Najžešći osporavatelj zaštite suhozidne gradnje kao jedinstvenog nematerijalnog kulturnog dobra u Hrvatskoj upravo je jedan od najboljih njenih poznavatelja, šibenski etnolog doc.dr.sc. Jadran Kale. Na ovom mjestu prenosimo poveznice na njegove zadnje polemičke tekstove.
Na grčkom otoku Kefaloniji je od 9.-11. rujna 2016. održan 15. bijenalni suhozidni kongres, koji je okupio predstavnike desetak, uglavnom mediteranskih zemalja. Kao zaseban događaj u sklopu kongresa održan je i radni sastanak zemalja sudionica inicijative da se umijeće gradnje suhozida uvrsti na UNESCO popis nematerijalnih kulturnih dobara.
Dana 20.5.2016. Slovenija je upisala suhozidnu gradnju u svoj Registar nematerijalnih kulturnih dobara. Osim što je to logičan nastavak brojnih aktivnosti na očuvanju i promociji suhozida u zadnjih nekoliko godina u Sloveniji, to je i nužni preduvjet za skoru međunarodnu prijavu suhozida na UNESCO listu nematerijalne baštine čovječanstva.
Prije mjesec i pol dana objavili smo poziv namijenjen prikupljanju podataka o majstorima suhozida, te organizacijama čije su aktivnosti vezane uz gradnju suhozida. Poziv traje još dva tjedna - prijavite se, dokažimo da suhozidna vještina u Hrvatskoj još živi!
Vaš nono zna zidati u suho i može to znanje prenijeti na mlađe naraštaje? Vaša udruga organizira suhozidne radne akcije? Vi imate obrt i radite s kamenom? Pokrećemo akciju prikupljanja podataka o majstorima i poznavateljima suhozidne gradnje u Hrvatskoj!
Izvještaj sa radnog skupa "Synergies of ethnological heritage and sustainable development" održanog 11.-12.6.2015. na Mallorci, koja u svom posebnom Odjelu za suhozide i planinarske staze zapošljava 7 stalnih i dvadeset sezonskih suhozidara!
Etnologinja Beata Gotthardi-Pavlovsky je davne 1972.g. zaštitila Bakarske prezide, te je 26.5 upriličena neslužbena komemoracija toga događaja na poticaj etnologa i stručnjaka za kulturni krajolik doc.dr.sc. Jadrana Kale
Link za download Zbornika radova IV. simpozija etnologa konzervatora Hrvatske i Slovenije održanog u Starome Gradu na Hvaru 2010. godine
Polemička rekapitulacija dosadašnjih administrativnih zaštita suhozidnih kulturnih dobara i nekih praksi obnove, u članku Jadrana Kale!
Slijedeći petak, subotu i nedjelju 21.-23.11. na Murteru startaju prve aktivnosti netom ugovorenog IPA projekta: dvodnevna radionica suhozida na Colentumu i jedna "indoor" radionica o vrijednosti usluga ekosustava pod radnim nazivom "Imati i ovce i novce?"
Slijedeći petak, subotu i nedjelju 21.-23.11. na Murteru startaju prve aktivnosti netom ugovorenog IPA projekta: dvodnevna radionica suhozida na Colentumu i jedna "indoor" radionica o vrijednosti usluga ekosustava pod radnim nazivom "Imati i ovce i novce?"
EU projekt Roof of Rock bevi se nalazištima i korištenju pločastog vapnenca na istočnoj obali Jadrana, a Dragodid sudjeluje u izboru i analizi pokaznih lokaliteta tradicijske arhitekture u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Sa dubrovnik.net portala prenosimo vijest sa sastanka 9. rujna u Orebiću.
Prošli tjedan od četvrtka do nedjelje šesteročlana ekspedicija Dragodida boravila je na otoku Braču radi sudjelovanja na seminaru „Suhozid-TURISTIČKA ATRAKCIJA“ koji se održao u Supetru, i radi vođenja suhozidne radionice na imanju GeaViva u Milni.
Ljubaznošću nakladnika Istarskog povijesnog društva i autorice donosimo članak Tihomire Stepinac Fabijanić iz zadnjeg broja časopisa Histria.
Četrnaest studenata završne godine studija krajobrazne arhitekture na zagrebačkom Agronomskom fakultetu tijekom vikenda 8.-10.11. istraživalo je i evidentiralo krajobraznu baštinu Starogradskog polja na Hvaru. To je bio terenski uvod u kolegij Uređenje ruralnog krajobraza, novi u studijskom programu toga fakulteta,…
Ovih je dana u Ministarstvu kulture potpisana preventivna zaštita gradnje "u suho" na prostoru dinarsko-jadranskog krša! Objavljujemo cijeli dokument!
Sanja Buble o lokvi Krušovici, članak netom izašao u časopisu Klesarstvo i graditeljstvo. Dok se ne objavi "službeno" na Hrčku, ima ga u Dragodidovoj torbi.
U prosinačkom broju Etnološke tribine izašao je razgovor Tanje Bukovčan sa Beatom Gotthardi Pavlovsky, etnologinjom konzervatoricom koja je sedamdesetih godina prva kod nas uvela pojam etnografske zone i prva registrirala najvrjednije lokalitete: Lun, Takala i druge.
