za 2017. godinu

Kontakt: info@dragodid.org

Share and Enjoy:
  • Facebook
  • Twitter
  • del.icio.us
  • Print
  • Tumblr

Post a Comment

Your email is never published nor shared. Required fields are marked *

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <s> <strike> <strong>

*
*

 atts
0

Planet Brusnik

Piše: Ana Burić

Foto: Vis Archipelago Unesco Global Geopark, Alternatura, Ana Burić

Početkom  listopada sudjelovali smo kao partneri na projektu “Planet Brusnik” organiziran od strane Vis Archipelago Unesco Global Geoparka, te financiran preko natječaja za Financiranje projekata/programa/aktivnosti iz područja kulture i društvenih događanja u 2022. godini Splitsko dalmatinske županije – Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, tehničku kulturu i sport.

Cilj projekta bio je promocija I očuvanje, te upoznavanje ljudi s geološkom, prirodnom, kulturnom I povijesnom baštinom crnog bisera Viškog arhipelaga, malenog otočića Brusnika smještenog 13 nautičkih milja (oko 23,5 km) jugozapadno od Komiže. Brusnik je otok veličine svega 0,049 m2, no prepun specifičnih karakteristika koji ga čine jedinstvenim. Naime, Brusnik (kao i Jabuka) građen je od subvulkanskog dijabaza (od kojeg se izrađuju brusevi za oštrenje noževa, odakle potiče i samo ime) nastalog kristalizacijom magme pred više od 150 milijuna godina na putu iz dubokog magmatskog centra prema površini Zemlje. Ono što ga dodatno čini zanimljivim je činjenica da je Brusnik otok koji konstantno „raste“ tj. izdiže se čemu svjedoče konglomerati od oblutaka s paleo-žala  smješteni na samom vrhu otoka.

Sl 1. Brusnik iz zraka s mikrolokacijama ribarske arhitekture

Unatoč izrazito nepristupačnom položaju uzrokovanim izloženosti snažnim južim i zapadnim vjetrovima i surovim vremenskim uvjetima, no zahvaljujući bogatom morskom dnu, kroz povijest Brusnik je odigrao bitnu ulogu u razvoju ribarstava i maritimne kulture te predstavlja jedinstveni spomenik ribarske arhitekture. Na otoku se, uz ribarske nastambe na samom žalu koje su služile za soljenje riba i zaklon ribarima, nalaze i prirodni bazeni ograđeni također suhozidnom tehnikom magmatskim stijenama, koji su služili za čuvanje ulovljenih jastoga, tzv jastožere. Jastožere su smještene u samom centru otoka, u klancu s depresijom ispunjenom morskom vodom.

Sl 2. Jastožere
Sl 3. Žalo s nastambama 
Sl 4. Žalo s nastambama

Program je bio osmišljen kao dvodnevna radionica obnove suhozidnih struktura ribarskih nastambi građenih od valutica dijabaze raznih veličina koje čine Brusničko žalo. Upravo zbog morfološke specifičnosti i izloženosti vremenskim prilikama i neprilikama, zbog jake tramontane prvi dan radionice bili smo primorani promijeniti raspored te je planirani program održan u prostorijama Geoparka u Komiži. Geolog Geoparka Filip Prelec održao je uvodno predavanje prijavljenim sudionicima o geološkoj povijesti samog otoka začinjeno brojnim zanimljivostima i činjenicama. Alen Čikada predstavnik Kallokve i član Dragodida održao je predavanje o krškim lokvama i njihovim obnovama, dok je Ana Burić, također iz Dragodida, održala predavanje o suhozidnoj baštini i samoj Udruzi.

Sl 5. Predavanja u prostorijama Geoparka

Drugi dan radionice vrijeme nas je poslužilo pa smo rano ujutro isplovili s komiške rive, te se uputili put Brusnika.

Broj prijavljenih sudionika premašio je prvotna očekivanja pa je put do lokacije bio organiziran s dva jako različita plovila, kako izgledom, brzinom, tako i doživljajem, tradicionalnom gajetom falkušom, te gliserom.

Sl 6. Dio tima na falkuši
Sl 7. Dio tima na gliseru
Sl 8. Istraživanje otoka

Kao organizatori bili smo dio brzog tima koji je do Brusnika stigao gliserom za nepunih 45 min. Čekajući ostatak obišili smo i istražili otok, te definirali točnu lokaciju planirane obnove.

Nakon što je ostatak doplovio falkušom krenulo je upoznavanje s lokalitetom i samo zidanje. Jedno jako zanimljivo suhozidanje, pogotovo za ovaj dio Jadrana koji je većinski građen od vapnenca i dolomita. Naime, magmatsko porijeklo, te stalni utjecaj mora i vjetra oblikovao je stijene u izrazito teške, predivne, masivne oblutke u svim nijansama sive boje.

Sl 9. Valutice dijabaze

Lokalitet koji smo obnavljali nalazi se na plaži na sjeverozapadnoj strani otoka okrenutoj prema Svetom Andriji. Na obje strane plaže (SI i JZ) nalazile su se suhozidine strukture koje su ribari gradili kao nastambe za višednevni boravak dok su tu boravili zbog pučinskog ribolova. Nastambe su bile nepravilnih formi, sa zidovima građenim suhozidnom tehnikom od oblutaka dijabaze sa samog žala, pokrivene borovom građom sa susjednog Svetog Andrije. Strukture na sjevroistočnoj strani plaže, zahvaljujući boljoj poziciji u odnosu na snažne vjetrove ostale su bolje sačuvane, a nama su poslužile kao referentni primjer za obnovu nastambi na zapadnoj strani vale gdje su od originalnih struktura ostale samo naznake.

Iako su osnove zdanja ipak jednake, zidanje ovakvim kamenom zbog svog oblika, težine pokazalo se kao vrlo specifično i interesantno iskustvo.

Petnaestak volontera s dva voditelja u cca 3 sata savladalo je navedene tehnike i obnovilo je zamišljeni obim. Zadovoljni obavljenim radom okrijepili smo se, pokupili naš i zatečen otpad, pozdravili se s endemskim crnim guštericama, te napustili otok ostavivši obnovljene ribarske nastambe na milost i nemilost nemilosrdnim vremenskim prilikama na otvorenom moru.

Sl 10./11. Početak rada  na ruševnim ostatcima
Sl 12./13. Nastambe nakon obnove

Na povratku za Komižu ekipe su se zamijenile u brodovima kako bi svi imali priliku doživjeti iskustvo plovidbe na jednoj od šest novoizgrađenih replika falkuš e-jedinstvenog modela drvene gajete tradicionalne za Komižu koju su ribari razvili prilagodivši je uvjetima ribolova i navigacije na najudaljenijim rutama (više o falkuši: https://www.gajetafalkusa.com/hr/, http://ars-halieutica.hr/).

Sl 14. Povratak falkušom za Komižu

I za kraj, jedreći nazad, s Brusnikom i sutonom u pozadini, imali smo priliku saznati mnoge zanimljivost o povijesti i maritimnoj baštini Komiže, povijesti i razvoju falkuše, njenoj veličini i važnosti od strane kapetana Pina Vojković.

Put do lokacije tradicionalnom gajetom s jednog pučinskog otoka na još manji otok vulkanskog porijekla, suhozidanje magmatskim stijenama, gotovo svi volonteri iz različitih zemalja, činjenice su koje su ovu radionicu učinili vrlo egzotičnom i nadamo se sličnim akcijama u budućnosti.

Piše: Ana Burić Foto: Vis Archipelago Unesco Global Geopark, Alternatura, Ana Burić Početkom  listopada sudjelovali smo kao partneri na projektu “Planet Brusnik” organiziran od strane Vis Archipelago Unesco Global Geoparka, te financiran preko natječaja za Financiranje projekata/programa/aktivnosti iz područja kulture i društvenih događanja u 2022. godini Splitsko dalmatinske županije – Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, […]

Read More »

 atts
0

Još pet dana za prijavu na travanjski znanstveni skup o suhozidima koji će se održati – u bunji

Podsjećamo istraživače krajolika digitalnim alatima da je 31. siječnja 2023. zadnji rok za prijavu izlaganja za znanstveni skup “CROWDSOURCING LANDSCAPES” — DIGITALNO BILJEŽENJE KRAJOLIKA koji će se održati 13.-15.4.2023. u Domaćinovoj bunji na Srimi!

Podsjećamo istraživače krajolika digitalnim alatima da je 31. siječnja 2023. zadnji rok za prijavu izlaganja za znanstveni skup “CROWDSOURCING LANDSCAPES” — DIGITALNO BILJEŽENJE KRAJOLIKA koji će se održati 13.-15.4.2023. u Domaćinovoj bunji na Srimi!

Read More »

 atts
0

Obnova zlarinske lokve

Tekst: Duje Mikelić

Foto: Tea Truta, Ana Jadrijević, Andrea Čeko

Dana 23.9. ekipa Dragodida se ponovo vratila na Insula Auri. Zlatni otok ima jednako tako zlatne i aktivne stanovnike koji udruženi u lokalnu udrugu Tatavaka pomalo već završavaju projekt „LOKVICA CENTAR BIORAZNOLIKOSTI ZLARINA“ (više o uključenima u projekt i prethodnim fazama pogledajte ovdje).

Iako smo u petak bili ograničeni s vremenom, pošto je akcija krenula poslijepodne, odrađen je veliki posao. Udruženi s lokalnim snagama i pridošlicama sa Cipra i iz Kalifornije očistili smo južni dio lokve od urušenog zida. Preko tri kubika kamena je izvučeno, sortirano i pripremljeno za daljnje vikend-slaganje.

Slika 1: Izvlačenje i sortiranje kamena iz lokve
Slika 2: Dio sudionika sa dijelom izvađenog materijala

Subota je krenula radno od ranoga jutra i pod direktivom stučnjaka za obnovu lokve, a ujedno i našega člana, Alena Čikade gradilište je podijeljeno na tri dijela.  To su redom: dovršavanje i nastavak gradnje obzida lokve kao centralni i najvažniji dio ovog terena, zatim gradnja okolnog zida u svrhu estetskog uokviravanja cijelog lokaliteta te postava  tri klupice u formi gabiona. Redom rada, redom smijeha, redom pizze odrađeno je i više nego što je planirano za taj dan. Već prethodno sagrađeni obzid je popravljen i podignut na predviđenu razinu na koju ide (nažalost, ali u službi funkcionalnosti) betonska deka. Impresivni „kantun“ je vješto napravljen od strane Alena i dodatno je ojačan radi potencijalnog šetanja posjetitelja po njemu. Niski zidić na sjevernoj strani je napravljen i zanimljivo izveden s prijelazom u improviziranu klupčicu. Gabioni postavljeni i napunjeni. Sve od navedenog testirano je od našeg dragog prijatelja Safeta.

Slika 3: Red rada na obzidu lokve
Slika 4: Red rada na okolnom zidu
Slika 5: Red rada kod postavljanja gideona
Slika 6: Red rada kod popunjavanja obzida
Slika 7: Red rada na obzidu
Slika 8: Red pizze
Slika 9 : Nadzornik Safet

Nedjeljni plan uključivao je vizualno dovršavanje napravljenih zadataka, čišćenje terena i u slučaju ostatka vremena odrađivanjem nekog brzog radnog zadataka. No nažalost, s jutrom nam je došla i genovska ciklona s obilnim padalinama. Pošto su dogovoreni planovi pali u vodu, neki su to iskoristili za povratak privatnim obavezama na kopnu, a drugi za detaljnije upoznavanje s otokom i njegovom baštinom. Nekoliko dokumentaraca, misa sa lokalcima, posjet starom selu Borovici i maloj špilji, potraga za bunjama, ručak – sve nam je to uspjelo prije katamarana u 15:30. Pogled s mora na otok u kretnji prema Šibeniku ostavlja mali žal za nedovršenim poslom, ali i blagi osmjeh znajući da ćemo se uskoro vratiti dovršiti započeto kod ovih zlatnih ljudi.

Slika 10: Završni rezultat
Slika 11: Završnji rezultat okolnog zida
Slika 12: Dio ekipe sa dijelom rezultata

Tekst: Duje Mikelić Foto: Tea Truta, Ana Jadrijević, Andrea Čeko Dana 23.9. ekipa Dragodida se ponovo vratila na Insula Auri. Zlatni otok ima jednako tako zlatne i aktivne stanovnike koji udruženi u lokalnu udrugu Tatavaka pomalo već završavaju projekt „LOKVICA CENTAR BIORAZNOLIKOSTI ZLARINA“ (više o uključenima u projekt i prethodnim fazama pogledajte ovdje). Iako smo […]

Read More »

 atts
0

Kamik i gromači 3

Tekst: Miše Renić

Foto: Mario Zaccaria

U organizaciji udruge Brsečki česan dana 23.-24.07.2022. realizirana je suhozidna radionica u Etnološkom parku “Anton Plašimuha”, potpomognuta od Općine Lovran, Primorsko-goranske županije i Ministarstva kulture. Uz voditelje iz udruge Dragodid, skupilo se dvadesetak volontera svih dobnih skupina, te se u dva dana popravilo 35 m2 suhozida. Kuriozitet lokacije  je što se točno zna da je prije 150 godina gospodin Anton Plašimuha sagradio te suhozidne terase, koje su impresivne dimenzijama, kako širinom, tako i visinom.

Kao i obično, najviše vremena je otišlo na čišćenje urušenih dijelova suhozida, sortiranje kamena i popravak posteljice za zid, nakon čega je zid brzo dosegnuo svoju nekadašnju visinu, a stečene vještine će sudionici veselo primijeniti u svom dvorištu. Dio volontera spavao je na otvorenom u kampu, gdje se uz prekrasne vizure na Kvarner miješaju zvuci domaćih i divljih životinja, a strani turisti su se uz plažne aktivnosti mogli okušati i u suhozidnim.

Tekst: Miše Renić Foto: Mario Zaccaria U organizaciji udruge Brsečki česan dana 23.-24.07.2022. realizirana je suhozidna radionica u Etnološkom parku “Anton Plašimuha”, potpomognuta od Općine Lovran, Primorsko-goranske županije i Ministarstva kulture. Uz voditelje iz udruge Dragodid, skupilo se dvadesetak volontera svih dobnih skupina, te se u dva dana popravilo 35 m2 suhozida. Kuriozitet lokacije  je […]

Read More »

 atts
0

Logorun ili Veliki škoj

Tekst i foto: Fran Polan

Krajem listopada ove godine Dragodid je vodio, a ured Prostorne taktike d.o.o. organizirao radionicu rekonstrukcije suhozida na otoku Logorunu. Veliki škoj, kako ga naziva lokalno stanovništvo, nenaseljeni je otočić udaljen niti 500 metara odnosno tek nekoliko minuta vožnje brodicom od Tribunja, pitoresknog mjesta u blizini grada Vodica. Premda nenaseljen, pojedini napušteni objekti i strukture vrlo jasno sugeriraju da se otok nekoć povremeno i privremeno koristio; što za potrebe vojske, što u svrhu rezervata za magarce. Najprije austro-ugarska mornarica za sobom ostavlja sklop raštrkanih vojnih objekata, danas skrivenih i vegetacijom obraslih podzemnih i nadzemnih bunkera, povezanih tunela te topovskih gnijezda. Zatim 1990-ih godina skupina Tribunjaca osniva udrugu za zaštitu dalmatinskih tovara te otočić Lukovnik (Mali škoj) postaje prvi svjetski rezervat za zaštitu magaraca. Otok ubrzo postaje premalen pa im se novo utočište pronalazi upravo u Velom Škoju. Za te potrebe revitalizirane su poneke postojeće vojne strukture te su izgrađeni obalno pristanište, gusterna, veći ugostiteljski objekt i nekoliko sad već porušenih servisnih objekata poput štala za magarce i spremišta za alat. Upravo te uglavnom suhozidne strukture ukazuju na nekoć intenzivno i često korištenje otoka, kao i na potrebu njegove valorizacije i revitalizacije.

Dvodnevna radionica nastavak je interdisciplinarnog edukativnog projekta Logorun – Otočke taktike usmjerenog na razvoj potencijala demilitariziranih i slabo iskorištenih prostora šibenskog arhipelaga i okolice. U okviru projekta prošle su godine održani seminar i radionica, čiji je case study bio demilitarizirani sklop, a prilikom koje su radne grupe pod mentorstvom stručnjaka detektirale prostorne i programske potencijale te prezentirale prijedloge revitalizacije, obnove i reprogramacije pripadajuće zone otoka. Projekt nastaje zahvaljujući ranijoj neformalnoj lokalnoj inicijativi i općini Tribunj kojoj 2018. godine tadašnje Ministarstvo dodjeljuje istočnu trećinu otoka na upravljanje idućih 50 godina. Otok će uskoro udomiti Edukacijski centar dalmatinskog magarca čije idejno rješenje izrađuje arhitektonski ured Prostorne taktike, a obnovljeni suhozidi postat će integralni dio budućeg projekta koji će otoku vratiti nekoć izgubljeni identitet.

Prvi dan započinje s lokacije kolokvijalnog naziva tovar; male luke i pristaništa s kojeg su početkom stoljeća prevozili magarce do Velog i Malog škoja, a gdje je danas u zahvalnost toj životinji podignut spomenik kao simbol rada, radinosti i predanosti. Laganom vožnjom stižemo na jedini logorunski mol te započinjemo obilazak otoka i potragu za potencijalnim lokacijama obnove. Nasuprot pristaništa uočljiv je kompleks nekadašnjih gospodarskih objekata, magarećih štala i jedan veći napušteni ugostiteljski objekt, jedini s još neurušenim krovom. U blizini se nalazi gusterna obzidana suhozidom koji samo što se nije rasuo; ideju za njegovom obnovom iz sigurnosnih razloga ubrzo odbacujemo. Primjećujemo nekoliko duljih podzida, mjestimično urušenih najvjerojatnije uslijed vodenih bujica, a uz probijene staze vidljive su linijske strukture suhozida ili nanizanih rubnih kamena koji diktiraju put. Na samoj granici zone pod upravom općine, u čijoj blizini započinju bizarno izduljene privatne parcele od jedne do druge strane otoka, stižemo do blage padine uz obalu uz koju se nalazi urušeni armiranobetonski objekt gdje detektiramo nekoliko jedva vidljivih ostataka nekadašnjih suhozidnih podzida. Uz informaciju da je na toj lokaciji u sklopu projekata prošlogodišnjeg seminara zamišljena zona za kampiranje i boravak na otvorenom, pada odluka da će se radionica održati upravo ovdje. Svjesni obima posla, dogovaramo se da će se u iduća dva dana izgraditi dva podzida s dvije zemljane terase na kojoj će se smjestiti budući šatori. Lokacija na kojoj će se raditi nalazi se blizu obale, zahvaćena je gustom šumom alepskog bora i makije te je puna vapnenačke stijene.

Kasnije popodne stižemo u nedavno obnovljeno potkrovlje zgrade Općine gdje uz načelnika općine i Luke i Antonije iz Prostornih taktika zainteresiranim sudionicima predstavljamo projekt i program. Nakon uvodnih riječi načelnika i predstavljanja publikacije prošlogodišnje radionice, održali smo predavanje o povijesti i tehnikama gradnje i obnove suhozida, kao i o radu same udruge. Predavanje se pokazalo uspješnim; uz prijavljene sudionike pridružuje nam se još dvoje zainteresiranih volontera!

Prvi dan radionice započinje dolaskom na otok, pripremom terena te osiguravanjem dovoljne količine tekućine i hrane za 15ak sudionika. Uskoro pristižu polaznici radionice kojima nakon jučerašnjeg teorijskog dijela predavanja, prezentiramo ključne informacije i demonstriramo praktične tehnike gradnje potrebne za svladavanje znanja o obnovi suhozida. Teren je najprije bilo potrebno raščistiti od površinskog zemljanog sloja te raskopati zemlju do temelja postojeće strukture nekadašnjeg suhozida. Kao baza za alat, hranu i ostale potrepštine poslužile su gromade urušenog betonskog zida obližnje štale. Do pauze za ručak postavljen je spomenuti temeljni sloj zida, a zbog nedostatka većih stijena, bilo ih je potrebno pronaći u okolici lokacije. Nakon osmosatnog rada zid je gotovo u potpunosti završen; potrebno je dodati posljednji sloj kamenih ploča (koje su tamo rijetke), nasuti i nabiti zemlju koji sagrađeni podzid zadržava te isti proces ponoviti i za drugi, niži podzid podno prvog.

Sutradan, umor je vidno prisutan, ali entuzijazam prevladava. Promjena sata uslijed zimskog računanja vremena dodaje nam sat vremena sna više, pa spremni nastavljamo s radom. S nešto izmijenjenim timom sudionika (neki su otišli, drugi su stigli) dovršavamo započeto i podzid je ubrzo podignut. Efektnim nasipavanjem i nabijanjem zemlje za izravnavanje gornje terase zid proglašavamo izgrađenim. Nakon kratke pauze i rasprave o potencijalnom manjku vremena za završetak donjeg podzida, bacamo se na posao i u nekoliko sati, s već uhodanom ekipom, sličnim postupkom dovršavamo i drugi, nešto niži podzid. Time nastaju dvije zaravnjene zemljane terase koje će prema slobodnim procjenama u budućnosti moći primiti do osam šatora i poneki hammock. Dan je zaključen proslavom rođendana jedne od volonterki uz pjenušac i izvornu talijansku mortadelu.

Veliko hvala organizatorima, nositeljima projekta, a osobito sudionicima i volonterima koji su prepoznali vrijednost ove inicijative i zajedničkim snagama obnovili strukture koje će, vjerujemo, ubrzo poslužiti svrsi!

Tekst i foto: Fran Polan Krajem listopada ove godine Dragodid je vodio, a ured Prostorne taktike d.o.o. organizirao radionicu rekonstrukcije suhozida na otoku Logorunu. Veliki škoj, kako ga naziva lokalno stanovništvo, nenaseljeni je otočić udaljen niti 500 metara odnosno tek nekoliko minuta vožnje brodicom od Tribunja, pitoresknog mjesta u blizini grada Vodica. Premda nenaseljen, pojedini […]

Read More »