Dragodid u 2017.

January 11, 2018 in Razno by Levantinka

U 2017. udruga DRAGODID je uspješno provodila svoje ciljeve: istraživanje i reaktualizaciju suhozidnog graditeljstva i ostalih tradicijskih graditeljskih tehnika kao temelja za održivi razvoj i očuvanje okoliša te zaštitu materijalne i nematerijalne kulturne baštine.

Kao najvažniji događaj domaće suhozidne scene protekle godine izdvajamo trajnu zaštitu umijeća suhozidne gradnje kao nematerijalnog kulturnog dobra RH. Rješenje nas je potaknulo na češće i kvalitetnije uključivanje nositelja kulturnog dobra u suhozidne aktivnosti diljem zemlje, dokumentiranje njihove vještine, a i na istraživanje novih! Ove godine iščekujemo rezultate zajedničke nominacije umijeća suhozidne gradnje na UNESCO popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

Održali smo međunarodni baštinski volonterski kamp Petrebišća 8. godinu zaredom tijekom kojeg se 28 studenata i mladih profesionalaca, uz suhozid, pozabavilo slamom popravkom slamnatog krova suhozidne štalice. U selu Dragodid smo održali niz radionica sanacije krovova od kamenih ploča i jednu nezaboravnu turističku edukativnu radionicu sa sudionicima iz daleke Skandinavije i još dalje Malezije.

Malo detaljnije o ovim i našim ostalim prošlogodišnjim postignućima čitajte ovdje. Uživajte!

Prvo otvaranje poštanskog sandučića u 2017. nam je donijelo toliko očekivano Rješenje o trajnoj zaštiti umijeća suhozidne gradnje kao nematerijalnog kulturnog dobra RH. Uspostavljen je i inicijalni popis nositelja, reprezentativnih meštara suhozida i organizacija koje se njime kontinuirano bave – njih 53. U nastavku godine smo nastavili istraživati, animirati i dokumentirati nove potencijalne nositelje, ponovljenim pozivom na webu, jednim nacionalnim istraživanjem te jednim na razini Splitsko-dalmatinske županije. Prikupili smo brojne interese i ostvarili kontakte s onima do kojih u prvoj rundi nismo došli, pa tako popisu slijedi godišnje ažuriranje.

U ožujku smo zajedno s Ciprom, Francuskom, Grčkom, Italijom, Slovenijom, Španjolskom i Švicarskom nominirali umijeće suhozidne gradnje za UNESCO nematerijalnu kulturnu baštinu čovječanstva. Rezultati nominacije se očekuju krajem 2018., a u procesu pripreme nas je najviše dirnula podrška samih nositelja, koja daje smisao svemu dosad obavljenom.

Projekt Stone by stone : heritage and active citizenship bavio se uključivanjem mladih u tradicijsko umijeće gradnje suhozida Francuske, Hrvatske i Portugala. Koordinator projekta je bio francuski DECLAM, a partneri su uz Dragodid bili portugalski Palombar i francuski REMPART. Projekt je proveden kao razmjena mladih u okviru Erasmus+ programa. Glavna aktivnost se odvila u napuštenom francuskom selu Hameau de Barrières u tipičnom krajobrazu jugozapadne Francuske, gdje je šesteročlana Dragodid ekipa provela tjedan dana obnavljajući suhozidne kućice i pomoćne objekte.

U rumunjskom selu Cartisoara održao se projekt Cluster CUCA 2017 u kojemu smo sudjelovali s rumunjskim (DALA foundation), francuskim i portugalskim kolegama, financiran od rumunjskog Ministarstva kulture. Četveročlana Dragodid ekipa je u desetak dana vodila i sudjelovala na radionicama tradicijskih tehnika gradnje, istražila arhitekturu i krajobraz ruralnog prostora i planirala razvoj lokalnog kulturnog centra.

(1) Voditelji obnove lokve Benča u organizaciji JU PP Vransko jezero, 4. veljače Izvještaj

(2) Sudionici obnove vapnenice u Pučišćima na Braču u organizaciji udruge Zemlja za nas, 11.-12. ožujka Izvještaj

(3) Voditelji i volonteri radionice obnove podzida u vinogradu Takala nad Bakarskim zaljevom u suradnji s Poljoprivrednom zadrugom Dolčina Praputnjak i KDU Praputnjak, 25.-26. ožujka Izvještaj

(4) Voditelji radionice obnove suhozida na Kotoru u Crikvenici u organizaciji Muzeja Grada Crikvenice, 19.-23. travnja Izvještaj

(5) Supervizori volontera volonterskog programa ”Suhozidar” Parka prirode Vransko jezero, 17. – 22. travnja

(6) Voditelji radionice izgradnje ”kapareta” – suhozidnog doma za kapare, u organizaciji platforme SEA Silba Environment Art, 24.-27. travnja Izvještaj

(7) Voditelji i volonteri radionice gradnje spiralnog suhozidnog puta u Milni na Braču u organizaciji udruge Gea Viva, 12. i 13. svibnja Izvještaj

(8,9) Voditelji radionice izgradnje suhozida mediteranskog školskog vrta u organizaciji O.Š. Sv. Filip i Jakov, 23. svibnja; 22. studenoga

(10) Voditelji radionice obnove suhozida u Prizdrini na Pelješcu u organizaciji Pomorskog muzeja iz Orebića, 26.-27. svibnja Izvještaj

(11) Voditelji i volonteri radionice obnove suhozida na Slibi u organizaciji Društva za zaštitu prirodne i kulturne baštine otoka Silbe, 26.-28. svibnja Izvještaj

(12,13) Voditelji radionice obnove suhozida školskog vrta u organizaciji Waldorfske škole u Rijeci, 3.-4. lipnja; 18.-19. studenoga Izvještaj

(14) Voditelji i volonteri radionice suhozida u dvorištu Tehničkog muzeja Nikola Tesla u Zagrebu u organizaciji Muzeja, 10.-11. lipnja Foto

(15) Voditelji suhozidne škole u prirodi u masliniku Barbinje na Velom Ižu u organizaciji švicarske udruge Maslinova gora, 10.-20. lipnja Izvještaj

(16-19) Glavni organizatori, voditelji i volonteri četiri radionice sanacije krovova suhozidnih kuća i voditelji eko akcije u selu Dragodid, 16.-18. lipnja; 17.-23. srpnja; 3.-12. kolovoza, 16. listopada Izvještaj

(20) Voditelji radionice suhozida u sklopu 8. Festivala levande u Velom Grablju na Hvaru u organizaciji udruge Pjover, 30. lipnja

(21) Glavni organizatori i voditelji međunarodne radionice suhozida u selu Dragodid, 21. srpnja Izvještaj

(22) Glavni organizatori, voditelji i volonteri 8. suhozidnog međunarodnog volonterskog kampa Petrebišća 2017. u Petrebišćima na Učki, 29. srpnja – 6. kolovoza Izvještaj

(23) Voditelji i volonteri radionice obnove suhozida na Olibu u organizaciji udruge Sol, 9.-11. kolovoza Izvještaj

(24) Voditelji radionice izgradnje podzida od riječnih oblutaka u selu Cartisoara, Rumunjskoj, 14.-24. kolovoza Izvještaj

(25) Sudionici obnove radionice suhozida u Villandrautu, Francuskoj, 9.-16. rujna Izvještaj

(26, 27) Glavni organizatori, voditelji i volonteri radionice obnove suhozida, Vele i Male Mune, 23-24. rujna; 11. studenoga

(28) Voditelji suhozidnog team-building događaja na Vranskom jezeru, 29. rujna Izvještaj

(29) Sudionici radionice obnove suhozida u organizaciji Centra za zdravo odrastanje Idem i ja, Zagazine, Mali Lošinj, 30. rujna Izvještaj

(30) Voditelji i volonteri suhozidne radionice u sklopu 45. Kreativnih dana Fausta Vrančića na Prviću u organizaciji udruge Otok, 30.rujna -1. listopada Prvić Izvještaj

(31) Voditelji radionice obnove suhozida školskog vrta u organizaciji O.Š. Gornja Vežica, Rijeka, 4. listopada

(32) Voditelji radionice obnove suhozida za studente arheologije, Turanj, 11.-12. listopada

(33) Voditelji radionice gradnje zaštitnog suhozida na arheološkom lokalitetu Kupinovik u starogradskoj Hori, 13. listopada

(34) Voditelji radionice tradicijskog načina gradnje i življenja za djecu komiškog vrtića, Dragodid, 17. listopada

(35) Voditelji radionice obnove suhozida, Gornja Lastva, Crna Gora, 29. listopada Foto

(36) Voditelji kreativne suhozidne radionice za djecu i radionice obnove suhozida u Tkonu na Pašmanu, 24.-25. studenoga

(37) Organizatori Pilot razmjene volontera i domaćina za obnovu tradicijske kulturne baštine i okoliša kroz volonterstvo i rad u zajednici, Dragodid, 19.-21. prosinca

Nakon nekoliko godina rada na poslužitelju Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, otvoreni javni popis hrvatskih suhozida, interaktivna GIS baza Suhozid.hr je preseljena na platformu GISCloud, zahvaljujući programskoj podršci osvojenoj na natječaju GIS Day Contest 2016.

Više o procesu preseljenja i budućim planovima možete pročitati ovdje: Educating about Dry Stone Heritage in the Eastern Adriatic through Interactive Maps

Naše članice i članovi su izlagali o raznim suhozidnim temama kod nas i u inozemstvu. Grga Frangeš i Miše Renić su s predavanjem “Suvremena relevantnost suhozida kao graditeljske tehnike” sudjelovali na ZMAG Konvenciji prirodnog graditeljstva u Vukomeriću u svibnju.

Mario Zaccaria je govorio o značaju suhozida za naše podneblje u Ponikvama tijekom svibanjske manifestacije Povratak korijenima u organizaciji Katedre Čakavskog sabora Bakarskoga kraja.

Filip Bubalo je u lipnju na povodom 60. rođendana Pomorskog muzeja u Orebiću, i ponovno u listopadu u crnogorskom Kotoru u okviru Vikenda u znaku naslijeđa, održao predavanja o iskustvima udruge na polju valorizacije, promoviranja i obnove suhozidne baštine.

Julia Bakota je u lipnju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu predstavila baštinski kamp Petrebišća 2017., u organizaciji mobilneEke – Platforme za mobilnost i međunarodnu suradnju etnologa i kulturnih antropologa. U Beogradu je sudjelovala na panel raspravi Heritage, Environment and Sense of Place u okviru konferencije Cultural Heritage Counts for Europe.

Web stranica dragodid.org je dobila novo lice – umirovili smo formu bloga i prešli na pregledniji format u kojemu smo istaknuli: Suhozidne vijesti, O udruzi, Kontakti meštara, Arhiv i Suhozid.hr. Aktivirali smo i kalendar u gornjem desnom uglu, gdje najavljujemo domaća suhozidna zbivanja. Ukoliko i sami nešto organizirate, pošaljite nam najavu na info@dragodid.org i objavit ćemo je u kalendaru!

Na našoj web i Facebook stranici nastavljamo najavljivati i izvještavati o našim aktivnostima, objavljivati zanimljivosti sa suhozidne scene kod nas i vani te se povezivati s mnogim entuzijastima i znatiželjnicima.

HRT je prenio reportaže o provedenom baštinskom kampu Petrebišća 2017.: https://hrti.hrt.hr/video/show/3728626/ (od 33.57) i radionici obnove impozantnih bakarskih prezida pod Praputnjakom: http://www.hrt.hr/380877/ostalo/gradnja-suhozida

Dragodid je 2017. ispratio s 49 članica i članova (popis). Julia Bakota je predsjednica, a osim nje u upravnom odboru 2017. su bili Filip Bubalo, Filip Šrajer, Grga Frangeš i Miran Križanić.

Zahvaljujući institucionalnoj podršci Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva (2016.-2018.), uz voditelja ureda i financija, zaposlili smo i koordinatoricu programa na pola radnog vremena, čime smo pojačali svoje programske kapacitete. Udruga i dalje veliki dio svojih aktivnosti obavlja zahvaljujući dugotrajnom volontiranju svojih članova.

Financijski izvještaj udruge 4 Grada Dragodid za 2017. godinu možete preuzeti ovdje. Financijski izvještaj za 2017. godinu

Kontakt: info@dragodid.org

Share and Enjoy:

Najava: Suhozidar/ka Vranskog jezera

March 12, 2019 in radne akcije, škola suhozida by Levantinka

Park prirode Vransko jezero i ove godine (1.-6.4.2019.) organizira volonterski program ”Suhozidar/ka” na terenu prostora Modrava, nekada najvećeg maslinika istočne jadranske obale, tijekom kojeg će sedam volontera obnavljati pješačke puteve omeđene suhozidom. Program vodi i volontere nadzire Dragodid.

Poziv u cijelosti možete pronaći OVDJE, a prijave su otvorene do popunjenja mjesta, najkasnije do 22.3.!

sss

Magazin More: Kamena čipka Mediterana

March 8, 2019 in jadranski suhozidi, press&info by Levantinka

Uz dopuštenje autora, objavljujemo članak iz Magazina More (ožujak 2019.) o suhozidima: Kamena čipka Mediterana.

Autor: Lari Lulić
Snimke: Branko Orbanić, udruga Dragodid, arhiva

Klikom na fotografiju otvara se članak u pdf-u:

Uz dopuštenje autora, objavljujemo članak iz Magazina More (ožujak 2019.) o suhozidima: Kamena čipka Mediterana. Autor: Lari Lulić Snimke: Branko Orbanić, udruga Dragodid, arhiva Klikom na fotografiju otvara se članak u pdf-u:

Najava: Radionica obnove Bakarskih prezida

March 6, 2019 in radne akcije by Levantinka

53209778_2659637240730123_1952252069859557376_o
Mi smo ”u gostima” već osmu godinu zaredom, a domaćini imaju još mnogo više utakmica u nogama na ovoj zadivljujućoj lokaciji koja se ponosi činjenicom da je prvi zaštićeni suhozidni kulturni krajolik u Hrvatskoj.

Ukoliko nas i sami želite posjetiti, s dionice Jadranske magistrale između Bakra i Bakarca skrenite u brdo prema Meji i parkirajte na prostoru neposredno ispred gradilišta nove autoceste. Pristup među prezide kreće preko puta ceste od parkirališta, strmom kamenitom stazicom sa koje se otvaraju prekrasni vidici na Bakarski zaljev.

Facebook događaj i lanjska fotogalerija

Zadivljujuć i vrtoglav krajolik suhozidnih terasa koje se nadvijaju nad Bakarskim/Bakaračkim zaljevom malo koga ostavi ravnodušnim. A i one imune na impozantne vidike će zasigurno impresionirati povijest nastanka ovog spomenika nadljudskog truda nekadašnjih žitelja ovog kraja. Četiri do pet generacija Praputnjaraca su zidali ove terase od zadnjih desetljeća 18. do početka 20. stoljeća, u nadi da se izdignu iz siromaštva. Iskrčene dijelove između terasa su punili zemljom donešenom s okolnih planina te u nju sadili lozu i proizvodili vrhunski autohtoni pjenušac Bakarsku vodicu, danas službenu ‘Staru Bakarsku vodicu’. Naziv duguju ‘takanju’ – kotrljanju posječenih balvana do mora, gdje su ih ukrcavali na jedrenjake i prodavali, što je seljacima bio dodatni izvor prihoda.

Društvene i gospodarske promjene tijekom vremena su dovele do zapuštanja bakarskih prezida i loze, no 2001. godine kulturno-društvena udruga Praputnjak pokreće ambiciozan projekt revitalizacije ovih kamenih terasa i ponovne sadnje vinove loze, tradicionalne sorte beline. Cilj obnove je očuvanje tradicije, poticaj gospodarstvu i privlačenje turista u ove krajeve. 2002., osnutkom poljoprivredne zadruge ‘Dolčina’ nastavlja se projekt obnove i oživljavanja vinograda u želji da se promovira važnost Bakarskih prezida te poboljša njihovo stanje i radni uvjeti za lokalne vinogradare. Iz istih razloga odrzava se i ova radionica tijekom koje ce radove voditi lokalni mentori i volonteri udruga iz organizacije. Zainteresirani posjetitelji moći će razgledati radove, dati ruku u pomoćnim poslovima i pritom nešto naučiti o nastanku ovog vrijednog spomeničkog krajobraza, vještini zidanja u suho i tehnikama izvedbe prezida te terasiranja zemljišta.

Poljoprivredna zadruga Dolčina, Kulturni krajolik Praputnjak i Dragodid 30. i 31. ožujka 2019. organiziraju tradicionalnu radionicu obnove vinograda na predjelu Takala u podnožju Praputnjaka, nad Bakarcem. Mi smo ”u gostima” već osmu godinu zaredom, a domaćini imaju još mnogo više utakmica u nogama na ovoj zadivljujućoj lokaciji koja se ponosi činjenicom da je prvi zaštićeni […]

Konavle spremno dočekuje 2020.

February 26, 2019 in Arhiva reportaža by Levantinka

Tekst i foto: Anita Trojanović

Prošla su skoro dva mjeseca od završetka gradnje prve izmještene kućerice s područja širenja zračne luke Dubrovnik u Čilipima. No, priča s kućericama ide dalje. U tijeku je gradnja i druge kućerice koja je dobila zavidnu poziciju na sam ulaz u zračnu luku gdje godišnje ”protutnji” preko 2 milijuna putnika. Radovima koordinira lokalni meštar i nositelj tehnike suhozidne gradnje krajnjeg juga – Ivo Antunović, zvan Mina. U radovima sudjeluju i naši članovi iz Konavala kao volonteri. Kroz narednih nekoliko crtica ćemo se prisjetiti tijeka gradnje prve kućerice u Konavoskom polju.

Intervju:

Na sasvim običan dan, na putu do posla, ukazale su se kućerice na području širenja zračne luke Dubrovnik, okružene teškom mehanizacijom. Bio je dovoljan jedan pravo usmjereni poziv da se organizira premještanje njihove građe. Zajedničkim snagama zračne luke, Općine Konavle, izvođača radova i volontera, kamene ploče krova su posložene na palete i premještene na njihove nove lokacije. Uz veliku pomoć izvođača radova, zidovi kućerica su izmješteni s bagerom, te još dodatnog kamenja da ne ‘’prifali’’.

Kućerice su još 2015. godine evidentirane kroz dokumentaciju o arheološkim i etnološkim lokalitetima u Močićima koju je izradila tvrtka ARHEO PLAN d.o.o. Ustupljena nam je čitava materija koja sadrži bogatu fotodokumentaciju i detaljnu izmjeru dviju kućerica. Njihovi podaci su nam uvelike koristili pri izgradnji prve kućerice.

Sama gradnja je započeta u lipnju 2018. godine u sklopu festivala MOBA u Konavlima. Pored kućerice u Čilipima, obnavljali su se i podzidi na Grudi. Čitavo vrijeme festivala su radovima koordinarali naši članovi. Kroz festival je bila velika posjećenost volontera iz Konavala i okolice, te Crne Gore. Na kraju dvodnevne radionice, rezultat gradnje je iznosio 90 cm zida kućerice.

Uslijedile su tri uzastopne akcije kroz jesenski period u suradnji s Općinom Konavle koje je osigurala daljni nastavak gradnje. Članovi udruge su bili smješteni u selu Molunat odakle su svaki dan odlazili graditi u polje u Čilipima. Radionicama su se najčešće odazvali sudionici s ljetnog festivala, te prolaznici obzirom da je kućerica izmještena na vrlo frekventnoj lokaciji.

Volontere i prolaznike je najviše zanimala izvedba krova. Prije samog krova su članovi obišli nekoliko konavoskih kućerica kako bi se izbliza upoznali sa tipologijom gradnje. Danima su se analizirali nacrti iz 2015. godine. Svi su pomno promatrali svaki pokret s pločama. Masivni zidovi kućerice od samog dna krova nose izuzetno velike i debele kamene ploče. Glavno pravilo koje se nametnulo prilikom gradnje jest da svaka iduća ploča, pod određenim nagibom, pokriva donju ploču sa svoje ⅔ dužine. Kako bi se ploča postavila, tako je do sredine krova rastao i zid kućerice. Između zida i ploča se punilo sa krupnijom ‘’škaljom’’ kako se se radio ‘’kontrapiz’’. Uistinu je bilo impresivno promatrati smanjivanje otvora kućerice do finalnog postavljanja orginalne pokrovne ploče.

Od zadnjeg dana gradnje do danas, kućerica izaziva oduševljenje mnogih. Često je motiv fotografija objavljenih na društvenim mrežama. Lokalni i regionalni mediji su od samog početka do kraja popratili čitavi tijek gradnje. Ne sumnjamo da će kućerica na ulazu u zračnu luku u Čilipima imati jednak utisak na brojne turiste koji pristižu u Konavle i Dubrovnik. Za kraj nam ostaje treća kućerica čija je građa izmještena u selo Pločice. Kako smo krenuli, ostanite pozorni do objave datuma gradnje na Pločicama.

Tekst i foto: Anita Trojanović Prošla su skoro dva mjeseca od završetka gradnje prve izmještene kućerice s područja širenja zračne luke Dubrovnik u Čilipima. No, priča s kućericama ide dalje. U tijeku je gradnja i druge kućerice koja je dobila zavidnu poziciju na sam ulaz u zračnu luku gdje godišnje ”protutnji” preko 2 milijuna putnika. […]

Suhozidni dani u Komiži

January 31, 2019 in Arhiva reportaža, radne akcije by Levantinka

Zahvaljajući podršci Splitsko-dalmatinske županije, u studenome 2018. održana je četverodnevna suhozidna razmjena u Komiži. Domaćini Igor Mataić i Tonći Darlić (udruga Pomalo) su volonterima osigurali prijenos osnova umijeća gradnje suhozida. O razmjeni i suhozidima smo porazgovarali s domaćinima i sudionicima.

Video su izradili Vigor Vukotić i Maja Flajsig iz udruge Vizantrop.

Jedan od sudionika radionice, Fabio Gržinčić, prvostupnik elektrotehnike i informacijske tehnologije iz Klane, nam šalje svoj osvrt na provedeno vrijeme među komiškim suhozidima:

”Ovaj intenzivni, ali ugodni produženi vikend proveden u Komiži ostat će mi u sjećanju po mnogočemu lijepome.

Počevši od prvog dana, upoznavanja novih suhozidnih kolega, noćne vožnje trajektom, ugodnog dočeka od našeg domaćina Tončija i njegove familije, do prvog upoznavanja s Komižom i njenim živopisnim ljudima.

Zahvaljujući lijepom vremenu koje nas je dočekalo ujutro, u trenutku mi je postalo jasno zašto ljudi toliko vole Komižu. Smještena u jugozapadno orijentiranom zaljevu, pruža prekrasan pogled prema moru i Biševu, istovremeno pružajući osjećaj udobnosti i sigurnosti zakriljena obroncima. Svojom bezvremenom gradnjom, ljudima i načinom života daje osjećaj topline koji se danas rijetko sreće. Krhka, a opet toliko ukorijenjena, kao da je oduvijek tamo, i kao da će zauvijek biti.

Pješačenjem desetak minuta simpatičnim šumskim putom i dolaskom na Tončijeve novosagrađene terase s limunima, rogozima, avokadom, raznoraznim mediteranskim biljem…, javlja se isti osjećaj. To ne treba čuditi; s obzirom da ih je izgradio Igor, majstor zanata, uz pomoć Tončija. Obojica vrijedni ljudi, ljudi na koje Komiža utječe na takav način da nisu imali izbora nego napraviti nešto ovako lijepo, i time ju još više upotpuniti.

Nakon Igorovog uvoda u zidanje suhozida za one kojima je to bio prvi put, i divljenja krajoliku, krenuli smo kopati temelje i postavljati prvi red kamenja. Kao i obično, početak je težak. Čak malo obeshrabrujući, s obzirom da znaš da je cilj zid od metra i pol, dva visine, a u prvih sat vremena nismo niti prvi red postavili; međutim, kamen za kamenom, nekako se udubiš i zaboraviš na vrijeme. Netko slaže kamenja, netko nosi manja kamenja i šutu za ispunu, pa se zamijene, pa još malo… Zastaneš nakon sat, dva, pogledaš, i vidiš zid od pola metra! Onda još malo zidaš, i evo ga Tonči s marendom. Još dva tri sata zidanja i već smo se svi dobro uhodali, ali i začudili kako nam dobro ide. Vuče zidat dalje. Radni dan je jako brzo prošao. Onda ručak kod izvrsne kuharice i domaćice Jadranke, Tončijeve majke, pa večernje druženje s Komižanima.

Raspored je svaki dan bio isti, ali svaki dan naravno posve različit.

Zidanje na prekrasnoj lokaciji, ugodni ljudi i atmosfera, padanje pod teretom prikolice, prah u kosi, lagani povjetarac i grijanje sunca, smijeh, zadovoljstvo kada kamen ‘legne od prve’, orada na gradele i komiška pogača, komiške priče, pogled u daljinu…

Nismo se niti okrenuli, prošlo je 4 dana. Zid nije bio gotov do vrha, ali zadovoljstvo napravljenim je bilo sveprisutno. Svi smo nešto naučili o podzidima i stekli dodatne sigurnosti u sebe za daljnje zidanje. Obogaćeni, krenuli smo doma, znajući da se želimo jednog dana vratiti, makar provjeriti ako nam zid još stoji.

Hvala Tončiju, Igoru, kolegama, Jadranki, Čedotu, udruzi Dragodid, Komiži i svima koji su omogućili ovo volontiranje.”